"E hoʻolohe i ka poʻe e alakaʻi nei i waena o ʻoukou a lilo i mea hoʻolohe ..." (Hebera 13:17)

I ka ʻōlelo Pelekania, ke hoʻohana mākou i nā huaʻōlelo "hoʻolohe" a me "hoʻolohe", he aha nā manaʻo i hiki i ka noʻonoʻo? Nānā pinepine ʻia nā huaʻōlelo Pelekania me nā ʻano subtleties like ʻole o ka manaʻo. Pēlā anei kēia mau huaʻōlelo ʻelua? Eia kekahi laʻana, e noʻonoʻo ʻoe i ka "hoʻohuli" a me ka "hoʻohuli" i nā huaʻōlelo manaʻo like no ka "hoʻolohe" a me "ob e edience"? He aha e pili ana i ka "hilinaʻi", "koi" a "hoʻolohe"?

ʻAʻole paha, pololei? I ka ʻoiaʻiʻo, "hoʻolohe" a me "hoʻolohe" i kahi hoʻohana kapu loa i ka ʻōlelo Pelekania hou. He ʻōlelo ikaika lākou. Hōʻike lākou i ka pilina haku / kauā, a i ʻole ma ka liʻiliʻi loa, kahi kūlana manawa o ka lawelawe. I ka ʻōlelo Pelekania, ʻaʻole lawe nā huaʻōlelo me lākou i kekahi ʻano o ke kūlana. ʻO kahi laʻana, ʻaʻole haʻi ka makuahine i kahi keiki liʻiliʻi, "Makemake wau e hoʻolohe iaʻu a hoʻolohe iaʻu, inā ʻaʻole ʻoe e noʻonoʻo."

ʻAʻole ʻoe e kū i ka ʻaha ma ka hewa kalepa a haʻi i ka luna kānāwai, "Ua manaʻo wau he ʻōlelo aʻoaʻo wale ka palena wikiwiki."

No laila, i ka wā e heluhelu ai kahi mea ʻōlelo Pelekānia i ka Hebera 13:17, he aha ia ʻike e ʻike ai mai ka paukū e like me ka unuhi ʻana i loko o ka New World Translation of the Holy Scriptures a i ʻole NWT?

"E hoʻolohe i ka poʻe e alakaʻi nei i waena o KOU a e hoʻolohe,. . . ”

ʻAʻole hāʻawi ka hele ʻana i nā unuhi ʻē aʻe iā mākou i mea ʻoi aku e hoʻomau. Wehe ʻia ka hapanui me “Obey…”

  • "E hoʻolohe i ka poʻe i noho aliʻi ma luna ou, a waiho mai…" (King James, American Standard Version)
  • “E hoʻolohe i kā ʻoukou mau ʻelele, a e noho pono ma lalo o lākou.” (Baibala Douay-Rheims)
  • "E hoʻolohe i kāu mau alakaʻi a hāʻawi aku i ko lākou mana ..." (New International Version)
  • "E mālama i kāu mau alakaʻi, a e hana i kā lākou e ʻōlelo ai ..." (New Living Translation)

Hele mau ka papa inoa me ka liʻiliʻi iki. E nānā iā ʻoe iho ma ka hoʻohana ʻana i ka hiʻohiʻona Parallel ma ʻoia iā ʻo biblehub.com.

Mai kēia mea he mea maopopo, hāʻawi ʻia i ka hoʻohana ʻana o ka huaʻōlelo "hoʻolohe" i ka ʻōlelo Pelekania, e noʻonoʻo ai mākou i ka poʻe me ka mana i loko o ke anaina ma ke ʻano he alakaʻi, a pono mākou e hoʻolohe iā lākou me ke kānalua ʻole. ʻAʻole anei ia ka manaʻo "hoʻolohe" i ka ʻōlelo Pelekania?

Hiki i ka pūʻali koa ke ʻōlelo me ka makaʻu ʻole i nā hopena maikaʻi ʻole i hōʻole ʻo ia i kahi kauoha no ka mea ua manaʻoʻiʻo ʻo ia he hewa. Hiki i kahi keiki ʻōpio ke pakele me ka haʻi ʻana aku i kona makuahine ʻaʻole ʻo ia i hoʻolohe iā ia no ka mea ua manaʻo ʻo ia ua hewa ʻo ia? ʻAʻole ʻae ʻo "Obey" a me "hoʻolohe" i kēlā subtlety o ka manaʻo.

Hāʻawi ʻia i kēlā me kēia unuhi i hoʻohana i kēia huaʻōlelo i ka manawa e unuhi ai i ka Helene i kēia paukū, ʻaʻole hiki i kekahi ke hōʻino ʻia no ka noʻonoʻo ʻana o ka huaʻōlelo Pelekane ka manaʻo piha o ka Helene. No laila, kahaha paha ʻoe i ka ʻike ʻana ʻaʻole pēlā ka hihia.

ʻO ka huaʻōlelo Helene i kapa ʻia he "hoʻolohe" ma ka ʻTT a "ʻaeʻa" e like me nā poʻe āpau ʻē aʻe huikawa He māhu, conjugated ma ka 2nd kanaka plural imperative tense. ʻO ka infinitive peithó a he manaʻo ia "e hoʻohuli, e hilinaʻi". No laila i ka wā imperative, ke kauoha nei ʻo Paul i nā Kristiano Hebera e "hoʻohuli" a i ʻole "e hilinaʻi" i ka poʻe e alakaʻi nei. No laila no ke aha i unuhi ʻole ʻia ai pēlā?

Eia kahi papa inoa paʻakikī o nā hanana āpau o ka huaʻōlelo ma nā palapala Helene.

(Mataio 27:20) Akā ʻo nā kāhuna nui a me nā lunakahiko hoohauia ka lehulehu e noi ai iā Baraba? bas, akā ua luku iā Iesū.

(Mataio 27:43) Ua kau ʻo ia kona paulele i ke Akua; ʻĀnō e hoʻopakele iā ia, inā ua makemake ia iā ia, no ka mea, ua ʻōlelo mai ʻo ia, ʻO wau ke Keiki a ke Akua.

(Mataio 28:14) A inā lohe kēia i nā pepeiao o ke kiaʻāina, ʻae mākou hoohuli [ʻo ia] ae hoʻokūʻē iā ʻoe i ke kaumaha. "

(Luka 11:22) Akā, i ka wā e hele kūʻē mai ai ʻo ia a lanakila iā ia, lawe ʻo ia i kāna puʻupuʻu piha i loko ona he hilinaʻi ʻana, a hoʻokaʻawale ʻo ia i nā mea āna i hao ai iā ia.

(Luka 16:31) ʻ But naʻe ʻo ia iā ia, Inā ʻaʻole lākou hoʻolohe iā Mose a me ka poʻe kāula, ʻaʻole hoʻi lākou hoohauia inā ala hou mai ka make mai.

(Luka 18: 9) Akā i ʻōlelo naʻe ʻo ia i kēia ʻano nane i kekahi hilinaʻi i loko o lākou iho he poʻe pono lākou a ka poʻe i noʻonoʻo i ka hoʻomaha i mea ʻole:

(Luka 20: 6) Akā inā mākou e ʻōlelo, 'Mai nā kānaka', 'e hailuku nā kānaka a pau mākou e hailuku iā lākou, no ka mea hoohauia he kāula ʻo Ioane.

(Acts 5:36) No ka mea, ma mua o kēia mau lā ʻo Theu das i kū, me ka ʻōlelo he kanaka ʻo ia, a ua helu pū kekahi poʻe, ʻehā paha haneli, i hui pū ʻia me kāna pāʻaha. Akā ua hoʻopau loa ia, a me kēlā poʻe huakaiio ua pālahalaha ʻo ia a lilo i mea ʻole.

(Nā Hana 5:40) Ma ia lākou akahele nona, kii aku la lakou i na lunaolelo, hahau iho la ia lakou, a kauoha aku ia lakou e hooki i ka olelo ma ke kumu o ka inoa o lesu, a e hookuu aku.

(Lā 12: 20) ʻO kāna hakakā ʻana me nā kānaka o Turo a me Si? Don. Pela no lakou i hele mai ai io na la, a mahope iho e hoʻoikaika ana ʻO Blastus, ʻo ia ka mea e mālama ana i ka lumi moe o ke aliʻi, hoʻomaka lākou e lau maluhia, no ka mea, ua hāʻawi ʻia ko lākou ʻāina me ka meaʻai mai ka ʻaoʻao o ke aliʻi.

? hoolale ia lākou e hoʻomau i ka lokomaikaʻi ʻia o ke Akua.

(Nā Hana 14:19) Akā hele maila ka poʻe Iudaio mai ʻAAnetioka a me ʻoloka? A hoohauia a hailuku lākou i nā kānaka, a hailuku lākou iā ia ma waho o ke kūlanakauhale, me ka noʻonoʻo e ua make ʻo ia.

(Hana 17: 4) Ma muli o kekahi o lākou lilo i poʻe manaʻoʻiʻo pili pū me lākou lāua ʻo Paulo lāua ʻo Sila, a me nā Helene he nui nāna i hoʻomana aku i ke Akua, ʻaʻole wale kekahi o nā wāhine nui i hana pēlā.

(Galu. 18: 4) Akā, e hāʻawi ʻo ia i ka haʻi ʻōlelo i loko o ka hale hālāwai i kēlā me kēia Sābati a inā paha hoohuli Iudaio a me na Helene.

(Hana 19: 8) Komo ʻo ia i loko o ka hale pule, ʻōlelo ʻo ia me ka wiwo ʻole i ʻekolu mahina, e hāʻawi ana i nā kamaʻilio a me nā hoʻohana ʻana hoʻoikaika no ke aupuni o ke Akua.

(Hana 19:26) Eia nō hoʻi ʻoe e ʻike a e lohe ʻaʻole wale nō ma ʻEpē? E, akā ma ka mokuʻāina o Asia a pau kēia Paul ua hoohuli he poʻe ʻokoʻa nui a hoʻohuli iā lākou i kahi manaʻo ʻē aʻe, e ʻōlelo ana, ʻo nā mea e hana ʻia e nā lima, ʻaʻole he akua.

(Hana 21:14) I ka wā iā ʻaʻole e hoʻokaʻawale ʻia, ua hoohiki makou me na olelo: "E hookoia ka makemake o Iehova."

(Mana. 23:21) Ma mua o nā mea a pau, mai ʻae iā lākou hoohuli ʻo ʻoe, ma mua o ke kanaha kānaka o lākou e kali iā ia, a ua hoʻopaʻa kūʻē lākou iā lākou iho me ka hōʻino ʻole e ʻai, ʻaʻole hoʻi e inu, a pau lākou i ka hana me ia; a ke mākaukau nei lākou no ke kali ʻana mai iā ʻoe.

(Nā Hana 26:26) ʻOiaʻiʻo, ua ʻike maopopo ke ʻano o kēia mau aliʻi i ka mea aʻu e kamaʻilio ʻana me ka ʻōlelo ʻole. noʻu ua liooliia mai i ʻole kekahi o kēia mau mea i pakele i kona leka, no ka mea ʻaʻole i hana ʻia kēia mea ma nā kihi.

(Nā Hana 26:28) Akā, ʻōlelo maila ʻo ʻA · grip? Paul iā ia: "He manawa pōkole ʻoe e ʻāpono lilo i Kristiano. "

(Hana 27:11) Akā, ʻo ka luna koa hele i ke ʻimi ka mokulele a me ka mea hana moku ma mua o nā mea i ʻōlelo ʻia e Paul.

(Nā Hana 28:23, 24) Ua hoʻonohonoho lākou iā ia i hoʻokahi lā me ia, a nui ka poʻe i hele mai iā ia i kona hale noho. A wehewehe aku la oia ia lakou i ka mea e hoike ana i ke aupuni o ke Akua a ma me ka koi ʻana me lākou no Iesū mai ke kānāwai a Mose a me nā kāula, mai kakahiaka a ahiahi. 24 A kekahi hoʻomaka e manaʻoʻiʻo ua ʻōlelo; aole kekahi poe i manaoio.

(Roma 2: 8) naʻe, no ka poʻe hoʻopaʻapaʻa a hōʻole i kaʻoiaʻiʻo akā, hoʻolohe pono ko ka inaina a me ka inaina.

(Roma 2:19) a ʻo ʻoe hooia he alakaʻi ʻoe o ka makapō, he mālamalama no ka poʻe i loko o ka pouli.

(Roma 8:38) No wau ʻike wau i ʻole make, ʻaʻole ola, ʻaʻole he ʻānela, ʻaʻole aupuni, ʻaʻole hoʻi nā mea e hiki mai ana, a i ʻole mana

(Roma 14:14) Ua ʻike wau a ua liooliia mai i loko o ka Haku ʻo Iesū, ʻaʻohe mea i haumia ʻole iā ia iho; aia wale nō kahi manaʻo o ke kanaka e haumia ia, ua haumia ʻo ia.

(Roma 15:14) ʻO wau nō hoʻi ua liooliia mai no oukou, e oʻu poe hoahanau, ua piha no hoi oukou nei i ka maikai, me oukou ua piha i ka ike, a ua hiki no hoi ia oukou ke ao- nau kekahi.

(2 Kolinito 1: 9) ʻOiai, ua manaʻo mākou i loko o mākou iho ua loaʻa iā mākou ka ʻōlelo no ka make. ʻO kēia kēia mākou i loaʻa iā mākou ko mākou hilinaʻiaole ma ko makou iho, aka ma ke Akua e ala mai ana i ka poe make.

(2 Kor. 2: 3) A laila kākau wau i kēia mea, i koʻu hiki ʻana mai, ʻaʻole wau e kaumaha no ka poʻe aʻu e ʻoliʻoli ai; no ka mea ua hilinaʻi i loko o ʻoukou a pau, ʻo ka ʻoliʻoli aʻu i loaʻa ai o ʻoukou a pau.

(2 Kolinito 5:11) No laila, ʻike ka makaʻu iā Iēhova, mākou hooikaika mau nā kāne, akā ua hōʻike ʻia mākou i ke Akua. Akā naʻe, ke manaʻo nei au ua hōʻike ʻia mākou i kou naʻau.

(2 Kolinito 10: 7) Nānā ʻoe i nā mea e like me ka helu ʻana o ko lākou helehelena. Inā loaʻa kekahi paulele nui i loko ona iā ia iho ʻo Kristo, e lawe hou ʻo ia i kēia ʻoiaʻiʻo iā ia iho, e like me ia ʻo Kristo, a pēlā pū kekahi.

(Galatia 1:10) ʻO ia hoʻi, ʻo nā kāne wau i kēia manawa e hoʻāʻo ana e ʻāpono a ko ke Akua? A ke ʻimi nei anei wau e ʻoluʻolu i nā kāne? Inā ʻoluʻolu wau i nā kāne, ʻaʻole wau he kauwā na Kristo.

(Kalatia 5: 7) holo maikaʻi nei ʻoukou. Na wai i hōʻole iā ʻoe ka mālama ʻana ʻoiaʻiʻo?

(Kalatia 5:10) I hilinaʻi e pili ana iā ʻolua me ka Haku. aka, o ka mea e hooauhee ia oukou, e hapai kona hewa.

(Filipi 1: 6) Noʻu hilinaʻi o keia mea nui, ka mea nana e hoomaka i ka hana maikai iloko o oukou, e hooko ia a hiki i ka la o Iesu Kristo.

(Pilipi 1:14) a ʻo ka hapa nui o nā kaikunane i ka Haku. ʻike maopopo ma ke kumu o kaʻu paʻa paʻa, e hōʻike ana i ka wiwo ʻole aʻe e haʻi i ka ʻōlelo a ke Akua me ka wiwo ʻole.

(Filipi 1:25) No laila, ka hilinaʻi o keia, ua ike au e noho ana au a noho me oukou a pau no ka holomua a me ka olioli i ko oukou manaoio;

(Pilipo 2:24) ʻOiaʻiʻo nō, I hilinaʻi ma ka Haku, ʻo wau wale nō e hele koke aku nō.

(Filipi 3: 3) No ka mea mākou he poʻe ʻoki poepoe maoli, ka poʻe e hāʻawi nei i ka ʻoihana hoʻāno e ka ʻUhane o ke Akua a ke loaʻa nei ko mākou kaena iā Kristo Iesū, ʻaʻole hoʻi i a mākou paulele i ke kino,

(2 Tesalonia 3: 4) Eia nō hoʻi ua hilinaʻi i [ka Haku] pili iā ʻoukou, ke hana nei ʻoukou a e hana i nā mea a mākou e kauoha ai.

(2 Timoteo 1: 5) no ka mea, ke hoʻomanaʻo nei wau i kou hilinaʻi i loko ou me ka loaʻa ʻole ʻole, a i ka mea i noho mua i kou kupuna wahine ʻo Lo? A me kou makuahine Eu, maikaʻi, akā, ʻohea wau hilinaʻi aia nō iā ʻoe.

(2 Timoteo 1:12) No kēia kumu wau e ʻeha nei i kēia mau mea, akā ʻaʻole wau e hilahila. No ka mea, ua ʻike wau i ka mea aʻu i manaʻoʻiʻo ai, a ʻo wau hoʻi hilinaʻi hiki iā ia ke pale i ka mea aʻu i mālama ai me ia a hiki i kēlā lā.

(Filemona 21) Hilinaʻi i kou hōʻoiaʻiʻo ʻana, ke palapala aku nei au iā ʻoe, me ka ʻike e ʻoi aku ʻoe e ʻoi aku ma mua o nā mea aʻu e ʻōlelo ai.

(Hebera 2:13) A ʻōlelo hou: "E loaʻa iaʻu kaʻu ke hilinaʻi ia. "A eia hou:" E nānā! ʻO wau a me nā kamaliʻi, a Iēhova i hāʻawi mai ai naʻu.

(Hebera 6: 9) Akā, i kāu hihia, e nā mea aloha, mākou maopopo iaia o nā mea maikaʻi a me nā mea me ke ola, ʻoiai ke ʻōlelo nei mākou ma kēia ʻano.

(Hebera 13:17, 18) E lilo hoʻolohe i ka poe e alakai ana i waena o oukou a e hoolohe mai, no ka mea, e kiai ana lakou i ko oukou mau uhane e like me ka poe e kakau ana i ka mooolelo; i hana lākou i kēia me ka ʻoliʻoli, ʻaʻole me ka uwō ʻana, no ka mea e hōʻino ʻia mai iā ʻoukou. 18 E mālama ma ka pule no mākou, no mākou ke hilinaʻi loaʻa iā mākou ka manaʻo paʻa pono, e like me kā mākou makemake e alakaʻi pono iā mākou iho i nā mea āpau.

(Jak. 3: 3) Inā hoʻokomo mākou i nā kauā i ka waha o nā lio no lākou usiusitai iā mākou, ke mālama nei mākou i ko lākou kino holoʻokoʻa.

(1 Ioane 3:19) Ma kēia mea e ʻike kākou i ko mākou kumu me ka ʻoiaʻiʻo, a ʻo mākou nō e hōʻoia ko makou mau naau imua ona

E like me kāu e ʻike ai, ʻekolu wale nō o kēia mau mau māka (ke kāpae ʻole i ka Heb. 13:17 i ka hoʻopaʻapaʻa) hoʻololi peithó e like me "hoʻolohe". Hoʻomaopopo pū kekahi ʻaʻole kekahi o kēlā mau mea ʻekolu — koe wale nō me kā mākou ʻōlelo paio i hoʻopaʻapaʻa ʻia - hoʻohana "hoʻolohe" i loko o ka pōʻaiapili o kekahi kanaka e kauoha ana i kekahi.

ʻO ka manaʻo ʻoi loa o ka huaʻō Helene ka manaʻo hoʻohuli e pili ana i ka noʻonoʻo a me ka hilinaʻi a i ʻole ka hilinaʻi i ke kumu. ʻAʻole ia e hoʻohana ʻia e hōʻike i ka manaʻo o ka hoʻolohe a me ka hoʻolohe ʻole ʻole.

No ke aha la e hoʻohana ai nā unuhi a pau o ka Baibala i kahi huaʻōlelo Pelekane e pili ʻole i ka manaʻo i ka Helene?

Ma mua o ka pane ʻana i kēlā, e nānā i kahi huaʻōlelo Helene ʻē aʻe e hoʻokokoke loa ana i ka manaʻo o "hoʻolohe" i ka ʻōlelo Pelekania. ʻO ka huaʻōlelo peitharcheó, a ia ʻo ia hoʻi "e hoʻolohe i ka mana". He concatenation ia o ka manawa i hala, peithō, me ka olelo Helene, arx, manaʻo “he aha hele mua "a kūpono paha," hoʻohuli i ka mea e pono e hele mua, ʻo ia ka mea i loaʻa ka mea nui (ka luna kiʻekiʻe) ".

Hoʻohana ʻehā ʻia kēia ʻōlelo i ʻehā mau manawa i ka palapala Helene.

 (Hana 5: 29) Pane akula ʻo Peter a me nā lunaʻolelo ʻē aʻe: "Pono mākou hoʻolohe ʻO ke Akua ke aliʻi ma mua o nā kānaka.

(Hana 5: 32) He poe hoike makou no keia mau mea, a pela hoi ka uhane hemolele a ke Akua i haawi ai i kela poe huakaiio ia he luna. "

(Hana 27: 21) A liʻuliu loa aku i ka ʻai, a laila kū ʻo Paulo i waenakonu o lākou, a ʻōlelo aku: E nā kānaka, pono ʻiʻi paha i lawe i kaʻu olelo moho a ʻaʻole ʻoe i hoʻolei i kai mai Crete a hoʻopaʻa i ka pōʻino a pau.

(Tito 3: 1) E hoʻomau e hoʻomanaʻo mau iā lākou i lalo a lalo hoʻolohe i nā aupuni a me nā luna e lilo i alakaʻi, e mākaukau no kēlā me kēia hana maikaʻi.

I kēlā me kēia hihia, manaʻo nui ʻia ka hoʻolohe a he kānalua ʻole ia. Ma Tito, ua ʻōlelo ʻia mākou e hoʻolohe i nā aupuni. I nā ʻOihana 5: 29, 32, ʻae ʻia mākou e hōʻole i nā aupuni wale nō no ka mea e hoʻolohe ʻia kahi mana kiʻekiʻe aʻe. No ke aha ʻo Paul e hoʻohana ai peitharcheó ma kahi o peithó ma nā Hana 27:21, pono kākou e nānā i ka ʻike.

Hāʻawi ka NWT iā ia ma ke 'lawe ʻana i ka ʻōlelo aʻoaʻo', akā ʻo ka huaʻōlelo ke ʻano o ka hoʻolohe ʻana i kahi luna kiʻekiʻe, ʻo Paul, ma ke ʻano he kāne a me kahi paʻahao, ʻaʻole ia. Ma Nā Hana 27:10, ua ʻōlelo ʻia ʻo Paulo e ʻōlelo ana, "E nā kānaka, ʻike wau i ka hoʻokele…" ʻAʻohe o sela ʻo Paul, no laila no kēia mālama akua mai kēia manaʻo. Maliʻa paha ʻaʻole kuhi ʻo Paul i kahi hopena akā ua aʻo ʻia ʻo ia e ke Akua, no ka mea ua ʻike ʻo ia i ka wā e hiki mai ana a wānana pololei i ka hopena. I kēlā ʻano, ua pololei ʻo Paul e hoʻohana peinlea, no ka mea, ʻaʻole ʻo Paulo ka mana kiʻekiʻe e pono ai lākou e hoʻolohe, akā ʻo ka mea nāna e ʻōlelo ma o Paulo lā, ʻo Iēhova ke Akua. ʻO Paulo, e hana ana ma ke ʻano kāula a ke Akua, ka mana kiʻekiʻe loa.

No laila, inā he ʻoi aku ka kiʻekiʻe o nā lunakahiko e pono ai e hoʻolohe e like me kā mākou aupuni o ke ao a i ʻole ʻo Iēhova ke Akua ponoʻī, no ke aha i hoʻohana ʻole ai ka mea kākau o Hebera i ka huaʻōlelo kūpono e hōʻike ai i kēlā? E hoʻohana paha ʻo ia peitharcheó inā ʻo ia ke kumu āna e hoʻāʻo nei. Ma kahi o, ua hoʻohana ʻo ia peithó ka mea e hoʻokuka i ka manaʻo e ʻae ʻia mākou i ka manaʻo ʻia e ka kumu o ka poʻe e alakaʻi nei, me ka hilinaʻi ʻana i kā lākou mau manaʻo maikaʻi, me ka hilinaʻi nui o ka mea a lākou e koi mai nei iā mākou e hana, ma waho o ke aloha.

ʻO ka hoʻolohe kūpono loa, ʻaʻole naʻe he mea ia i ʻōlelo ai iā mākou i kēia mau kānaka.

No laila no ke aha i ʻaneʻane ai kēlā me kēia hoʻomana, ke koho ʻana i ka unuhi o ka Palapala Hemolele no kāna ʻohana, ua koho i kahi huaʻōlelo Pelekania e lawe ʻole i kekahi o nā ʻono o ka Greek. No ke aha lākou i koho ai ma kahi o kahi huaʻōlelo e koi ana i ka hoʻolohe ʻole i nā luna?

I ka noʻonoʻo ʻike, manaʻo wau e pane maoli ka nīnau, ʻaʻole anei ʻoe?

Meleti Vivlon

Nā ʻatikala a Meleti Vivlon.
    17
    0
    E aloha nui i kou mau manaʻo, e ʻoluʻolu.x
    ()
    x