[ʻO ka hapa nui o ka hana a me ka noiʻi i hele i loko o kēia ʻatikala ka hopena o ka hoʻoikaika ʻana o kekahi o kā mākou poʻe heluhelu nāna, no nā kumu e hiki ai iā mākou a pau ke hoʻomaopopo, ua koho e noho inoa ʻole. E hele aku koʻu mahalo nui iā ia.]

(1 Th 5: 3) "I kēlā me kēia mea ke ʻōlelo nei lākou i ka maluhia a me ka palekana, a laila ka luku koke ka make koke ʻana ma luna o lākou., e like me ka hānau ʻana i ka wahine hāpai, a ʻaʻole lākou e pakele.

Ma ke ʻano he mau ʻike no ko Iēhova, ko mākou wehewehe ʻana i kēia manawa ma 1 Tesalonike 5: 3 e hoʻolaha ʻia ana kekahi ʻano o ka hoʻolaha ʻana o ka "maluhia a me ka palekana" ma ka honua holoʻokoʻa e hōʻailona ana i nā Karistiano ʻoiaʻiʻo i ka kokoke o ka "luku koke" ʻana o kēia ʻōnaehana o kēia ao. . E hoʻomaka kēia me ka wāwahi ʻana o nā hoʻomana wahaheʻe i kuhikuhi ʻia ma Revelation e like me "Babulona Nui."

I nā Kuʻikahi Regional Regional o kēia makahiki, ke hoʻonui nei kēia kumuhana i ka hoihoi. Ua haʻi ʻia mai iā mākou i kēlā me kēia manawa lakou ke ʻōlelo nei no ka maluhia a me ka palekana ", e kokoke mai ana ka Holo Nui a ke kiaʻi nei mākou i kekahi lono ola e ola ai mai ke Aupuni Kiaʻāina. (ws11 / 16 p.14)

ʻO ia laina o ka noʻonoʻo ʻana ka wehewehe pololei o kēia paukū, a i ʻole he manaʻo ʻē aʻe paha kā ka paukū? ʻO wai ia e ʻōlelo nei, "ka maluhia a me ka palekana?" No ke aha ʻo Paul i hoʻohui hou aku ai, "ʻaʻole ʻoe i ka pouli?" A no ke aha ʻo Petero i aʻo aku ai i nā Kristiano e "akahele o alakaʻi hewa ʻia?" (1 Th 5: 4, 5; 2 Pe 3:17)

E hoʻomaka kākou ma ka nānā ʻana i kahi ʻāpana o nā mea i aʻo pinepine ʻia i kā mākou mau puke i nā makahiki he mau makahiki.

(w13 11 / 15 pp. 12-13 pars. 9-12 Pehea e hiki ai iā mākou ke hoʻomau i ka "ʻano hoʻohālike e kali nei?"

9 I ka wā kokoke, E ʻōlelo aku nā lāhui "maluhia a me ka maluhia." Inā ʻaʻole e hopu ʻia mākou e kēia ʻōlelo hoʻolaha, pono mākou e "makaʻala a mālama i ka noʻonoʻo." (1 Th 5: 6)
12 "He aha ka hana a nā alakaʻi o ka hoʻomana Kalikiano a me nā hoʻomana ʻē? Pehea e komo ai nā alakaʻi o nā aupuni like ʻole i kēia hoʻolaha? ʻAʻole haʻi ka palapala hemolele iā mākou.… ”

(w12 9 / 15 p. 4 pars. 3-5 Pehea e hiki mai ana kēia honua)

"… Akā ma mua o ka hoʻomaka ʻana o kēlā lā o Iēhova, e ʻōlelo mai nā alakaʻi o ke ao nei "Maluhia a palekana.”E kuhikuhi paha kēia i kekahi hanana a i ʻole i kahi mau hanana. Manaʻo paha nā lāhui kokoke lākou i ka hoʻonā ʻana i kekahi o ko lākou pilikia nui. Pehea nā alakaʻi hoʻomana? He ʻāpana lākou o ka honua, no laila hiki ke hui pū lākou me nā alakaʻi politika. (Rev. 17: 1, 2) Pēlā e hoʻohālike ai ke kahuna pule ka poe kaula wahahee o ka Iuda kahiko. ʻ saidlelo ʻo Iēhova e pili ana iā lākou: “Ke ʻōlelo nei lākou, 'He maluhia! Aia ka maluhia! ' inā ʻaʻohe maluhia. ”- Jer. 6:14, 23:16, 17.
4 ʻAʻole he mea nāna e hōʻike i ka ʻōlelo "Ka maluhia a me ka palekana!" E hōʻike ʻia ka hoʻomohala ʻana e hoʻomaka ka lā o Iēhova. No laila hiki iā Paulo ke ʻōlelo: "E nā hoahānau, ʻaʻole ʻoukou i ka pouli, i hiki aku ai kēlā lā iā ʻoukou e like me ka ʻaihue ʻana, no ka mea, he keiki ʻoukou na ka mālamalama." (1 Th 5: 4, 5) ʻAʻole like me nā kānaka āpau, ʻike mākou i ke ʻano o ka Palapala Hemolele o nā hanana o kēia wā. Pehea e pili pono ai kēia wānana e pili ana i ka ʻōlelo "Maluhia a palekana!" hoʻokō ʻia? Kakali mākou a ʻike. No laila, e hoʻoholo e "noho makaʻala a hoʻomau i ka noʻonoʻo." - 1 Th 5: 6, Zep 3: 8.

 (w10 7 / 15 pp. 5-6 par. 13 ʻO ka aha a ka Haku e hōʻike aku ai)

13 ʻO ka uē "Ka maluhia a me ka palekana!" aole e hoopunipuni i na kauwa a Iehova. "ʻAʻole ʻoe i ka pouli," i kākau ai ʻo Paul, "i hiki mai ai kēlā lā iā ʻoukou e like me ka ʻaihue, no ka mea, he keiki ʻoukou na ka mālamalama a he mau keiki hoʻi o ke ao." (1 Th 5: 4, 5) No laila e noho i ka mālamalama, mamao loa mai ka pouli o ko ke ao nei o Sātana. Ua kākau ʻo Peter: "E nā mea aloha aloha, e makaʻala ʻoe, o alakaʻi ʻole ʻia lākou me lākou [na kumu wahahee iloko o ke anaina Kristiano] »

ʻOiai ʻaʻole hāʻawi ʻia nā palapala hemolele e kākoʻo i kēia ʻike, pono mākou e noʻonoʻo i kēia ka wehewehe ʻana i ka eisegetical lengkep, a i ʻole e kau i kahi ala ʻē aʻe: ka manaʻo pilikino o nā kāne.

E nānā pono i kēia paukū e ʻike i ke ʻano o kā Paulo.

I ka launa pū ʻana me kēia ʻōlelo, ua ʻōlelo hou ʻo ia:

"E nā hoahānau, ʻaʻole ʻoukou i ka pouli; e lālau aku ai kēlā lā iā ʻoukou e like me ka ʻaihue; no ka mea, he keiki ʻoukou na ka mālamalama." (1 Th 5: 4, 5)

Nānā: e pili ana i kēia "pouli", ka ʻōlelo hou i hōʻike ʻia:

"... e akahele o alakaʻi ʻia aku ʻoe me lākou [nā kumu aʻo wahaheʻe i loko o ke anaina Karistiano] —2 Pet. 3:17. ” (w10 7/15 pp. 5-6 par. 13)

ʻO wai lākou?

ʻO wai lākou? ʻO wai ka poʻe e uē ana i ka "maluhia a me ka palekana"? Nā lāhui? ʻO nā aliʻi o ka honua?

Ua kaulike nā puke paʻi WT Library i nā huaʻōlelo a ka lunaʻōlelo Paul, "i nā manawa āpau a lākou e ʻōlelo nei i ka maluhia a me ka palekana", me nā ʻōlelo kahiko a Ieremia. ʻO Ieremia e pili ana i nā luna honua?

Ua ʻōlelo kekahi o nā poʻe hoʻopuka a ka Baibala, aia paha ka manaʻo o ka lunaolelo o Ieremia a me Esekielu.

(Ieremia 6: 14, 8: 11) A ke hoʻāʻo nei lākou e hoʻōla i ka ʻaki ʻana o koʻu poʻe kānaka (* superficially), me ka ʻōlelo mai, [me kahi manaʻo kuhihewa paha] He malu! He kuikahi! ' Iā ke malu.

(Ieremia 23: 16, 17) ʻO ia ke ʻōlelo mai nei ʻo Iēhova o nā kaua: “Mai hoʻolohe ʻoe i nā ʻōlelo a nā kāula e wānana mai nei iā ʻoe. Ke hoʻohewa nei lākou iā ʻoe. ʻO ka hihiʻo a lākou e ʻōlelo ai mai kā lākou naʻau iho, ʻaʻole mai ka waha o Iēhova. 17 ʻ sayinglelo hou mau lākou i ka poʻe hōʻole ʻole iaʻu, wahi a Iēhova: "E hauʻoli ʻoe i ka maluhia."'A i kēlā me kēia mea e hahai ana i kona naʻau paʻakikī, ʻaʻole lākou e hiki mai ka ʻino ma luna o ʻoe.

(Ezekiel 13: 10) ʻO kēia mau mea, no ka hoʻopunipuni ʻana i koʻu poʻe kānaka ma ka ʻōlelo ʻana, He malu; Ke kūkulu ʻia nei kahi pāpaʻi flimsy, ke pālahalaha nei lākou me ka pala.

E hoʻomaopopo, ua hoʻohuli ʻia kēia poʻe e nā kāula wahaheʻe. ʻO ka mea a Ieremia e ʻōlelo nei, ʻo ka poʻe - ka poʻe hoʻomaloka a me ka poʻe hele hewa ʻole a ke Akua. E noʻonoʻo i nā ʻōlelo a Paulo: “I nā manawa a pau lakou ke ʻōlelo nei, "maluhia a palekana". ʻO wai nā "lākou" āna i kuhikuhi ai? ʻAʻole ʻo Paul i ʻōlelo ʻo lākou nā lāhui a i ʻole nā ​​aliʻi honua e hana pū nei me nā alakaʻi hoʻomana. No. Ma ka noho ʻana i loko o ke kuʻikahi o ka Palapala Hemolele, me he mea lā e pili ana ia i nā Karistiano ponoʻī, e hoʻolaha ai, a e hoʻopono ai iā ia iho e alakaʻi hewa ʻia i ka ʻuhane, a no laila ke hele nei i ka pouli. (1Te 5: 4)

He mea hoʻohālikelike ia i nā Iudaio i loko o ka pouli faaleagaga ma 66-70 CE ʻO kēlā mau hilinaʻi i kā lākou mau kaula wahaheʻe, e loaʻa ana i ka hoʻopaʻi kūwaho o Iēhova. No ke aha mai? No ka hilinaʻi i ka manaʻo ʻaʻole ia e luku i ka waiwai o kā lākou 'hūnā', kā lākou "lumi komo", ʻo ia hoʻi ʻo Ierusalema a me ka luakini. No laila, ʻaʻohe mea e pono ai lākou e hoʻolaha i ka maluhia a me ka palekana me ke Akua.

Hoʻomaopopo ʻia kekahi e pili ana i ke kumu o ka palapala hemolele i hoʻopaʻa ʻia ma ka Hōʻike 1: 28, 31-33:

 (Nā ʻōlelo helu 1: 28, 31-33) 28 I kēlā manawa ke hoʻomau lākou e kāhea mai iaʻu, akā ʻaʻole au e pane, E nānā mau lākou iaʻu, akā ʻaʻole lākou e loaʻa iaʻu ... 31 No laila e halihali lākou i ka hopena o ko lākou ala, A e hoʻopili ʻia lākou me kā lākou manaʻo ponoʻī. 32 No ka hele hewa ole o ka poe akamai ole e pepehi ia lakou, a ʻO ka ʻoluʻolu o ka poʻe naʻaupō e luku iā lākou. 33 Akā, ʻo ka mea e hoʻolohe iaʻu mai e noho maluhia nei a mai makaʻu ʻoe i ka weliweli o ka pōʻino. "

E hoʻomaopopo ʻo ko lākou hoʻokō ʻole i ka hilinaʻi i ke Akua ma mua o nā kāne i lawe i ko lākou make. Ke kākau nei ma mua o kēlā luku ʻia, ua hoʻomanaʻo ʻo Paul i ka manawa kūpono e kahea ana kēia poʻe, "ka maluhia a me ka maluhia!", Hāʻawi i nā Karistiano ʻoiaʻiʻo i ka ʻōlelo aʻoaʻo mua e pono ʻole ai e lawe ʻia e nā kāula wahaheʻe e hoʻopuka nei i nā manaʻolana wahaheʻe.

(w81 11 / 15 pp. 16-20 'E noho ʻoe e mālama a mālama i kāu mau hewa')

"Mai hiamoe mākou e like me ka hana a ke koena, akā, e makaʻala mākou a hoʻomau i ka noʻonoʻo." - 1 Th 5: 6.

A I kā Iesū wānana i ka luku ʻana iā Ierusalema i kona hanauna, ua ʻōlelo ʻo ia: "ʻO kēia ka lā no ka hoʻokolokolo ʻana i ka pono, e hoʻokō ai nā mea a pau i kākau ʻia." (Luke 21: 22) I ka makahiki 70 CE, ua hōʻea mai kā ke Akua hoʻokō ʻana i ka hoʻokolokolo e ku ana i ka poe [Nā Iudaio] ua hoohaumia i kona inoa, ua uhaki i kona mau kanawai a hoomaau aku i kana poe kauwa. Pēlā nō, hoʻohewa pono ʻia ke Akua hoʻokolokolo ʻana i kēia ʻōnaehana hewa o kēia manawa, ke hōʻike hou nei nā mea a pau i kākau i ka wanana Baibala e paʻa maoli ana. A 'kela hiki mai ka hoʻokolokolo me ka hikiwawe loa o ka weliweli i nā "poʻe" i mākaukau ʻole, no ka mea, ʻōlelo ka Baibala: "I nā manawa a lākou e ʻōlelo nei" Ka maluhia a me ka palekana! a laila hiki mai ka luku koke ma luna o lākou. ”- 1 Th 5: 2, 3.

Ma kahi o 50 CE ka wā i kūleʻa ai ka haʻiʻōlelo ʻana a ka lunaʻōlelo Paul i ko Tesalonike iā lākou i ka hoʻomāinoino ʻia a me ka hoʻomāinoino ʻia e nā alakaʻi haipule Iudaio. Paipai ʻia e ka ʻUhane Hemolele a me ka mālama a ke Akua, ua ʻōlelo ʻo Paul, "i nā manawa āpau a lākou e ʻōlelo nei i ka maluhia a me ka palekana ..." (1 Th 5: 3) He 20 mau makahiki ma mua o ka pilikia nui a me ka luku loa ʻia ʻana o Ierusalema a me kona luakini, me ka ʻōnaehana haipule Iudaio. No laila, ʻo wai kikoʻī, ʻo "lākou" ka mea e ʻōlelo nei "ka maluhia a me ka palekana?" Me he mea lā i loko o ka pōʻaiapili mōʻaukala, ʻo ia nā kamaʻāina lawehala ʻole o Ierusalema me kā lākou mau kāula wahaheʻe i manaʻo ʻia e Paulo. ʻO lākou ka poʻe e uē ana i ka maluhia a me ka palekana, ma mua iki o ka luku ʻia ʻana o lākou.

Ma ke kuhikuhi ʻana iā ia he "uē o ka maluhia a me ka palekana" e like me ka paʻi ʻana o nā puke, alakaʻi i kekahi e manaʻo he hoʻolaha kūkala nui ia a ma ia ʻano he hōʻailona hiki i nā Kristiano ke nānā aku. Akā ʻaʻole hoʻohana ʻo Paul i ka huaʻōlelo "ka uē o". Kuhikuhi ʻo ia iā ia ma ke ʻano he hanana hoʻomau.

Pēlā, pehea e hiki ai i kā kā mākou mau aʻo aʻoaʻo ke hoʻohālikelike i ka wanana e pili ana i ke kāhea ʻana o ka maluhia a me ka palekana me kēlā hanauna mua, a me ka hopena o kēia ʻano mea?

E noʻonoʻo i kēia kuhikuhi mai ka Nowemapa 15, 1981 Ka Hale Palama (p. 16):

"... E hoʻomaopopo ʻo ka poʻe i ala ʻole ma ka ʻuhane a paʻa ʻole ʻia," [e like me ko ka lā o Noa) no ka "lā" e hiki koke mai ana me lākou, "" koke koke, "a me ka like me ka" luku koke ʻia. koke nō 'ka poʻe e ʻōlelo ana "He malu a he malu!"

5 Ua hoʻohālikelike ʻo Iesū… i ka poʻe 'ʻike ʻole' ʻuhane i ka poʻe i ka lā o Noa ka poʻe "ʻaʻole i nānā a hiki mai ke kaiakahinalii a kahili akula iā lākou a pau... Me ke kumu kūpono i ʻōlelo ai ʻo Iesū:" E hoʻomanaʻo i ka wahine a Lota. "

 6 … Eia nō hoʻi, aia kekahi [ka hiʻohiʻona] o ka lāhui Iudaio mua o ka makahiki. Ua manaʻo ka poʻe haipule haipule kā lākou i ka hoʻomana ʻana i ke Akua. "

Kaha: Ma kēia ʻO Kekemapa Hōʻike ʻatikala, ua alakaʻi hewa ʻia nā Iudaio e kā lākou mau kumu aʻo wahaheʻe e pili ana i kā lākou pilina pilikino me ke Akua: 'He maluhia! Aia ka maluhia! ' Inā ʻaʻohe maluhia. ' (Ieremia 6:14, 8:11.) ʻO ke kuhi i hoʻopuka ʻia ma kēia loiloi: ʻaʻole na nā lāhui o ka honua i hoʻolaha i kekahi leka i hiki ʻole ke pale ʻia no ka maluhia a me ka palekana. ʻAʻole. Ua pili pololei kēlā ʻōlelo i ka makāula wahaheʻe nāna i alakaʻi hewa i ka poʻe me kahi ʻōlelo hoʻopunipuni e pili ana ko lakou pilina pili ana me ke Akua- ko lākou maluhia a me ka palekana - i ka ʻōlelo ʻana, "e hoʻōla ʻia nā mea āpau āu e pono ai e hoʻolohe i kā mākou kuhikuhi, no ka mea, he kāula mākou na ke Akua."

Makemake nā mea ʻike e kāhea iā ʻIseraʻela, ka hui honua mua a Iēhova. ʻĀ, e noʻonoʻo i ke kūlana i kēlā manawa.

(w88 4 / 1 p. 12 pars. 7-9 Ieremia-Kāpeu ʻole hewa o nā ʻōlelo a ke Akua).

8 "... Ka poʻe alakaʻi o nā hoʻomana haipule ka lelo ʻana i ka lāhui i ka manaʻo hoʻopunipuni, me ka ʻōlelo mai," He malu! He pōmaikaʻi. ”ʻAʻohe ʻoluʻolu. (Ieremia 6: 14, 8: 11) ʻAe, ka hoopunipuni ana i na kanaka i ka manaoio me ka maluhia me ke Akua. Ua manaʻo lākou ʻaʻohe mea e hopohopo ai, no ka mea, he poʻe kānaka hoʻopakele lākou iā Iēhova. nona ka kūlanakauhale hoʻāno a me kona luakini. Aka, pehea no o Iehova i nana aku ai i ke kūlana?

9 Kauoha ʻo Iēhova iā Ieremia e kū i kahi ākea ākea i ka puka o ka luakini a hāʻawi i kāna leka i nā poʻe hoʻomana e komo ana i laila. Pono ʻo ia e haʻi aku iā lākou: "Mai hilinaʻi ʻoe i nā ʻōlelo lokomaikaʻi, me ka ʻōlelo, ʻO ka luakini o Iēhova, ka luakini o Iēhova, ka hale o Iēhova lākou! '... Ua hele wāwae wale nā ​​Iudaio, ʻaʻole ma ka manaʻoʻiʻo, e like me ko lākou kaena ʻana ma ko lākou luakini.

No ka mea, ua kākau ʻia nā mea a pau no kā mākou aʻo ʻana, inā ʻike kākou ʻaʻole ʻo nā lāhui e haʻi ana i ka maluhia a me ka palekana, akā ʻo ka poʻe kāula wahaheʻe, a laila, he aha ke ʻano o ka palapala a mākou e hōʻiliʻili ai no kā kākou pono? Hiki paha iā ia ma kahi ʻano like kekahi nui e hoʻopili ʻia e nā ʻōlelo ʻino i kēia lā e pili ana i ka pōpilikia nui? Pehea e pili ana i nā huaʻōlelo i hoʻopōmaikaʻi ʻia, ola, a me nā mea i aʻo ʻia o ka ʻōlelo aʻo mai ke hoʻonohonoho ʻana - Ke Alakaʻi a ke Akua?

“Pēlā e ʻike ʻia ai ke alaloa kamaʻilio a Iēhova. He kāula paha ke kahawai honua a i ʻole he hui like poropiti like ʻole. ” (w55 5/15 p. 305 par. 16)

Mai nā ʻano kiaʻi e ʻike ai i nā mea maoli maoli a mākou e ʻike nei o kēia ala i hāʻawi ʻia e ke Akua no nā Kristiano ka hui ʻuluʻulu o nā mea poni. he hui wanana. (w55 5/15 p. 308 par. 1)

ʻAʻole i nā wānana a i ʻole nā ​​wānana a nā kāne i ʻike ʻia nā wānana hoʻonaʻauao mua loa, nā wānana a Iēhova mai ka manaʻo o ka mea nāna i hana i ke ao nei, ka mea ikaika loa e alakaʻi i ke ʻano o nā hanana e hoʻokō ai kāna ʻōlelo. Aia i ka poʻe ʻōlelo a kā Iēhova ma kāna ʻōlelo, ka Baibala, i nā kānaka a pau. Loaʻa i nā manawa āpau, inā makemake lākou, e makaʻala a ʻimi maoli lākou i ka hoʻomaopopo ʻana iā lākou. Hiki i nā mea heluhelu ʻole, no ka mea, ma ka honua ke Akua i kēia lā he hui wanana, e like me kāna i hana ai i nā lā o ka ʻaha Kalikiano mua. (Nā Hana 16: 4, 5) Ua koho ʻo ia i kēia mau Kristiano ma ke ʻano he "kauwā hoʻopono a naʻaupō." (w64 10/1 p. 601 par. 1, 2)

I kēia lā, ʻo nā "lumi loko" o ka wānana e pili ana paha i nā ʻumi tausani o nā hui o nā kānaka o Iēhova a puni ka honua. ʻO kēia mau ʻoihana he mea pale i kēia manawa, kahi wahi e ʻike ai ka poʻe Kristiano i waena o ko lākou mau hoahānau, ma lalo o ka mālama aloha o nā lunakahiko. (w01 3 / 1 p. 21 par. 17)

I kēlā manawa, ʻo ke kuhikuhi e ola nei, a mākou e loaʻa nei mai ka hoʻolālā ʻana o Iēhova, ʻaʻole paha ke kumu o ka manaʻo kanaka mai kahi ʻano kanaka. Pēlā kākou e mākaukau e hoʻolohe i nā ʻōlelo aʻo a mākou e maliu ai, ke kūleʻa ʻia nei paha ma ke ʻano a he ʻano kanaka a i ʻole. (w13 11 / 15 p. 20 par. 17)

He moʻolelo ko ka Hui 140 mau makahiki o nā hōʻike wānana wānana ʻole. Eia naʻe lākou e haʻi mai iā mākou e pili ana ko mākou ola i ka hoʻolohe iā lākou; e hilinaʻi ko mākou ola i ka ukali ʻana me ka nīnau ʻole i ke ʻaoʻao a lākou e hāʻawi mai ai iā mākou i ka wā e hiki mai ana.  ʻLelo lākou ʻo ke ala kēia i ka maluhia maoli a me ka palekana.

Pehea e hoʻomākaukau ai iā mākou iho
19 Pehea e hiki ai iā mākou ke hoʻomākaukau iā mākou iho no nā hanana ʻōlaʻi e hiki mai ana? Ua ʻōlelo ʻo Ka Nūpepa i nā makahiki i hala aku nei: "E pili ana ke ola i ka hoʻolohe." No ke aha lā kēlā mea? Loaʻa ka pane ma kahi leka mai Iēhova mai i nā Iudaio pio i noho ma Babulona kahiko. Ua ʻōlelo ʻo Iēhova e lanakila ʻia ʻo Babulona, ​​akā he aha ka hana a ke Akua e hana ai e hoʻomākaukau iā lākou iho no kēlā hanana? ʻŌlelo ʻo Iēhova: “E hele, e koʻu poʻe kānaka, e komo i kou mau keʻena i loko, a e pani i kou mau puka ma hope ou. Hūnā iā ʻoe iho no kekahi manawa pōkole a hala i ka huhū. ”(Isa. 26: 20) Kuhi i nā huaʻōlelo ma kēia pauku:" hele, "" komo, "" pani "," huna "- ʻona nā mea āpau. ; he kauoha lakou. ʻO ka poʻe Iudaio i hoʻolohe i kēlā mau kauoha e noho lākou ma ko lākou mau hale, e haʻalele ana i nā pūʻali koa lanakila i waho o nā alanui. No ia mea, ua hilinaʻi ko lākou ola i ka hoʻolohe ʻana i nā ʻōlelo a Iēhova.

20 He aha ka haʻawina no kākou? E like me ke ʻano o kēlā mau kauwā kahiko o ke Akua, e ola ke ola ʻana o nā hanana e hiki mai ana ma muli o ko mākou hoʻolohe i nā kauoha a Iēhova. (Isa. 30: 21) Kēia mau ʻōlelo i hiki mai iā mākou ma o ka hoʻonohonoho hui. No laila, makemake mākou e kūkulu i ka hoʻolohe kūʻokoʻa i ka alakaʻi a mākou e loaʻa nei.
(kr chap. 21 p. 230)

I ka Hōʻuluʻulu

Ke waiho nei i ko mākou hilinaʻi i nā kāne no ke ola e hoʻopau i ke kānāwai i hāʻawi ʻia e mākou ma ke Akua 146: 3—

"Mai hilinaʻi ʻoe i nā luna, ʻaʻole hoʻi i loko o ke keiki a ke kanaka, ka mea hiki ʻole ke hoʻopakele ola." (Ps 146: 3)

Mai hana hou i nā hewa o ka wā i hala. Ua ao aku ʻo Paulo i ko Tesalonike e loaʻa i ka poʻe e ʻōlelo nei "ka maluhia a me ka palekana" i ka luku koke. I ka wā i hana hou ai ka poʻe Iudaio o ko Iesū wā i ka hana a kēlā poʻe mai ka wā o Ieremia, ua manaʻoʻiʻo lākou i ko lākou mau alakaʻi, kā lākou poʻe kāula wahaheʻe, a ua hemo lākou i ka pakele.

"Akā i ka neʻe ʻana o nā pūʻali koa Roma e hoʻopuni ana iā Ierusalema i ka makahiki 66 CE, ka poʻe hilinaʻi kūwaho ʻaʻole "hoʻomaka e heʻe". ʻO ka hoʻohuli ʻana i ka pūʻali koa Roma i hope ma ka hoʻouka kaua ʻana i nā kiaʻi o hope, ʻaʻole i manaʻo ka poʻe Iudaio e heʻe lākou [e like me kā Iesu i ʻōlelo aʻo mai ai. Manaʻo lākou aia pū kekahi me lākou, a hui mai lākou i ke kālā kālā hou e lawe ana i ka palapala ʻo "Ierusalema ka Hemolele." Akā ua hōʻike mai ka wānana a Iesū ua hemolele ʻole ʻo Ierusalema iā Iēhova. (w81 11 / 15 p. 17 par. 6)

E hoʻomaopopo i kēia ʻōlelo a ka Baibala ESV:

(1 Th 5: 3) 'maluhia a palekana. Mālama paha i ka pale aku i ka hoʻokūkū Roman imperial a i ʻole (he nui paha paha) iā Jer. ʻO 6: 14 (a i ʻole X. 8: 11), kahi e hoʻohana ʻia ai ka ʻōlelo like ʻole o ka pale maluhia mai ka huhū o ke Akua. - [[He manaʻo wahaheʻe of 'maluhia a maluhia' ... me ke Akua]

Hoʻohui ka ʻōlelo a Adam Clarke i kēia no kā mākou noʻonoʻo:

(1 Th 5: 3) [No ka mea, i kā lākou ʻōlelo ʻana, Ka maluhia a me ka palekana] Ua kuhikuhi mai kēia, ʻano maoli, ka ʻāina o nā Iudaio i ka wā i hele kūʻē mai ai ka Roma iā lākou: ua ae maopopo loa, aole i haawi mai ke Akua i ke kulanakauhale a me ka luakini i ko lakou poe enemi, i hoole lakou i kela hana ana i hana ia lakou.. "

E like me kēlā mau ʻōlelo, e pili pū ana me ka 1981 ʻO Kekemapa Hōʻike, uaʻike maoli ka poʻe Iudaio i kā lākou poʻe kāula wahaheʻe e inā e hūnā lākou iā lākou iho i loko o nā pā maluhia o Ierusalema a me ka luakini o ke Akua (nā lumi i loko) Nāna e hoʻopakele iā lākou mai ka pōpilikia nui e hiki koke mai ana i ko lākou kūlanakauhale i mahalo ʻia. As ʻO ka ʻōlelo ʻōlelo a Clarke 'ōleloʻo ia: "... ua maopopo loa ka manaʻo o lākou ʻaʻole e hāʻawi ke Akua i ke kūlanakauhale a me ka luakini i ko lākou poʻe ʻenemi a hōʻole lākou i nā kiʻi āpau i hāʻawi ʻia iā lākou." Ua manaʻoʻiʻo lākou ua hōʻoiaʻiʻo ʻia ko lākou ola inā hoʻolohe hoʻolohe lākou i ka poʻe e ʻōlelo ana he kāula lākou na Iēhova a ua puʻuhonua pū lākou i loko o ke kūlanakauhale laʻa o ka luakini o Iēhova ke Akua. (ʻEzera 3:10)

No ka hapanui o mākou, ʻaʻole lawa kēia. Makemake mākou e ʻike pehea e hoʻōla ʻia ai mākou, a i ka nele o kēlā, ʻo wai lā ka mea e alakaʻi iā mākou i ke ola. No laila ʻo ka manaʻo i hoʻokumu ʻia kahi Kino Aupuni i kēia mea āpau i ka lima hiki ke ʻoluʻolu loa. Eia nō naʻe, ʻo ia ke ala ʻoiaʻiʻo i ka make, ke makemake ʻole ʻoe e manaʻoʻiʻo ua hewa ʻo Iēhova ma o kāna ʻōlelo ʻana iā mākou ma ka Halelu 146: 3.

Ma mua o ka hilinaʻi ʻana i nā kāne, pono mākou e hilinaʻi i ke kahawai kamaʻilio maoli a ka Makua i hāʻawi mai ai iā mākou, ʻo Iesū Kristo. Hōʻoiaʻiʻo ʻo ia iā mākou e pale ʻia kāna poʻe i wae ʻia. Pehea, ʻaʻole mea nui. ʻO nā mea e pono ai mākou e ʻike ʻo kā mākou hoʻopakele aia i nā lima maikaʻi loa. ʻLelo ʻo ia iā mākou:

"A e hoouna aku ia i kana poe anela me ke kani nui loa, a e houluulu lakou i kana poe i waeia mai na pu eha eha, mai kekahi palena o ka lani a hiki i ko lakou hopena." (Mt 24: 31)

"Akā pili wale kēlā i ka mea poni", e kūʻē kekahi. "Pehea mākou e like me nā hipa ʻē aʻe?"

ʻO kēia ʻatikala—ʻO wai nā ʻohana hipa?— Hōʻike i nā hipa ʻē aʻe i koho ʻia. Pili ʻo Mataio 24:31 i nā hipa ʻē aʻe a i nā Karistiano Iudaio.

ʻO ke aʻo ʻana o nā Hipa ʻē aʻe e like me ka mea i aʻo ʻia e ka Watchtower Bible & Tract Society he kumu no ka hoʻokumu ʻana i kahi papa o ka Karistiano e hilinaʻi piha ana i ka papa kiʻekiʻe — ka poʻe poni - no ko lākou ola. Mai ka 2012, ua lilo kēia "papa kāula" i ʻĀpana Pule e noho aliʻi ana ma luna o ka "papa hipa ʻē aʻe" e ka manaʻoʻiʻo ʻana i ko lākou ola e pili ana i ka hoʻolohe makapō i nā alakaʻi o ka Hui.

He hoʻolālā kahiko loa ia; hoʻokahi i hana no nā makahiki he mau kaukani. Akā ua hoʻokuʻu ʻo Iesu iā mākou i kēlā mea inā mākou e ʻae wale i kēlā kūʻokoʻa. ʻLelo ʻo ia: "Inā pili ʻoukou i kaʻu ʻōlelo, he poʻe haumana ʻiʻo ʻoukou naʻu, a e ʻike nō ʻoukou i ka ʻoiaʻiʻo, a na ka ʻoiaʻiʻo e hoʻokuʻu iā ʻoukou." (Ioa 8:31, 32) No ke aha mākou e ʻae nui ai e hāʻawi i kēlā kūʻokoʻa, e like me ka mea a ko Corinto kahiko i hana ai?

"No ka mea, he" kūpono kāu, "hauʻoli ʻoe i nā mea noʻonoʻo ʻole. I ka mea nāna ʻoe e hoʻolana i kāu waiwai, ʻo ka mea nāna e hopu iā ʻoe, ʻo ka mea e hoʻokiʻekiʻe iā ʻoe iho ma luna o kou maka, a ʻo ka mea nāna ʻoe e ʻō aku i kou maka. "(2 Co 11: 19, 20)

ʻO ka ʻĀpana Hoʻokele, e ʻōlelo ana i ka inoa o Iēhova, ua loaʻa i kāna poʻe ukali e hana no ka manuahi, ke kūkulu ʻana i kahi aupuni waiwai (ʻo wai ka mea e hoʻokauwāwā na ʻoe) ʻoiai lākou e hele pū ʻole ana me nā mālama kālā a ka ʻaha a puni ka honua (ʻo ka mea e lālau i kāu mea) a laila ma hope ke kiʻi ʻana iā lākou e kūkulu i nā keʻena o ke Aupuni no kā lākou hoʻohana ponoʻī, ua kūʻai aku iā lākou a lawe aku i ke kālā na lākou iho (ʻo ka mea e ʻai i kāu mau waiwai) i nā manawa āpau e hoʻolaha nei iā lākou iho he poʻe kauā pono a naʻaupō ʻo Kristo i koho ʻia (ʻo wai ka mea e hoʻokiʻekiʻe iā ʻoe iho ma luna ou) a ʻo ka hoʻopaʻi ʻana me ke koʻikoʻi nui loa i nā mea kūʻē (ʻo ka mea e kuʻi iā ʻoe i ka maka.)

Ua ao aku ʻo Petero e "hoʻomaka ka hoʻokolokolo me ka hale o ke Akua". ʻO kēlā hale ke anaina Karistiano — ma ka liʻiliʻi loa i ka poʻe e hoʻolaha ana he poʻe lākou ma muli o Kristo. Ke hiki mai kēlā ʻōlelo hoʻoholo - ma ke ʻano o ka hoʻouka kaua ʻana mai nā luna aupuni e like me ia i ka wā i kūʻē ai ʻo Roma iā Ierusalema i ka makahiki 66-70 - e hoʻopuka maoli ke Kānāwai Kiaʻi i kāna ʻōlelo kuhikuhi wānana e hōʻoia ana i kāna poʻe ukali e pili ana kā lākou "maluhia a me ka palekana" i ka hahai ʻana nā ʻōkuhi e hōʻike ʻole ʻia mai ke kani ʻana a i ʻole ke ʻano kanaka '- no ka mea ʻaʻole ia. (1 Pe 4:17; Ap 14: 8; 16:19; 17: 1-6; 18: 1-24)

ʻO ka nīnau paha, e hoʻokani anei mākou i nā Iudaio mua o Ierusalema i ke alo ʻana i ka ikaika o Roma a hoʻolohe i kā mākou poʻe kāula wahaheʻe, ʻaʻole paha e hoʻolohe i nā kauoha a ko kākou Haku iā Iesū a noho mau i kāna aʻo ʻana me ke kūʻokoʻa a me ka hoʻōla ma ka nānā?

Meleti Vivlon

Nā ʻatikala a Meleti Vivlon.
    31
    0
    E aloha nui i kou mau manaʻo, e ʻoluʻolu.x
    ()
    x