Kei te miharo pea koe mo te taitara o tenei ataata: E oto anei te varua o te Atua ia patoi tatou i to tatou tiaturiraa i nia i te ra‘i no te hoê Paradaiso i nia i te fenua? Akene he ahua kino, he iti ranei te whakawakanga. A haamana‘o e ua faataa-taa-ê-hia te reira no to ’u mau hoa tahito JW o tei tiaturi noa i to tatou Metua i te ra‘i e i ta ’na Tamaiti, o Iesu Mesia, e o tei haamata i te amu i te mau tao‘a taipe (mai ta Iesu i faaue i te feia atoa e tiaturi ia ’na. ) kare tonu e pirangi "ki te haere ki te rangi." He maha nga korero mo taku hongere YouTube me nga imeera motuhake mo o raatau hiahia, a ka hiahia ahau ki te whakatika i tenei awangawanga. Ko nga korero he tauira pono o nga mea ka kitea e au:

"Kei roto ahau i te hohonu e hiahia ana ahau ki te tango i te whenua ... ka neke atu i te ahua o te tamaiti ki te mohio ki te pararaiha."

“E aroha ana ahau ki tenei aorangi me nga hanga whakamiharo a te Atua. Te tiai ru nei au i te hoê fenua apî, tei faaterehia e te Mesia e to ’na mau hoa arii/tahu‘a e te hinaaro nei au e faaea i ǒ nei.”

"Ahakoa e pai ana ahau ki te whakaaro he tangata tika ahau, kaore au e hiahia ki te haere ki te rangi."

"Ka taea e matou te tatari me te kite i nga wa katoa. Kaore au i te tino awangawanga mo nga mea ka tupu mai i te mea kua oatihia ka pai.

He whakaaro rangatira pea enei korero i te mea e hiahia ana tatou ki te whakanui i te ataahua o te hanga a te Atua me te whakawhirinaki ki te pai o te Atua; ahakoa, ko te tikanga, he hua ano hoki na JW indoctrination, ko nga relicts o nga tekau tau o te korero mo te nuinga o te iwi, ka uru te whakaoranga ki te "tiaturia o te ao," he kupu kaore i kitea i roto i te Paipera. Kare au e kii ana karekau he tumanako mo te whenua. Kei te patai ahau, kei tetahi wahi ranei i roto i te Karaipiture e tukuna ana ki nga Karaitiana te tumanako mo te whakaoranga i te whenua?

Te tiaturi nei te mau Kerisetiano no te tahi atu mau haapaoraa e haere tatou i nia i te ra‘i ia pohe tatou, tera râ, te taa ra anei ia ratou te auraa o te reira? Te tiai mau ra anei ratou i taua faaoraraa ra? Ua paraparau vau i te mau taata e rave rahi i roto i ta ’u mau ahuru matahiti poro i tera e tera uputa ei Ite no Iehova, e e nehenehe ta ’u e parau ma te papu maitai e te mau taata ta ’u i paraparau atu o tei faariro ia ratou iho ei Kerisetiano maitai, ua tiaturi ratou e e haere te feia maitai i nia i te ra‘i. . Engari e tata ana tera. Kare rawa ratou i te mohio he aha te tikanga o tena—e noho ana pea i runga i te kapua e whakatangi ana i te harp? Ko ta ratou tumanako i tino marumaru karekau te nuinga i hiahia ki a ia.

Ua uiui noa na vau no te aha te mau taata no te tahi atu mau amuiraa faaroo kerisetiano e aro ai ia ora noa ratou i te ma‘i, e tae noa ’tu i te faaoromairaa i te mauiui riaria a roohia ’i i te hoê ma‘i pohe, eiaha râ ia vaiiho noa e ia haere atu i ta ratou utua. Mena i tino whakapono ratou kei te haere ratou ki tetahi waahi pai ake, he aha te take i kaha ai te whawhai kia noho ki konei? Kare i pera te ahua o toku papa i mate i te mate pukupuku i te tau 1989. I tino mohio ia ki tana tumanako, me te tumanako. Parau mau, to ’na tiaturiraa e e faatiahia mai oia i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei mai tei haapiihia e te mau Ite no Iehova. I whakapohehetia ranei ia? Ahiri e ua taa ia ’na te tiaturiraa mau e pûpûhia ra i te mau Kerisetiano, e patoi anei oia i te reira, mai ta te mau Ite e rave rahi e rave ra? Kare au e mohio. Engari i te mohio ki te tangata, kare au e pena.

Noa ’tu eaha te huru, hou a tauaparau ai i ta te Bibilia e parau ra no nia i te “ra‘i” ei tapaeraa no te mau Kerisetiano mau, mea faufaa na mua roa ia ui i te feia e tapitapi ra no te haere i nia i te ra‘i, nohea mau taua mau mana‘o feaa ra? Ko to ratou pohehe mo te haere ki te rangi e pa ana ki te wehi ki nga mea e kore e mohiotia? Eaha ïa mai te peu e ua haapii ratou e e ere te tiaturiraa no te ra‘i i te faarue i te fenua e te huitaata e a muri noa ’tu e te haereraa ’tu i te hoê ao varua matau-ore-hia? E taui anei te reira i to ratou mana‘o? Ko te tino raruraru ranei kaore ratou e hiahia ki te whakapau kaha. Te parau ra Iesu e “tei te uputa e te pirihao o te e‘a e tae atu ai i te ora, e te iti o te uputa e ite atu ai.” ( Mataio 7:14 BSB )

Te kite ra koe, ei Kite no Iehova, kare au i puapinga kia rauka te ora mutu kore. E tia ia ’u ia maitai noa no te ora i Aramagedo. Ka kotahi mano tau taku ki te mahi i nga mea e tika ana mo te ora tonu. Ko te tumanako o etahi atu hipi he momo "rere ano", he taonga whakamarie mo te whai waahi ki te whakataetae. Ua niuhia te faaoraraa a te mau Ite no Iehova i nia i te mau ohipa: A haere i te mau putuputuraa atoa, a haere i roto i te ohipa pororaa, turu i te faanahonahoraa, ma te tamau. Whakarongo, Whakarongo, Kia whakapaingia. Na, ki te tirohia e koe nga pouaka katoa ka noho ki roto i te Whakahaere, ka eke koe ki Aramagedo, katahi ka taea e koe te mahi ki te whakaoti i to ahuatanga kia tutuki ai te ora tonu.

I muri a‘e i to ratou noaaraa i te tia-roa-raa o te taata i te hopea o te Mileniuma e i muri iho i to ratou manuïaraa i te tamataraa hopea, e nehenehe ratou e faarirohia ei taata parau-tia no te ora mure ore.—12/1, api 10, 11, 17, 18. (w85) 12/15 api 30 Te haamana‘o ra anei oe?)

Ka taea e koe te whakaaro "ka tutuki" e raatau? Kua waia ki te reo ngunguru o Te Paremata Ko te pikitia o nga Kite o Ihowa tika e noho ana i roto i te rangimarie i roto i te whenua pararaiha, penei pea he maha nga JW o mua e pai ana ki te whakaaro he "hoa noa no Ihowa" - he kaupapa e whakahuahia ana i roto i nga pukapuka a te Watch Tower engari kaore i te kotahi i roto i te Paipera (koe anake " te hoa o Iehova” ta te Bibilia e parau ra o Aberahama e ere i te Kerisetiano i roto i te Iakobo 1:23 ). Te faariro nei te mau Ite no Iehova ia ratou iho ei feia parau-tia e te tiaturi nei ratou e e fatu ratou i te hoê fenua paradaiso i muri a‘e ia Aramagedo e i reira ratou e haa ’i i te tia-roa-raa e e fana‘o ratou i te ora mure ore i te hopea o te hoê tausani matahiti faatereraa a te Mesia. Tera to ratou “tiaturiraa i te fenua nei”. Mai ta tatou i ite, te tiaturi atoa nei te mau Ite no Iehova e te tahi noa pǔpǔ Kerisetiano, 144,000 5 ana‘e tei ora mai te tau o te Mesia ra, o te haere i nia i te ra‘i ei mau varua pohe ore na mua noa ’‘e ia Aramagedo e e faatere ratou mai te ra‘i mai. Inaha, aita te Bibilia e parau ra i te reira. Te parau ra te Apokalupo 10:XNUMX e e faatere ratou “i nia i te fenua aore ra i nia i te fenua”, tera râ, te huri ra te Traduction du monde nouveau i te reira “i nia” i te fenua, e huriraa haavare ïa. Koia ta ratou e mohio ana he “whakamanako i te rangi”. Oia mau, te mau hoho‘a atoa no nia i te ra‘i ta outou e nehenehe e ite i roto i te mau buka a te Taiete Watch Tower, te faataa ra te mau taata ahu uouo e te pahau (e mea uouo atoa) e tere ra na roto i te mau ata. I te tahi a‘e pae, te mau hoho‘a no nia i te tiaturiraa e ora i nia i te fenua e horoahia ra i te rahiraa o te mau Ite no Iehova, mea karakarae‘e e te anaanatae, te faaite ra i te mau utuafare oaoa e ora ra i roto i te mau hoho‘a mai te au i te aua, te amuraa i te maa maitai roa ’‘e, te paturaa i te mau fare nehenehe, e te fana‘o i te hau e te mau taata. rangatiratanga kararehe.

Teie râ, ua niuhia anei teie huru arepurepuraa i nia i te hoê haamaramaramaraa hape no nia i te mau ra‘i i nia i te tiaturiraa Kerisetiano? Ko te rangi, ko te rangi ranei e korero ana mo te waahi tinana, he ahua tangata ranei?

Ka mawehe atu koe i te taiao kati o JW.org, he mahi ano taau hei mahi. Me horoi e koe te whare, tangohia mai i to hinengaro nga whakaahua teka katoa i whakatohia mai i nga tau o te whangai i nga whakaahua me nga whakaaro o Te Paremata.

Na, me aha nga ex JW e rapu ana i te pono o te Paipera me te rapu i to raatau herekore i roto i a te Karaiti kia maarama mo to raatau whakaoranga? Kei te hinga tonu ratou mo te karere JW huna e kii ana ki te tono ki te hunga whai tumanako whenua? Ka kite koe, mena kei te noho hara tonu koe e ai ki te whakaakoranga a JW, ahakoa i muri i to aranga mai, i muri ranei i te ora i Aramagedo, karekau te pae mo te ora ki te Ao Hou e tino teitei. E tae atoa te feia parau-tia ore i roto i te ao apî na roto i te tia-faahou-raa. Ko ta ratou ako karekau koe e tino pai ki te eke ki runga, engari me tino pai koe ki te eke i te paearu, na te mea ka kotahi mano tau tonu koe kia pai ai, hei whakatika i nga hapa o to koutou ngoikoretanga. Ko te mea pai rawa hoki e kore koutou e whakatoia a muri ake nei mo te Karaiti, pera me tatou i tenei ao. Mea au a‘e te reira ia feruri i ta tatou e taio ra i roto i te Hebera 10:32-34 no nia i ta te mau Kerisetiano mau i tia ia faaoromai no te faaite i to ratou here ia Iesu.

“A haamana‘o na i to oe vai-tamau-raa i to oe haapao maitai noa ’tu te auraa o te mauiui rahi. I etahi wa ka tawai koe ki te iwi, ka whiua, [ka karohia ranei!] i etahi wa ka awhina koe i etahi atu e pa ana ki enei mate. I mamae tahi ano koutou me te hunga i maka ki te whare herehere, a tangohia atu ana a koutou mea katoa, hari tonu ta koutou tango. Ua ite oe te vai ra te mau mea maitai a‘e te tiai maira ia oe o te vai noa e a muri noa ’tu.” (Hebera 10:32, 34)

Inaianei ka whakamatautauria pea tatou ki te kii, "Ae, engari ko nga JW me etahi o nga JW o mua kua pohehe ki te tumanako ki te rangi. Ahiri e ua taa maitai ia ratou, eita ïa ratou e mana‘o mai tera.” Engari ka kite koe, ehara tera te kaupapa. E ere to tatou faaoraraa i te mea ohie mai te ota i te maa i roto i te hoê tahua tamaaraa: “E rave au i te ora mure ore e te hoê pae o te paradaiso i nia i te fenua, e no te amu i te maa, maa taime iti arearearaa e te mau animala. Engari mau nga kingi me nga tohunga. Kua mau?

I te mutunga o tenei ataata, ka kite koe kotahi noa te tumanako ka tukuna ki nga Karaitiana. Kotahi anake! Tangohia, waiho ranei. Ko wai tatou—tetahi o tatou—e whakakahore i tetahi mea homai noa mai i te Atua Kaha Rawa? Ko taku tikanga, whakaarohia, ko te kawa noa - ko te mahi a nga Kaititiro pono-puru a Ihowa, me etahi o nga JW o mua kua pohehe e te tumanako aranga mai i te whenua, a ko wai ka whakakore i tetahi taonga mai i te Atua. Ua ite au e noa ’tu e te vahavaha noa ra ratou i te nounou tao‘a, na roto i ta ratou iho huru, mea au roa na te mau Ite no Iehova i te pae materia. Ko te mea ko to ratou hiahia taonga he whakaroa. Kei te whakaroa ratou ki te whiwhi mea e hiahia ana ratou inaianei i runga i te tumanako ka pai ake nga mea i muri i Aramagedo. Ua faaroo vau hau atu i te hoê Ite no te hiaai i te hoê fare nehenehe ta ratou i haere i roto i te ohipa pororaa, i te parauraa e, “I reira vau e ora ai i muri a‘e ia Aramagedo!”

I mohio ahau mo tetahi kaumatua "whakawaina" nana i korero kino ki te huihuinga i tetahi waahanga o te rohe karekau he "karu whenua" i muri i Aramagedo, engari ka tukuna e nga "rangatira" he whare mo nga tangata katoa - "No reira tika. tatari tou wa!” Ko te tikanga, kaore he mea kino ki te hiahia ki te kainga ataahua, engari ki te arotahi to tumanako ki te whakaoranga i runga i nga hiahia taonga, kei te ngaro koe i te waahi katoa o te whakaoranga, kaore koe?

Ia parau te hoê Ite no Iehova, mai te hoê tamarii riirii, “Eita râ vau e hinaaro e haere i nia i te ra‘i. Te hinaaro nei au e faaea i nia i te fenua paradaiso,” e ere anei te faaite ra oia i te ereraa i te faaroo i te maitai o te Atua? Teihea te tiaturiraa e eita roa ’tu to tatou Metua i te ra‘i e horoa mai i te tahi mea o ta tatou e ore e nehenehe e tiaturihia? Tei hea te faaroo e ua ite maitai a‘e Oia i te mea o te nehenehe e faaoaoa ia tatou i tua atu i ta tatou mau moemoeâ?

Te mea ta to tatou Metua i te Ao ra i fafau mai ia tatou o te riroraa ïa ei mau tamarii na te Atua, e ia noaa te ora mure ore. E hau atu i te reira, ia ohipa i pihai iho i ta ’na Tamaiti here no te faatere i roto i te basileia o te ra‘i ei arii e ei tahu‘a. Ma tatou te kawenga mo te whakahoki mai i nga tangata hara ki roto i te whanau o te Atua — Ae, ka puta he aranga i te whenua, ko te aranga o te hunga he. A ko ta maatau mahi he mahi ka neke atu i te 1,000 tau. Korero mo te haumaru mahi. I muri i tera, ko wai ka mohio ki ta to tatou Matua kei te rongoa.

Me taea e tatou te whakamutu i tenei korero i konei tonu. Ko nga mea e mohio ana inaianei ko nga mea katoa e tika ana kia mohio tatou. Na roto i taua ite ra, i niuhia i nia i te faaroo, tei ia tatou te mea e hinaarohia no te tapea i te taiva ore e tae noa ’tu i te hopea.

Tera râ, ua maiti to tatou Metua i te faaite hau atu i te reira ia tatou e ua na reira oia na roto i ta ’na Tamaiti. Ko te mea e tika ana ko te whakapono ki te Atua me te whakapono ko nga mea katoa e homai ana e ia ki a tatou ka tino pai ki a tatou. Eiaha tatou e feaa no nia i to ’na maitai. Noa ’tu râ, e nehenehe te mau mana‘o tei tanuhia i roto i to tatou roro no roto mai i ta tatou haapaoraa tahito e haafifi i to tatou maramarama e e faatupu i te mau mana‘o haapeapea o te nehenehe e faaiti i to tatou oaoa i te tiaturiraa i tuuhia i mua ia tatou. E hi‘opoa ana‘e i te mau tuhaa huru rau o te tiaturiraa no te faaoraraa e pûpûhia ra i roto i te Bibilia e e faataa ê i te reira i te tiaturiraa o te ora ta te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova e horoa ra.

E tia ia tatou ia haamata na roto i te tamâ i ta tatou pereti i te tahi mau mana‘o hape o te nehenehe e haafifi ia tatou ia taa maitai i te parau apî maitai o te faaoraraa. Me timata tatou ki te kupu "ko te tumanako o te rangi”. E parau teie aita e itehia ra i roto i te mau irava, noa ’tu e ua itehia te reira hau atu i te 300 taime i roto i te mau papai a te Taiete Watch Tower. Ko te Hiperu 3:1 e korero ana mo te "karanga i te rangi", engari e pa ana ki te tono mai i te rangi i mahia e te Karaiti. I roto i te ahua rite, te rerenga korero "Pararaiha whenua" aita atoa e itehia i roto i te Bibilia, noa ’tu e e 5 taime i roto i te mau nota i raro i te api i roto i te Traduction du monde nouveau e te itehia ra fatata e 2000 taime i roto i te mau papai a te Taiete.

Mea faufaa anei ia ore te mau pereota i roto i te Bibilia? Inaha, e ere anei tera te hoê o te mau patoiraa ta te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova e faahiti ra no nia i te Toru Tahi? Ko te kupu ake kaore e kitea i roto i te Karaipiture. Na, ma te whakamahi i te whakaaro kotahi ki nga kupu e whakamahia ana e ratou ki te whakaatu i te whakaoranga i oatihia e ratou mo ta ratou kahui, "te tumanako ki te rangi", "pararaiha whenua", me whakaiti tatou i nga whakamaoritanga i runga i aua kupu, kaore ranei?

Ia tamata vau i te haaferuri i te taata no nia i te Toru Tahi, e ani au ia ratou ia haapae i te mau mana‘o hohonu. Mena ka whakapono ratou ko Ihu te Atua e haere ana, ka tae mai te maarama ki o raatau irava. Hoê â huru no te mau Ite no Iehova no nia i to ratou tiaturiraa no te faaoraraa. No reira, e kore e ngawari, ahakoa he aha i whakaaro koe i mua, ahakoa he aha koe i whakaaro ai i mua i to rongonga i te kupu "te tumanako mo te rangi" me te "pararaiha o te whenua", kaua e wareware. Ka taea e koe te whakamatau i tena koa? Patua te kī muku i runga i taua whakaahua. E haamata ana‘e na roto i te hoê tapura ereere ia ore to tatou mau mana‘o o mua e haafifi i te noaa mai te ite Bibilia.

Te a‘ohia ra te mau Kerisetiano ia “hi‘o i te mau mea o te ra‘i ra, i te parahiraa o te Mesia i te parahiraa i te pae atau o te Atua ra.” ( Kol 3:1 ). Ua parau Paulo i te mau Kerisetiano Etene ia “mana‘o i to te ra‘i, eiaha to te fenua. I mate hoki koutou ki tenei ao, a ko to koutou ora tonu kua huna ki a te Karaiti i roto i te Atua. (Kolosa 3:2,3, XNUMX) Te paraparau ra anei Paulo no nia i te vairaa pae tino o te ra‘i? Te vai ra anei te hoê vahi i nia i te ra‘i aore ra te faahepo ra anei tatou i te mau mana‘o materia i nia i te mau mea materia? A tapao na, aita o Paulo e parau ra ia tatou ia feruri i te mau mea IN rangi, engari OF rangi. Kare e taea e au te kite i nga mea ki tetahi waahi kare ano ahau i kite, kare hoki e kite. Engari ka taea e au te whakaaro mo nga mea i ahu mai i tetahi waahi mena kei a au aua mea. He aha nga mea o te rangi e mohio ana nga Karaitiana? Whakaarohia tera.

E hi‘o ana‘e eaha ta Paulo e parau ra i roto i te mau irava ta tatou i taio iho nei i roto i te Kolosa 3:2,3, XNUMX e ua pohe tatou i “teie nei ora,” e ua hunahia to tatou ora mau i roto i te Mesia. He aha tana tikanga i mate ai tatou ki tenei oranga ma te titiro ki nga mea pono o te rangi? Te parau ra oia no nia i te poheraa i to tatou oraraa parau-tia ore tei itehia na roto i te raveraa i to tatou mau hinaaro pae tino e te miimii. E nehenehe tatou e ite hau atu â no nia i “teie nei oraraa” e to tatou “to tatou ora mau” na roto i te tahi atu irava, i teie nei i roto i te Ephesia.

«… No te rahi o to’na aroha ia tatou, te Atua, tei rahi te aroha, i ora ai tatou me te Karaiti ara i a tatou i mate i roto i o tatou he. Na te aroha noa i ora ai koe! Na te Atua tatou i whakaara ake me te Karaiti, i whakanohoia ngatahitia tatou me ia ki nga wahi o te rangi i roto i a Karaiti Ihu. ( Ephesia 2:4-6 BSB )

No reira, te “hi‘oraa i te mau mea o te ra‘i” e taaihia ïa i te tauiraa o to tatou huru tia ore i te taata parau-tia aore ra i te hi‘oraa i te pae tino i te pae varua.

Ko te mea ko te irava 6 o nga Epeha 2 (ta taatau i panui) kua tuhia ki te waa o mua he tino korero. Ko te tikanga ko te hunga tika e noho ana i roto i nga tikanga o te rangi ahakoa kei te noho tonu i te whenua i roto i o ratou tinana kikokiko. Me pehea e taea ai? E tupu ana no te Karaiti koe. I etahi atu kupu, ka mohio tatou i te wa i iriiria ai tatou, ko o tatou oranga tawhito, ko te tikanga, kua tanumia ki te taha o te Karaiti kia taea ai hoki tatou te whakaara ki te ora hou me ia (Col 2: 12) no te mea i whakawhirinaki tatou ki te kaha o te Atua. . Te faataa ra Paulo i te tahi atu huru i roto i te Galatia:

“Te feia no te Mesia ra o Iesu, ua faasatauro ïa i te tino ma to ’na mau hinaaro e to ’na mau hiaai. No te mea te ora nei tatou i roto i te Varua, e haere ana‘e tatou na roto i ta te Varua ». ( Galatia 5:24, 25 ).

“Koia ahau ka mea, haere i roto i te Wairua, a e kore koe e whakamanawanui i nga hiahia o te kikokiko.” (Galatia 5:16 BSB)

“Ko koe, He ahakoa ra, ehara i te mea e pehia ana e te kikokiko, engari ma te Wairua, ki te mea e noho ana te Wairua o te Atua i roto ia koutou. Ki te kahore hoki te Wairua o te Karaiti i tetahi, ehara ia i te Karaiti. Tera râ, mai te mea tei roto te Mesia ia outou, ua pohe to outou tino i te hara, te ora nei râ to outou varua i te parau-tia ». ( Roma 8:9,10, XNUMX )

Na konei ka kite tatou i nga tikanga, me te hanga hononga, ki te take e taea ai te tika. Ko te mahi a te wairua tapu i runga i a tatou no te mea he whakapono to tatou ki a te Karaiti. Ua pûpûhia te mau Kerisetiano atoa i te tiaraa ia fana‘o i te varua mo‘a no te mea ua pûpûhia ratou i te tiaraa e riro ei tamarii na te Atua na roto i te mana o te Mesia. Tera ta te Ioane 1:12,13, XNUMX e haapii mai ra.

Te taata atoa e tuu i te faaroo mau ia Iesu Mesia (eiaha i te taata) e fana‘o ïa i te varua mo‘a, e e arataihia oia e te reira ei haapapuraa, te hoê tarahu, te tǎpǔ, aore ra te tapao (mai ta te Traduction du monde nouveau) e parau ra e e fana‘o ratou i te reira. te tufaa no te ora mure ore ta te Atua i fafau ia ratou no to ratou faaroo ia Iesu Mesia ei Faaora no ratou, ei taraehara no ratou i te hara e te pohe. He maha nga karaipiture e whakaatu ana i tenei.

“Na, ko te Atua te whakau i a matou me koutou i roto i a te Karaiti. Ua faatahinu Oia ia tatou, ua tuu i Ta’na tapa‘o taati i ni‘a ia tatou, e ua tuu i To’na Varua i roto i to tatou aau ei fafauraa no te mau mea e tupu a muri a‘e. ( Korinetia 2, 1:21,22, XNUMX )

"He tama koutou katoa na te Atua i runga i te whakapono ki a Karaiti Ihu." (Galatia 3:26 BSB)

"Ko te hunga katoa hoki e arahina ana e te Wairua o te Atua he tama ratou na te Atua." ( Roma 8:14 BSB )

Inaianei, ka hoki ano ki te kaupapa a JW me te oati e mau ana nga tangata o te Watch Tower Organization ki nga "hoa o te Atua"" (ko nga hipi ke atu), ka kite tatou ka puta ake he raru kaore e taea. Nafea teie mau “hoa o te Atua” e nehenehe ai e piihia ei feia parau-tia no te mea ua fa‘i ratou ma te huna ore e aita ratou e farii ra, e aita ratou e hinaaro ra e fana‘o i te faatahinuraa a te varua mo‘a? Eita anei e tia ia ratou ia parau-tia mai te peu e aita te Varua o te Atua, e ere anei?

“Ko te Wairua anake e homai te ora tonu. Ko nga mahi a te tangata kaore e tutuki. Ko nga kupu i korerotia e ahau ki a koutou he wairua, he ora. (Ioane 6:63, NLT)

"Heoi, kei te rite koe, ehara i te kikokiko, engari ki te wairua, mehemea kei te noho pono te wairua o te Atua ki roto ia koutou. Ki te kore ia te wairua o te Karaiti, ehara i te tangata, ehara ia ia. ”(Roma 8: 9)

Me pehea e taea ai e tetahi o tatou te tumanako kia ora hei Karaitiana tika ki te kore tatou no te Karaiti? Ko te Karaitiana ehara i te mea no te Karaiti he tautohetohe. Te faaite maitai ra te buka Roma e mai te peu e aita te varua o te Atua i parahi i roto ia tatou, mai te peu e aita tatou i faatavaihia e te varua mo‘a, aita ïa to tatou varua o te Mesia e e ere tatou no ’na. I etahi atu kupu, ehara matou i te Karaitiana. Haere mai, ko te kupu ano ko te mea i whakawahia, Christos i te reo Kariki. Titiro ake!

Te parau ra te Tino aratai i te mau Ite no Iehova ia ara i te mau apotata o te faahema ia ratou na roto i te mau haapiiraa hape. Ka kiia tenei ko te matapae. Ko te tikanga kei te whakapae koe i to raru, i to mahi, i to hara ranei, ki runga ki etahi atu—te whakapae i etahi atu kei te mahi i nga mea e mahia ana e koe. E te mau taeae e te mau tuahine, eiaha e vaiiho ia outou ia vare i te tiaturiraa hape o te tia-faahou-raa i nia i te fenua nei o te feia parau-tia ei hoa no te Atua, eiaha râ ta ’na mau tamarii, mai tei horoahia i roto i te mau papai a te Taiete Watch Tower. E hiahia ana aua tangata kia rongo koe ki a ratou me te kii kei runga to whakaoranga i a koe. A faaea maa taime iti e a haamana‘o i te faaararaa a te Atua:

“Kaua e whakawhirinaki ki nga rangatira tangata; kahore he tangata hei whakaora ia koe.” (Salamo 146:3).

E kore rawa e taea e te tangata te mea kia tika koe.

Ko to tatou tumanako anake mo te whakaoranga kua whakamaramatia i roto i te pukapuka o nga Mahi a nga Apotoro:

“Kahore he ora i tetahi atu, kahore hoki he ingoa ke atu i raro i te rangi [ko te Karaiti Ihu] i homai ki nga tangata e ora ai tatou.” Ohipa 4:14

I tenei wa, ka patai pea koe: "Ae, he aha te tumanako e tukuna ana ki nga Karaitiana?"

Ka haria atu tatou ki te rangi ki tetahi waahi tawhiti atu i te whenua, e kore e hoki mai? Ka pehea tatou? He aha te ahua o to tatou tinana?

Ko nga patai tera e hiahia ana tetahi atu ataata ki te whakautu tika, no reira ka tatari matou ki te whakautu kia tae ra ano ki ta maatau whakaaturanga e whai ake nei. I teie nei, te mana‘o tumu e tia ia tatou ia vaiihohia mai: Noa ’tu e ua ite noa tatou no nia i te tiaturiraa ta Iehova i fafau ia tatou e e noaa ia tatou te ora mure ore, ua navai ïa. To tatou faaroo i te Atua, te faaroo e te here ra oia e e horoa mai oia i te mau mea atoa ta tatou e nehenehe e hinaaro e hau atu â, o ta tatou e hinaaro i teie nei. E ere na tatou e feaa i te maitai e te hinaarohia o te mau ô a te Atua. Ko nga kupu anake e puta mai i o tatou mangai he kupu mihi nui.

Ka mihi ano ki a koutou katoa mo te whakarongo me te tautoko tonu i tenei hongere. Ko o koha e haere tonu ana matou.

 

 

Meleti Vivlon

Nga Tuhinga na Meleti Vivlon.
    28
    0
    E pai ana ki o whakaaro, tena koa.x