Te mau tumu parau “Faaora i te taata” e te mau tumu parau apî no nia i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa, ua vauvauhia te hoê tuhaa o te hoê aparauraa tamau: e haere anei te mau Kerisetiano o tei faaoromai i nia i te ra‘i, aore ra e taaihia i te fenua mai ta tatou i ite i teie nei. Ua rave au i teie maimiraa i to ’u iteraa e mea au roa na vetahi o to ’u (i taua taime ra) te mau hoa Ite no Iehova i te mana‘o e horoa i te mau aratairaa. Te ti'aturi nei au e tauturu te reira i te mau Kerisetiano ia noaa mai te tahi hi'oraa no nia i te tiaturiraa e vai ra ia tatou, e te tiaturiraa e vai ra no te huitaata taatoa a muri a'e aita i atea roa. Kua tangohia katoa nga tuhinga/whakakitenga mai i te New World Translation, mena kaore i tuhia.
Ka Rangatira ratou hei Kingi: He aha te Kingi?
“E faatere ratou ei arii e o ’na atoa e 1000 20 matahiti.” ( Apo. 6:XNUMX ).
He aha te kingi? He patai kee, ka whakaaro pea koe. Ma te marama, ko te kingi he tangata e whakatakoto ana i te ture me te korero ki nga tangata me aha. He maha nga whenua kua whai kingi, kuini ranei, e tohu ana i te kawanatanga me te motu ki te ao. E ere râ teie te huru o te arii ta Ioane i papai. No te taa i te tiaraa o te hoê arii, e tia ia tatou ia ho‘i i te tau o Iseraela i tahito ra.
I to Iehova aratairaa i te mau ati Iseraela mai Aiphiti mai, ua tono oia ia Mose raua Aarona ei tia no ’na. E tamau noa teie faanahoraa na roto i te opu fetii o Aarona ( Exo. 3:10; Exo. 40:13-15; Num. 17:8 ). Taa ê atu i te toroa tahu‘a a Aarona, ua faataahia te mau ati Levi no te tavini i raro a‘e i ta ’na aratairaa no te mau ohipa huru rau mai te haapiiraa, ei tao‘a iho na Iehova ( Num. 3:5-13 ). Te haava ra o Mose i taua taime ra, e ua horoa oia i te tahi tuhaa o teie ohipa na vetahi ê na roto i te a‘oraa a to ’na hoovai tane (Exo. 18:14-26). I te horoaraahia te Ture a Mose, aita te reira i tae mai e te mau faaueraa aore ra te mau faatureraa no te tapiri aore ra no te iriti i te tahi mau tuhaa. Inaha, ua faataa maitai Iesu e eita te hoê tuhaa nainai roa e iritihia hou te tupuraa ( Mat. 5:17-20 ). No reira e au ra e aita e faatereraa taata, no te mea o Iehova iho te Arii e te horoa i te ture ( Iakobo 4:12a ).
I muri a‘e i te poheraa o Mose, ua riro te tahu‘a rahi e te ati Levi i te hopoia no te haava i te nunaa i to ratou faaearaa i te fenua i tǎpǔhia (Deut. 17:8-12). O Samuela te hoê o te mau haava tuiroo roa ’‘e e mea papu e e huaai oia no Aarona, i te mea e ua rave oia i te mau hopoia o te mau tahu‘a ana‘e tei faatiahia ia rave (Sam. 1, 7:6-9,15, 17-17). No te mea ua riro te mau tamaiti a Samuela ei taata pi‘o, ua ani te mau ati Iseraela i te hoê arii no te tapea i to ratou tahoêraa e no te haapao i ta ratou mau ture. Ua rave a‘ena Iehova i te hoê faanahoraa i raro a‘e i te Ture a Mose no te farii i taua aniraa ra, noa ’tu e e au ra e e ere teie faanahoraa na ’na i opua na mua ’‘e ( Deut. 14:20-1; Sam. 8, 18:22-XNUMX ).
E nehenehe tatou e faaoti e o te haavaraa i nia i te ture te ohipa matamua a te arii i raro a‘e i te Ture a Mose. Ua haamata Abasaloma i ta ’na orureraa hau i to ’na metua tane, te arii ra o Davida, ma te tamata i te mono ia ’na ei haava ( Sam. 2, 15:2-6 ). Ua fana‘o te Arii ra o Solomona i te paari no ǒ mai ia Iehova ra ia nehenehe oia e haava i te nunaa e ua tui te roo no te reira ( Arii 1, 3:8-9,28, XNUMX ). He rite tonu te mahi a nga kingi hei Kooti Hupirimi i o ratou ra.
I te haruraahia o Iudea e ua afaihia te taata i Babulonia, ua hope te opu arii e ua itehia te parau-tia e te mau mana faatere o te mau nunaa. Ua tamau noa te reira i muri a‘e i to ratou ho‘iraa mai, no te mea tei te mau arii e haru ra i te parau hopea i roto i te faanahoraa o te mau ohipa ( Ezekiela 5:14-16, 7:25-26; Hagai 1:1 ). Ua fana‘o te mau ati Iseraela i te tahi faito tiamâraa e tae roa ’tu i te tau o Iesu e i muri a‘e, noa ’tu e tei raro a‘e ratou i te faatereraa a teie nei ao. E nehenehe tatou e ite i te reira i te taime a haapohehia ’i Iesu. Ia au i te Ture a Mose, e faautuahia te tahi mau hapa na roto i te pehi i te ofai. Inara, no te Ture Roma i raro ake ia ratou, kare e rauka i te ngati Iseraela i te akaue me kore te taangaanga i teia au tamaki anga. No te reira tumu, aita te mau ati Iuda i nehenehe e ape i te ani i te parau faatia a te tavana ra o Pilato i to ratou imiraa e haapohe ia Iesu. Aita atoa teie haapoheraa i ravehia e te mau ati Iuda, na to Roma râ tei mau i te mana no te na reira ( Ioane 18:28-31; 19:10-11 ).
Aita te faanahoraa i taui i te monoraahia te Ture a Mose e te Ture a te Mesia. Ko tenei ture hou kaore he korero mo te tuku whakawa mo tetahi atu (Mataio 5:44-45; Ioane 13:34; Galatia 6:2; 1 Ioane 4:21), e no reira tatou e tapae ai i te mau faaueraa a te aposetolo Paulo i roto i ta ’na rata i to Roma. Te haapii mai nei oia ia tatou ia tuu ia tatou iho i raro a‘e i te mau mana teitei ei “tavini na te Atua” no te haamauruuru i te maitai e no te faautua i te ino (Romans 13: 1-4). Teie râ, ua horoa mai oia i teie faataaraa no te turu i te tahi atu a‘oraa: e tia ia tatou ia na reira no te auraro i te faaueraa “eiaha e tahoo i te ino i te ino” ia “hau i te taata atoa” e ia imi atoa i te haamâha i te mau hinaaro o to tatou mau enemi. (Romans 12: 17-21). Te tauturu nei tatou ia tatou iho ia rave i teie mau mea na roto i te tuuraa i te tahoo i roto i te rima o Iehova, o tei “horoa” i te reira i te mau faanahoraa ture a te mau mana faatere e tae roa mai i teie nei mahana.
Ka haere tonu tenei whakaritenga kia hoki mai ano a Ihu. E pii oia i te mau mana faatere o te ao nei ia haavahia no to ratou mau hape e te faahuru-ê-raa i te parau-tia ta te rahiraa i ite iho, apeehia e te hoê faanahoraa apî. Ua tapao o Paulo e e ata to te Ture no te mau mea e tupu a muri a‘e, e ere râ te tino (aore ra: hoho‘a) o taua mau mea ra ( Hebera 10:1 ). Te ite ra tatou i te hoê â mau parau i roto i te Kolosa 2:16,17, 4 . Te auraa paha e i raro a‘e i teie faanahoraa apî, e apiti te mau Kerisetiano i te faatitiaifaro i te mau mea i rotopu i te mau nunaa e te mau nunaa e rave rahi ( Mika 3:24 ). No reira ratou i faatoroahia ’i i nia “i ta ’na mau tao‘a atoa”: te taata atoa, ta ’na i hoo i to ’na iho toto ( Mataio 45:47-5; Roma 17:20; Apokalupo 4:6-1 ). I roto i teihea faito tei roto atoa te mau melahi, e tia paha ia tatou ia tiai no te ite atu ( Korinetia 6, 2:3-19 ). Ua horoa Iesu i te tahi mau haamaramaramaraa tano i roto i te parabole o te Mina i roto i te Luka 11:27-XNUMX . A tapao na e te utua no te haapao maitai i roto i te mau mea rii “mana ki runga…nga taone“. I roto i te Apokalupo 20:6 , te ite nei tatou i te feia e tuhaa i roto i te tia-faahou-raa matamua ei tahu‘a e ei faatere, eaha râ te hoê tahu‘a aita e taata e tia ia faahoho‘ahia? He aha hoki te kingi, ki te kahore he iwi hei rangatira? No nia i te oire mo‘a o Ierusalema, te parau ra te Apokalupo 21:23 e tae atu i te pene 22 e e fana‘o te mau nunaa i teie mau faanahoraa apî.
Ko wai te hunga e tika ana mo tera tu rangatira? O ratou te feia i “hoohia” mai roto mai i te huitaata nei ei “matamua” e “te pee i te Arenio i to ’na mau vahi atoa e haere ra.” ( Apokalupo 14:1-5 ). E nehenehe te haavaraa i nia i te tahi mau mea e horoahia na ratou, mai ia Mose i horoa i te mau ohipa rii na te mau raatira rau, mai ta tatou i ite i roto i te Exodo 18:25-26 . Te vai atoa ra te hoê â tuearaa e te nominoraahia te mau ati Levi i roto i te Numera 3: te faahoho‘a ra teie opu i to Iehova iritiraa i te mau matahiapo atoa (te mau oho matamua ora o te taata) o te utuafare o Iakoba ( Numera 3:11-13; Malaki 3:1-4,17, 2 ). . I te mea kua hokona hei tama, ka waiho nga Karaitiana pono hei mea hanga hou pera me Ihu. E ineine roa ratou no ta ratou iho tuhaa i roto i te faaoraraa i te mau nunaa e te haapiiraa i te Ture apî, ia noaa atoa te feia faufaa atoa o te mau nunaa i te hoê tiaraa parau-tia i mua i te Atua mau i te tau mau ra ( Korinetia 5, 17 ). :19-4; Galatia 4:7-XNUMX).
Kia ora Lang, i pai ki te tuhinga. Ka taea e koe te tuku mai nga korero mo te tukino i kitea e koe me te reta i tuhia e koe. gavindlt@yahoo.com
I etahi wiki ki muri ka tukuna e ahau he imeera ki a koe, engari kaore he whakautu. I whiwhi koe i taua imeera, i whakakorehia ranei hei spam?
Kia ora Ad Lang. Ko John & ahau e noho ana ki West Sussex, Ingarangi, ehara i te miriona maero te tawhiti.
He tauhou ahau ki te roopu BP & kua whakatenatenahia ahau e nga tauira tika a Eric, me koe ano ki te tu mo te pono.
He maha aku korero e hiahia ana ahau ki te korero ki a koe - ko taku wahitau imeera atquk@me.com.
Tera pea ka rongo ahau ki a koe.
Le fait de devenir rois et prêtres et de régner sur la terre, ne veut-il tout simplement pas dire, « régner dans la vie avec Christ », selon le passage que tu cites de Romains 5 : 17 ?
Les Israélites, s'ils avaient suivi les voies de Jah, ne seraient-ils pas devenus « un royaume de prêtres », selon Exode 19 : 5,6 ?
Auraient-ils gouverné pour autant sur d'autres ?
Ou, arrivés à ce stade, ne se seraient-ils pas suffit à eux-mêmes pour s'approcher de Jah, sans intermédiaire ?
I roto i a Arama ka mate katoa nga tangata, waihoki i roto ia te Karaiti ka whakaorangia katoatia. Engari ko tenei, ko tenei, i tona ake turanga: ko te Karaiti te matamua, muri iho ko te hunga o te Karaiti a tona haerenga mai (1 Corinthians 15:21-23) Me whai koma ranei i muri – : Christ ? I tuhia te reo Kariki me te kore tohu tohu (i roto i te whakamaoritanga i runga ake nei kua taapirihia te tohu tohu engari ka taea e te tohu tohu te whakarereke i te tikanga) Mena ka penei, ka taea te korero ko nga hua tuatahi ka kohia i mua i te taenga mai o te tuarua o Ihu Ko nga hua tuatahi he ahua wehe ke i nga tangata no ratou.... Panui »