Ua leva ona tatou malamalama afai e faaumatia e se tasi e Ieova le Atua i Amaketo, e leai se faamoemoe o le toe tu. O lenei aʻoaʻoga e faʻavae faʻavae i luga o le faʻauigaina o ni nai tusitusiga, ma se vaega i luga o se laina o le toʻesea mai o mafaufauga. O le mau o loʻo fesiligia, o le 2 Tesalonia 1: 6-10 ma le Mataio 25: 31-46. Ae mo le laina o le faapaiaga o mafaufauga, ua leva ona malamalama afai e fasiotia se tasi e Ieova, o lona uiga o le toetu o le a le ogatasi ma le faamasinoga amiotonu a le Atua. E foliga mai e le talafeagai le faʻaumatia saʻo e le Atua o se tasi naʻo le toe faʻatuina mai o ia mulimuli ane. Ae ui i lea, o lenei laina o mafaufauga na lafoa filemu i le malamalama o lo matou malamalamaʻaga i le tala o le faʻatafunaga o Koru. Na fasiotia Koru e Ieova, ae na alu i le Tuugamau o le a toe faatutūina uma ai. (w05 5/1 itu. 15 pala. 10; Ioane 5:28)
O le mea moni e leai se laina o mafaufauga tuʻufaʻatasia, pe aumaia ai ia tatou e faʻasala i latou uma e feoti i Amaketo i le oti e faavavau, pe faʻatagaina i tatou e talitonu o nisi ono toetutu, o le faʻavae mo se isi lava mea nai lo le taumatemate. E le mafai ona tatou fausia se aʻoaʻoga poʻo se talitonuga i se faavae taua; aua faʻapefea ona mafai ona tatou talitonu e iloa le finagalo o le Atua i lenei mataupu? E matua tele naua fesuiaʻiga i lo tatou malamalama faatapulaaina o le natura faaletagata ma le amiotonu a le Atua mo i tatou ia mautinoa i soo se mea e uiga i le faamasinoga a le Atua.
O le mea lea, e faʻatoa mafai ona tatou tautala faʻavasega luga o le mataupu pe a fai e iai se tatou faʻatonuga manino mai le Afioga a le Atua. O iina na o mai ai le 2 Tesalonia 1: 6-10 ma le Mataio 25: 31-46.

2 Thessalonics 1: 6-10

E foliga mai e matuā saʻo lava lenei mea pe afai tatou te taumafai e faamaonia e faapea o le a fasiotia i latou i Amaketo, auā e faapea:

(2 Tesalonia 1: 9) “. . .O i latou lava ia o le a feagai ma le faʻasalaga faʻasalaga o le faʻafanoga e faavavau mai luma o le Alii ma mai le mamalu o lona malosi, "

E manino mai lenei tusitusiga o le ai ai i latou e feoti i le oti faʻalua, "faʻafanoga faavavau", i Amaketo. Peitaʻi, o lona uiga o tagata uma e feoti i Amaketo e maua lenei faʻasalaga?
O ai nei "sili"? Fuaiupu 6 fai mai:

(2 Tesalonia 1: 6-8) . . . E manatu lea e amiotonu i le Atua le tauia o puapuaga oi latou oe faia puapuaga mo outou, 7 ae, ia te outou oe mafatia i puapuaga, mapusaga faatasi ma i matou i le faaaliga a le Alii o Iesu mai le lagi faatasi ma ana agelu mamana 8 i se afi mumu, ao ia aumaia le tauimasui i luga oi latou e le iloa le Atua ma oi latou e le usitai i le tala lelei e uiga i lo tatou Alii o Iesu.

Ina ia fesoasoani ia i matou e faamanino po o ai nei, o loʻo i ai se faʻamatalaga faaopoopo i le tala.

2 Tesalonia 2: 9-12 talia le fiafia i le upu moni ina neʻi faʻaolaina i latou. 9 O le mea lea 'ua tuʻuina ai e le Atua le mea sesē' iā te i latou, 'ina' ia latou talitonu i le pepelo, 10 'ina' ia faʻamasinoina ai i latou uma, 'ona' ua latou le talitonu i le 'upu moni, a' ua fiafia i le amioletonu.

E manino mai le mea lea - ma e tutusa a matou lomiga, o le soli tulafono e amata i totonu o le aulotu. I le seneturi muamua, o le tele o sauaga na sau mai i tagata Iutaia. Ua manino mai i tusi a Paulo. O tagata lutaia o le lafu a Ieova. I o tatou aso, e omai lava mai Kerisinetoma. O Kerisinetoma, pei o Ierusalema liliuese, o loo avea pea ma lafu a Ieova. (Matou te fai atu "e le toe", aua na faamasinoina i latou i tua i le 1918 ma teena, ae le mafai ona tatou faʻamaonia na tupu i lena taimi, e le mai faʻamaoniga faʻasolopito, pe mai le Mau.) E mulimuli mai e tusa ma mea na tusia e Paulo i Tesalonia, mo i latou e mauaina le taui ma sui tauatua e le 'usitaʻi i le tala lelei e uiga ia Keriso.' O le tasi e tatau ona i ai i le faʻapotopotoga a le Atua e muaʻi iloa le tala lelei. E le mafai ona tuuaʻia se tasi i le le usitaʻia o se faʻatonuga e leʻi faʻalogo lava iai. O nisi leoleo mamoe matitiva i Tibet e faigata ona tuuaʻia i le le usitaia o le tala lelei ma mafua ai ona faasalaina i le oti e faavavau, a ea? E tele naua vaega o le sosaiete e leʻi faʻalogo lava i le tala lelei.
I se faʻaopopoga, o lenei faʻasalaga oti o se gaioiga talafeagai o le tauimasui ia i latou faia puapuaga ia i tatou. O le totogiina i le agalelei. Vagana ua faia e le leoleo mamoe Tibet ni puapuaga ia i tatou, o le matua le saʻo lava le fasiotia o ia e faavavau i le tauimasui.
Ua matou o mai ma le manatu o le "tiute i le lotoifale" e fesoasoani e faamatala ese le mea e ono manatu ai o se le amiotonu, ae e leʻi fesoasoani. Aisea? Aua o manatu na o le tagata, ae le o le Atua.
O le mea lea e foliga mai o lenei tusitusiga o loo faatatau i se vaega o tagata, ae le o le faitau piliona o loo savavali nei i le lalolagi.

Mataio 25: 31-46

O le faataoto lenei i mamoe ma 'oti. Talu ai naʻo le lua kulupu o loʻo taʻua, e faigofie lava ona manatu o lenei o loʻo talanoa e uiga i tagata uma o loʻo feola i le lalolagi i Amaketo. Ae ui i lea, atonu o le vaʻai faigofie i le faʻafitauli.
Mafaufau, o le faataoto o le vavae ese o se leoleo mamoe lana lafu Aisea e faʻaaoga ai e Iesu lenei tala faʻatusa pe a manaʻo e faʻamatala se mea e uiga i le faʻamasinoga i le lalolagi atoa? O le Hindus, Shintos, Buddhists poʻo le au Mosalemi, lana lafu?
I le faataoto, o oti e taʻusalaina i le faaumatiaga e faavavau ona ua latou le mafai ona ofoina atu so o se fesoasoani i "le itiiti o uso o Iesu".

(Mataio 25:46). . .O i latou ia e o atu i le faʻaumatiaga e faʻavavau, ae o e amiotonu i le ola faavavau. "

Muamua lava, na ia taʻusalaina i latou mo le le fesoasoani e fesoasoani ia i latou, peitaʻi ua latou teteʻe ma le teteʻe latou te leʻi vaʻai lava ia te ia o manaʻomia, o lona uiga o lana faʻamasinoga e le saʻo aua e manaʻomia ai se mea mai ia i latou latou te leʻi maua lava le avanoa e tuʻuina mai ai. Na ia faʻatatauina le manatu faapea o manaʻoga o ona uso o lona manaʻoga lea. O le aoga aoga pe a le mafai ona latou toe foʻi mai ia te ia ma fai mai le mea lava e tasi e uiga i ona uso. Faʻafefea pe a latou le vaʻaia se tasi o latou o manaʻomia? Mata e mafai ona ia faamasinoina i latou lava mo le le fesoasoani? E leai. O lea tatou te toe foʻi atu i la tatou leoleo mamoe Tibet e leʻi vaʻaia lava se tasi o uso o Iesu i lona olaga. Tatau ea ona oti e faʻavavau-leai se faʻamoemoe i se toetu-talu ai na fanau mai o ia i le nofoaga sese? Mai le vaaiga faaletagata, e tatau ona tatou mafaufau ia te ia o se taliaina leiloa - faaleagaina faaleagaina, pe a e finagalo ai. Ae e le gata mai le malosi o Ieova pei o tatou. Lona alofa mutimutivale ua i luga o ana galuega uma. (Sl 145: 9)
E i ai leisi mea e uiga i le faataoto i mamoe ma 'oti. O afea e faʻaoga ai? Tatou te fai atu i luma o Amaketo. Atonu e moni lena. Ae ua tatou malamalama foi e i ai le afe-tausaga-umi aso o le faʻamasinoga. O Iesu o le faamasino o lena aso. Po o ia faatatau atu i le Aso Faamasino i lana faataoto po o se vaitaimi a o lumanaʻi Amaketo?
O mea e le o lava manino mo tatou e maua uma dogmatic e uiga i lenei. O le a manatu se tasi afai o le faatafunaga e faavavau o le iʻuga o le oti ia Amaketo, o le a manino le Tusi Paia e uiga i lena. O le mea o le ola ma le oti, mulimuli ane; aisea la le tuua tatou i le pogisa e uiga i ai?
E oti e amioletonu ia Amaketo? Ioe, o loo manino le Tusi Paia i lena mea. E ola pea e amiotonu? Ioe, ioe, aua o loʻo manino mai foi le Tusi Paia. E i ai se toe tu mai o amioletonu? Ioe, o loo manino le tala a le Tusi Paia. Faamata o le a avea i latou na fasiotia ia Amaketo ma vaega o lena toe tu? Lenei, o Tusitusiga Paia e le manino. E tatau ona faia lenei mea mo se mafuaaga. O se mea e fai i le tagata vaivaiga ou te mafaufauina, ae ua na o se mate.
I se faapuupuuga, tau lava o le tatou popole e uiga i le faʻamaeʻaina o le galuega talaʻi ma le vaʻaia o le faʻaleagaga oi latou e latalata ma pele ae le faʻafoliga o loʻo latou iloa mea na tausia e Ieova i lana ia lava puleʻaga.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    14
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x