“Ia usiusitaʻi ia latou e taʻimua ma ia e gauaʻi…” (Eperu 13:17)
I le Igilisi, a tatou faʻaaogaina le upu "usitaʻi" ma le "usitaʻi", o a mafaufauga e oo mai i le mafaufau? Igilisi Igilisi e masani ona lautele lautele faʻalauteleina ma eseese subtleties o uiga. O le tulaga lena o iai i nei upu e lua? Mo se faʻataʻitaʻiga, e te manatu o le "faatauanau" ma le "faatauanau" o ni upu uiga tutusa mo le "usitaʻi" ma le "ob o le a malamalama"? Ae faʻapefea le "talitonuina", "unaʻi" ma le "faʻalogo"?
Leai, a ea? O le mea moni, o le "usitaʻi" ma le "usitaʻi" e i ai le faʻatapulaʻaina faʻaaoga i le Igilisi faaonapo nei. O ni upu faamalosi. Latou te faʻapea o se matai / auauna faiā, poʻo le mea sili, o se tulaga le tumau o le tautua. I le Igilisi, o faaupuga e le mafai ona aveina ma latou soʻo se uiga o tulaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le taʻuina e se tina i se tamaititi, "Ou te manao ia te oe e faalogo mai ia te aʻu ma usitaʻi ia te aʻu, pe a fai e te le popole."
E te le tu i luga o le faamasinoga i se soligatulafono ma fai i le faamasino, "Na ou manatu o le saosaoa faatapulaa na o se fautuaga."
O le mea lea, pe a tautala se failauga Igilisi le Eperu 13:17, o le a le malamalama o le a ia aveesea mai le fuaiupu e pei ona faaliliuina i le New World Translation of the Holy Scriptures or NWT?
“Ia usiusitaʻi ia latou e taʻimua ia te Outou ma ia usiusitaʻi,. . . ”
O le alu i isi faʻaliliuga e le maua ai se isi mea e faʻaauau ai. Sili ona matala ile “Usitaʻi…”
- “Usitaʻi i e o pule ia te oe, ma gauaʻi…” (King James, American Standard Version)
- “Usitaʻi i ou taʻitaʻi sui, ma ia e usitaʻi ia latou tulafono.” (Douay-Rheims Tusi Paia)
- "Usitai i ou taitai ma gauai atu i la latou pule ..." (New International Version)
- "Usitai i ou taitai faaleagaga, ma faia mea latou te fai mai ai ..." (New Living Translation)
O le lisi e alu pea ma luga ma sina eseesega. Siaki atu mo oe lava faʻaogaina le Parallel vaega i Tusi Paʻia.com.
Mai lenei mea e foliga manino, pe a fua i le faʻaaogaina o le upu "usitaʻi" i le Igilisi, e tatau ona tatou mafaufau ia i latou e iai le pule i le aulotu o tatou taʻitaʻi, ma e tatau ona tatou usitaʻi ia latou le fesiligia. E le o le uiga lena o le "usitaʻi" i le Igilisi?
Mafai e le fitafita ona fai mai e aunoa ma le fefe i le le lelei o taunuuga na ia le usitaia se poloaiga ona ua ia talitonu e sese? Mafai e se tamaititi alu ese ma taʻu i lona tina na ia le usitaʻia ia ona ua ia manatu o ia e sese? O le "Usitaʻi" ma le "usitaʻi" e le faʻatagaina mo le maaleale o uiga.
Talu ai e toetoe lava o faaliliuga uma o loʻo faʻaaogaina lenei upu pe a faʻamatalaina le gagana Eleni i lenei fuaitau, e le mafai ona tuuaʻia se tasi i le manatu o le upu Peretania o loʻo iai le uiga atoa o le gagana Eleni. O le mea lea, e teʻi ai pe a e iloa e le o le tulaga lena.
O le upu Eleni ua faaliliuina o le "usiusitai" i le NWT ma "usiusitai" i le toetoe lava o isi tagata uma atamai. O se veape, faʻatasi i le 2nd tagata taʻatele faʻateleina taimi. Le faʻamaoni o peithó ma o lona uiga "e faʻatosina, ia i ai le talitonuga". O lea la, i le vaitaimi taua, ua faatonuina ai e Paulo le au Kerisiano Eperu ina ia "faatauanau" pe "ia talitonu" ia i latou o taʻimua. Aisea la ua le faʻaliliuina ai faʻapea?
O se lisi vaivai lenei o mea tutupu uma o le taimi i Tusitusiga Eleni.
(Mataio 27: 20) Ae o faitaulaga sili ma toeaina faatauanau o le motu o tagata e ole atu ia Barbbas, ae ia faaumatia Iesu.
(Mataio 27: 43) Na ia tuʻu lona faatuatuaga i le Atua; ia tuʻuina atu nei ia te Ia e laveaʻiina o ia pe a finagalo o Ia, aua na ia fetalai mai, 'O aʻu o le Alo o le Atua.' "
(Mataio 28: 14) Ma afai e oʻo atu lenei mea i taliga o le kovana, matou te faatauanau [ia] ma o le a faasaolotoina outou mai le popole. "
(Luka 11: 22) A oʻo mai se tasi e sili atu lona malosi nai lo ia, o loʻo sau ia te ia ma faʻatoʻilaloina o ia, na te aveeseina lana auupega atoa lea na ia sa talitonuina, ma na ia vavaeeseina mea na ia faoa mai ia te ia.
(Luka 16: 31) Ae na ia fai atu ia te ia, 'Afai latou te le faalogo ia Mose ma Perofeta, o le a latou le faatauanau pe afai e tulai mai se tasi mai le oti. '"
(Luke 18: 9) Ae na ia tautala foi i lenei faʻataʻitaʻiga i nisi o latou talitonuina i totonu ia i latou lava latou te amiotonu ma latou manatu o le malologa o se mea noa:
(Luke 20: 6) Ae afai tatou te fai atu, 'Mai tagata,' o tagata uma o le a fetogia i tatou i maa, aua o latou faatauanau o Ioane o se perofeta. "
(Galuega 5: 36) Mo se faʻataʻitaʻiga, ao leʻi oʻo mai aso nei, na tulaʻi mai Theu? Das, ma fai mai o ia lava o se tasi, ma o nisi o tane, e tusa ma le fa selau, na auai i lana pati. Ae na le toe i ai, ma i latou uma sa i ai usiusitai sa faataapeapeina o ia ma ua le aoga.
(Galuega 5: 40) I lenei mea gauai atu iā te ia, 'ona latou valaʻau atu ai lea i le' au 'aposetolo, ma sasaʻi atu ia te i latou, ma faʻatonu atu' iā te i latou e faʻalogo i le suafa o Iesu;
(Galuega 12: 20) O le taimi nei o loʻo tauivi o ia ma tagata Turo ma Sini. O le mea lea na latou ogatasi ma le lotogatasi ma latou o mai ai ia te ia ma, mulimuli ane faatauanau O Blastus, o le na pule i le potu moe o le tupu, na amata ona latou tauva mo le filemu, aua o lo latou atunuu na maua mai meaai mai le tupu.
(Galuega 13: 43) Ina ua maeʻa le faʻapotopotoga o le sunako, o le toʻatele o tagata Iutaia ma tagata liliu mai na tapuaʻii le Atua na mulimuli atu ia Paulo ma Paruka naʻapa, o le na lauga ia i latou na amata uunaia ia latou faaauau i le agalelei faifua o le Atua.
(Galuega 14: 19) Ae o tagata Iutaia na malaga mai Anetioka ma Ikoniko ma faatauanau le motu o tagata, ma latou fetogia Paulo ma tosoina o ia i tua o le aai, ma mafaufau ua maliu o ia.
(Galuega 17: 4) O se taunuuga o nisi oi latou avea ma tagata talitonu ma fesoʻotaʻi ma Paulo ma Sila, ma le toʻatele o tagata Eleni na tapuaʻii le Atua ma e leʻi faia e ni nai fafine sili.
(Galuega 18: 4) Ae ui i lea, o le a ia tuuina atu se tautalaga i le sunako i sapati uma ma faia faatauanau Iutaia ma Eleni.
(Galuega 19: 8) Aʻo ulufale atu i totonu o le sunako, sa ia saunoa faʻamalosi mo le tolu masina, faʻamatala ma faʻaaoga faatauanau e uiga i le malo o le Atua.
(Galuega 19: 26) E lē gata i lea, tou te vaʻavaʻai ma faʻalogo e le gata i Efeso ae toetoe lava o le itumalo atoa o Asia o Paulo ua tauanauina o le toatele o tagata ma liliu atu i latou i se isi manatu, fai mai o mea na faia e lima e le o ni atua.
(Galuega 21: 14) Pe a ia o le a le faʻasalaina, na matou ioe i upu nei: "Ia faia le finagalo o Ieova."
(Galuega 23: 21) I luga o mea uma, aua nei e faatagaina faatauanau iā te oe, auā 'ua sili atu i le toʻafasefulu o latou tagata o loʻo lamalama mo ia,' ua latou tauto foʻii latou i le fetuu, e le 'ai pe inu seʻia latou faʻaumatia faʻatasi ma ia; ma ua latou saunia, faatalitali mo le folafolaga mai ia te oe. "
(Galuega 26: 26) O le mea moni, o le tupu o loʻo ou tautala ma le faʻamalosi tautala e iloa lelei nei mea; mo aʻu faʻamaonia ia leai se tasi o nei mea e sao mai lana silafaga, aua o lenei mea e lei faia i se tulimanu.
(Galuega 26: 28) Ae na fai atu Akeri? Pa ia Paulo: "I se taimi puupuu oe o le a faatauanau ou te avea ma Kerisiano. "
(Galuega 27: 11) Ae ui i lea, o le fitafita sa ia faalogo le pailate ma le tagata e ona le vaa nai lo mea na fai mai ai Paulo.
(GALUEGA 28: 23, 24) Na latou fuafua nei mo se aso faatasi ma ia, ma na latou o atu ia te ia i le tele o lona fale. Ma sa ia faamalamalama atu le mataupu ia i latou e ala i le molimau atu ma le migao e uiga i le malo o le Atua ma faʻaaogaina faʻamalosi faatasi ma i latou e uiga ia Iesu mai le tulafono a Mose ma Perofeta, mai le taeao seia oo i le afiafi. 24 ma o nisi amata ona talitonu o mea na fai mai; o isi e le talitonu.
(Roma 2: 8) peitaʻi, mo i latou o loʻo finauvale ma e le usitai i le upu moni ae usiusitai amioletonu o le ai ai le ita ma le ita,
(Roma 2: 19) ma oe ua tauanauina o oe o se taiala oe tauaso, o se malamalama mo i latou i le pogisa,
(Roma 8: 38) Mo aʻu ou talitonu e leai foi le oti po o le ola po o agelu po o malo po o mea i le taimi nei po o mea o le a oʻo mai po o le malosi
(Roma 14: 14) Ou te iloa ma faʻamaonia i le Alii o Iesu, e leai se mea e leaga ai; na o le mea e manatu ai se tagata ua leaga, o ia ua faaleagaina.
(Roma 15: 14) O aʻu nei foi faʻamaonia iā te outou, oʻu uso e, ua tumu foʻi outou i le lelei, e pei ona faatumuina outou i le poto uma, ma e mafai foʻi ona outou fefaamafanafanaaʻi.
(2 Korinito 1: 9) O le mea moni, sa matou lagonaina i totonu oi matou lava ua matou mauaina le faasalaga o le oti. O le mea lea matou atonu tatou te talitonuina, e le oi tatou lava, ae o le Atua na te faʻatūina ē ua oti.
(2 Corinthians 2: 3) Ma o lea na ou tusia ai lenei lava mea, a, a ou sau, atonu ou te le faanoanoa ona oi latou e tatau ona ou fiafia i ai; aua o aʻu maua le toʻa i ¯ a te outou uma, o loʻu olioli o loo i ¯ a te outou uma.
(2 Corinthians 5: 11) O le mea lea, o le iloa o le mataʻu i le Alii, oi matou faaauau pea ona faatauanau alii, ae ua faaalia i tatou i le Atua. Ae ui i lea, ou te faʻamoemoe ua faʻaalia foi i matou i ou lotofuatiaifo.
(2 Korinito 10: 7) E te vaʻai i mea e tusa ai ma o latou foliga tau. Afai ei ai se tasi talitonuina ia te ia lava o ia ea ia Keriso, ia toe ave lenei mea moni i le tala mo ia lava, e faapea, e pei ona ia ea ia Keriso, o lea tatou te foi.
(Galatia 1: 10) O le mea moni, o tagata ua ou i ai nei taumafai e faatauanau po o le Atua? Pe o oʻu saili e faamalie tagata? Afai ou te faʻamaonia pea tagata, semanu e le o aʻu o le pologa a Keriso.
(Galatia 5: 7) O loʻo e tamoe lelei. O ai na taofia oe mai tausisia le usitai le mea moni?
(Kalatia 5: 10) I Ou te mautinoa e uiga ia te outou oe ua lotogatasi ma [le] Alii, o le a outou le toe mafaufau i ai; ao lē na te faapogaia outou, o le a ia te ia le faamasinoga, e tusa lava po o ai o ia.
(Filipi 1: 6) Mo aʻu Ou te mautinoa o lenei lava mea, o ia o le na amataina se galuega lelei ia te oe o le a tauaveina atoatoa seia oʻo i le aso o Iesu Keriso.
(Filipi 1: 14) ma le toʻatele o uso i [le] Alii, lagona le mautinoa ona o [aʻu] noanoataga [falepuipui], o loo faaalia ai le tele o le lototoa e tautala atu ai ma le le fefe i le afioga a le Atua.
(Filipi 1: 25) O lea, ma le mautinoa o lenei mea, ou te iloa o le a ou tumau ma o le a ou gauai atu ia te outou uma lava mo lo outou alualu i luma ma le olioli e maua i lo [outou] faatuatua,
(Filipi 2: 24) Ioe, o aʻu Ou te mautinoa i le [Alii] o aʻu foi o le a ou alu vave mai.
(Filipi 3: 3) Auā oi tatou ia o le peritomeina moni, oeo loʻo faia le sauniga paia e le agaga o le Atua ma tatou mitamita ia Keriso Iesu ma tatou le maua talitonu i la le tino,
(2 Thessalonics 3: 4) Faʻaopopo atu, matou maua le toʻa i le [Alii] e faatatau ia te outou, o loo outou faia ma o le a faaauau pea ona faia mea matou te faia.
(2 Timothy 1: 5) Aua ou te manatuaina le faʻatuatua o loʻo ia te oe e aunoa ma se pepelo, ma muamua na nofo muamua i lou tinamatua o Lo? Ma lou tina o Eu, ae na ou Ou te mautinoa o loʻo i totonu ia te oe.
(2 Timothy 1: 12) Mo lenei lava mafuaaga ou foi mafatia i nei mea, ae ou te le maasiasi. Aua ua ou iloa le tagata lea ou te talitonu i ai, ma aʻu Ou te mautinoa e mafai ona ia puipuia mea sa ou teuina i le faatuatuaina ma ia seia oo i lena aso.
(Filemoni 21) Talitonu i lou usitaia, o loʻo ou tusia oe, i lou iloaina o le a sili atu mea e te faia nai lo mea ou te fai atu ai.
(Eperu 2: 13) Ma le isi: "O le a ou maua faʻalagolago ia te ia. "Ma toe faapea:" Vaai! O aʻu ma tamaiti laiti, oe na tuuina mai e Ieova ia te au. "
(Eperu 6: 9) Ae ui i lea, i la outou mataupu, le au pele e, oi matou ua talitonuina o mea sili atu ma mea eo faatasi ma le faʻaolataga, e ui o tatou talanoa i lenei auala.
(Eperu 13: 17, 18) Ia usiusitai ia i latou o loo taʻimua i totonu ia te outou ma usiusitai, aua oi latou o loo leoleoina outou agaga e pei oi latou o le a tuuina atu se faamatalaga; ina ia mafai ona latou faia lenei mea ma le fiafia ae le o le faʻanoanoa, aua o le a leaga ia te oe. 18 Ia faia tatalo mo i matou, mo i matou faʻalagolago ua i ai so tatou lotofuatiaifo faamaoni, pe a tatou mananao e faia ma le faamaoni mea uma.
(James 3: 3) Afai tatou te tuʻuina palakalafa i gutu o solofanua mo i latou ia usiusitai matou, tatou te pulea lelei o latou tino atoa.
(1 John 3: 19) O le mea lea ua tatou iloa o le a tatou amataina i le upu moni, ma tatou e tatau ona faamautu o tatou loto i ona luma
E pei ona mafai ona e vaʻaia, na o le tolu o nei fuaiupu (e le aofia ai le X. NOMX: 13 o loʻo finau) tuʻuina peithó pei o le "usitaʻi". Ma le maitau foi e leai se tasi o na toʻatolu-toe oʻo i le tatou finauga finau - faʻaaogaina le "usitaʻi" i le tulaga o le tasi tagata faʻatonuina le isi.
O le sili atu uiga o le upu Eleni o le faatauanau e faʻavae i luga o mafaufauga ma talitonuga poʻo le talitonuina i le mafuaʻaga. E le faʻaaogaina e faʻailoa ai le manatu ole usitaʻi tauaso ma le le fesiligia.
O le a le pogai ua faʻaaogaina ai e faaliliuga o le Tusi Paia se faaupuga Igilisi lea e le faʻaalia ai le uiga Eleni?
Ae tatou te leʻi taliina lena mea, seʻi o tatou vaʻavaʻai muamua i seisi upu Eleni e sili atu ona latalata i le uiga o le "usitaʻi" i le Igilisi. O le upu o le peitharcheó, ma o lona uiga "ia usitaʻi i le pule". O se faʻaupuga o le vaitaimi muamua, Peithó, faatasi ai ma le upu Eleni, fa, o lona uiga “a e muamua ”pe faʻalelei," tauanauina le mea e tatau ona muamua, ie o le mea e ave iai le faʻamuamua (le pule maualuga) ".
O lenei upu e faʻafa ona faʻaaogaina i Tusitusiga Eleni.
(Galuega 5: 29) I le tali na tali atu ai Peteru ma isi [aposetolo]: "E tatau ona tatou usiusitai Atua o le pule nai lo tagata.
(Galuega 5: 32) Ma o matou o molimau o nei mataupu, ma o le agaga paia foi lena, ua tuuina mai e le Atua ia i latou usiusitai o ia o le pule. "
(Galuega 27: 21) Ma ina ua leva ona le fia aai, ona tulai lea o Paulo i totonu ia i latou ma faapea atu: "Alii e, e tatau lava ona outou e fai laʻu fautuaga ma e leʻi tuʻuina atu i le sami mai Crete ma sa lagolagoina lenei mea leaga ma le gau.
(Tito 3: 1) Faaauau ona faamanatu atu ia i latou ina ia usiusitai ma ia usiusitai i malo ma pulega o ni pule, ia saunia mo galuega lelei uma,
I tulaga taʻitasi, o le usitaʻi o loʻo faʻamoemoeina e matuaʻi atoatoa ma le fesiligia. I Tito, ua taʻu mai ia tatou e usitaʻi i malo. I le Galuega 5:29, 32, ua faʻatagaina i tatou e le usitaʻi i malo, ona o se pule e maualuga atu e tatau ona usitaʻia. Ae aisea na faʻaaoga ai e Paulo peitharcheó nai lo le peithó i le Galuega 27:21, e tatau ona tatou vaavaai i le talaaga.
Ua faaliliuina e le NWT o le 'ave fautuaga', ae o le upu uiga o le usitaʻia o se pule maualuga, lea o Paul, i le na o se tamaloa ma o se pagota, sa le. I le Galuega 27:10, o loʻo taʻua ai e Paulo faapea, “Alii e, ua ou iloa le folauga…” O Paulo e le o se tautai, o lona uiga la o lenei manatu e mai le Atua. E foliga mai e leʻi mateia e Paulo se iʻuga e ono oo iai, ae na lapataʻi e le Atua, aua na ia iloa le lumanaʻi ma ia valoʻia tonu le iʻuga. I lena tulaga, saʻo ia Paul e faʻaaoga peitharcheó, aua o le pule maualuga sa tatau ona latou usitaʻia e le o Paulo, ae o le na tautala e ala ia Paulo, o Ieova le Atua. O Paulo, na fai ma perofeta a le Atua, o le pule maualuga.
O le mea lea, afai o toeaina o se pule maualuga atu lea e tatau ona usitaʻia pei o tatou lalolagi faiga malo poʻo Ieova le Atua lava ia, aisea na le faʻaaogaina ai e le tusitala o Eperu le faʻaupuga talafeagai e faʻailoa ai lena mea? Semanu na te faʻaaogaina peitharcheó pe afai o le itu lena sa taumafai e faʻailoa. Nai lo lena, na ia faaaogaina peithó e faʻaalia ai le manatu e tatau ona tatou faʻatagaina i tatou lava ia faʻamaonia e ala i mafaufauga o i latou o taʻimua, i le talitonuina o latou faamoemoega lelei, faʻatuatuaina o mea latou te unaʻia ai i tatou e fai, ona o le alofa.
Ae peitai, o le usitai atoatoa ma le le fesiligia, e le o le mea na ia fai mai ai o loo tatou nofo aitalafu i nei alii.
Ae aisea lava na toetoe lava o lotu uma, peʻa filifilia le faʻaliliuga o Tusitusiga Paia mo lana lafu, na filifili mo se upu i le Igilisi e leai se uiga o le Eleni faʻapitoa. Aisea latou te ono filifili ai mo se upu e manaʻomia le le fesiligia o le usitaʻi ia i latou e pule?
I le mafaufau iloatino, ou te manatu o le fesili e tali ia lava, a ea?
Ia Usiusitai pe Le Usiusitai-O le Fesili lena. | Beroean Pickets
[…] Lenei loto pe e le moni foi, ae tusa pe o lea, e te manaʻomia lava ona e kolosi le tau o lou falelauasiga i tagata o le lotu? […]
[…] Ua auʻiliʻili le loloto o lenei mataupu i le tusitusiga "Ia Usiusitai pe Le Usitai", ae ina ia aotele faapuupuu, o le Upu ua faaliliuina "ia usitai" i le Eperu 13:17 e le tutusa […]
[…] E lelei ona tatou iloa o le upu faʻaliliuina "usitaʻi" ma le "usitaʻi" i le Eperu 13: 7, 17 e le o le upu tutusa lea e faʻauigaina "usitaʻi" i le Galuega 5:29. I le tulaga o le mulimuli, o le upu o le peitharcheó o lona uiga o le le faʻatauaina ma le le fesiligia le usiusitaʻi pei o le tasi e avatua i le Silisiliese Atua. Peitai, i le Eperu 13:17, o le upu peithó o lona uiga "ia faatauanau", ma o lea e i ai tuutuuga. (Mo nisi faʻamatalaga, tagaʻi i le Usitaʻi pe leai i le Usitaʻi - o le Fesili lena.) […]
[…] Afai o le mea lea na finagalo iai Ieova i taimi uma, e tatau ona tuufesili pe aisea na ia musuia ai Paulo e tusia le Eperu 13:17 - na pau lava le mau e talanoaina ai le usitaʻi ia latou o taʻimua - le auala na ia faia. E i ai le upu Eleni, peitharcheó, o lona uiga "usitaʻi" pei lava o lona Igilisi paʻaga. O le a e mauaina i le Galuega 5:29. Ona iai lea o le upu Eleni fesoʻotaʻi, peithó, o lona uiga "uunaiʻi, faatauanau, ia talitonu". Ole upu lena matou te faʻaliliu sese ile "usitaʻi" ile Eperu 13:17. (Mo se talanoaga e sili atu, tagaʻi i le Usitai pe Le Usitai — O Le Fesili Lenei.) […]
[…] Na tusia se tusitusiga manaia lava e suʻesuʻe ai le uiga moni o le usiusitaʻi i le Eperu 13:17. E leai se mea i tusitusiga paia tatou te maua ai se […]
Naʻo le toe foʻi lava i tala muamua e uiga ia Ray Franz'- na faʻateʻaina o ia i le faʻaiuga o le 1981 mo le 'aiga' ma le 'faʻateʻaina' tagata, Peter Gregerson. O lenei mea sa sili ona talafeagai, pei o Setema 15, 1981 O Le Olomatamata na folafolaina le 'faʻateʻaina' tagata ua manatu nei o tutusa ma tagata faʻateʻaina. Lenei o loʻo faʻamatalaina auiliili mai i le tusi a Franz, 'Faʻalavelave o le Lotofuatiaifo'.
[…] O le mekasini o le Watch Tower e uiga i le usitaʻi ma le mea o fai mai ai le Tusi Paia o mea eseʻese ia e lua. Vaʻai LENEI POST mo se talanoaga sili ona lelei o le Eperu 13:17 ma le uiga o le "usitaʻi" poʻo le […]
"Avea pe leai" avea ma Molimau a Ieova, "O LE fesili lena". E pei foi ona fai mai Shakespeare, "Ia e faamaoni ia oe lava". I le uluaʻi taimi na ou suʻesuʻe ai le Tusi Paia ma Molimau a Ieova i le 40 tausaga ua mavae, na ou talitonu ai o le Faʻamaoni ma le faʻautauta o le auauna o le vaega pule, ma o se mapusaga na ou maua ina ua ou talitonuina i tamaloloa na taʻitaʻia e Ieova. agaga. Peitai, ina ua ou alualu i luma mauaina le tele ma sili atu pepelo valoʻaga, faiga piʻopiʻo ma le le o tusitusiga paia tulafono ma tulafono faatonutonu, ua manino mai ia te aʻu o le pulega vaega o... Faitau atili »
[…] Ua le mafai ona toe malie i se isi mea. Ou te faʻasino laʻu uo JW i LENEI ARTICLE, na tusia e le […]
Faʻafetai ua leva ia Meleti mo le tusitusiga lelei. Semanu ou te le mafaufau lava i lenei mau ma le eseʻese upu Eleni mo le "usitaʻi" ana leai. Mo laʻu vaega, o le a ou usitaʻi i le Atua o le pule nai lo tagata muamua ma sili ona taua. E leʻi manaʻomia e le 'auaposetolo le usiusitaʻi ma le usiusitaʻi, e faapena foi Iesu, ma Ieova. E leʻi faamalosia e Iesu le 'auaposetolo e nonofo, ina ua tausuai nisi i ana faamatalaga e uiga i le' aʻai o lona tino ma le inuina o lona toto. Na ona ia fesili ia i latou pe latou te fia o ese. Sa onosai o ia ia Tomasi. E pei lava o Ieova... Faitau atili »
Faʻafetai ua leva ia Meleti mo le tusitusiga lelei. Semanu ou te le mafaufau lava i lenei mau ma le eseʻese upu Eleni mo le "usitaʻi" ana leai. Mo laʻu vaega, o le a ou usitaʻi i le Atua o le pule nai lo tagata muamua ma sili ona taua. E leʻi manaʻomia e le 'auaposetolo le usiusitaʻi ma le usiusitaʻi, e faapena foi Iesu, ma Ieova. E leʻi faamalosia e Iesu le 'auaposetolo e nonofo, ina ua tausuai nisi i ana faamatalaga e uiga i le' aʻai o lona tino ma le inuina o lona toto. Na ona ia fesili ia i latou pe latou te fia o ese. Sa onosai o ia ia Tomasi. E pei lava o Ieova... Faitau atili »
Faʻafetai ua leva ia Meleti mo le tusitusiga lelei. I le avea ai o se auala a le Atua e fafaga ai le au faigaluega, na le maua ai e le pologa ma le faʻalapotopotoga le avanoa e faaliliu ai lena fuaiupu i le ala saʻo. E faigofie lava ona fai atu o le tele o isi na faia foi, ae a, pe a latou feosofi mai le pupū…. Ua uma ona faailoa mai i lenei nofoaga, e oʻo lava i le 'auaposetolo, latou te leʻi manaʻomia le usiusitaʻi. E lotomalilie Ieova ma Iesu e faafofoga i isi ma faataga i tatou e faatino le filifiliga saʻoloto. Na onosaʻi Ieova ia Aperaamo e uiga ia Sotoma ma Komoro, poʻo ia Sapakuka... Faitau atili »
Apolo- Faʻafetai mo au faʻamatalaga muamua. 1 Kori. 11: 1 Avea faʻaaʻoaʻo mai ia te aʻu, pei ona ou pei o Keriso. 2 O lenei 'ou te faʻamālō atu' iā te 'outou, auā o mea uma lava tou te mafaufau mai ai' iā te aʻu, ma o loʻo taofi mau i tu ma aga e pei 'ona' ou tuʻuina atu 'iā te' outou. 3 Ae ou te manaʻo ia outou iloa o le ulu o tane taʻitoʻatasi o le Keriso; Ina ia tali saʻo lau fesili, aisea i le tele o sefulu tausaga talu ona faʻatuina le Malo Puleʻaga e le Tupu faʻalelalolagi o le Tupu i le Lagi o le a manaʻomia le toe foʻi i se faatulagaga faʻaaposetolo pei o le au Mamona? Ioe, fuaiupu... Faitau atili »
Ina ia saʻo, ou te manatu na tulieseina Ray Franz mo le fautuaina o le "Tusi Faitauina ma Suesuega". Ou te le fai atu ou te iloa uma auiliiliga, ae ou te manatu sa fai si faigata atu nai lo lena.
I lau palakalafa mulimuli o oe fai mai o tusitusiga paia na o le pau lava le pule faaletagata i totonu o le Faakerisiano o le tuuina atu i toeaina e aoao ma taʻitaʻia? O fea e tuua ai le matafaioi a le Vaega Pule?
Faʻafuaseʻi na e vaʻaia le faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻaalia i le Aperila 2013 suʻesuʻega lomiga? O loʻo ou tau mafaufau poʻo fea o i ai Iesu i le ata lena.
O Apolo lava, na galo ia te aʻu ona taʻua Sa ou fesili ifo foi ia te aʻu pe aisea e le oi ai Iesu i le ata lena. O laʻu uo na fai mai atonu na filifilia aʻu, ma e uma ane na latou faaaogaina le faaaliga mai ia Esekielu, i le mea e le o taʻua ai Iesu. Poʻo le a lava le tulaga, sa latou faaaofia ai tagata uma i lena ata, mai toeaina o le aulotu i le au lolomitusi i le vaega pule, e oʻo lava i agelu ae le o Iesu. Ou te le fiafia iai. Masalo e sili atu pe a maeʻa talu ai nei na ou iloaina ai e ala i le malamalamaaga o loʻo iai nei o Iesu e le o laʻu fautua. E fia taimi na ou faitau ai ma... Faitau atili »
Talofa Alec Ou te manatu o le a e iloa ai, o le toʻatele o JW e leʻo silafia e le tatau ona avea Iesu ma a latou faufautua. Ae ui i lea e foliga mai o la matou mataupu faʻamaoni aloaia e itiiti lava le manino i lenei mataupu. Mafaufau i lenei mea: *** w02 7/1 itu. 8 Tapuaʻi i le Atua “i le Agaga” *** Pe e tatau ona tatalo i le tina o Iesu i le lalolagi, o Maria, poʻo le “au paia,” ma fai atu ia latou e fautua i le Atua mo se tasi? O le tali sao a le Tusi Paia o le: “E na o le toʻatasi le puluvaga i le va o le Atua ma tagata, o ia lava o le tagata, o Keriso Iesu.” - 1 Timoteo 2: 5. Ma i lenei tulaga tatou te... Faitau atili »
Wow, ou te manatua loʻu faitauina o lena. Ioe ioe, na ou fanau i le mea moni, na ou oomiina aʻu lava ma fai atu, 'aisea na e le suʻesuʻeina ai lena mea?'.
Ou te ioe, atonu e le iloa e le toʻatele. E faʻamamafanafanaina le vaʻai atu e le o soʻu sese pe faʻapea e le naʻo aʻu.
Alec Sa na ona ou mafaufau lava e uiga i tala a lau uo i luga o le ata. E le o se 'alofaga le faapea atu o loo latou faaaogaina le faaaliga a Esekielu. O fea le vaega o taʻitaʻi tagata i le faʻaaliga a Esekielu? O fea le tino matutua? O fea o lele ai le agelu i le ogatotonu? Leai, o le cop-out lena. O le a lenei ata pe a le o se faʻatusa o le faʻatulagaina atoa faʻavaeina i luga o se tuʻufaʻatasiga o tusitusiga paia? Afai o le aulotu Kerisiano mafai ona avea ma sui faʻasolosolo e aunoa ma lona ulu o lona uiga o se mea e mautinoa le sese. Ou te manatu ua iloa uma e tagata, ma e masani ona taʻua, o ata... Faitau atili »
Apolo,
Ou te matua ioe, e le pei o Iesu e na o se tasi. Ou te manatua loʻu faitauina o le tala a Meleti i lena mea, ma na taumafai tagata e faʻatalitonuina manatu e faʻavae i ata i luga oa matou lomiga.
Ou te ioe ma oe, ma e le mafai ona ou malamalama iai i seisi auala. E le mafai ona ou vaʻai i nei ituaiga o tali pei o se mea e ese mai i le iʻuga o le faʻamaonia lelei, ma ua ou faʻamalie atu i ai.
Ia, Dorcas, tatou te le o talanoa uma iinei i lalo o le puipuiga o igoa o le Tusi Paia monikers pe a fai e leai se "nofotupu o le fefe" i le alualu i luma, pei o se fou suesuega. I ni nai vaiaso talu ai le Sosaiete faʻatulafonoina dept. tapuni le JWSurvey.org mo sina taimi. E oʻo mai lava i le taimi nei, atonu o loʻo latou faʻaaogaina le mea moni o loʻo iai taʻutaʻua upega tafailagi ma atonu ole WordPress o loʻo momoe ma le malo e saili uma o matou faʻailoga ma faʻamamaina matou mai le "The Truth." O le taimi lava e fai mai ai le vaega e tautala i le siufofoga ma le finagalo o Ieova, e le mafai lava ona sese ma le suia lona mafaufau - ma e faigata tele... Faitau atili »
Faafetai lava, Uso Vivlon, mo lau auiliiliga. O lau galuega e taua ma talisapaia. E ui i lea, o lenei ituaiga suʻesuʻega faale-Tusi Paia o loʻo folafola mai i le taimi nei faasaga i le le faʻatagaina ma le mataʻutia faale-agaga. O lau lolomiina na mafua ai ona molia oe ile moliaga ole liliuese. Faʻapena foi, aʻu mo faitauga ma tali atu. Masalo a tatou komiti taʻitasi o le a le faʻalavelave i auiliiliga o le faitauga, matua le mafaufau loloto i ai, lau faʻamatalaga. Faatasi ai ma lena i lou mafaufau, faataga aʻu e taʻu atu o le faauigaga a Strong o le "faitotoʻa" o se numera i le peitho o lona uiga "ia usitai i se pule." A o le peitho lava ia e tele ona uiga o uiga:... Faitau atili »
E ui e le manaʻomia e loʻu tuagane aʻu e sau i lona itu tetee, ae e tatau lava ona ou faʻaalia loʻu le fiafia i lou faʻaaogaina o upu "e leʻi faʻatagaina ma mataʻutia faʻaleagaga" e tusa ai ma lana galuega. Atonu e le faʻatagaina e le Vaega Pule. Ae e tatau ona tatou fefefe i le mea moni? O le upu moni e mataʻutia faʻaleagaga? Ou te le iloa iloa pe faʻafefea ona tupu lena mea. Ou te faamalo atu i lo tatou uso ona ua ia tuuina mai ia i tatou se fonotaga e mafai ai ona tatou faailoa atu o tatou masalosaloga ma le le malie i mea e sau aloaia mai la tatou faalapotopotoga. Ou te le talitonu na manaʻomia e Iesu le usitai tauaso i soo se mea,... Faitau atili »
Se vaega faʻalauiloa o suʻesuʻega Meleti. Faʻafetai.
Ma e le o se mea e ofo ai, ona o le faaliliuina i lenei auala, o le a faʻaaogaina tele i la tatou aʻoaʻoga. Suʻega suʻesuʻega i faʻamatalaga o le 240 o le Liliuese. Faatusatusa ia John 14: 6 lea e tupu 233 taimi.
Mo i latou e mananaʻo e faʻaogaina upu muamua mo latou lava, o loʻo i ai nisi meafaigaluega sili atu iina. Ou te fautuaina:
http://www.e-sword.net/ (downloadable application)
http://www.blueletterbible.org (fesoʻotaiga i le initaneti ma le telefoni)
Apolo
O lena lava! Mai le taimi nei ou te talitonu leai se faʻaliliuga! O le a ou tuʻuina uma fesili fesiligia i le faʻaaogaina o le gagana. LOL.
Faafetai mo le tufatufa atu o lau sailiga.