[Suesuega mo le vaiaso mo Mati 10, 2014 - w14 1 / 15 p.12]

Par. 2 - "Ua uma ona avea Ieova ma Tupu io tatou aso!… Ae ui i lea, o le avea o Ieova ma Tupu e le tutusa ma le afio mai o le Malo o le Atua na aʻoaʻo mai ai Iesu ia tatou tatalo."
Ae e te leʻi alu i luma, o sina vaaiga e valaʻau ai. O loo taʻua Ieova o le Tupu o le vavau i vaega e lua i Tusitusiga Eleni Tusitusiga. I isi lua nofoaga, o loʻo taʻua ai o ia ua amata ona pule o se Tupu, masalo o le Malo o le Atua. E tusa la ma la matou suʻesuʻega autu, e lua vaega o le Tusi Paia Eleni o loʻo taulaʻi i le tulaga tautupu o Ieova.[1]  Ae ui i lea, o se suʻesuʻega-faigofie i le polokalama WTLib o le a faʻaalia ai le toetoe o 50 nofoaga o loʻo taulaʻi atu ai Iesu ia Iesu.
E foliga mai la, ua tatou misia le manatu o loo taumafai Ieova e sopoʻia atu. O loʻo ia taʻuina mai ia tatou taulaʻi atu ia Keriso o lona Tupu tofia, ae tatou te filifili e le amanaʻiaina o ia. Vaʻai faalemafaufau i se tama na togiina se fiafia mo lona atalii ulumatua na faatoa tofiaina i se tulaga maualuga ma nai lo le faaaluina o matou taimi ma taumafaiga faamamaluina le atalii e pei ona manao ai le tama, matou te faaaluina o matou taimi uma i le itiiti o laugutu auauna i le atalii ao taulai toetoe lava naʻo le tamā. Mata o le a fiafia ai o ia?
Par. 3 - "I le pito o le 19th seneturi, na amata ona susulu atu le malamalama i se valoaga 2,500-tausaga ... "  O le mea moni, o le amataga o le 19th seneturi na tupu ai lenei mea. William Miller, o le na faavaeina le Millerite Adventist movement na ia faaaogaina e faalauiloa ai le talitonuga o le 1844 o le tausaga lea o le a faamutaina ai le lalolagi. Muamua atu ia te ia, John Aquila Brown lomia The Even-Tide i le 1823 lea e tutusa ma le Seven Times faʻatasi ma 2,520 actual years.[2]
“Sa faaaluina e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le faitau sefulu o tausaga, e faʻapea, e taua tele le tausaga e 1914. Tele tagata i lena taimi sa lelei le faamoemoe. E pei ona taʻua e se tasi tusitala: "O le lalolagi o le 1914 sa tumu i le faamoemoe ma folafolaga." I le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi mulimuli ane ai i lena tausaga, peitai, Na taunuu valoaga a le Tusi Paia. "
Ou te matua mautinoa o le a oʻo mai i le faʻaiuga o lenei vaiaso, o le a lele ai faʻamatalaga e vivii ai i le Atua mo le faʻaalia ia Russell o le faatasi mai o Keriso na amata i le 1914 i le taimi saʻo. O le a taʻitaʻia tagata uma e talitonu o valoʻaga na taunuu moni. O le mea toaitiiti o le a mataala ma o le a natia ma le faʻaeteete e le aufaʻasalalau o lenei tusitusiga, o le mea moni e pei o Miller i ona luma atu, na talitonu Russell o le valoʻaga e 2,500 tausaga le umi o le amataga o le puapuaga tele, ae leʻo le vaʻaia o le le vaʻaia o Keriso. . Na uma ona ia taʻua o Aperila, 1878 o le taimi na pule ai Iesu i le lagi e aunoa ma se iloa atu i le lagi. O lenei aso e avea ma amataga o le faatasi mai o Keriso e leʻi faʻamutaina i le 1929.[3]  E mafai e se tasi ona manatu na i ai se taua a le lalolagi na tupu i le 1844, Millerites o le ai ai pea i le taimi nei i le malosi, talu ai le aloese mai le faʻamaoniaina o latou faʻaperofetiga faʻamatalaina e ala i le toe faʻauigaina o le amataga o le le vaʻaia o Keriso faʻatasi. Talofa e, leai se laki laki mo latou.
O se vaega taua tele o le toe teuteuga o tala faasolopito mo i tatou le fai mai o "valoʻaga a le Tusi Paia na taunuu" ina o le mea na tatou faamoemoeina e maua i le 1914 o le amataga o le puapuaga tele. E oʻo mai i le 1969, na matou taʻutino atu, o le puapuaga tele, e leʻi amataina i le 1914.
"O oge na sosoo ai, mafuie, ma faʻamaʻi ...faamaonia atoatoa o Iesu Keriso na amata ona pule i le lagi ... i le 1914. "
E le o se faamaoniga maumaututu o le mea e le mafai ona vaaia e Keriso, ae o loo i ai le mafuaaga lelei o le talitonu o Iesu na lapataia i tatou ia aua nei faaseseina i tatou i le talitonuga o le a taunuu o ia i taimi o taua ma taua faalenatura.[4]
Par. 4 - “O le misiona muamua a le Tupu fou a le Atua o le tauina o taua ma le fili sili o lona Tama, o Satani. Ua tuliesea e Iesu ma ana agelu le Tiapolo ma ana temoni mai le lagi. ” 
Muamua lava, fai mai le Tusi Paia o Mikaele na tau ma taua. E leai se faʻamaoniga o Mikaele ma Iesu e tasi ma tutusa. I se isi itu, o Mikaele ua taʻua o “tasi o o taʻitaʻi sili ona taua ".[5]  O le matafaioi a Iesu i le muaʻi avea ma tagata, e tutasi lava, o le Upu a le Atua, ma le ulumatua / Alo e toʻatasi a le Atua. E leai se faʻatagaina i na mea uma mo na o ia tasi o soʻo se kulupu. Mo ia ia na o se tasi o sili aliʻi o lona uiga sa i ai isi perenise tutusa ma ia. O sea mafaufauga e le ogatusa ma mea uma tatou te iloa e uiga ia te ia.
Faamata e faʻapea e faʻaaoga Mikaele e faʻateʻa ia Satani aua e leʻi iai Iesu iina? O ni manatu mananaia i luga o na laina na faʻaalia i le tele o manatu i luga o lenei 'upega tafaʻilagi.[6]  Ae a pe a tatou mafaufau i le 12th mataupu o Faʻaaliga e pei ona amata ona tupu i le taimi o le maliu ma le toetu o Iesu? O le taimi lava na maliu ai Iesu, saʻo atoatoa, e leai se isi mea e toe faʻamaonia ai. Aisea le mea e toe taofia ai pea Satani? I le 1 Peteru 3:19 o loʻo tautala ai e uiga ia Iesu o talaʻi atu i agaga i le falepuipui. Afai na uma ona taofia e Mikaele le Tiapolo ma ana temoni i le lalolagi pe a mavae le maliu o Iesu, o lona uiga na falepuipui temoni ma o lenei galuega talaʻi a Iesu o lona uiga o lona faailoaina atu o ia lava ia i latou o se faamaoniga o le luʻi a Satani . Atonu o le mea lea sa faasino i ai Iesu i le Luka 10:18.
Faatasi ai ma lona le mafai ona toso ese Iesu, na ia matua toilalo ma na o le pau le mea na totoe mo ia o le o atu i le toe vaega o le fatu. Sa puupuu lona taimi na totoe; e le mai la matou vaʻai faatapulaa faaletagata ae mo se tagata na i ai talu mai lena taimi, o le a?… le faavaeina o le lalolagi?… E moni o se puupuu taimi.
Mata e fetaui ma le lapataʻi atoa "talofa i le lalolagi ma le sami" lapataiga? E leai se tala faʻamaumau o tausaga pogisa na muamua atu ia Iesu. Leai ni faʻamaumauga aʻo lumanaʻi le faʻa-kerisiano o faʻamaʻi pipisi i le lalolagi atoa pei o le mala uliuli na faaititia ai le faitau aofai o Europa i le 60%. Leai se tala mai o tausaga TLM o taua na vevesi mo le tele o tausaga e pei o le 30-tausaga taua ma le 100-tausaga taua. I taimi o Isaraelu, e leai se vaitaimi o le ono poʻo le fitu-senituri le umi o sauaga, faʻasaienisi faʻafuaseʻi ma le valea pei o Pogisa Tausaga. Na maoaʻe le alualu i luma o le tagata i le faʻasaienisi, tusiata fale, ma suiga lautele i le taimi o Keriso. E sili atu ma le afe tausaga e toe foʻi ai i le ala saʻo ina ua maeʻa le seneturi muamua. Ioe, na o le Renaissance na amata ona susulu mai le malamalama.
Afai tatou te pipii atu i le aoaoga faavae aloaia na lafoina ifo Satani ina ua mavae Oketopa, 1914 o loo nofotupu Keriso, ua tatou ogatusa ma le le tutusa o lona manatu muamua o le ita-o lona uluai aue-o le Taua Muamua a le Lalolagi lea na amataina a itiiti mai e lua masina (Aokuso) aʻo leʻi na aveʻesea o ia mai le lagi. E le gata i lea, afai e matua ita lava o ia ona o mea uma na ia totoe e 100 tausaga pe sili atu, aisea la le 70 o na 100 tausaga o le vaitaimi sili ona umi o le filemu, tamaoaiga ma le saolotoga i le tala faasolopito o le lalolagi i sisifo?
O mea moni e le lagolagoina le mea e tatau ona tatou talitonu i ai.
Par. 5 - “Na faatonu e Ieova Iesu e asiasia ma faʻalelei tulaga faʻale-agaga o ona soʻo i le lalolagi. Na faamatalaina e le perofeta o Malaki lenei mea o se faamamaina faaleagaga. (Mala. 3: 1-3) Ua faʻailoa mai i le tala faʻasolopito, na tupu lenei mea i le va o le 1914 ma le amataga o le 1919. Ina ia avea ma vaega o le aiga lautele o Ieova, e tatau ona tatou mama, pe paʻia…E tatau ona tatou saoloto mai soʻo se faʻaleagaina e lotu sesē po o faiga faaupufai a lenei lalolagi. "
Ma lea foi, e faamoemoe le au faitau e talitonu i nei faamatalaga — na amata e Iesu le faamamāina o Molimau a Ieova i le 1914 ma faamutaina i le 1919, ma filifilia le faalapotopotoga i lalo o le pulega a Rutherford e fai ma ana tagata filifilia. E leai se mea e fesoʻotaʻi ai le valoʻaga a Malaki ma lena tausaga, ae seʻi tatou fai atu, mo le finau, o lenei asiasiga na faia tonu lava i lena taimi. Afai o lea, e le teʻena ea e Iesu se lotu sa faʻaleagaina e tapuaiga sese? Matou te fai atu ai faapena i le matou palakalafa lona lima.
Lelei, e uiga i se tapuaiga na faʻaalia ai le faailoga faapaupau o le satauro e pei ona matou faia i luga o faavaa uma o Le Olomatamata o Siona ma le Faaaliga o le Faasologa o Keriso? Ae faʻapefea se lotu na faʻavaeina ana faʻavasega aso faʻatusatusa ile fuaina o Pyramids na fuafuaina e tagata faapaupau Aikupito? Mata o le a faasaʻoloto ai i tatou mai le "pisipisia e tapuaiga sese"? Ae faʻapefea se lotu, i le tatou lava taʻutinoga, na le tausisi i le solitū faʻa-Kerisiano i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi? Mata e mafai ona tatou fai mai ua tatou "saoloto mai i se faʻaleagaina e… polokiki a lenei lalolagi"? Afai tatou te le faʻasaʻoina le malamalamaaga na mafua ai lenei felafolafoaʻiga faapolokiki seia oo lava i tua atu o le 1919 faaiuga o le asiasiga a Keriso, aisea na filifilia ai e Iesu tatou?
Par. 6 - "Ona faaaoga lea e Iesu [i le 1919] lona pule tupu e tofia ai se" pologa faamaoni ma le faautauta. "  O loʻo iai le pologa e fafaga le 'aufaigaluega. I le 1918, na aʻoaʻo ai Rutherford, o le na tofia e fai ma pologa i le 1919, o le a iai le toe tu mai o tagata anamua o le faatuatua i le 1925, ona sosoʻo ai lea ma le iʻuga o le puapuaga tele i le taua o Amaketo. O lena hubris tau tele leiloa le talitonu ina ua le taunuu le valoʻaga. Mata e tofia e Iesu se pologa na te fafagaina i tatou meaʻai oona? [7]
Par. 9 - "I le seneturi muamua, le Tupu-Filifilia ..."  E le taʻua lava Iesu o le "King-Designate". Kolose 1:13 na faataunuuina i le uluaʻi senituri. O Keriso o le tupu na tuʻuina i ai pule uma.[8]  Na ia filifili e le faʻaaogaina lana pule i le taimi atoa i lena taimi, o le aia a le Tupu, e le ona o ia e leʻi avea ma Tupu.
Par. 12 - "I le 1938, o sui palota faatemokalasi o tane maualuluga i totonu o faapotopotoga sa suia e tofiga faatiokarate."  E foliga lelei, ae o le a le uiga? Talu ai "faatiokarate" o lona uiga "pule e le Atua", manatu se tasi o le taimi nei faatulagaga o le auala na tofia ai e le Atua auauna. E le o le tulaga lea. O le palota temokalasi o le aulotu na suia i le faatemokalasi fautuaga a le tino o toeaiina. O le mea na faia e Rutherford i le 1938 o le aveʻesea lea o le pulega mai aulotu lata ane ma tuʻuina atu i lima o le pulega tutotonu. E leai se auala mo uso i le paranesi e iloa lelei ai se uso i le lotoifale e faʻaoga tatau ai le Tusi Paia faʻatonuga mo auauna e pei ona maua ia Timoteo ma Tito. O tofiga faatiokarate moni o lona uiga e faatonu e Ieova uso i le ofisa o le lālā pe e faia foʻi le filifiliga saʻo. Afai o le tulaga lena, e leai lava ni tofiga o tagata e leʻo agavaʻa, ae o le mea lena e masani ai ona o soʻo se tasi na tautua o se toeaina e mafai ona taʻu atu ia te oe. Pe o le tatou faʻagaioiga sili ona lelei pe leai e le o fefinauaʻi. O lena e tatau ona tatou taʻua o le faatiokarate e ui lava ina tele finauga. O loʻo tuuaʻia ai le sese mo tofiga sese i aao o le Atua.
Par. 17 - "O mea ofoofogia na tutupu i le 100 tausaga o le pulega a le Malo ua faamautinoa ai ia i tatou o loo pulea e Ieova ..."
Muamua lava, o lenei faʻamatalaga tatala Iesu. Ua tofia e Ieova lona Alo e pule i le malo, e tusa pe na sau i le 1914 pe o le a oo mai. Aisea ua tatou matua naunau ai e le amanaʻiaina le Tupu o Ieova lava ia na faatonuina?
Ae le gata i lea, o le atoa faʻamatalaga o se taufaʻafefe malamalama-luga o faʻasolopito mea moni tatou te manaʻo e galo. Ou te manatu ou te le o soona taʻua mea. O le maasiasi le faʻamanuiaina o le "miliona o loʻo soifua nei o le a le oti lava" ma le faʻaletonu o le toe faʻatuina mai o mea taua mai le 1925 lea na vaʻaia ai le aofaʻi o matou tagata na paʻuʻu i lalo o le 80% mai le 90,000 i le 1925 i le 17,000 i le 1928. Ona i ai foi lea o le tele o faʻavasegaga faʻauigaina o "lenei augatupulaga", tuʻufaʻatasia ma faʻataʻitaʻi i le vaitaimi o le 1975. O nei ma le tele o isi faʻamalamalamaga faʻapaupau ma faʻataʻitaʻiga taufaasese e tatau ona tuu uma i aao o Ieova? Na ia puleaina ?? Nei o ni mea ofoofogia na tutupu na faʻalavelaveina ai lo tatou ala i le seneturi ua tuanaʻi pei o le tele o puʻupuʻu lotu.

O le Graph Spanning Pages 14 ma le 15

I mata le aoaoina, o le tuputupu aʻe faʻaalia i lenei kalafi foliga mai manaia. O le mea moni, o le mea o loʻo faʻaalia o se telegese o le tuputupu aʻe. Ave le 40-tausaga vaitaimi mai 1920 i le 1960. Alu mai le 17,000 i le 850,000 o le 50-taimi o le tuputupu ae. O le 49 lena o tagata lotu i le 1960 mo 1 uma i le 1920. Ia vaʻai la i le isi 40 tausaga ma lona matagofie faʻalelei i luga o le tatou kalafi. 850,000 avea ma 6,000,000. E naʻo le 7-laʻasaga tuputupu aʻe pe 6 sui fou mo taʻitasi 1 i le 1960. Le faʻafiafiaina pe a vaʻai i lenei auala, a ea? Afai o le 1920-1960 tuputupu ae fua i luga, tatou ono 42,500,000 molimau i le faaiuga o le seneturi. Ma o lea ua faʻasolosolo lemu ma o loʻo agaʻi i lalo le faʻaauauina i le 2014.
Mo nisi kalafa matagofie ma fuainumera fuainumera, kiliki iinei. [9]

I le Aotelega

O nei folafolaga o le a avea ma Le Olomatamata sili ona faigata e nofo i ai ao taofia o ia mai le oso i luga o isi palakalafa uma ma le tatalaina o se tagi le fiafia o le "Taofiofi na o sina minute iina!"
Ou te matua le iloa pe faapefea ona ou puleaina.


[1] 1 Timothy 1: 17; Faʻaaliga 15: 3; 11: 17; 19: 6,7
[2] Se pito o le pulou i Bobcat mo lenei mea faʻamatalaga.
[3] mai Suesuega i Tusitusiga IV: O se "augatupulaga" atonu e manatu e tutusa ma le seneturi (toetoe o le taimi nei) po o le selau ma le luasefulu tausaga, le olaga o Mose ma le Tusitusiga Paia. (Gen. 6: 3.) Faʻamanatuina o le selau tausaga mai le 1780, le aso o le faailoga muamua, o le tapulaʻa e oʻo atu i le 1880; ma i lo matou malamalama o mea uma ua valoia na amata ona faataunuuina i lena aso; le seleselega o le taimi o le faapotopotoina amata Oketopa 1874; le faatulagaina o le Malo ma le aveina e lo tatou Alii o lona malosi tele o le Tupu ia Aperila 1878, ma le taimi o puapuaga poʻo le "aso o le toʻasa" na amata ia Oketopa 1874, ma o le a faamutaina pe tusa o le 1915; ma le tatupu mai o le mati. O i latou e filifili atonu e aunoa ma le feteʻenaʻi fai mai o le seneturi poʻo le augatupulaga atonu e pei o le lelei faitauga mai le faʻailoga mulimuli, o le paʻu o fetu, e pei o le muamua, o le faʻapouliuligia o le la ma le masina: ma le seneturi amata 1833 o le a mamao lava mai ua uma. Toatele o loʻo soifua na molimauina le faʻailoga paʻu fetu. O i latou o loʻo savavali ma tatou i le malamalama o le taimi nei mea moni, latou te le o vaʻavaʻai i mea o le a oʻo mai o loʻo iinei, ae o loʻo faʻatali mo le faʻatumuina o mataupu ua maeʻa. Pe, talu ai na fetalai le Matai, "Pe a outou vaai i nei mea uma," ma talu mai "le faailoga o le Atalii o le Tagata i le lagi," ma le mati fua, ma le faapotopotoina o "le au filifilia" ua faitauina faatasi ma faailoga , o le a le feteenai le faitauina o le "faʻavae" mai le 1878 i le 1914-36 1 / 2 tausaga- e uiga i le averesi o le soifuaga o tagata i aso nei.
[4] Mo se auiliiliga auiliili ia tagai "Taua ma Lipoti o Taua-O se Vaovao Mumu?"
[5] Tanielu 10: 13
[6] Vaʻai faʻamatalaga 1 ma 2
[7] Vaai i se faasologa o tusiga i lalo o le autu, "Faailoaina o le Pologa".
[8] Mataio 28: 18
[9] Faʻafetai i menrov mo lenei faʻamatalaga.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    71
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x