Iesu ma le Uluai Faapotopotoga Kerisiano

Mataio 1: 18-20 o loo faamaumauina ai le ala na to ai Maria ma Iesu. “I le taimi na folafola atu ai i lona tina o Maria e faaipoipo ia Iosefa, na maua ai ua to o ia i le agaga paia ae la te leʻi mafuta. 19 A o Iosefa lana tane, talu ai 'ua amiotonu o ia ma e leʻi manaʻo e faʻamataʻu' iā te ia i luma o le lautele, 'ona manatu ai lea e teteʻa' iā te ia. 20 A ua mafaufau o ia i nei mea, faauta! Na faaali atu le agelu a Ieova ia te ia i se miti, ma faapea atu: "Iosefa le atalii o Tavita, aua e te fefe e ave Maria lau ava i le fale, aua o le mea ua fanau mai ia te ia e ala i le Agaga Paia". Ua faailoa mai mo i tatou o le malosi o Iesu na siitia mai le lagi i totonu o le manava o Maria e ala i le Agaga Paia.

Mataio 3:16 o loo tusia ai le papatisoga o Iesu ma le faaaliga vaaia o le Agaga Paia o loo oo mai i ona luga, "Ina ua uma ona papatisoina, na maliu aʻe loa Iesu mai le vai; ma, faauta! na tatalaina le lagi, na ia iloa foi ifo le agaga o le Atua i luga ia te ia e pei o se lupe. " O se faʻaaliga manino lenei ma le leo mai le lagi o ia o le alo o le Atua.

Luka 11:13 e taua tele ao faailogaina se suiga. E oo lava i le taimi o Iesu, na tuuina mai e le Atua pe tuu lona Agaga Paia i luga o tagata filifilia e avea o se faailoga manino o lona filifilia oi latou. Ia, faamolemole ia matau le mea na fetalai ai Iesu "O le mea lea, afai o oe, e ui lava oe amio leaga, e iloa le auala e avatu ai meaalofa lelei i lau fanau, e matua sili atu e foaʻi mai e le Tamā i le lagi le agaga paia i ē ole atu iā te ia!". Ioe, i le taimi nei e mafai e Kerisiano loto faamaoni moni ona ole atu mo le Agaga Paia! Ae o le a le mea? O le talaaga o lenei fuaiupu, Luka 11: 6, o loo faailoa mai ai o le faia lea o se mea lelei i isi, i le talafaatusa a Iesu e faaali atu ai le talimālō i se uo na taunuu faafuaseʻi.

Luka 12: 10-12 o se mau taua foi e manatua pea. Fai mai, "Ma o tagata uma e tautala i le Atalii o le tagata, e faʻamagaloina o ia; ao lē e fāifai i le agaga paʻia e lē faʻamagaloina.  11 'Ae pe a latou taʻitaʻia' outou i luma o potopotoga lautele ma taʻitaʻi o le malo ma pule, 'aua tou te popole pe faʻapefea pe se a sau tala e fai atu ai se tali poʻo se tala e te fai atu ai; 12 mo o le agaga paia o le a aʻoaʻo iā te outou i lena lava itula mea e tatau ona e fai atu ai. "

Muamua, ua lapataiina i tatou e aua le upu leaga i le Agaga Paia, o le taufaaleaga, po o le tautala leaga. Aemaise lava, o le a ono aʻafia ai le teena o le manino faaaliga a le Agaga Paia po o lona punavai, e pei o le au Faresaio e uiga ia Iesu vavega o loo fai mai o lona mana mai Beelisepu (Mataio 12:24).

Lona lua, o le upu Eleni faaliliuina "Aoao atu" o "faila", Ma i lenei tulaga, o lona uiga"o le a mafua ai ona e aoao mai tusitusiga paia". (O lenei upu e toetoe lava leai se mea e ese mai ai e faatatau lea i le aoaoina o tusitusiga paia pe a faaaogaina i tusitusiga Eleni Kerisiano). O le mea moni e manaʻomia o le taua o le iloa o tusitusiga paia e ese mai i isi tusitusiga. (Tagai i le tala tutusa i le Ioane 14:26).

Na maua e aposetolo le Agaga Paia ina ua mavae le toetu o Iesu e tusa ai ma le Ioane 20:22, "Ma ina ua uma ona fai atu e ia lenei mea, sa ia agi atu ia i latou ma fai atu ia i latou: "Talia le Agaga Paia" ". Ae peitai, e foliga mai o le Agaga Paia na tuuina mai iinei o le fesoasoani lea ia i latou ia tumau i le faamaoni ma tumau mo sina taimi. O lenei mea na suia vave.

O le Agaga Paia ua faaalia o Meaalofa

O le mea na tupu e leʻi umi ae ese i le talosaga ma faaaoga i na soo na mauaina le Agaga Paia i le Penetekoso. Fai mai le Galuega 1: 8 "Ae o le a outou maua le mana pe a oo mai le agaga paia i ¯ a te outou, ma o le a avea outou ma molimau ia te aʻu ...". Na tupu lenei mea i le tele o aso mulimuli ane i le Penetekoso, e tusa ai ma le Galuega 2: 1-4 "2 A o faʻagasolo le aso o le tausamiga o le Penetekoso, sa faʻatasitasi i latou uma i le mea e tasi, 3 'ona faʻafuaseʻi mai lea o le taalili mai o le lagi, pei o le agi o le matagi,' ua tumu ai le fale uma sa latou i ai. nofo 4 'Ua iloa foʻie i latou o laulaufaiva e pei o le afi,' ona tufatufaina lea, ma nofo taʻitasi i luga o i latou taʻitasi. faia upu ”.

O lenei tala e faaalia ai, nai lo na o le malosi ma le malosi faalemafaufau e faaauau ai, na tuuina atu i Kerisiano anamua meaalofa e ala i le Agaga Paia, e pei o le tautatala i gagana eseese, i gagana a le au faalogologo. O le Aposetolo o Peteru i lana lauga ia i latou na molimauina lenei mea (i le faataunuuina o le Ioelu 2:28) na taʻu atu i ana au faalogologo "Salamo, ma ia taitasi outou ma papatisoina i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina oa outou agasala, ma o le a outou maua le meaalofa foaʻifua o le agaga paia. ".

Na faapefea ona le mauaina e na uluaʻi Kerisiano le Agaga Paia i le faapotopotoina i le Penetekoso? E foliga mai na o le pau lava le auala na tatalo ai Aposetolo ma faaee atu o latou lima i luga oi latou. O le mea moni, na o le pau lava lea o le tufatufa atu o le Agaga Paia na o aposetolo na ono taitaiina ai Simona e taumafai e faatau le avanoa o le tuuina atu i isi o le Agaga Paia. Galuega 8: 14-20 o loo taʻu mai ia i tatou "'Ua faʻalogo le' au 'aposetolo i Ierusalema' ua talia e Samaria le afioga a le Atua, 'ona latou' auina atu lea o Peteru ma Ioane 'iā te i latou; 15 na o ifo foi i latou nei ma tatalo mo i latou ina ia maua le agaga paia.  16 Aua e leʻi paʻu lava i luga o se tasi o i latou, ae na o le suafa o le Alii o Iesu na latou papatiso ai. 17 Ona Sa latou opoina o latou lima i luga oi latou, ma amata ona latou maua le agaga paia. 18 O afea la Na iloa e Simona e ala i le faaee atu o lima o le au aposetolo na tuuina atu ai le agaga, Na ia ofo atu tupe iā i latou, 19 ma faapea atu: “Ia aumai foi iā te aʻu lenei pule, ina ia maua e so o se tasi ou te faaee i ai oʻu lima le agaga paia.” 20 A 'ua fai atu Peteru' iā te ia, “'Ia fano lau ario faʻatasi ma oe, talu ai' ua e manatu i tupe e maua ai le meaalofa foaʻifua a le Atua.

Galuega 9:17 o loo faailoa mai ai se uiga masani o le Agaga Paia o sasaa mai. O se tasi ua uma ona tuuina atu i ai le Agaga Paia, ma faaee atu o latou lima ia i latou e agavaa e taliaina. I lenei tulaga, o Saulo, o le a le pine ona lauiloa o le Aposetolo o Paulo. "Ona alu atu ai lea o Anania ma ulu atu i le fale, ma faaee atu ona lima i ona luga ma faapea atu:" Saulo, uso, le Alii, le Iesu lea na faaali atu ia te oe i le ala na e sau ai, ua auina atu ou te alu atu, ina ia mafai ona e toe maua le vaaiga ma faatumuina i le agaga paia. "

O se mea taua i le amataga o le Faapotopotoga ua tusia i le tala i le Galuega 11: 15-17. O le liligi ifo o le Agaga Paia i luga o Konelio ma lona auaiga. O lenei mea na vave ona taitaiina atu ai i le taliaina o uluai Nuu Ese i totonu o le Faapotopotoga Kerisiano. O le taimi lenei na sau saʻo mai ai le Agaga Paia mai le lagi ona o le taua o le mea na tupu. "Ae ina ua amata ona ou tautala, na afio ifo le agaga paia i luga ia i latou e pei foi ona sa oo foi ia i tatou i le [amataga]. 16 Ona ou manatua lea o le fetalaiga a le Alii, e masani ona ia faapea mai, 'O Ioane i le vai na papatisoina i le vai, ae e papatisoina outou i le agaga paia.' 17 O lea la, afai na foaʻiina atu e le Atua le meaalofa foaʻifua ia te i latou e pei foi ona ia faia ia te i tatou oe ua talitonu i le Alii o Iesu Keriso, o ai la aʻu e mafai ai ona taofia le Atua? ”.

Meaalofa o Leoleo Mamoe

Galuega 20:28 o loo taua ai "Ia outou uaʻi atu iā te outou lava ma le lafu mamoe uma, ua tofia ai outou e le agaga paia o ovasia [moni, ia tepa taulai i luga] leoleo mamoe o le faapotopotoga a le Atua, na ia faatauina i le toto o lona lava [Alo] ". E tatau ona malamalama lenei mea i le mataupu o le Efeso 4:11 lea e faitauina "Ma na ia tuuina mai nisi o ni aposetolo, o nisi o ni perofeta, o nisi e avea ma faievagelia, o nisi o ni leoleo mamoe ma ni faiaoga ".

O le mea lea e foliga mai e talafeagai le faapea o "tofiga" i le uluaʻi senituri o vaega uma ia o meaalofa a le Agaga Paia. I le faaopoopoina o le mamafa i lenei malamalamaga, 1 Timoteo 4:14 o loo taʻu mai ai na aoaoina Timoteo, "Aua e te le amanaiaina le meaalofa i totonu ia te oe lea na tuuina atu ia te oe e ala i se taumatematega ma pe a faaee atu e lima o toeaina ia lima ia te oe ". O le meaalofa faapitoa e le o faamaninoina, ae i se taimi mulimuli ane i lana tusi ia Timoteo, na faamanatu atu ai ia te ia e le Aposetolo o Paulo "Aua le faʻaeʻe vave ou lima i luga o se tagata ".

Agaga Paia ma tagata talitonu e le papatisoina

Galuega 18: 24-26 o loo i ai se isi tala matagofie, o Apolo. "O le isi tagata Iutaia e igoa ia Apolofu, o le tagata mai Alesania, o le tagata mau lelei, na taunuʻu i Efeso. ma sa atamai tele o ia i Tusitusiga Paia. 25 O lenei tagata sa aʻoaʻoina i ala o le ALIʻI; 'ona o le agaga,' ua tautala o ia ma aʻoaʻo atu ma le saʻo mea e uiga 'iā Iesu, na o le papatisoga a Ioane na ia masani ai. 26 'Ua amata ona tautala lototele lenei tagata i le sunako. Ina ua lagona o ia e Pris · cilʹla ma Aqalai, na la aveina o ia i la latou kamupani ma faamatala saʻo atu ia te ia le ala o le Atua ”.

Faʻauta o iinei o Apolo e lei papatisoina i le vai papatisoga a Iesu, peitai o loʻo ia te ia le Agaga Paʻia, ma sa ia aʻoaʻo lelei e uiga ia Iesu. O le a le aʻoaʻoga a Apolo? O tusitusiga paia na ia iloa ma sa aoaoina, ae le o soo se lomiga faa-Kerisiano ua faamoemoe e faamalamalama sao ia tusitusiga paia. E le gata i lea, na faʻafefea ona togafitia o ia e Pisila ma Akula? I le avea o se uso Kerisiano, e le o se tagata liliuese. O le mea mulimuli, i le avea o se tagata liliuese ma matua aloese, o le masani lea o togafitiga masani ua tuuina atu i soo se Molimau e tumau i le Tusi Paia ma e le faaaogaina lomiga a le Faalapotopotoga e aoao ai isi.

O le Galuega 19: 1-6 o loo faaalia ai le vaai atu o le Aposetolo o Paulo i nisi oe sa aoaoina e Apolo i Efeso. Manatua mea na tutupu: "Na ui ane Paulo i le laueleele ma alu ifo i Efeso, ma maua ai ona soo; 2 ona ia faapea atu lea iā i latou:Na e maua le agaga paia ina ua e talitonu?”Na latou fai atu iā te ia:“ Ae matou te leʻi faʻalogo lava pe iai se agaga paia. ” 3 Ona ia faapea atu lea: “Ae o le ā le mea na e papatiso ai?” Na latou faapea mai: “I le papatisoga a Ioane.” 4 Na taʻua e Paulo: “Na papatisoina e Ioane le papatisoga [i le faailoga] o le salamo, ma taʻu atu i tagata ina ia talitonu i le o le a mulimuli mai, o Iesu lea.” 5 'Ua faʻalogo ai i latou,' ona papatisoina lea i le suafa o le Aliʻio Iesu. 6 Ma ina ua faaee atu e Paulo ona lima i luga ia te i latou, ona oo ifo lea o le agaga paia ia te i latou, ma latou amata tautala i gagana eseese ma vavalo". Ma le isi, o le faaeeina o lima e se tasi ua uma ona i ai le Agaga Paia ua foliga mai ua tatau mo isi ona maua meaalofa e pei o gagana po o valoaga.

Na faapefea ona galue le Agaga Paia i le uluaʻi senituri

O le Agaga Paia na i luga o na uluaʻi senituri na taitai atu Kerisiano i le faamatalaga a Paulo i le 1 Korinito 3:16 o loo faapea mai "16 Tou te le o iloa o outou o le malumalu o le Atua, ma o le agaga o le Atua e nofo i totonu o Outou? ”. Na faapefea ona avea i latou ma nofoaga o le Atua (naos)? Na ia tali mai i le vaega lona lua o le faasalaga, aua sa i ai le agaga o le Atua o loo mau i totonu ia i latou. (Vaai 1 Korinito 6:19).

1 Korinito 12: 1-31 o se vaega taua foi i le malamalama pe faapefea ona galue le Agaga Paia i le uluaʻi senituri Kerisiano. Na fesoasoani i le toe foi i tua i le seneturi muamua ma i le taimi nei e iloa ai pe le o iai le Agaga Paia i luga o se tasi. Muamua, o le fuaiupu 3 o loo lapataia ai i tatou "O le mea lea, ou te manao ia outou iloa e leai se tasi pe a tautala i le agaga o le Atua e faapea: "Ua fetuuina Iesu!" Ma e leai se tasi e mafai ona fai mai: "O Iesu o le Alii!" Sei vagana ai le Agaga Paia ".

O lenei mea e maua ai fesili taua.

  • Tatou te vaʻavaʻai ma vaʻaia Iesu o lo tatou Alii?
  • Pe tatou te iloa Iesu o lea?
  • Pe tatou te faaitiitia le taua o Iesu e seasea ona talanoa pe taʻuina o ia?
  • Pe tatou te masani lava ona taitaia toetoe lava o le gauai atu i lona tama, o Ieova?

Soo se tagata matua o le a le fiafia pe a fai e faaauau pea e isi ona vavalalata ia te ia ma ole atu pea i lona tama, e ui lava na tuuina atu e le tama ia te ia le pule uma e galue ai mo ia. Ua i ai ia Iesu le aia tatau e le fiafia ai pe afai tatou te faia foi faapena. Salamo 2: 11-12 e faamanatu mai ai ia i tatou "Auauna ia Ieova ma le mataʻu ma ia fiafia ma le gatete. Kisi i le ataliʻi, ina neʻi ita o ia ma ia le fano foʻi 'outou i le ala ”.

Pe na fesiligia oe i le galuega a se tagata fai fale lotu: O Iesu lou Alii?

E mafai ona e manatuaina le masalosalo atonu na e faia ae leʻi tali atu? Pe e te agavaa ea i lau tali ina ia mautinoa o le mea muamua e teʻi i mea uma na alu atu ia Ieova? E mafai e se tasi ona malolo mo mafaufauga.

Mo se Faamanuiaga Faamoemoe

1 Korinito 12: 4-6 o se faamalamalamaga a le tagata lava ia, "O lenei e i ai ituaiga o meaalofa, ae tasi le agaga e tasi; 5 e tele foʻi 'auʻauna, a e tasi le Aliʻi. 6 ma e 'eseʻese faʻagaioiga, ae o le Atua lava e tasi na te faʻatinoina gaioiga uma i tagata uma ”.

O se fuaiupu autu i lenei mataupu atoa o le 1 Korinito 12: 7 o loo taʻua ai "Ae o le faaaliga o le agaga ua tuuina atu i mea taitasi mo se faʻamoemoe aoga". Na faaauau pea ona taʻua e le aposetolo o Paulo le faamoemoega o meaalofa eseese ma ua faamoemoe uma ia faaaoga e fetaui le tasi i le isi. O lenei fuaitau e taitai atu ai i lana talanoaga e le uma le alofa, ma o le faataitai o le alofa e sili atu ona taua nai lo le umiaina o se meaalofa. O le alofa o se uiga lelei lea e tatau ona tatou galulue ai e faʻaalia. E le gata i lea, o le fiafia e le o se meaalofa na tuuina atu. Ma le alofa foi o le a le mafai lava ona faamanuiaina, ae o le tele o na meaalofa e pei o le tautala i gagana po o le vavalo e mafai ona le toe aoga.

E manino lava, o se fesili taua e fesili ifo ai ia i tatou lava ae tatou te leʻi tatalo mo le Agaga Paia, o le: Pe o faia la tatou talosaga mo se faʻamoemoe aoga e pei ona faʻamatalaina muamua i tusitusiga paia? O le a le gafatia le faʻaaogaina o mafaufauga faaletagata ina ia alu i tala atu o le afioga a le Atua ma taumafai e toe faʻamalosi pe afai o se faʻamoemoe faʻapitoa e aoga mo le Atua ma Iesu, pe leai. Mo se faataitaiga, tatou te fautua atu e tutusa "Faamoemoega aoga" e fausia pe maua se nofoaga o tapuaiga mo lo tatou faatuatuaga po o tapuaiga? (Tagai Ioane 4: 24-26). I le isi itu i "Tausia fanau matuaoti ma fafine ua oti a latou tane io latou puapuaga" atonu o le a mo le "Faamoemoega aoga" aua o se vaega o la tatou tapuaiga mama (Iakopo 1:27).

1 Korinito 14: 3 e faamaonia ai o le Agaga Paia na o le faaaogaina mo a "Faamoemoega aoga" pe a fai mai, "o ia o loʻo vavalo [e ala i le Agaga Paia] atiina ae ma faʻamalosia ma faʻamafanafanaina tagata e ala i lana tautalaga ". 1 Korinito 14:22 o loo faamautuina foi lenei upu, "O le mea lea, o gagana e mo se faʻailoga, e le o ē faʻatuatua, ae o ē le talitonu, ao le vavalo o le, e le mo tagata le talitonu, ae mo e talitonu. "

Efeso 1: 13-14 o loo talanoa e uiga i le Agaga Paia o se faailoga muamua. "E ala mai foi ia te ia [Iesu Keriso], ina ua e talitonu, na faamauina oe i le Agaga Paia folafolaina lea o se faailoga i luma atu o lo tatou tofi". O le a lena tofi? O se mea e mafai ona latou malamalama i ai, "o se faamoemoe o le ola e faavavau ".

O le mea lena na faamalamalama ma faalauteleina e le Aposetolo o Paulo ina ua ia tusi atu ia Tito i le Tito 3: 5-7 o Iesu "faaolaina i tatou… e ala i le faʻafouina o tatou e le agaga paia, O lenei agaga na ia liligiina tele mai ia i tatou e ala ia Iesu Keriso lo tatou faʻaola, ina ua uma ona taʻuamiotonuina e ala i le agalelei tunoa o lena tasi, tatou mafai ona avea ma suli e tusa ma le faʻamoemoe. o le ola faavavau ”.

Eperu 2: 4 e toe faamanatu mai ai ia i tatou o le faamoemoega aoga o le meaalofa o le Agaga Paia e tatau ona tusa ai ma le finagalo o le Atua. Sa faamaonia e le Aposetolo o Paulo lenei mea ina ua ia tusia: "Na auai le Atua i le molimau atu i faailo ma faailoga ma isi galuega mamana ma ma tufaina atu o le agaga paia e tusa ma lona finagalo".

O le a tatou faʻaumaina lenei iloiloga o le Agaga Paia i le faʻatinoga ma se vaaiga pupuu i le 1 Peteru 1: 1-2. O lenei fuaitau ua taʻu mai ia i tatou, "O Peteru, o le aposetolo a Iesu Keriso, i tagata le tumau o loʻo salalau solo i Ponʹtus, Gaʹti · a, Cap · pa · doʹci · a, Asia, ma Bi · thynʹi · a, ia i latou na filifilia e tusa ma le muaʻi silafia o Le Atua le Tama, ma le faapaiaina e le agaga, mo le faamoemoega o lo latou usiusitai ma sausauina i le toto o Iesu Keriso: ". O lenei mau ua toe faamaonia mai ai o le finagalo o le Atua e tatau ona aofia ai mo ia e tuuina atu le Agaga Paia.

faaiuga

  • I taimi Kerisiano,
    • sa faaaogaina le Agaga Paia i se ituaiga lautele o auala ma mo mafuaaga eseese.
      • Tuuina atu le malosi o Iesu i le manava o Maria
      • Faailoa Iesu o le Mesia
      • Faailoa Iesu o le atalii o le Atua e ala i vavega
      • Aumai i mafaufau o Kerisiano upu moni mai le afioga a le Atua
      • Faataunuuga o valoaga o le Tusi Paia
      • Meaalofa o Tautala i gagana eseese
      • Meaalofa o vavalo
      • Meaalofa o le leoleo mamoe ma le aʻoaʻo atu
      • Meaalofa o le faʻasalalau
      • Faatonuga po o fea e taulai atu i taumafaiga talaʻi
      • Talisapaia o Iesu o le Alii
      • E le aunoa mo se faʻamoemoe aoga
      • Se faailoga muamua ao latou tofi
      • Na tuʻuina atu i le Penetekoso i Aposetolo ma uluaʻi soo, faʻapea foi Konelio ma le Aiga
      • A leai, ona pasia lea e ala i le faaee atu o lima e se tasi ua uma ona i ai le Agaga Paia
      • E pei ona i ai i taimi muamua aʻo Kerisiano na tuuina mai e tusa ai ma le finagalo ma le finagalo o le Atua

 

  • Fesili e tulaʻi mai i tua atu o le lautele o lenei iloiloga e aofia ai
    • O le a le finagalo o le Atua po o le faamoemoega i aso nei?
    • Pe o le Agaga Paia na tuuina mai o meaalofa a le Atua po o Iesu i aso nei?
    • Pe o faailoa mai ea e le Agaga Paia faatasi ma Kerisiano i aso nei oi latou o atalii o le Atua?
    • Afai o lea, pe faapefea?
    • E mafai ona tatou ole atu mo le Agaga Paia ma afai o le a le mea mo?

 

 

 

Tadua

Mataupu a Tadua.
    9
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x