Ka papa ʻaina o nā lāhui

Ke haʻi mai nei ʻo Genese 8: 18-19 i kēia “ʻO nā keiki kāne a Noa i puka mai mai loko mai o ka hale lana, ʻo Sema, ʻo Hama, a ʻo Iapeta. …. ʻO lākou ʻekolu nā keiki kāne a Noa, a mai kēia mau kānaka a puni ka honua."

E hoʻomanaʻo i ka hana hope loa o ka pauku "a mai kēia a pau haahaaʻi ka lehulehu o ka honua. " ʻAe, ʻo ka honua holoʻokoʻa o ka honua! Eia naʻe, nīnau nui i kēia lā i kēia ʻōlelo maʻalahi.

He aha nā mea hōʻike ʻoi no kēia? Kānā ʻia ka helu 10 a me Genesis 11 i ka papa o nā lāhui. He nui ka nui o nā hanauna e hele mai ana mai nā keiki a Noa.

E nānā mākou i kekahi manawa a e nānā i ka moʻolelo o ka Baibala a e nānā inā loaʻa ke kiʻi i waho o ka Baibala e hōʻoia i ka pololei. ʻO ka mea mua, e nānā mākou i kahi manawa pōkole i ke laina o Iapeta.

No kahi pdf maikaʻi loa o ka papaʻaina o nā lāhui e like me ka mea i kākau ʻia ma ka Genesis 10 e ʻike i kēia aʻe loulou.[I]

Iapeta

 Ke laʻana, hāʻawi mai ʻo Genese 10: 3-5 i kēia aʻe.

Eia na Iapeta nā keiki kāne:

ʻO Gomer, Magog, Madai, Javan, Tubal, Meshech, Tiras.

Eia nā keiki kāne a Gomer:

ʻO Ashkenaz, ʻo Riphath, ʻo Togarmah

Eia nā keiki kāne ʻo Javan:

ʻO ʻElisah, ʻo Taresisa, Kittim, Dodanim.

E hele ana ka moʻolelo, "Mai kēia mau kānaka lehulehu o nā mokupuni a puni mai nei ma ko lākou mau ʻāina, kēlā me kēia mea, e like me kona ʻōlelo. [ma muli o ka laha ʻana mai ka hale kiaʻi o Babel], ma ko lakou mau ohana, e ko lakou mau lahuikanaka " (Kene. 10: 5).

O keia wale no ka olelo o keia poe a me ko lakou mau ohana a me na aina e i ka Baibala?

ʻAʻole, ʻaʻole ia. 1 Nahi 1: 5-6 he papa inoa like pū me ka Genese 10.

Malia paha paha kahi mea e hoihoi paha i nā haumāna Baibala he Ezekiela 38: 1-18.

Ua kamaʻilio ʻo Ezekiela 38: 1-2 e pili ana iā Gog o ka ʻāina ʻo Magog (ʻike maikaʻi?) Akā ʻo ia ʻo wai e: "Ka luna poʻo o Meshech a me Tubal" (Ezek. 38: 3). ʻO lāua nā keiki ʻelua a Iapeta, e like me Magog. ʻOi aku, ma Ezekiela 38: 6 ke heluhelu nei, "ʻO Gomer a me kāna mau ʻāpana a pau, Ka hale o Togarmah o nā ʻāpana loa o ke kūkulu ʻākau" i olelo ʻia. ʻO Togarmah he keiki a Gomer, ka makahiapo a Iapeta. Ua haʻi ʻia kekahi mau mau ʻelele ma hope o Ezekiela 38:13 "Ka poʻe kālepa o Taresisa" he keiki a Iavana na ke keiki a Iapeta.

No laila, aia ke kumu he kanaka maoli ʻo Gog o Magog, ʻaʻole i ʻona ʻo Satana a i ʻole kekahi mea ʻē aʻe e like me ka haʻi ʻana o kekahi mau ʻōlelo i ka pau ʻole. ʻO Magog, ʻo Meshech, ʻo Tubala, ʻo Gomer a ʻo Togarmah, a me Taresisa he mau keiki kāne a pau a he keiki na Iapeta. Eia kekahi, kahi i kapa ʻia lākou i noho ai i kapa ʻia lākou.

ʻO ka huli ʻana i ka Baibala no Taresisa e hoʻihoʻi i nā mea nui. 1 Noma 10:22 ua kākau ʻo Saleman he mau moku o Tarsisa, a i kēlā me kēia makahiki ʻekolu mau moku e holo ana i nā moku ʻo Taresisa e lawe mai ana i ke gula, a me ke kālā, a me ka ʻihi a me nā ʻāpana. I hea ʻo Taresisa? Hele mai ʻo Ivory mai nā elepani e like me nā apes. E hele mai ana nā kuʻeʻe mai ʻAsia. Kuhi nui ia he kikowaena kālepa nui. Ua hoʻopili ʻia ʻo ʻIsaia 23: 1-2 iā Turo, he wahi kālepa kālepa o ka poʻe Fenisia ma kahakai o ke Kaiʻula i ka hema o Lebanona mau lā, me nā moku o Taresisa. Hōʻike ʻo Iona 1: 3 iā mākou e "Ku ae la o Iona e ku ae a holo i Taresisa ... a iho ma Iope, a loaa ka moku e hele ana i Taresisa. ^ E Ha yM. (Aia ʻo Joppa ma ke kūkulu hema o Tel-Aviv, kēia ʻIseraʻela, ma ke Kaiwaenahonua). ʻAʻole ʻike ʻia kēia wahi kūpono, akā ua ʻike nā mea noiʻi me ia me nā wahi e like me Sardinia, Cadiz (South Spain), Cornwall (South West England). Ua kūpono kēia mau wahi āpau i nā wehewehe a ka Baibala i ka hapa nui o nā palapala e pili ana iā Taresisa a hiki i ka palena kai o ka ʻIseraʻela. He hiki paha i ʻelua mau wahi i kapa ʻia ʻo Taresisa ʻo 1 Paraʻi 10:22 a me 2 Nānā 20:36, e hōʻike i kahi neʻe a ʻĀsia a i Asia paha (mai Ezion-geber ma ke Kaiʻula).

ʻO ka ʻae i kēia lā, ua noho ʻo Askenaz i kahi o ke komohana ʻākau (kokoke i Istanbul i kēia lā, ʻo Riphath ma kahakai ʻo Tureke ma ke Kaiʻula, ʻo Tubal ma ka ʻaoʻao komohana ʻākau o Turkey ma ke Kaiʻula, me kā Gomer i noho ma Hele aku ʻo Kittim i Kupapa, ʻo Tiras ma ke kahakai ʻo Tureke ma ke komohana ʻo Kupero. Aia ʻo Meshech a me Magog i nā mauna Ararat, hema ʻo Caucasus, me Togarmah hema o lākou a me Tubal i Armenia i kēia lā.

No kahi palapala e hōʻike ana i nā wahi o ka hoʻokele https://en.wikipedia.org/wiki/Meshech#/media/File:Noahsworld_map.jpg

Aia kekahi ʻāpana o Iapeta ma waho o ka Baibala?

Ka ʻōlelo kūkaʻa Helene he Iapetos \ Iapetus \ Japetus. Ua manaʻo ʻia kekahi mau keiki kāne ʻo Iabeto e like me ke ʻano o nā kūpuna a ua ʻike ʻia he Akua. ʻIke ʻia ʻo Iapetos he Akua Titan e hōʻike nei i ka make.

ʻO Hinduismo ka akua o Pra-japati i manaʻoʻiʻo ʻo ke Akua kiʻekiʻe loa a me ka mea hana i ke ao honua i ka manawa o Vedic o India kahiko, i ʻike ʻia me Brahma. Pra ma Sanskrit = i mua, a i ʻole a ma mua paha.

Na Iu i Roma kahi Iu-Pater, i lilo ʻo Jupiter. ʻO Jupiter ke Akua o ka lewa a ke hekili a me ke aliʻi o nā Akua ma ka hana kahiko.

Hiki iā ʻoe ke ʻike i ke kumu kūkulu? ʻO nā kani phonetic a i ʻole ai nā inoa inoa i ka Hebera Japhet. Ke akua nona kekahi mau akua a mai ke kanaka mai.

Akā aia anei kekahi mea e maopopo ai ka hilinaʻi a maopopo ʻole ma mua o kēia, e like me nā hōʻike hōʻike? Ae, aia. E nānā mākou i kēia mau papa moʻolelo Pākehā kahi i hoʻopaʻa ʻia ai nā kuʻuna.

Moolelo o nā Kuʻikahi

ʻA 8th ʻO kākau ka mea kākau makahiki inoa ʻo Nennius i kākau "Moolelo o nā Kuʻikahi"(Hōʻoiaʻiʻo Brittonum). Ua hōʻiliʻili wale ʻo ia i kahi kolamu o nā kuʻuna mai nā kumu kahiko (me ka ʻole o kāna hana i kāna). Ma ka Mokuna 17 ua ʻōlelo kāna moʻolelo; “Ua ʻike wau i kekahi moʻolelo hou o kēia Brutus [mai nā Briton i puka mai ai] mai nā puke kahiko o nā kūpuna. Ma hope o ke kaiakahinee, ua noho kino ʻekolu nā keiki kāne a Noa i ʻekolu ʻokoʻa ʻokoʻa o ka honua. Ua hoʻonui ʻo Sema i kona mau palena i ʻAsia, Ham i ʻAmelika a me Iapeta ma ʻUulopa.

ʻO ka manu kāne mua kahi i noho ai ma ʻEulopa, ʻo Alanus, me kāna mau keiki ʻekolu, ʻo Hisicion, Armenon a me Neugio. ʻO kāna moʻokāki he ʻehā keiki kāne, ʻo Francus, Romanus, Alamanus a me Brutus. ʻEā keiki kāne iā ʻAmelona, ​​ʻo Gothus, Valagothus, Cibidi, Burgundi, a me Longobardi: mai Neugio, ʻo Bogari, Vandali, Saxones, a me Tarincgi. Ua māhele ʻia ka ʻaha Europa a pau i kēia mau ʻohana. ” [Ii].

Ke nānā nei ʻoe i nā inoa o nā ʻohana i mea e kamaʻāina paha ʻoe? Ma ke kauoha, ʻo nā Franks, Roma, Albans, Britons. A laila ʻo Goths, Visigoths, Cibidi (kahi Kelemania Kelemānia), ʻo Burgundians, Lombardians [Longobards]. I ka hopena hope loa, nā Bavarians, Vandals, Saxons, a me Thuringians.

Ke hoʻomau nei ʻo Nennius "Ua ʻōlelo ʻia ʻo Alanus, he keiki na Fethuir; ʻO Fethuir, ke keiki a Ogomuin, ʻo ia ke keiki a Thoi; Thoi was son of Boibus, Boibus off Semion, Semion of Mair, Mair of Ecthactus, Ecthactus of Aurthack, Aurthack of Ethec, Ethec of Ooth, Ooth of Aber, Aber of Ra, Ra of Esraa, Esraa of Hisrau, Hisrau of Bath , Kamai no Jobata, Iopata o Iama, ʻO Iama, ʻo Iapeta, ʻo Iapeta ʻo Noa, Noa o Lameka, Lameka o Matemisome, Hema o ka Enoka, Enoka o Iareda, Iareda o Malalehel, Malalehel o Cainan, Cainan o Enosa, Enosa o Seth, Seth o Adamu, a me Adamu na ka ke Akua ola. Ua loaʻa iā mākou kēia ʻike e pili ana i nā mea noho mua o Beritania mai ka moʻomeheu kahiko. ”

E nānā i kona ʻimi ʻana i ke kuauhau o Alanus ma ke ala loa io Iapeta ke keiki a Noa.

Ma ka Mokuna 18 ua hoʻopaʻa ʻo ia i kēlā “He ʻiku nā keiki a Iapeta; mai kahi inoa mua ʻo Gomer, ka iho i kā Galli; mai Magog, Scythi [Scythians], a me Gothi; mai ke kolu, ʻo Madian, nā Medi [Medians a Medes]; mai ka ʻahā mai Juuan [Javan] nā Helene; mai ka ʻālima, ʻo Tubal, kū iā Hebrei, Hispani [Hispanic], a me Italia. mai ka ʻeono, ua piʻi ʻo Mosoch [Mesech] i ka Cappadoces [Cappadoceians] a mai ka hiku hoʻi, ʻo Tiras ka inoa, e iho mai ana i nā Trace [Thracians] ”.

Hāʻawi ʻo Nennius ma laila i ka moʻolelo kuauhau no nā Britons. "The Britons so calleded from Brutus: Brutus was son of Hisicion, Hisicion was son of Alanus, Alanus was the son of Rhea Silvia, Rhea Siliva was the daughter of Eneas, Eneas of Anchises, Nā heleuma ʻo Troius, Troius o Dardanus, Dardanus o Flisa, Flisa ʻo Juuin [Iāwana], Juuin o Iapeta; ". E nānā i ka ʻaoʻao ʻaoʻao ʻo Troius [Troy] a me Dardanus [Dardanelles, nā Kihi liʻiliʻi loa kahi i kū ai ke kahawai mai ke Kai Kūleʻa me ke Kaiʻula. E hoʻomaopopo, pehea hou ke ʻike hou ʻia nei i Iapeta, ka hoʻi ʻana i Alanus, a laila ma o ka makuahine hoʻi, ʻaʻole o ka makuakāne no ka ʻohana ʻē aʻe mai Iapeta.

ʻO ke kūmole o nā aliʻi o Beritania

He kumuwaiwai ʻē aʻe, ʻo ke Kenekoa o nā Mōʻī o Beritania[Iii] p XXVIII e wehewehe ana iā Anchises (i ʻōlelo ʻia ma ke kuauhau o Nennius ma luna) he hoahānau o Priam, a ʻo Dardanian ma ke ʻano he pou o Troy (pXXVII). ʻO ka hapa mua o ka Palekana e haʻi aku ana pehea e hele mai ai ʻo Brutus, ke keiki a Hisicion ke keiki a Alanus e noho i Pelekānia a hoʻokumu iā Lākana. Ua hoʻopaʻa ʻia kēia ma ka manawa o ʻEli ke kahuna ma Iudea a ʻo ka pahu berita o ka berita i loko o nā lima o nā Pilisetia, (e ʻike i ka p31).

Hāʻawi ʻo Nennius "… Esraa o Hisrau, Hisrau o Kaukau, Kauʻume a Iotata, Ioba o Iama, Iama ʻo Iapeta ..." ma ʻaneʻi nā lālani o nā aliʻi Celtic Beritania. ʻO kēia mau inoa like ʻole, ʻo Esraa, Hisrau, Waʻa a me Jobath, ʻoiai ke ʻano ma kahi ʻē aʻe, e kū pū ana nō hoʻi ma ka laina Irish Celtic of Kings i hoʻopaʻa kūʻokoʻa a me ke kūʻokoʻa.

Moolelo o Ireland

Ua hōʻuluʻulu ʻo G Keating a Moolelo o Ireland[Iv] i 1634 mai nā moʻolelo kahiko. ʻAoʻao 69 e haʻi iā mākou "ʻIke ʻia ʻo Irisona, he waoʻakolu mau makahiki ma hope mai o ke kaiāulu, a hiki i ka wā ʻo Partholón ke keiki a Sera, ke keiki a Sru, ke keiki a ʻEsru, ke keiki a Fraimint, ke keiki a Fathacht, ke keiki a Magog, ke keiki a Iapeta e noho iā ia." Ka ʻokoʻa o nā ʻoka a me nā ʻoka, akā hiki iā mākou ke hoʻohālikelike i ka Esraa me Esru, Sru me Hisrau. Ma laila, hoʻololi i ka laina Pelekane ma loko o Bath, Jobath a me Joham [Iavana] ma Iapeta, aʻo ka laina ʻoihana ʻolo e hele mai Fraimin, Fathacht a me Magog a Iapeta. Eia nō naʻe, ʻaʻole kue kēia mau hihia i ka wā e hoʻomanaʻo ai mākou i ka holo nui ʻana ma hope o Babel ma ka 5th hanauna.

Hoʻomaopopo ʻo Magog i hoʻohua ʻia ʻo ka Scythians (he koa wiwo ʻole maoli) a ʻo nā Irish ka mea i hoʻopaʻa i nā kuʻuna o nā Scythians.

Pono o kēia mau leka

Manaʻo paha kekahi e kānalua nei he mau lole ʻaihue a i ʻole nā ​​loli like ʻole e ka Christian Christian (ʻo ka Irish ʻaʻole o ka Kristiano a hiki i ka manawa o ka makahiki 400 o AD me ka hōʻea ʻana o Palladius (i ka makahiki 430), i ukuhi ʻia ma hope o St Patrick (ka poʻe ʻoniʻoni nui o Ireland) i 432 AD.

E pili ana i kēia moʻolelo i nā mea a mākou e ʻike nei ma ka Mokuna V p81-82 o "ʻO kahi hōʻike kiʻi kiʻi o Ireland mai AD400 - 1800AD" na Mary Frances Cusack[V].

"ʻO nā puke o nā Genealogies a me Pedigrees kahi mea koʻikoʻi koʻikoʻi ma ka mōʻaukala pagan Irish. No nā kumu pāʻoihana a me ka politika, mālama ʻo Irish Celt i kāna ʻano kuauhau me ka puʻupuʻu pololei. Ua hoʻoili ʻia nā kuleana o ka waiwai a me nā mana mana hoʻomalu me ke kīnā ʻana i ka makua i ka hoʻopiʻi ʻana i nā primogeniture, he mea hiki ke hōʻole wale ʻia nā koi ma lalo o kekahi mau kūlana i wehewehe ʻia e ke kānāwai. Pēlā, ua lilo i pili a me nā moʻomeheu i mea pono ʻohana; akā no ka mea e kānalua ʻia ka hoʻopiʻi pilikino, a pili ka nīnau no kaʻoiaʻiʻo i nā hopena nui, ua koho ʻia kahi luna aupuni koʻikoʻi e mālama e mau i nā mooolelo. Loaʻa i kēlā me kēia aliʻi i kāna ʻauhau ponoʻī, ka mea i koi ʻia ʻo ia e mālama i ka moʻoolelo maoli o kāna ʻōpala, a me nā kūlana o nā heiau o nā aliʻi kūloko a me nā luna nui. Ua loaʻa pū nā mōʻī o ke kaiāulu i kā lākou poʻe kākau moʻolelo (Ollamhs a i Seanchaidhé [73]); a he mea e hoʻokō ana i kahi kānāwai kahiko i hoʻokū ʻia ma mua o ka hoʻomaka ʻana o ka hoʻomana Kalikiano, ʻo nā moʻolelo āpana a pau, a me kēlā mau alakaʻi, pono ʻia e hāʻawi ʻia i kēlā me kēia makahiki ʻekolu i ka hālāwai nui ʻana ma Tara, kahi i hoʻohālikelike ʻia ai a hoʻoponopono ʻia ʻia lākou. ”

Nā Mōʻī Anglo-Saxon a me ka Royal Descent

ʻO Alfred ka Nui - ke Aliʻi o Wessex

ʻO ka hapanui o kā mākou poʻe heluhelu inā ʻike mua ʻia i ka mōʻaukala Pelekane e ʻike iā Alfred ka Nui.

He kuke ʻia kēia mai kāna moʻokūʻauhau[VI] "Nā ʻIliana o ke Aliʻi ʻo Alfred ka Nui" ua hoʻokūkū ʻia e Alfred ʻo ia iho.

“I ka makahiki o kā mākou Haku Kānāilau 849, hānau ʻia ʻo Alfred, ke aliʻi o ka Anglo-Saxons, ma ke kauhale aliʻi o Wanating, i Berkshire,…. Kuhi ʻia kāna moʻomeheu i ka ʻōlelo e hiki mai ana. ʻO Alfred ke keiki a ke aliʻi Ethelwulf, ke keiki a Egbert, ke keiki a Elmund, ke keiki a Eafa, ke keiki a Eoppa, ke keiki a Ingild. ʻO lāua ʻo Ingild, a me Ina, ke aliʻi kaulana o ke Komohana o West-Saxons, he mau hoahānau lāua. Ua hele ʻo Ina i Roma, a ma laila me ka hoʻonani me ke ola ʻana o kēia ola, ua komo i loko o ke aupuni lani, e noho aliʻi mau loa me Kristo. ʻO Ingild lāua ʻo Ina, nā keiki a Coenred, ke keiki a Coelwald, ke keiki a Cudam, ke keiki a Cuthwin, he keiki ia na Ceawlin, he keiki nā Cynric, ke keiki a Creoda. , ʻo ia nā keiki a Cerdic, ke keiki a Elesa, ʻo ia ke keiki a Gewis, nona nā inoa o ka poʻe Pelekānia i ka inoa o kēlā lāhui Gegwis, ke keiki a Brond, he keiki ia na Beldeg, he keiki ia o ʻO Woden, ʻo ia ke keiki a Frithowald, ʻo ia ke keiki a Frealaf, ʻo ia ʻo Frithuwulf, ʻo ia ʻo Finn o Godwulf, ʻo ia ke keiki a Geat, ʻo Geat nā pagana i hoʻomana lōʻihi ma ke ʻano he akua. …. ʻO Geat ke keiki a Taetwa, ʻo ia ke keiki a Beaw, ʻo ia ʻo Sceldi, ʻo ia ʻo Heremod, ʻo ia ʻo Itermon, ʻo ia ʻo Hathra, ʻo ia ʻo Guala, ʻo ia hoʻi ʻo ia ke keiki a Bedwig, ʻo ia ke keiki a Sceaf, [ʻAʻole Sem, akā ʻo Sceaf, ʻo ia ʻo Iapeta][VII] ʻo ia ke keiki a Noa, o ia ke keiki a Lameka, ke keiki a Methusalem, ke keiki a Enoka, ke keiki a Malaleel, ke keiki a Kaina, ke keiki a Enosa, ke keiki a Seta, ʻo ia ke keiki a ʻAdamu. (ʻAoʻao 2-3).

E nānā i ke ala a Alfred i kū i ke kuauhau a hoʻi hou aku iā Adamu, ma ke laina o Iapeta. E nānā ʻē i kekahi inoa inoa maopopo loa e mālama ʻia kekahi akua e ka Vikings, na Woden (Odin).

Eia hou, nīnau kekahi i kēia ma muli o Alfred i lilo i Karistiano. ʻO ka pane ʻaʻole. ʻIke ʻo Christian Saxons ʻo Iapeta ʻo Iafeth, ʻaʻole ʻo Sceaf.

Kahaluna Saxons

Eia kekahi, Anglo-Saxon Kūhelu (p.48) kahakaha nā kuʻina o Ethelwulf, King o ke West Saxons, a me ka makua kāne ʻo Alfred Nui, i ke komo komo no ka makahiki AD853, e pau ana me "Bedwig o ʻO Sceaf, ʻo ia nō ke keiki a Noa, ka mea i hānau ma ka pahu ”[viii] e wehewehe maopopo i ka kuʻuna moʻomeheu mua (pagan) ma mua o ka ʻōlelo a Christian i hoʻoponopono ʻia.

"Ethelwulf was the son of Egbert, Egbert of Elmund, Elmund of Eafa, Eafa of Eoppa, Eoppa of Ingild; ʻO Ingild ke kaikaina o Ina, ke aliʻi o ka West-Sakona, ʻo ia ka mea i paʻa i ke aupuni kanakolukūmāhiku mau makahiki, a ma hope hele aku iā St. Peter, a haʻalele i kona ola; a ʻo lākou nā keiki kāne a Kenred, Kenred o Ceolwald, Ceolwald o Cutha, Cutha o Cuthwin, Cuthwin o Ceawlin, Ceawlin o Cynric, Cynric of Cerdic, Cerdic o ʻElesa, ʻElesa ʻo Esla, Esla o Gewis, Gewis ʻo Wig, Wig o Freawin, Freawin o Frithogar, Frithogar o Brond, Brond o Beldeg, Beldeg o Woden, Woden o Fritliowald, Frithowald o Frealaf, Frealaf o Frithuwulf. ʻO Frithuwulf o Finn, ʻo Finn o Godwulf, ʻo Godwulf o Geat, ʻo Geat o Tcetwa, ʻo Tcetwa o Beaw, ʻo Beaw o Sceldi, ʻo Sceldi o Heremod, ʻo Heremod o ʻItermon, ʻo Itermon o Hatlira, ʻo Hathra o Guala, ʻo Guala o Bedwig, ʻO Bedwig o Sceaf, ʻo ia ke keiki a Noa, ua hānau ʻia ʻo ia i loko o ka halelana o Noa; ".

Sxona a me Koiā Hōlani

In "Scriptores Rerum Danicarum, Medii AE VI - Jacobus Langeberk 1772" [IX] ʻike mākou i kēia kuauhau ma hope o 3 mau māhele.

ʻAoʻao 26 o ka mana pdf (ʻaoʻao 3 o ka puke), mai Seskef [Iapeta] i lalo ʻo Oden \ Voden \ Woden,

ʻAoʻao 27 (ʻaoʻao 4 o ka puke) mai Oden a Yngvarr,

ʻAoʻao 28, (ʻaoʻao 5 o ka puke)) a hiki i Haralldr Harfagri o ka Hale Aliʻi o Norekona.

Ma ka ʻaoʻao ʻē aʻe aia kekahi kuʻuna moʻomeheu mai Oden i Ingialdr Starkadar o ka Royal House o Denmark.

Aia kekahi puke mai ka 1772AD he kope o ka Ethelwulf a Sceafing \ Sceafae [Iapeta], ke keiki a Noa, ke kuauhau o ka Anglo-Saxon (Wessex) laina o ka moena o nā ʻaoʻao 4 aʻe (ʻaoʻao 6-9, pdf ʻaoʻao 29-32).

He kūpono kēia mau kuhikuhi no nā kumu o kēia ʻatikala. Loaʻa nā mea hou aku no ka poʻe ʻaʻole i hōʻoiaʻiʻo ʻia.

ʻO ka laulāʻokoʻa o ka pākaukau o nā lāhui

Ma waho aʻe o nā kuʻuna i noʻonoʻo ʻia ma luna, a mai nā ʻāina like ʻole a me nā kumuwaiwai like ʻole e hōʻike ana i nā hōʻike ʻo ka hapa nui o ʻEulopa e hele mai i Iapeta, aia nō hoʻi ka manaʻo koʻikoʻi o nā inoa a pau o nā hanauna o Noa i hāʻawi ʻia ma ka moʻolelo ʻo Genesis 10, hui pū kekahi i ka inoa , Ka Papa ʻaina o nā Aupuni.

I kēia paukū o ka palapala, he 114 ka poʻe i kapa ʻia. I kēia mau lā 114, hiki ke loaʻa nā haki he 112 o kēia mau mea ma waho o ka Baibala. Nui nā inoa ma kahi e ʻike ʻia e mākou a hoʻohana ʻia e nā kānaka o kēia mau lā.

ʻO kekahi hiʻohiʻona ʻo Mizraim, ke keiki a Hama. Noho akula kāna poʻe mamo ma ʻAigupita. ʻIke mau ka ʻslelo Arabia i kēia mau lā iā ʻAigupita e like me "Misr". Ke huli nei kahi huli maʻalahi o ka pūnaewele i kēia aʻe.  https://en.wikipedia.org/wiki/Misr. ^ E Ha yM. Ua hala aku ka mea kākau ma nā wahi kikowaena hinu me ka inoa ʻo "Misr" ma Misr iho, kekahi o nā hoʻohana i kau ʻia ma ka papa inoa ma ka ʻaoʻao Wikipedia i ʻōlelo ʻia.

ʻO kekahi mea ʻo Kush / Kusa, i kapa i ka ʻaoʻao hema o ka 1st Katalact o ka Nile, kahi o ka ʻenehana Northern and Central Sudan.

Hiki iā mākou ke hele i ke kapa inoa ʻana i kekahi ma hope o kekahi, hoʻomanaʻo ʻia i kahi inoa wahi a i ʻole he wahi kahi i noho ai kekahi poʻe o ka wā kahiko a ua hoʻopaʻa ʻia ma nā ʻano mea i ʻike ʻia e like me ka hana ʻana.

E maʻalahi, inā hiki iā mākou ke kiʻi i kēia mau moʻomeheu 112 o Noa, he ʻoiaʻiʻo hoʻi ka moʻolelo o Genese 10.

Aia ka moʻaukala ʻo Genesis 10 he 67 i kapa ʻia kekahi kanaka me Sema ma lalo o ka laina o Sema. 65[x] o lākou e hiki ke kiʻi i ka ʻānela o nā palapala hemolele, ʻoiai he mau inoa wahi, a i ʻole i ʻōlelo ʻia he aliʻi i nā papa cuneiform, etc.

Pēlā nō, loaʻa ʻo ka Genesis 10 he 32 i ka lālama o Hama a me Ham. Loaʻa ka ʻike no ka 32 āpau, e like me ka laina o Sem.[xi]

ʻO ka hope loa, aia ʻo Genesis 10 he 15 mau kānaka ma ka laina o Iapeta e pili ana iā Iapeta. Loaʻa ka ʻike no ka 15, e like me ka Sem a me Hama i luna.[xii]

ʻOiaʻiʻo, hiki ke loaʻa ka ʻike no ka hapa nui o kēia mau helu mai nā ʻōlelo aʻe 112 i hōʻike ʻia:

  1. ʻO ka unuhi ʻōlelo unuhi o ka Baibala. ^ E Ha yM. (4 mau leo ​​me ka hoʻohui ʻana) ʻo Abingdon Press, New York, 1962.
  2. ʻO ka Baibala Baibala Hou. ^ E Ha yM. Inter-varsity Press, Lākana, 1972.
  3. Na kahiko o na Iudaio na Josephus, unuhi ʻia e William Whinston.
  4. Koho ʻōlelo no ka Baibala Hemolele. ^ E Ha yM. Ekolu 'ana (1685), Matthew Poole. ʻO Fascimile i paʻi ʻia e Banner of Truth Trust, Ladana, 1962.

Ua kākau maikaʻi ʻia nā hōʻuluʻulu pōkole o ka ʻike a me kā lākou mau kumu no kēia mau lā 112 i loko o ka puke hoihoi hoihoi ""Mahope o ke kaila » na Bill Cooper i noi ʻia e ka mea kākau no ka heluhelu hou ʻana.

Panina

ʻO kahi loiloi o nā hōʻike āpau i hōʻike ʻia i loko o kēia ʻatikala e alakaʻi iā mākou i ka hopena ʻoiai ʻo Genesis 3: 18-19 ua pololei a hilinaʻi ʻo ia i kāna haʻi ʻia ʻana i kēia "ʻO nā keiki kāne a Noa i puka mai mai loko mai o ka hale lana, ʻo Sema, ʻo Hama, a ʻo Iapeta. …. ʻO lākou ʻekolu nā keiki kāne a Noa, a mai kēia mau kānaka a puni ka honua".

E hoʻomanaʻo i ka hana hope loa o ka pauku "a mai kēia a pau haahaaʻi ka lehulehu o ka honua. " ʻAe, ʻo ka honua holoʻokoʻa o ka honua!

Eia hou wau, i maopopo ka moʻoolelo o Genesis.

 

[xiii]  [xiv]

[I] Pdf Chart o Kehena 10, ʻike https://assets.answersingenesis.org/doc/articles/table-of-nations.pdf

[Ii] Nennius, "Ka mōʻaukala o nā Britons", I unuhi ʻia e JAGiles;

 https://www.yorku.ca/inpar/nennius_giles.pdf

[Iii] "Mua o ke Alii o Pelekane", i unuhi ʻia mai ka kope Welsh i pili iā Tysilio, na Rev. Peter Roberts 1811.

http://www.yorku.ca/inpar/geoffrey_thompson.pdf  a i ʻole a kākau kope like paha

http://www.annomundi.com/history/chronicle_of_the_early_britons.pdf

[Iv] "Ka mōʻaukala o Ireland" na Geoffrey Keating (1634), i unuhi ʻia ma ka ʻōlelo Pelekane e Comyn lāua ʻo Dinneen https://www.exclassics.com/ceitinn/foras.pdf

[V] "He Palapala Hoʻoilina o Ireland mai AD400-1800AD" na Mary Frances Cusack http://library.umac.mo/ebooks/b28363851.pdf

[VI] Asser - Nā Annals o ke Aupuni o Alfred ka Nui - unuhi ʻia e JAGiles https://www.yorku.ca/inpar/asser_giles.pdf

[VII] ʻO ka hana mua a “Sceaf” ʻaʻole ʻo Sem. ʻO Sceaf kahi kumu o Iapōpō. No ka ʻike hou aku Mahope o ke Kaila e Bill Cooper p.94

http://www.filosoferick.nl/filosoferick/wp-content/uploads/2014/08/William_Cooper-After-The-Flood-1995.pdf

[viii] Anglo-Saxon Kūhelu, ʻAoʻao 48 (pdf ʻaoʻao 66) of https://ia902605.us.archive.org/16/items/anglosaxonchroni00gile/anglosaxonchroni00gile.pdf

[IX] Nā Kūlana Rerum Danicarum, Medii AE VI - Jacobus Langeberk 1772 https://ia801204.us.archive.org/16/items/ScriptoresRerumDanicarum1/Scriptores%20rerum%20danicarum%201.pdf

[x] Na Sema, See Mahope o ke Kaila, ʻAkā p169-185, 205-208

http://www.filosoferick.nl/filosoferick/wp-content/uploads/2014/08/William_Cooper-After-The-Flood-1995.pdf

[xi] Na Ham, ʻike Mahope o ke Kaila, ʻaoʻao 169, 186-197, 205-208

 http://www.filosoferick.nl/filosoferick/wp-content/uploads/2014/08/William_Cooper-After-The-Flood-1995.pdf

[xii] No Iapeta, ʻike Mahope o ke Kaila, ʻaoʻao 169, 198-204, 205-208

http://www.filosoferick.nl/filosoferick/wp-content/uploads/2014/08/William_Cooper-After-The-Flood-1995.pdf

[xiii] ʻO ka Pūnaewele ʻO Poeticum Boreales - (Edda Prose) https://ia800308.us.archive.org/5/items/corpuspoeticumbo01guuoft/corpuspoeticumbo01guuoft.pdf

[xiv] Ehi nuku https://ia802607.us.archive.org/3/items/beowulfandfight00unkngoog/beowulfandfight00unkngoog.pdf

Tadua

Nā ʻatikala e Tadua.
    4
    0
    E aloha nui i kou mau manaʻo, e ʻoluʻolu.x
    ()
    x