Hoʻohālikelike ʻia me ka wānana a ka Mesia ma kā Daniel 9: 24-27 me ka mōʻaukala hanana
Hoʻopau i ka Huaʻōlelo
Hōʻikeʻike no nā lā
Ma kēia noiʻi noiʻi a hiki i kēia manawa, ua ʻike mākou mai ka palapala hemolele:
- ʻO kēia hoʻonā ua kau i ka hopena o ka mau makahiki ʻehiku i 69 i ka wā 29 a hoʻomaka ʻo Iesū i kāna ʻoihana.
- ʻO kēia hoʻonā ua hoʻokau i ke kumu o ka mohai a me nā makana, i hoʻopau, i ka hapalua o ka ʻehiku i ka 33 AD me ka Mesia hoʻi ʻoki ʻia, i make, no ke kanaka a pau.
- ʻO kēia hoʻonā ua waiho i ka hopena o ka ʻehiku hope i ka 36 AD me ka hoʻololi ʻana o Kornelius i ka Helene.
- Ua hoʻonoho kēia hoʻonā i ka 1st ʻO ka makahiki o Kuro ke Nui i ka makahiki 455 i ka hoʻomaka ʻana o ʻehiku mau makahiki o 49 mau makahiki.
- ʻO kēia hoʻonā ua kau i ka makahiki 32 o Dariu aka Ahasuerus, aka ʻo ʻAretaxasa hoʻi i ka makahiki 407 BC a hoʻopau i nā ʻehiku mau makahiki 49 o ka hoʻi ʻana o Nehemia i Babulona me ka pā o Ierusalema i hoʻihoʻi ʻia. (Neh. 13: 6)
- ʻO kēia hoʻonā, no laila e hāʻawi i ke kumu kūpono o ke ʻano a me Daniʻela a me Iēhova e hoʻokaʻawale i ka wanana i 7 a me kanahikukumamāhiku ʻumikūmālua. (ʻike i ka pilikia / hoʻonā 4)
- Hāʻawi kēia hopena i nā makahiki kūpono no Moredekai, ʻEsetera, ʻEzera, a me Nehemia i ka kūʻē ʻana i nā kuʻuna moʻomeheu a me ka hoʻomana, a i ʻole hoʻi e hoʻokaʻawale a hoʻokaʻawale paha i nā makahiki he kumu ʻole. ”. (E ʻike i nā pilikia / hoʻonā 1,2,3)
- Hāʻawi ʻia kēia hoʻonā ʻana i kahi ʻōlelo kūpono no ka hoʻomohala ʻana o nā aliʻi Persianes i nā palapala hemolele. (E ʻike i nā pilikia / hoʻonā 5,7)
- Hiki ke kōkua ʻia kēia hopena iā mākou e hoʻomaopopo i kahi kahuli kiʻekiʻe o ke kahuna kiʻekiʻe no ka manawa o ke aupuni Peresia e ʻae ana i ka palapala hemolele. (ʻike i ka pilikia / hoʻonā 6)
- Hāʻawi kēia hopena i kahi kūpono kūpono no nā papa inoa ʻelua. (ʻike i ka pilikia / hoʻonā 8).
- E koi ʻia kēia hopena e pili ana i ko Darius I lilo ʻia i kapa ʻia a i ʻole ʻo ia ka inoa ʻo Artaxerxes a i ʻole i kapa ʻia ʻo ia ʻo Artaxerks mai kāna 7th i ka makahiki o ke aupuni i ka wā i loko o nā moʻolelo mai ʻEzera 7 a hiki aku a me Nehemia. (ʻike i ka pilikia / hoʻonā 9)
- E koi pū i kēia hopena e hoʻomaopopo i ka ʻAhasuero i ka puke a ʻEsetera e kamaʻilio pū kekahi iā Darius I. (ʻike i nā pilikia / pilikia 1,9)
- Ke kōkua nei kēia hopena iā mākou i ke ʻano o ka aneane like me nā mea a Josephus i kākau ai, ʻaʻole naʻe kēlā me kēia ʻāpana, ʻaʻole i nā ʻāpana wale nō. (ʻike i ka pilikia / hoʻonā 10)
- Hāʻawi kēia hopena i kahi hopena kūpono i ka inoa inoa o nā aliʻi ʻo Persian ma nā puke o ka Apocrypha. (ʻike i ka pilikia / hoʻonā 11)
- Hāʻawi kēia hopena i kahi hopena kūpono i ka inoa ʻo nā aliʻi o Persian ma Septuagint. (ʻike i ka pilikia / hoʻonā 12)
Eia nō naʻe, haʻalele ka hopena o kēia ala iā mākou me kahi conundrum liʻiliʻi e ʻike i kēlā, o ke koena o ka lanakila mau o nā aliʻi Persian.
No ke koena ana, mai ka makahiki mahope mai o ka make ana o Darius I i kana 36th ʻO ka makahiki, i loko o kēia hopena he 402 BC, i ka 330 BC i ka wā i lanakila ai ʻo Alexander iā King Darius no ka manawa hope loa a lilo i mōʻī o Peresia iho, pono mākou ke kūpono i nā makahiki 156 i 73 mau makahiki (a he 6 mau aliʻi inā hiki ʻole) me ke kū ʻole ʻole i ka hapa nui o ka moʻaukala moʻolelo inā he hiki. ʻO ka pākahi pūʻulu pīpī Rubik o kahi pāheu!
ʻO nā ʻāpana hope o ka Puzzle
Pehea i hana ai ia?
I ka noiʻi a me ka noiʻi a me ka kākau ʻana a me ka kākau ʻana o nā ʻāpana i hala mua o kēia mahele o nā hopena, ua ʻike ʻia ka hoʻomaka ʻana ma 455 BC. Akā, ua ʻike pū ʻia kēia mea ʻo ia ka 1st ʻO makahiki o Kuro ma mua o ka 20th ʻO ke makahiki o Artaxerxes I. I ka hopena, ua hoʻāʻo ʻo ia mai kēlā manawa i kēia manawa e hana i ke ʻano o ka hanana mea e kūpono i nā koi o ka ʻōlelo hope loa i ka pauku ʻaoʻao o ka loaʻa ʻana o ka loaʻa ma luna. Eia naʻe, ʻaʻohe ʻano o ka ʻenehana i ʻike i ka manawa i hiki ʻole ke ʻāpono ʻia.
ʻO ka hoʻohālikelike o ka ʻikepili mai Eusebius[I] a i ʻAutūwaka[Ii] me Ptolemy[Iii] a me nā mea mōʻī kahiko kahiko i noho aliʻi ai ka lōʻihi o nā aliʻi Persa a me kēlā mau aliʻi i haʻi ʻia e Josephus, Persian Poet Ferdowsi[Iv], a ua hana ia Herota. Hoʻomaka ia e hāʻawi a hōʻike i nā hiʻohiʻona o nā mea āpau i wehewehe ai, ʻaʻole wale nō mai nā mea i ʻike ʻia i ka hoʻokolokolo o ka moʻolelo o ka Baibala, akā, mai nā ʻano ʻike like ʻole i ʻike ʻia e nā mea hoʻopunipuni ʻē aʻe.
He mea kupaianaha nō ia na ke aliʻi Poet Ferdowsi nona wale nā Aliʻi a hiki iā Darius II a haʻalele iā Xerxes.
Loaʻa iā Josephus ʻo nā aliʻi a hiki iā Darius II akā ua komo pū ʻo Xerxes. Ua loaʻa iā Herodotus he mau aliʻi a hiki i ʻAretasopeta I. (Ua manaʻoʻiʻo ʻo Herotota i make i ka wā o ke au o ʻAretasaseta I, a i ka wā mua o ka noho aliʻi ʻana o Dariu II.)
Inā i ʻike kaulana ʻia ʻo Darius I (ka Nui) a i ʻole i hoʻololi ʻia kona inoa iā Artaxerxes, hiki maoli nō i like nā aliʻi ʻē aʻe, me ka mea nō paha i haʻaheʻe i waena o nā mea mōʻaukala ma hope o ka mōʻaukala kahiko a ma ka 20th a me 21st Kenekulia.
He hoʻohālikelike o nā haʻawina lōʻihi mai nā kūpuna kahiko
Herodotus c. 430 BC | ʻO Ctesias c. 398 BC | ʻO Diodorus 30 BC | Josephus 75 M. K. | Ptolemy 150 AD | Clement o Alexandria c. 217 AD | Manetho / Sextus Julius ʻAmelika c.220 AD | Manetho / Eusebius c. 330 AD | ʻO Sulpicus Severus c.400 AD | ʻO ka wahie mamo no Firdusi (931-1020 M) | |
Naohao II | 29 | 30 | ʻAe | 9
(Babulona) |
30 | 31 | ʻAe | |||
ʻO kā Kūʻai II | 7.5 | 18 | 6 | 8 | 19 | 6 | 3 | 9 | ʻAe | |
ʻO Magi | 0.7 | 0.7 | 0.7 | 0.7 | 0.7 | |||||
Darius I (ka Nui) | 36 | - | 9+ | 36 | 46 | 36 | 36 | 36 | ʻAe | |
Xerxes I | ʻAe | - | 20 | 28 + | 21 | 26 | 21 | 21 | 21 | |
Artabanos | 0.7 | |||||||||
Kaupau (I) | ʻAe | 42 | 40 | 7+ | 41 | 41 | 41 | 40 | 41 | ʻAe |
Xerxes II | 0.2 | 0.2 | 0.2 | 0.2 | 0.2 | |||||
ʻO Sogdianos | 0.7 | 0.7 | 0.7 | 0.7 | ||||||
Dariu II | 35 | 19 | ʻAe | 19 | 8 | 19 | 19 | 19 | ʻAe | |
Aretasasera II | 43 | 46 | 42 | 62 | ||||||
Aretasaseta III | 23 | 21 | 2 | 6 | 23 | |||||
ʻAkiʻi (Artaxerxes IV) | 2 | 3 | 4 | |||||||
Dariu III | 4 | 4 | 6 | |||||||
Ka lōʻihi o ke | 73 | 126 | 145 | 50 + | 209 | 212 | 134 | 137 | 244 |
E like me kāu e ʻike ai, heʻokoʻa nui ma waena o nā hopena i hāʻawi ʻia e nā mea haʻi moʻolelo like ʻole ma mua o nā haneli mau makahiki. Hoʻopau pinepine nā mea huna a me nā hoʻomana i kēia wā i ka kronolo o Ptolemy.
No laila, i mea e hoʻāla hou ai i kēia pilikia nui, ua hoʻoholo ʻia e hana i ka wā o ka hina ʻana o ke Aupuni Persiano iā Alexander Nui o Makedonia i ka makahiki 330BC, iā Darius I ka mea i pau ai ke aupuni i ka makahiki 403 BC me Kuro e hoʻomaka ai i ka makahiki 455 BC.
No laila ua ʻike mākou:
- ʻO Darius III me 4 mau makahiki, (ka lōʻihi o ke aliʻi e like me Ptolemy a me Manetho e like me Julius Africanus), ke aliʻi hope o Peresia, ka mea i noho aliʻi i ka wā o ka mua o Alexander Nui i loko o ke Aupuni Persia.
- ʻO nā kaiāi (Artaxerxes IV) me 2 mau makahiki. (ke noho lōʻihi e like me Ptolemy).
Next:
- Ua lilo o Artaxerxes III i alii mana o 2 mau makahiki. (ke lō lōʻihi e like me Manetho a me Julius Africaus, me 19 paha makahiki e like me ke Aliʻi ma luna o ʻAigupita a i ʻole he hoa pule)
- Darius II me kahi aupuni o 19 mau makahiki e hāʻawi mau ʻia e Africanus, Eusebius, a me Ptolemy.
Ua loaʻa kēia mau makahiki 21 i hāʻawi ʻia e Ptolemy iā Aretaxerxes III. Hāʻawi kēia i kahi hōʻike ikaika loa i ka hala o ka noho hewa ʻana o Ptolemy no Artaxerxes III. (ʻO ke kālele o Ptolemy he 21 mau makahiki no Artaxerxes ua kū maoli nō ia a like a me ka lōʻihi o ka noho ʻana o Xerxes ka ʻike maka maoli o kēia hanana i hiki ʻole ke hemahema.
ʻO ka wehewehe loa ʻana paha i ka hoʻopunipuni ʻana o Ptolemy i ka lōʻihi o ka noho ʻana e hoʻohana ana iā Xerxes. Eia naʻe, hiki i nā koho ʻē aʻe ke koho pū ʻana i ka noho aliʻi ʻana me ka noho aliʻi ʻana o 2 mau makahiki e Artaxerxes III ma hope o ka make ʻana o Dariu II a i ʻike ʻia ai hoʻi ʻo Dariu (II) a i ʻole kekahi ua hoʻololi ʻia kona inoa iā Artaxerxes (III). ma ke ʻano like me ka Baibala i hōʻike aku ai ʻo Dariu (I) ua ʻike ʻia ʻo Artaxeras (I).
Next:
- Ua hoʻohui ʻia ʻo Sekta Artaxerxes I ka lōʻihi o ke au he 41 mau makahiki i ka haʻalele ʻana iā Artaxerxes II (no ka lōʻihi o ke au iā Artaxerxes I e like me Ptolemy. Ua wehe ʻia ʻo Secular Artaxerxes II e nā mea mōʻaukala kahiko a me nā lōʻihi o ka lōʻihi o ke aupuni mai ke koena).
ʻO kēia ka mea i noho aliʻi ai ʻo ʻAraksaseta I, i ka makahiki 6 ma hope o ka make ʻana o Darius I, kahi paʻakū he 5 (ʻo ka ʻĀina a Aretaxeraseta o ʻEzera 7 a holomua a me Nehemia). ʻAʻohe ona wahi no ka piha o Xerxes 21 makahiki.
ʻĀpana hope:
- Hoʻohui ʻia ʻo Xerxes me ka lōʻihi o ke aupuni he 21 mau makahiki, 16 makahiki he luna hoʻomalu me kona makuakāne Dariu, a me 5 mau makahiki he aliʻi hoʻokahi.
E like me ka mea i ʻōlelo ʻia ma kahi o ka hoʻomaka ʻana o kā mākou moʻolelo, e manaʻoʻiʻo kekahi mau loiloi aia ke hōʻike ʻia ua alakaʻi pū ʻo Xerxes me kona makuakāne Darius no 16 mau makahiki. Inā ʻo Xerxes kekahi mea hoʻokuʻi me Dariu a ma ka make ʻana o Dariu, ua lilo ʻo ia i aliʻi no kēia mea wehewehe pono. Pehea? ʻO Xerxes ka mea i noho aliʻi ma hope o nā makahiki 5 i kona wā i hala ai ma mua o kāna hakahaka ʻia e kāna keiki ʻo ʻAretasaseta.
Hāʻawi ʻo Ptolemy iā Artaxerxes ʻO wau i lōʻihi o ka makahiki he 41 mau makahiki a ʻo ʻAretaxera II i aliʻi ma kahi o 46 mau makahiki. E hoʻomaopopo i ka ʻokoʻa o 5 mau makahiki. Aia nō i ka pehea i helu ʻia ai ʻo Artaxerxes hiki iaʻu ke ʻōlelo he 41 mau makahiki wale nō a i ʻole 46 paha makahiki me ko 5 mau makahiki noho me kona makuakāne ʻo Xerxes ma hope o ka make ʻana o kona kupuna kāne ʻo Darius I. e like me Ptolemy e pili ana i nā noho aliʻi ʻana o nā ʻāpana Aretaxerks. Me nā ʻano kumu like ʻole e hāʻawi ana i ka lōʻihi o ka noho aliʻi ʻana no Artaxerxes, hiki i kā Ptolemy ke manaʻo i ka mea i ʻike ʻia ʻole ʻoi ʻo Artaxerxes I a me ʻArtaxerxes II he mau ʻokoʻa like ʻole hoʻokahi a he like nō hoʻi.
Ka Hōʻailona o nā ʻokoʻa ma nā hopena palekana.
- ʻO Xerxes koʻu kākoʻo ʻana me Darius I no 16 makahiki.
- ʻO Artaxerxes II ka noho ʻana o 46 mau makahiki e like me Ptolemy i hoʻoiho ʻia e like me kahi kope o Artaxerxes I.
- Ua hoʻopau ʻia ka noho aliʻi ʻana o Artaxerxes III mai 21 a 2 mau makahiki a i ʻole koʻi aliʻi ʻana o ke koena o ka mau makahiki he 19 mau makahiki.
- ʻO nā ases a i ʻole Artaxerxes IV he 3 mau makahiki ʻo Manetho i hōʻemi iā Ptolemy he 2 mau makahiki a i ʻole 1 mau makahiki o ka hui aupuni me 2 mau makahiki.
- ʻO ka nui o ka hoʻoponopono ʻana he 16 + 46 + 19 + 1 = 82 mau makahiki.
Ua hoʻoponopono ʻia kēia mau hoʻoponopono hou me kahi kumu maikaʻi a ʻae ʻia e wānana i ka wanana a ka Baibala a Daniel 9: 24-27. Ma kēia ala hiki iā mākou ke paʻa i ka ʻoiaʻiʻo o ka ʻōlelo a ke Akua e like me ka Roma 3: 4A inā e ʻike ʻia ke Akua, inā ua loaʻa i kēlā kanaka kēia kanaka he wahaheʻe.
13. ʻĀina helu palapala hōʻoia - Kahi hopena
ʻO ka mea nui ka ʻae ʻia a ua ʻae ʻia ka unuhi ʻana o A3P e like me ka hoʻopiʻi ʻana o ka laina e pono ai ke kūlike i ka palapala kākau, ʻoiai ke kaohi ʻana o Artaxerxes II.
Heluhelu ʻia ka ʻōlelo A3P "ʻO ke aliʻi nui ʻo ʻArezasaseta [III], ke aliʻi o nā aliʻi, ke aliʻi o nā ʻāina, ke aliʻi o kēia honua, na ka ʻōlelo: He keiki au na ke aliʻi Aretaksaseta [II Mnemon]. ʻO ʻAretasaseta ke keiki a ke aliʻi Dariu [II Nothus]. ʻO Dariu ke keiki a ke aliʻi Aretaksaseta [I]. ʻO ʻAretasaseta ke keiki a ke aliʻi ʻo Xerxes. ʻO Xerxes ke keiki a ke aliʻi ʻo Dariu. Dariu ke keiki a kekahi kanaka i kapa ʻia Kahaumākolu. ^ E Ha yM. ʻO Hystaspes ia he keiki a kekahi kanaka i kapa ʻia ʻO Arsames, ka Achaemenid. " [V]
E nānā i nā helu [i kālai ʻia] no ka mea o kēia ka wehewehe ʻana i ka unuhi ʻana, no ka mea i kākau ʻia a me nā moʻolelo kumu ʻole i hāʻawi ʻia i nā helu i nā Mōʻī e hōʻike iā lākou mai nā aliʻi mua. ʻO kēia kahi hoʻohui i kēia hou e maʻalahi i ka ʻike.
No kēia ʻaina ka mea e hoʻomaopopo ʻia ka palapala A3P e heluhelu ai "ʻO ke aliʻi nui ʻo ʻAretasaseta [IV], ʻO kā ka aliʻi o nā aliʻi, ʻO ke ʻano o nā ʻāina, ʻO ke ʻano o kēia ʻāina, i ʻōlelo: ʻO wau nei ke keiki a ke aliʻi Aretaksaseta [III]. ^ E Ha yM. ʻO ʻAretasaseta ke keiki a ke aliʻi Dariu [II Nothus]. ʻO Dariu ke keiki a ke aliʻi Aretaksaseta [II ʻnnemele]. ^ E Ha yM. ʻO ʻAretasaseta ke keiki a ke aliʻi ʻo Xerxes. ʻO Xerxes ke keiki a ke aliʻi ʻo Dariu [ke Nui, ʻo Longimanus]. Dariu ke keiki a kekahi kanaka i kapa ʻia Kahaumākolu. ^ E Ha yM. ʻO Hystaspes ia he keiki a kekahi kanaka i kapa ʻia ʻO Arsames, ka Achaemenid. "
Hāʻawi ka papa ʻōpala ma kēia hoʻohālikelike o nā wehewehe ʻelua ʻelua e kū pono ana i ka mana o ka palapala.
ʻCriptionlelo kakau - List King | Hōʻike pilikino | Kuhi ʻia e kēia hopena |
Aretaksaseta | III (Asses) | IV |
Aretaksaseta | II (Mnemon) | III (Asses) |
Dariu | II (Nothus) | II (Nothus) |
Aretaksaseta | ʻO wau (Longimanus) | I (Mnemon) |
Xesxes | I | I |
Dariu | I | ʻO wau (ʻo Aretasasaseta, Longimanus) |
14. Sanballat - ʻEkahi, ʻelua a ʻekolu paha?
ʻO Sanballat ka Horonite ua ʻike ʻia ma ka moʻolelo o ka Baibala ma Nehemia 2:10 ma ka 20th Makahiki o Aretaxerxes, ua ʻike ʻia i kēia hopena ʻo ia ʻo Darius ka Nui. Neemia 13:28 hōʻike ʻo ia kekahi o nā keiki a Joiada ke keiki a ʻEliasiba ke kahuna nui he hūnōna kāne na Sanebalata no Horona. ʻO kēia hanana ka mea i hala ma hope iho o ka hoʻi ʻana o Nehemia i Aretaxeras (Dariu ka Nui) i ka makahiki 32nd makahiki. ʻElua a ʻekolu paha mau makahiki ma hope aku.
ʻIke mākou i nā ʻāpana o kāna mau keiki, ʻo Delaia a me Selemia ma ka Elephantine Papyri pū me Iehohanan ma ke Kahuna Nui.
Ke hōʻiliʻili nei i nā ʻike mai ka Elephantine Temple Papyri ʻike mākou i kēia.
“Iā Bagohi [Pelekia] ke kiaʻāina o Iuda, mai nā kāhuna e noho ana ma ʻElekanedine ka pā. Vidranga, Luna Nui [ʻO Kiaʻāina o ʻAigupita i ka haʻalele ʻana o Arsames] olelo mai, ma ka makahiki 14 o ke alii Dariu [II?]: "E wāwahi i ka luakini o YHW ke Akua i loko o ka hale aliʻi ʻElephantine". ʻO nā kia a me nā ʻīpuka o ka pōhaku kālai ʻia, nā puka kū, nā hinge keleawe o kēlā mau puka, kaupaku lāʻau kedera, nā mea pono i puhi ʻia i ke ahi, nā ipu gula a me nā kālā i ʻaihue ʻia. ʻO Kamupelu [ke keiki a Kuro] luku i nā luakini ʻo ʻAigupita akā ʻaʻole ka luakini o YHW. E ʻimi mākou i ka ʻae mai Iehohanan ʻo ke kahuna nui ma Ierusalema e kūkulu hou i ka luakini e like me ke kūkulu mua ʻana e mōhai i ka mōhai ʻai, ka mea ʻala, a me ka mōhai kuni ma ke kuahu o ka Haku ke Akua. A haʻi akula mākou iā Delaia, a iā Selemia, nā keiki a Sanebalata, ke kiaʻāina o Samaria. [lā] 20 o Marheshvan, makahiki 17 o ka Mōʻī Darius [II?]. ” [Ke hōʻike nei nā Brackets i nā hōʻike wehewehe no nā kumu ʻike.
"Eia kekahi, mai ka mahina ʻo Tammuz, ka makahiki 14 o ke aliʻi ʻo Dariu, a hiki i kēia lā, ke ʻaʻahu nei mākou i ke kapa ʻinoʻino a me ka hoʻokē ʻai. hana ʻia kā mākou mau wahine i wahine kāne make (s); (ʻaʻole mākou) e hamo (iā mākou iho) me ka aila a ʻaʻole inu i ka waina. Eia kekahi, mai kēlā (manawa) a a hiki i kēia (lā), makahiki 17 o ke aliʻi ʻo Dariu ”. [VI]
Ma nā ʻōlelo i hōʻike ʻia aku nei, e lilo paha ke aliʻi o Dariu o ka Papyri iā Darius II, ʻaʻole i lōʻihi loa iho ma mua o ka hāʻule ʻana o ka noho aliʻi ʻana o Peresia me Alexander Nui.
O ka papau ho-a maikai loa, a e pili ana i na ike maopopo ana, aia malaila he elua o Sanballat penei:
- Sanballat [I] - i hōʻoia ʻia i loko o Neemia 2:10. E kuhi ma kahi makahiki he 35 a 20 i ka XNUMXth Makahiki no Artaxeraseta (Darius I) i ke kuhina ona, ua piha paha ia na makahiki he 50 ma Nehemia 13:28, kahi paha o ka 33rd Makahiki Darius I / Artaxerxes. E ʻae nō i ka mea i hoʻohālikelike ʻia kekahi o nā keiki a Joiada i hūnōna kāne na Sanballat [I] i kēia manawa.
- ʻAliaka inoa ʻole o Sanballat - inā e ʻae mākou i kahi keiki i kapa ʻia ʻo Sanballat [I] i ke makahiki 22, e ʻae ia i kahi Sanballat [II] i hānau ʻia i ke keiki inoa ʻole i ka makahiki 21/22.
- Sanballat [II] - i hoʻopaʻa ʻia i nā leka Elephantine i hoʻopaʻa ʻia i ka 14th makahiki a me ka 17th makahiki o Dariu.[VII] ʻO ka lawe ʻana iā Darius e Darius II kēia mea e ʻae ʻia ai ʻo Sanballat i ka hopena o ke kau ʻana o kona mau makahiki he 60 i ka wā 70 a i kēia manawa a make aku hoʻi nā ʻelemakule ma kahi o 82, 7 mau mahina i ko ʻEulemela Nui a me ko Turo. E ʻae ʻia i kāna mau keiki i kapa ʻia ʻo Delaia lāua ʻo Shemeliah (a i ko lākou mau makahiki 40) e lawe i kekahi hana hana ma ko lākou makuakāne e like me kā nā leka.
ʻAʻohe mea ʻike i ka mea a ka mea kākau e hoʻomaopopo ai i ka mea e kue ʻole i kēia ʻōlelo manaʻo ʻia.
Loaʻa ʻia nā mea i loaʻa mai ma kahi manaʻo i loaʻa "ʻO ka Archaeology a me ka'ōlelo i loko o ka manawa Persian, Kaukaʻi iā Sanballat ” [viii], akā, ke nānā ʻole ʻia nā unuhi ʻana, a ua waiho ʻia nā mea liʻiliʻi i loaʻa i ka rula hoʻoholo manaʻo ʻia.
15. Kākoʻo Cuneiform Tablet - Ua kue anei kēia ʻōlelo?
ʻAʻohe papa cuneiform i hōʻoia ʻia no ka Artaxerxes III, Artaxerxes IV, a me Darius III. Pono mākou e hilinaʻi i nā mea kākau moʻolelo kahiko no ko lākou lōʻihi o ke aliʻi. E like me kāu e ʻike ai mai ka papa mua aʻe, aia nā lōlihi like ʻole me nā mea hōʻike ʻole e kākoʻo i kekahi o lākou e pololei. ʻO kēlā mau papa cuneiform i hāʻawi ʻia iā Artaxerxes I, II, a me III hoʻi i hana nui ʻia i ka manaʻo he ʻole i helu ʻia nā mōʻī i nā manawa Persiano. ʻO ke koho ʻana i nā papa i hana pinepine ʻia ma ke kumu ke pololei ka hana ʻana o Ptolemy. Ka ʻike ʻana o ka poʻe loea, ʻike ʻole i kēia mau papa cuneiform e hōʻoia i ka wā kākau o Ptolemy, eia naʻe ke ʻano kuhihewa.
ʻO ke kaʻina helu helu King e like me I, II, III, IV, etc., he mea hou e hoʻonaninani ai i ka ʻike.
I ka manawa kākau, ʻaʻole ʻike ka mea kākau i nā hōʻike cuneiform papa i kūʻē i kēia ʻōlelo. E ʻike i ka Haʻawina 1[IX] A apopo 2[x] no ka hou 'ike.
Panina
Ua nānā a hoʻoponopono ʻia kēia hoʻonā hope ʻana i ka makahiki hope o nā makahiki ʻehiku. Ua hōʻoia hoʻi ia i ka hoʻomaka hoʻomaka o ka makahiki ʻehiku. Ka hana ʻana mai kēia ka hoʻomaka ʻana no ka manawa holo mua a ua kau ʻia ka makahiki no ka hopena o nā makahiki 70 a e hoʻomaka ana. Ua hoʻomaka nā māka no ka hoʻokumu ʻana i kahi o nā kauoha / huaʻōlelo / kānāwai i kau i ka manawa o nā makahiki he ʻehiku a nānā ʻia a hoʻoholo ʻia nā manaʻo e pili ana i nā palapala. Ma ka hoʻokau ʻana i kēia mau makahiki ʻehā, ua hoʻokomo ʻia nā mea ʻē aʻe i kēia papa hana.
Ma ka huakaʻi o kēia huakaʻi hele ua ʻike mākou i nā hopena no nā pilikia nui e 13 i haʻi ʻia, i hana ʻia e ka ho'ākāka mua.
I ka manawa o ka hoʻopau ʻana (Mei 2020) ʻaʻole i hūnā ʻia ka mea kākau, a ʻike ʻole ʻia a hōʻike ʻia paha kekahi o ka mea kūʻiʻo kue i kipi i ka hoʻonā i hōʻike ʻia. ʻAʻole kēia ke kumu e pono ke hoʻoponopono ʻia i ka papa kūpono, akā ua noʻonoʻo ʻia ka hopena holoʻokoʻa i kēia manawa ma mua o ka kānalua kūpono ʻole i kēia manawa.
I ka hiki ʻana i kēia hoʻonā, ua hilinaʻi ʻia ka kūlike o ka moʻolelo o ka Baibala a ma kahi a pau i hoʻohana ai i ka Baibala e wehewehe pono iā ia iho. Ua nānā pū mākou i nā wehewehe kūpono o nā ʻike maoli ʻike ʻia i kūpono i ka moʻolelo o ka Baibala i ulu mai, ʻaʻole ma ka lawe i ka mōʻaukala paʻa o ke kumu a me ka hoʻāʻo e komo i ka mōʻaukala o ka Baibala i loko.
Ma ke ʻano o nā hana ʻana, ua ʻike ʻia nā kumu e hoʻokaʻawale ai i ka wānana Mesian i 7 ʻehiku a me 62 mau anuanu a me ʻahiku a me ka ʻahiku a me ka hapalua ʻehiku a ʻike ʻia nā mea a pau. Ua noʻonoʻo ʻia nō ka wānana ma kāna unuhi Baibala ma mua o ka hoʻokaʻawale ʻana. Hāʻawi kēia i nā kumu no ke aha i hāʻawi ʻia ai ʻo Daniel i kēia wanana i ka manawa i noho ai, i ka 1st makahiki o Dariu ke Medena, ʻo ia:
- No ka hoʻopaʻa ʻana i ka hopena o nā neoneo
- No ke nana aku i ka Mesia
- No ka hoʻoikaika ʻana i ka hilinaʻi o Daniel no ka mea e ʻike ʻo ia i ka hoʻomaka o kēia manawa wanana hou
Ua ʻike pū ʻia ʻo Daniel me 70 mau makahiki o ka hoʻokauwā ʻana iā Babulona, a me nā makahiki 49 o Ierusalema a me ka luku piha ʻana o ka luakini a me ka hoʻokuʻu ʻana o ka makahiki Iubile. No laila, ʻo ka 49 mau makahiki e kūkulu hou ai iā Ierusalema a me ka luakini e hoʻomaopopo ʻia e Daniʻela, e like me ka manawa o ka wānana wana o ka nui o nā makahiki he ʻehiku a hiki i ka hopena o ka poʻe Iudaio e loaʻa ka manawa e hoʻopau i kā lākou lawehala.
ʻO ka manawa o ka hoʻi ʻana a me ka hoʻihoʻi ʻana o ʻEke i nā kuleana a me nā mōhai o ka Levi ma hope o ka pau ʻana o ka luakini, ua noʻonoʻo pono nei kēia mea, me nā mea ʻē aʻe.
Hiki paha i nā mea heluhelu ke hoʻonā i kēia pilikia ke pilikia no ka hopena o ka hopena ma nā hanana "He huakaʻi hele me ka ʻike manawa"[xi], nā mea i pili i nā hanana a me nā wānana e pili ana i ka lawe pio ʻana i Babulona. ʻO ka pane e hoʻololi ia kekahi o na olelo hooholo i hukiia. ʻO ka hoʻololi wale nō e pono ai, e hoʻoponopono ai i nā makahiki i hāpai ʻia ma ka Kalepa ʻo Julian ma o ka hōʻemi ʻana iā lākou i ka makahiki 82, neʻe ka makahiki 539 BC a 456 BC a i ka 455 BC, a me nā mea a pau e like me ka nui o ka hoʻoponopono.
Ua mākaukau ka ʻike ʻana o ka wanana a ka Mesia ma ke ʻano e hōʻoiaʻiʻo i ka ʻike o “He Hōʻike Hōʻailona ma nā manawa ". ʻO ka mea kiko ʻole, ʻo ia ka unuhi ʻana i ka wehewehe a Daniel i ka moemoeā a Nebukaneza i ʻehiku e loaʻa i kahi mea hoʻokō nui loa, ʻaʻole naʻe i hiki i ka lā hoʻomaka o 607 SM a ʻaʻole hoʻi i pau kahi lā o ka 1914 AD.
ʻO ka hope loa a ʻoi aku ka mea nui, he kūleʻa ka pahuhopu. ʻIke ʻia, ua hōʻoia ka ʻoi aku i ka manaʻo i manaʻo ʻia he ʻoiaʻiʻo ʻo Iesū ka Mesia i ʻōlelo mai ai na Daniela mai: Daniel 9: 24-27.
A'āpono 1 - Loaʻa nā hōʻike Cuneiform no nā aliʻi Persian
ʻO ke kumuwaiwai o kēia ʻike Palapala wā e Babulona 626 SM - AD75 na Richard A. Parker lāua ʻo Waldo H Dubberstein 1956 (4th Ka paʻi 1975). Loaʻa ka kope pūnaewele ma: https://www.staff.science.uu.nl/~gent0113/babylon/downloads/babylonian_chronology_pd_1956.pdf
ʻAoʻao 14-19 o ka Buke, ʻaoʻao 28-33 o ka pdf
Notes:
ʻO ka hālāwai kūkā kamaʻilio: Mahina (Roman helu) / Lā / Makahiki.
ʻO Acc = Hoʻohui Makahiki, ie Makahiki 0.
? = heluhelu ʻole a nalowale a nīnau paha.
VI2 = 2nd mahina 6, he mahina intercalary (mahina lepa i ka kalena lunar)
Kuro
ʻO ka mua: Ua hāʻule ʻo VII / 16 / Acc Babulona (Nabunaid Chronicle)
ʻO ka hope: V / 23/9 Borsippa (ʻO VAS V 42)
ʻO nā ʻolio
ʻO ka mua: VI / 12 / Acc Babulona (Strassmaier, ʻO nā ʻolio, ʻAʻohe 1)
ʻO ka hope: I / 23/8 Shahrinu (Stassmaier, Kuki, Helu 409)
ʻO Bardiya
Mua: XII / 14 / ?? ʻO Behistun Inscription laina 11 (na Darius I)
Hope loa: VII / 10 / ?? ʻO Behistun Inscription laina 13 (na Darius I)
Dariu I
ʻO ka mea mua: XI / 20 / Acc Sippar (Strassmaier, Dariu, ʻAʻohe1)
ʻO ka hope: VII / 17 a i ʻole 27/36 Borsippa (V AS IV 180)
Xesxes
Mua: VIII a i ʻole XII / 22 / Acc Borsippa (V AS V 117)
Hope: V / 14? - 18? / 21 BM32234
Aretasaseta I
Mua: III / - / 1 PT 4 441 [Cameron]
Last: XI / 17/41 Tarbaaa (Clay, BE IX 109)
Dariu II
ʻO ka mea mua: XI / 4 / acc Babulona (Clay, BE X 1)
Ka helu hope loa: VI2/ 2/16 Ur (Figulla, UET IV 93)
ʻAʻohe papa papa no ka lā 17-19 o Darius II
Aretasasera II
ʻAʻohe Papa Papa no ka kiʻi o Artaxerxes II
Ka mua: II / 25/1 Ur (Figulla, UET IV 60)
Hope loa: VIII / 10/46? Babulona (V AS VI 186; Ua hōʻino ʻia ka helu numeral akā ua heluhelu ʻia ʻo "46" na Arthur Ungad)
Aretasaseta III
ʻAʻole kahi papa cuneiform i kēia manawa
ʻO nā mea ʻoniʻoni / Aretopera IV
ʻAʻole kahi papa cuneiform i kēia manawa
Dariu III
ʻAʻole kahi papa cuneiform i kēia manawa
ʻO nā hōʻike Cuneiform no 5yrs i Babulona
ʻO Canon Ptolemaic 4 makahiki i loko o ʻAigupita
Pākuʻi 2 - Egypt Chronology no ka Achaemenid [Medo-Persian] Wā
Eia naʻe, aia kahi ʻāpana o ka puʻupuʻu i waiho ʻia a hiki i hope. ʻO ke kumu i waiho ʻia ai ia hope loa, ʻaʻole i pili ʻia ke kumuhana o ka noho aliʻi ma luna o ʻAigupita.
Ma hope o kahi manawa lōʻihi i ka noiʻi ʻana i ka hopena, he nui loa nā mea paʻakikī e moʻo hele ʻana i ka noho aliʻi ʻana ma luna o ʻAigupita a i ʻole kekahi o nā ʻāina o Pharoah paha. ʻO ka hapanui o nā lā i hāʻawi ʻia no nā satraps Persian me ka poʻe noho aliʻi ma ke ʻano o nā mōʻī o Persian, ua hoʻokumu ʻia nei ma ka kronololi Ptolemaic o nā aliʻi Persia akā ʻaʻole i ka haʻi papyri a i ʻole cuneiform. Pela no hoi ka L'lii / Pharoah na Koi Islila o 28th, 29th a me 30th.
Satrapie Peresia
- Aryandes: - Hoʻomaka ʻia mai ka makahiki 5 o Cambyses II a i ka makahiki 1 o Darius I.
- Aryandes: - Koho hou ʻia e Darius I i kāna 5th
Kau ʻia a hiki i ka makahiki 27 o Darius I?
- Pheredates: - Noho aliʻi ʻia no 11 mau makahiki?
Mai ka makahiki 28? o Darius I i ka makahiki 18? o Xerxes I (= Darius I, 36 +2 mau makahiki)?
- Achaemenes: - Noho aliʻi ʻia no 27 mau makahiki?
Mai ka 19th - 21st o Xerxes? a 1st - 24th makahiki ʻO Artaaserera [II]?
- Arsames: - Noho aliʻi ʻia no 40 mau makahiki?
Mai ka 25th Aretasasis [II] a 3rd Makahiki ʻO Artaxerxes IV?
Ma waho aʻe o kēia mau lā wale nō, ʻo ia wale nō malalo i lalo maopopo. Hoʻoweliweli ʻia nā moʻolelo a puni / palapala. No ka ʻike hou aku e pili ana i nā Persian Satrapies i ka nui a me ʻAigupita i ʻike pono ʻia
http://www.iranicaonline.org/articles/achaemenid-satrapies malalo o 5, 5.1, 5.1.1, 5.1.2, 5.2, 5.3.
Koi Kaona 27
Hiki ke loaʻa i ka ʻatikala hana moʻokū kala ma aneʻi: https://en.wikipedia.org/wiki/Twenty-seventh_Dynasty_of_Egypt#Timeline_of_the_27th_Dynasty_(Achaemenid_Pharaohs_only).
ʻO nā mea nui e pono ke kahakaha ʻia:
- ʻO Cambyses II lāua ʻo Dariu wale nō wau i ʻike ʻia he inoa noho aliʻi, ʻo Mesutire lāua ʻo Stutre.
- Hoʻokumu ʻia ke kānāwai o kēlā me kēia Aliʻi Persian ma luna o Egypt e pili ana i ka Palapala Pōhaku Pelekane kahi e hoʻokumu ʻia ai ke kumu o Ptolemy i kākau ʻia i ka 2nd Makena i keke. Ma muli o ka ʻaha ʻōlelo i manaʻo ʻia i loko o kēia ʻatikala, hiki nō hoʻi i kēia ke kumu i kuhi ʻia i nā lā kuhi ʻia o ka noho aliʻi ʻana o nā aliʻi o Peresia ma ʻAigupita. Hāʻawi ʻia ʻo ia ka mea liʻiliʻi a i ʻole nā mea hōʻike hoʻoweliweli koʻikoʻi ma waena o nā hanana hanana i kēia pilikia. No laila, pono ʻole nā lā hewa no ka noho ʻana ma luna o ʻAigupita ma mua a pono e hoʻoponopono ʻia ia e like me ka hoʻonā ʻana a me ka lōʻihi o ka noho ʻana o nā aliʻi Peresia ma luna o Peresia.
- Aia ka papa inoa i nā Lā Pelekane a pau mai Cambyses II a Darius II a komo pū nō hoʻi ke kipi ʻo Petubastis III i nā makahiki ʻekolu o ka noho aliʻi ʻana o Darius I a me Psamtik IV i ka wā o Xerxes.
- Aia kekahi hōʻike hieroglyphic no Darius (I) ma kāna 4th makahiki, a me kekahi mau mea kākau inoa e lawe ana i kona inoa, akā ʻaʻole dated.[xii]
- Aia nā kākau mele hieroglyphic no Xerxes no kāna mau makahiki 2-13.[xiii]
- Aia nā kākau mele hieroglyphic no Artaxerxes I ka hoʻonā, kahi hoʻonā ʻana, ʻo Artaxerxes II. [xiv]
- ʻAʻohe mau ʻano hieroglyphic o Darius II a i ʻole Artaxerx II o kēia, ʻo kēia hopena, ʻo Artaxerxes III.
- ʻO ka hōʻike papyri hou loa no Darius (I) ʻo kāna makahiki 35.[xv]
- ʻO nā mea ʻē aʻe i ʻōlelo ʻia no ka Darius (II) i ʻōlelo ʻia ma lalo o Sanballat, ʻaʻohe ʻano hōʻike ʻē aʻe i loaʻa i ka mea kākau ke loaʻa a hōʻoia.
ʻO nā aliʻi kauʻau Hoʻonohonoho o Egypt 28, 29, 30[xvi]
ʻana | Pharoah | Ku'i'ia |
28th | ||
ʻAmirita | 6 makahiki | |
29th | ||
Nā Nepherite I | 6 makahiki | |
ʻO Psammouthis | 1 makahiki | |
Achoris | 13 makahiki | |
Nā Mokepera II | 4 malama | |
30th | (ma Eusebius) | |
Lāʻiksani (I) | 10 makahiki | |
Nāu | 2 makahiki | |
Nectanebus (II) | 8 makahiki | |
Kuhi ʻia kēia papa ʻai ma ka papa inoa o Manetho e like me mālama ʻia e Eusebius.
Hāʻawi ʻia i ka lahilahi o nā palapala datable a i ʻole nā palapala kākau a aia he mau hakahaka ma waena o kēia mau moʻokūʻauhau aliʻi, a noho aliʻi wale kēia mau aliʻi aliʻi i ʻAigupita Lalo (ʻo ka Nta Delta, a i ʻole nā ʻāpana o ia mea), ʻae kēia iā lākou e noho aliʻi me nā Persian Satraps e noho aliʻi ana ma luna. ʻO ʻAigupita pū me Memphis a me Karnak, a pēlā pū kekahi. Inā hōʻike ʻia kahi hōʻike hou o nā mea hou i ka mea kākau a laila e loiloi hou ʻia kēia ʻāpana. Ma nā ʻoiaʻiʻo, ke kuhikuhi nei ka mea kākau i ka papyri me nā makahiki regnal a me ka inoa o ka Mōʻī, a i ʻole nā papa cuneiform a i ʻole nā kahakaha e hāʻawi ana i ka mōʻī Peresia a me ka makahiki o ka nohoaliʻi ʻana o ka Mōʻī, me nā ʻikepili synchronistic i hiki ke hoʻohālikelike ʻia, a i hoʻokumu ʻia paha i loko o ka pōʻaiapili.
Ma ke ʻano o ka hoʻohālike, loaʻa i nā leka Elephantine Papyri nā lā o Darius makahiki 5, makahiki 14 a me ka makahiki 17, a me Iehohanan (ke kahuna nui o ka Iudaio) ma hope o ka make ʻana o Nehemia. ʻO kēia e waiho iā lākou e like paha i ke au iā Darius II, ka ʻike i luna e ʻae ana iā Darius II e noho aliʻi ma luna o Elephantine, ʻo Egypt kiʻekiʻe, (e like me kēia lā ʻo Aswan, kokoke i ka pāpū).
[I] https://en.wikipedia.org/wiki/Eusebius
[Ii] https://en.wikipedia.org/wiki/Sextus_Julius_Africanus
[Iii] https://en.wikipedia.org/wiki/Ptolemy
[Iv] https://en.wikipedia.org/wiki/Ferdowsi
[V] https://www.livius.org/sources/content/achaemenid-royal-inscriptions/a3pa/ a
"ʻO ka lexicon kahiko Persian a me nā kikokikona o nā palapala Achaemenidan i unuhi a unuhi ʻia me ka ʻōlelo kūikawā no ko lākou kūkala hou ʻana," na Herbert Cushing Tolman, 1908. p.42-43 o ka puke (ʻaʻole pdf) e pili ana i ka hoʻopuka a me ka unuhi. https://archive.org/details/cu31924026893150/page/n10/mode/2up
[VI] Hoike papa a ka Palapala Hemolele, Bezalel Porten, COS 3.51, 2003 AD
[VII] ʻO nā kikoʻī hou aʻe a me nā kiʻi paʻi o nā Elephantine Manuscripts e loaʻa ma aneʻi https://www.bible.ca/manuscripts/bible-manuscripts-archeology-Elephantine-papyrus-Egypt-Aswan-Syene-Darius-persian-Jewish-colony-temple-burned-Bagohi-Sanballat-passover-wine-fortress-Ezek29-10-495-399BC.htm#four.
Akā naʻe, ʻaʻole ʻae ka mea kākau i nā lā i hāʻawi ʻia ma laila, ʻo ia nō ka mea kākau moʻolelo pūnaewele, akā nui ka manaʻo o nā Baibala āpau a me nā hōʻike ʻē aʻe i hōʻike ʻia ma kēia moʻolelo. Hiki ke kiʻi ʻia i nā mea ʻoiaʻiʻo a hoʻohana ʻia e hāʻawi i kahi kiʻi piha o kēia manawa a ʻike i nā mea pili i ke kue ʻole i nā ʻōlelo i manaʻo ʻia, ʻaʻole hana.
[viii] https://www.academia.edu/9821128/Archaeology_and_Texts_in_the_Persian_Period_Focus_on_Sanballat
[IX] A'āpono 1 - Loaʻa nā hōʻike Cuneiform no nā aliʻi Persian
[x] Pākuʻi 2 - Egypt Chronology no ka Achaemenid [Medo-Persian] Wā
[xi] https://beroeans.net/2019/06/12/a-journey-of-discovery-through-time-an-introduction-part-1/
[xii] No kahi papa inoa o kahi papa inoa https://www.ucl.ac.uk/museums-static/digitalegypt/chronology/darius.html
[xiii] No kahi papa inoa o kahi papa inoa https://www.ucl.ac.uk/museums-static/digitalegypt/chronology/xerxesi.html
[xiv] No kahi papa inoa o kahi papa inoa https://www.ucl.ac.uk/museums-static/digitalegypt/chronology/artaxerxesi.html
[xv] Hermopolis Papyri https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/107318/preater_1.pdf?sequence=1
[xvi] Koho ʻia ma ke ʻano ʻo Eusebius o Manetho: http://antikforever.com/Egypte/Divers/Manethon.htm
ʻO kēia mau ʻatikala nā hopena o ka noiʻi koʻikoʻi! Mahalo iā ʻoe, ua ʻoi aku koʻu makemake e manaʻoʻiʻo ʻo Ahasuerus ʻo Dariu I ia, ʻo Daniel 11: 2 e pili ana iā ia, ua lawelawe ʻo Moredekai i kona wā e nohoaliʻi ana a me ka Baibala hoʻokahi wale nō Moredekai. Eia naʻe, ʻike wau i nā paio he nui ʻaʻole koʻikoʻi. ʻO kahi laʻana, haʻi ʻo Nehemia 7: 5-7 i ka mea kākau o Nehemia i loaʻa nā inoa "o ka poʻe i piʻi mua", ʻaʻole ʻo mākou ka mea i piʻi mua. ʻO kekahi mea kākau, ua kapa ʻia ʻo Tirshatah a me ke keiki a Hakalia, ʻokoʻa ka mea i loaʻa ma ka puke o ke kūʻauhau. ʻO wau... Pākuhi hou »
Paʻa ka mākaukau puke kope o The Watchtower akā ʻaʻole pio loa.
Ke kakali nei wau i ka lā e waiho ʻia ai ka mea a ka Hale Hōʻikeʻike e ʻai ai i nā ʻōlelo a Kristo wale nō. A laila, e lilo maoli mākou i mau haumāna na Kristo.