Atik sa a pral diskite sou kòman Kolèj santral la (GB) Temwen Jewova yo (JW), menm jan ak pi piti pitit gason ki nan parabòl “Pitit Gason Prodigal” la, te gaspiye yon eritaj presye. Li pral konsidere ki jan pòsyon tè a te vini sou ak chanjman sa yo ki pèdi li. Lektè yo pral prezante ak done ki sòti nan "Ostralyen Royal Komisyon an (ARC) nan Repons Enstitisyonèl nan Abi Seksyèl Timoun"[1] egzaminen epi tire konklizyon yo. Done sa yo pral mete deyò sou baz sis enstitisyon relijye diferan. Ka sa a pral egzanpifye ki jan prejidis chanjman yo te vin pou moun. Finalman, nan limyè de lanmou kretyen, GB a pral ofri sijesyon pou ankouraje yon apwòch plis Kris la tankou fè fas ak zafè sa yo.

Istorik kontèks

Edmund Burke te vin dezespere ak Revolisyon Fwansè e nan 1790 te ekri yon bwochi Refleksyon sou Revolisyon an an Frans nan ki li defann monachi konstitisyonèl, legliz tradisyonèl la (Anglikan nan ka sa a) ak aristokrasi a.

Nan 1791, Thomas Paine te ekri liv la Dwa moun. Ewòp ak Amerik di Nò te nan chanjman. Koloni 13 yo te vin endepandans yo soti nan Grann Bretay, ak aftereffects yo nan Revolisyon an franse yo te santi yo. Ansyen lòd la te menase pa revolisyon an ak kòmanse nan konsèp la nan demokrasi nan Ewòp ak Amerik di Nò. Pou moun ki defye lòd la fin vye granmoun, kesyon an leve nan sa sa vle di pou dwa yo nan chak moun.

Moun ki anbrase Nouvo Monn lan te wè nan liv Paine ak ide li yo, baz yon mond nouvo ke yo te kapab kreye nan yon sistèm demokratik repibliken. Anpil nan dwa moun yo te diskite men konsèp yo pa te nesesèman defini nan lalwa. An menm tan an, Mary Wollstonecraft te ekri Jistis Dwa Fi yo nan 1792, ki konplete travay Paine la.

Nan 20 nanth syèk Temwen Jewova yo (JW) te jwe yon gwo wòl nan mete anpil nan dwa sa yo nan lalwa. Nan USA ki soti nan fen ane 1930 yo nan ane 1940 yo, batay yo pou pratike lafwa yo selon konsyans yo mennen nan anpil ka nan tribinal ak yon kantite konsiderab deside nan nivo Tribinal Siprèm lan. Hayden Covington avoka a pou JWs prezante 111 petisyon ak apèl nan Tribinal Siprèm lan. Nan total, te gen 44 ka ak sa yo enkli distribisyon pòt-a-pòt nan literati, bonjou drapo obligatwa elatriye Covington te genyen plis pase 80% nan ka sa yo. Te gen yon sitiyasyon ki sanble nan Kanada kote JWS tou te genyen ka yo.[2]

An menm tan an, nan Almay Nazi, JWs pran yon pozisyon pou lafwa yo epi yo fè fas a nivo san parèy nan pèsekisyon nan yon rejim totalitè. JW yo te etranj nan kan yo konsantrasyon pa lefèt ke yo te kapab kite nenpòt ki lè si yo te chwazi yo siyen yon dokiman renonse lafwa yo. A vas majorite pa t 'konpwomèt lafwa yo, men lidèchip la nan Branch Alman an te vle konpwomi.[3]  Kanpe nan majorite a se yon testaman sou kouraj ak lafwa anba laterè ki pi inimajinabl, epi finalman viktwa sou yon rejim totalitè. Sa a te repete kanpe kont lòt rejim totalitè tankou Inyon Sovyetik la, peyi lès peyi Blòk, ak lòt moun.

Viktwa sa yo, ansanm ak taktik yo te itilize, yo te itilize pa anpil lòt gwoup k ap goumen pou libète yo nan deseni kap vini yo. JWs yo te ede defini ak jwe yon wòl enpòtan nan etabli dwa yo nan èt imen. Pozisyon yo te toujou baze sou dwa moun yo pou yo egzèse konsyans pèsonèl yo nan zafè adorasyon ak sitwayènte.

Dwa Moun yo te etabli ak enskri nan lalwa, ak sa a ka wè nan anpil ka pote devan Tribinal yo Siprèm pa JWs nan anpil nasyon atravè mond lan. Menm si anpil yo te jwenn pèrsonifikasyon nan JWs ak ton an nan literati yo désagréable, te gen yon respè diy pou kanpe yo ak lafwa. Dwa chak moun egzèse konsyans yo se yon prensip fondamantal nan sosyete modèn lan. Sa a te yon dotasyon valè imans ansanm ak eritaj anpil ansèyman biblik ki soti nan Mouvman Etidyan Labib nan 1870 ivè yo. Moun nan ak relasyon yo ak Kreyatè yo ak itilizasyon yon konsyans pèsonèl te nan kè chak lit JW la.

Leve non nan .ganizasyon an

Lè kongregasyon yo te fòme premye nan 1880 / 90s yo, yo te kongregasyonèl nan estrikti. Tout kongregasyon yo (Etidyan Labib yo nan tan Russell yo te rele yo ecclesia; yon transliterasyon nan mo grèk la souvan tradui "legliz" nan pifò Bib) yo te bay ak yon direktiv sou estrikti, objektif, elatriye.[4] Chak kongregasyon etidyan biblik yo te òganizasyon endepandan avèk ansyen ak dyak eli yo. Pa te gen okenn otorite santral e chak kongregasyon te fonksyone pou benefis manm li yo. Disiplin nan kongregasyon te administre nan yon reyinyon nan tout la ecclesia jan sa endike nan Etid nan Ekriti yo, Volim Sis.

Soti nan 1950s yo byen bonè, lidèchip nan nouvo nan JWs yo deside Afiche konsèp Rutherford a nan la Òganizasyon[5] ak demenaje ale rete nan vin yon antite antrepriz. Sa a te enplike nan kreye règleman ak règleman ki te dwe swiv-ki ta ka kenbe Organizationganizasyon an "pwòp" - ansanm ak nouvo aranjman an komite jidisyè a kontra moun ki te komèt peche "grav"[6]. Sa a te enplike reyinyon avèk twa ansyen yo nan yon reyinyon fèmen, sekrè pou jije si moun nan te repanti.

Chanjman enpòtan sa a pa ka ekri nan Liv la jan yo demontre nan yon atik ki gen tit "Èske Ou Excommunicated tou?"[7] Gen, pratik Legliz Katolik la nan èkskomunikasyon te montre yo pa gen okenn baz ekriti, men yo dwe baze piman sou "lwa canon". Apre yo ak malgre ki atik, decidedganizasyon an deside kreye pwòp li yo "lwa canon"[8].

Nan ane sa yo, sa a te mennen nan yon fòm otokrat anpil nan lidèchip ak anpil desizyon ki te koze yon gwo zafè nan doulè ak soufrans moun yo. Yon kesyon ki pi kaptivan te sou refize sèvis militè. Etidyan Labib yo te fè fas a defi sa a pandan Premye Gè Mondyal la. Te gen atik ki ekri pa WTBTS yo ki te bay konsèy, men enpòtan make ke chak moun dwe itilize pwòp konsyans yo. Gen kèk ki te sèvi nan kò medikal la; lòt moun pa ta mete sou inifòm militè; kèk ta antreprann sèvis sivil ak sou sa. Tout moun te ini nan pa pran bra pou touye parèy yo, men chak te egzèse pwòp konsyans li sou fason pou atake pwoblèm nan. Yon liv ekselan ki gen tit, Objektif Objektif nan Bib la nan Gè Mondyal la - Grann Bretay pa Gary Perkins, bay egzanp ekselan nan kanpe la.

Nan contrast, pita pandan prezidans la nan Rutherford, règ trè espesifik yo te bay kote JWs pa t 'kapab aksepte sèvis sivil. Ou ka wè enpak sa a nan liv ki gen tit, Mwen t'ap kriye pa Rivyè yo nan lavil Babilòn: Yon prizonye nan konsyans nan yon moman nan lagè pa Terry Edwin Walstrom, kote kòm yon JW, li esplike defi ke li te fè fas ak ridikil nan pa aksepte sèvis sivil nan yon lopital lokal yo. Isit la, li eksplike an detay ki jan pozisyon òganizasyon an te dwe sipòte, tou pwòp konsyans li pa t 'kapab wè yon pwoblèm ak sèvis sivil. Enteresan, tankou nan 1996, li te jije akseptab pou JWs antreprann sèvis sivil altènatif. Sa vle di ke GB kounye a pèmèt moun nan egzèse konsyans yo yon fwa ankò.

Ansèyman ki soti nan Kò Gouvènan an, kreye nan 1972 ak fonksyone nèt depi 1976[9], yo dwe aksepte kòm "verite prezan" jiskaske "nouvo limyè" revele pa yo. Te gen yon multitude nan règleman ak règleman pou bann mouton an nan tout aspè nan lavi, ak moun ki pa konfòme yo konsidere kòm "pa egzanplè". Sa a souvan mennen nan yon odyans jidisyè, jan sa endike pi bonè, ak posib eskèl. Anpil nan règleman sa yo ak règleman yo te sibi yon ranvèsman 180 degre, men moun ki eskominye anba ansyen règ la pa te retabli.

Sa a pilonnen sou konsyans pèsonèl nan moun ki rive nan pwen kote yon moun dwe kesyon si GB a reyèlman konprann konsyans moun nan tout. Nan piblikasyon an, Ganize pou fè volonte Jewova, pibliye 2005 ak 2015 nan chapit 8, paragraf 28, eta an plen:

“Chak Piblikatè dwe swiv konsyans li ki fòme nan Bib la lè li detèmine lapriyè nan ki sa ki se yon peryòd temwen. Gen kèk pwoklamatè ki preche nan zòn ki gen anpil moun, alòs ke lòt yo travay nan teritwa kote gen kèk moun ki rete e yo bezwen yon vwayaj konsiderab. Teritwa yo diferan; Piblikatè yo diferan nan fason yo wè ministè yo. Kolèj santral la pa enpoze konsyans li sou kongregasyon mondyal la sou konbyen tan pase nan sèvis jaden yo dwe konte, ni nenpòt lòt moun te nonmen fè yon jijman nan zafè sa a. NAN: NAN; NAN: NAN; KIJAN Tim. NAN: NAN. "

Endike ke yon kò kolektif moun (GB) ta gen yon konsyans sèl pa fè okenn sans. Konsyans moun lan se youn nan gwo kado Bondye yo. Chak yon sèl inik ak fòm selon yon varyete de faktè. Ki jan yon gwoup moun ka gen menm konsyans?

Moun ki nan kominote JW la ak manm fanmi yo pap ka eskominye. Depi 1980, pwosesis sa a te vin pi difisil-liy ak videyo anpil ki montre bann mouton an sou ki jan diminye oswa evite kontak tout ansanm. Enstriksyon sa a te sitou konsantre sou manm fanmi imedyat. Moun ki pa konfòme yo konsidere yo tankou fèb espirityèlman ak asosyasyon avèk yo kenbe yo nan yon minimòm.

Sa klèman ale kont batay anpil JWS endividyèl yo te fè avèk divès sistèm jidisyè nan etablisman ke konsyans imen an dwe pèmèt yo fleri. Anfèt, Organizationganizasyon an te dikte sou fason yon moun ta dwe itilize konsyans li. Manm kongregasyon an pa t ka gen okenn detay sou odyans lan, yo pa t ka pale ak moun nan, epi yo te kenbe yo nan fènwa. Ki sa ki te espere nan yo te konfyans konplè nan pwosesis la ak mesye yo responsab pou odyans lan.

Avèk avèneman Sosyal Medya, anpil ansyen JW yo te prezante e yo te demontre — nan anpil ka ak anrejistreman ak lòt prèv - enjistis absoli oswa tretman enjis yo te resevwa nan odyans jidisyè sa yo.

Rès la nan atik sa a pral mete aksan sou ki jan Kò Gouvènan sa a, menm jan ak pi piti pitit gason an nan parabòl la nan Pitit la prodig, gaspiye yon eritaj menmen, lè yo konsidere kèk nan rezilta yo nan ... Ostralyen Royal Komisyon an (ARC) nan Enstitisyonèl Repons a Abi Seksyèl pou Timoun yo.

Ostralyen Royal Komisyon an (ARC)

ARC la te mete kanpe nan 2012 pou mezire limit ak kòz abi enstitisyonèl sou timoun, ak nan pwosesis pou etidye politik ak pwosedi divès òganizasyon. Atik sa a pral konsantre sou enstitisyon relijye yo. ARC te konplete fonksyon li nan Desanm 2017 e li te pwodwi yon rapò vaste.

"Lèt Patant yo bay Komisyon an Royal egzije ke li 'mande nan repons enstitisyonèl ak akizasyon ak ensidan nan abi seksyèl timoun ak zafè ki gen rapò ak'. Nan pote soti travay sa a, Komisyon an Royal te dirije yo konsantre sou pwoblèm sistemik, dwe enfòme pa yon konpreyansyon sou ka endividyèl yo epi fè konklizyon ak rekòmandasyon pou pi byen pwoteje timoun kont abi seksyèl ak soulaje enpak abi sou timoun yo lè li rive. Komisyon an Royal te fè sa a pa fè odyans piblik, sesyon prive ak yon politik ak pwogram rechèch.[10] "

Yon Komisyon Royal se nivo ki pi wo nan rechèch nan Commonwealth peyi yo e li gen yon seri vas nan pouvwa pou mande pou enfòmasyon ak moun ki kolabore. Gouvènman an ap etidye rekòmandasyon li yo, e yo pral deside sou lejislasyon pou ranfòse rekòmandasyon yo. Gouvènman an pa oblije aksepte rekòmandasyon yo.

Metodoloji

Gen twa metòd prensipal yo itilize. Sa yo se jan sa a:

1. Règleman ak Rechèch

Chak enstitisyon relijye bay done yo ke li te kenbe sou rapò ak tranzaksyon abi sou timoun. Yo te etidye enfòmasyon sa yo, epi yo te chwazi ka espesifik pou fè yon odyans piblik.

Anplis de sa, ARC a konsilte avèk gouvènman an ak reprezantan ki pa gouvènman an, sivivan, enstitisyon, regilatè, règleman ak lòt ekspè yo, akademik yo, ak gwoup moun kap defann moun ki sipòte ak sipò. Pi gwo kominote a te gen yon opòtinite pou kontribiye nan konsiderasyon de pwoblèm sistemik ak repons yo nan pwosesis konsiltasyon piblik yo.

2. Odyans piblik

Mwen pral bay paragraf yo soti nan Rapò final la: Volim 16, paj 3, sub-tit "Odyans prive":

"Yon komisyon Royal souvan fè travay li nan odyans piblik. Nou te konnen ke abi seksyèl sou timoun ki te fèt nan anpil enstitisyon, tout nan yo ki te kapab fè ankèt nan yon odyans piblik. Sepandan, si Komisyon an Royal te eseye travay sa a, yon gwo anpil resous ta bezwen yo dwe aplike sou yon detèmine, men long, peryòd de tan. Pou rezon sa a Komisyonè yo te aksepte kritè ke Senior Counsel Assisting ta idantifye zafè ki apwopriye pou yon odyans piblik epi pote yo devan kòm endividyèl 'etid ka'.

Desizyon an pou fè yon ka etid te enfòme pa si wi ou non odyans lan ta avanse yon konpreyansyon yo genyen sou pwoblèm sistemik ak bay yon opòtinite yo aprann nan erè anvan pou ke nenpòt ki jwenn ak rekòmandasyon pou chanjman nan lavni Komisyon an Royal te fè ta gen yon fondasyon ki an sekirite. Nan kèk ka, enpòtans leson yo dwe aprann yo ap limite nan enstitisyon an sijè a nan odyans lan. Nan lòt ka yo yo pral gen enpòtans nan anpil enstitisyon ki sanble nan diferan pati nan Ostrali.

Odyans piblik yo te fèt tou pou ede konprann nivo abi ki te rive nan enstitisyon patikilye oswa kalite enstitisyon yo. Sa a te pèmèt Komisyon an Royal konprann fason yo nan ki enstitisyon divès kalite yo te jere ak ki jan yo reponn a akizasyon sou abi seksyèl timoun. Ki kote envestigasyon nou yo idantifye yon konsantrasyon siyifikatif nan abi nan yon sèl enstitisyon, ka a ka pote devan nan yon odyans piblik.

Odyans piblik yo te fèt tou pou rakonte istwa kèk moun, ki te ede nan yon konpreyansyon piblik sou nati abi seksyèl, sikonstans kote li ka rive e, sa ki pi enpòtan, enpak devastatè ke li ka genyen sou lavi moun. Odyans piblik yo te ouvè pou medya yo ak piblik la, e yo te viv sou sit entènèt komisyon Royal la.

Rezilta Komisyonè yo nan chak odyans yo te jeneralman etabli nan yon rapò etid ka. Chak rapò te soumèt bay Gouvènè Jeneral la ak gouvènè yo ak administratè yo nan chak eta ak teritwa ak, lè sa apwopriye, prezante nan Palman an Ostralyen yo epi ki fè piblikman disponib. Komisyonè yo rekòmande kèk rapò etid ka pa dwe prezante nan m 'lan paske nan pwosedi kriminèl aktyèl oswa fiti. "

3. Sesyon prive

Sesyon sa yo te bay viktim yo yon opòtinite pou rakonte pwòp istwa pèsonèl yo sou abi seksyèl sou timoun nan yon anviwònman enstitisyonèl. Sa ki anba la a soti nan Volim 16, paj 4, sub-tit "Sesyon prive":

"Chak sesyon prive te fèt pa youn oubyen de Komisyonè e li te yon opòtinite pou yon moun pou rakonte istwa abi yo nan yon anviwònman ki pwoteje e ki bay sipò. Anpil kont soti nan sesyon sa yo yo te di nan yon fòm de-idantifye nan Rapò final sa a.

Kont alekri pèmèt moun ki pa mete fen nan sesyon prive yo pataje eksperyans yo ak Komisyonè yo. Eksperyans sivivan yo ki dekri nou nan kont ekri yo enfòme Rapò Final sa a menm jan ak sa yo ki pataje avèk nou
nan sesyon prive.

Nou menm tou nou deside pibliye, avèk konsantman yo, kòm anpil eksperyans moun ki sivivan 'posib, kòm narasyon de-idantifye ki soti nan sesyon prive ak kont ekri. Narasyon sa yo prezante kòm kont evènman tankou moun ki siviv nan abi seksyèl te di nan enstitisyon. Nou espere ke pa pataje yo ak piblik la yo pral kontribye nan yon pi bon konpreyansyon yo genyen sou enpak la pwofon abi seksyèl timoun epi yo ka ede fè enstitisyon nou yo san danje ke posib pou timoun yo nan tan kap vini an. Narasyon yo disponib kòm yon apendis sou volim 5, sesyon prive. "

Li enpòtan pou konprann konplètman metodoloji a ak sous done yo. Pa gen okenn enstitisyon relijye ki ka fè reklamasyon sou patipri oswa fo enfòmasyon, menm jan tout done yo te soti nan òganizasyon yo ak nan temwayaj la nan viktim yo. ARC la analize enfòmasyon ki disponib yo, tcheke avèk reprezantan divès kalite enstitisyon relijye yo, ki te konfime ak viktim yo, epi li te prezante rezilta li yo ansanm ak rekòmandasyon pou enstitisyon espesifik yo, ak kòm yon antye.

Jwenn

Mwen te kreye yon tab ki montre enfòmasyon kle sou sis enstitisyon relijye ARC envestige a. Mwen ta rekòmande pou li rapò yo. Yo nan 4 pati:

  • Rekòmandasyon Rapò Final la
  • Rapò final Enstitisyon relijye Volim 16: Liv 1
  • Rapò final Enstitisyon relijye Volim 16: Liv 2
  • Rapò final Enstitisyon relijye Volim 16: Liv 3

 

Relijyon & Aderan Etid Ka Swadizan pèrpetè & Pozisyon ki te fèt Plent Total

 

Rapòte bay Otorite yo ak ekskiz pou Viktim yo Konpansasyon, Sipò & Scheme nasyonal reparasyon
Katolik

5,291,800

 

 

XNIM ka etid yo nan total. Nimewo 15, 4,6, 8, 9, 11,13,14, 16, 26, 28, 31, 35, 41, 43

2849 entèvyou

1880

otè swadizan

693 relijye frè (597) ak sè (96) (37%)

572 prèt ki gen ladan prèt 388 dyosèz ak 188 prèt relijye (30%)

543 kouche moun (29%)

72 ak estati relijye enkoni (4%)

4444 Gen kèk ka yo te rapòte bay otorite sivil yo. Ekskiz bay.

Nan premye deklarasyon piblik premye konfime abi te rive. Soti nan Xn ivè, ekskiz yo te fè ak soti nan direksyon pou Gerizon (1992) bay yon ekskiz klè nan tout viktim pa klèje ak relijyon. Epitou, nan 1996 nan "papye Pwoblèm ..." yon ekskiz klè te bay la.

2845 reklamasyon abi sèks timoun nan mwa fevriye 2015 lakòz nan $ 268,000,000 peye nan yo ki $ 250,000,000 te nan peman monetè.

Mwayèn de $ X.

Fikse yon pwosesis "nan direksyon pou Gerizon" ede viktim yo.

Ap konsidere peye nan Nasyonal reparasyon sistèm.

 

Anglikan

3,130,000

 

 

 

XNIM ka etid yo nan total. Resansman, KOULYE, KONSEYE, KONSEYE, KONSEYE, KI, AK NAN

594 entèvyou

 

569

otè swadizan

XNN% Lay Moun

Nati òdone Klèje

7 Unknown

1119 Gen kèk ka yo te rapòte bay otorite sivil yo. Ekskiz bay.

Nan 2002 Komite kanpe nan Synodal Jeneral la pwoblèm yon ekskiz Nasyonal la. Nan 2004 Synodal Jeneral eskize.

KONTINYE NAN (NAN% nan tout plent). Pou dat desanm 472 $ 42 an mwayèn de $ 2015). Sa gen ladan konpansasyon monetè, tretman, depans legal ak lòt.

Fikse yon Komite Pwoteksyon Timoun nan 2001

2002-2003- Mete kanpe abi Seksyèl Gwoup Travay

Rezilta divès kalite soti nan gwoup sa yo.

Ap konsidere peye nan Nasyonal reparasyon sistèm

 

Salvation Army

NAN plis ofisye yo

 

 

XNIM ka etid yo nan total. Resansman KO, NAN, KI, AK NAN

294 entèvyou

Pa posib quantifier swadizan moun ki komèt kadav chif yo Gen kèk ka yo te rapòte bay otorite sivil yo. Ekskiz bay.

 

Ap konsidere peye nan Nasyonal reparasyon sistèm
Temwen Jewova yo

68,000

 

XNIM ka etid yo nan total. Resansman, NOU

70 entèvyou

1006

otè swadizan

579 (NAN%) konfese

108 (11%) te Elders oswa ministeryèl domestik

28 yo te nonmen Granmoun Aje oswa Sèvitè ministeryèl apre premye egzanp nan abi swadizan

1800

swadizan viktim yo

401 (40%) otè krim yo te dis-fellowshipped.

XNEN retabli

XNEN eskominye plis pase yon fwa.

 

Pa gen okenn ka yo rapòte bay otorite sivil e pa gen ekskiz pou okenn viktim yo. Okenn.

Nouvo politik ki enfòme viktim yo ak fanmi yo ke yo gen dwa pou yo rapòte bay otorite yo.

Pa gen deklarasyon sou Nasyonal reparasyon sistèm.

Legliz Ostralyen kretyen (ACC) ak afilye legliz pentkotist

 

350,000 + 260,600 = 610,600

 

Kantite total. Resansman, NOU

37 entèvyou

Pa posib quantifier swadizan moun ki komèt kadav chif yo Pandan legliz Ostralyen an kretyen Legliz odyans Pastè Spinella eskize viktim yo. Ap konsidere peye nan Nasyonal reparasyon sistèm
Inyon Legliz nan Ostrali (Kongregasyonèl, Methodist ak Presbyterian) 1,065,000 Kantite total

Resansman, KO, N, KI, KI, KI

91 entèvyou

Pa bay yo 430 Gen kèk ka yo te rapòte bay otorite sivil yo. Prezidan Asanble Jeneral Stuart McMillan te fè li nan non legliz la. XNIM reklamasyon te fè kont akizasyon 102. KI NAN ou 430 te resevwa yon règleman. Kantite total peye se $ 83 milyon dola. Peman ki pi wo a se $ 102 milyon dola ak pi ba $ 12.35. Mwayèn peman an se $ 2.43.

Ap konsidere peye nan Nasyonal reparasyon sistèm

Kesyon

Nan pwen sa a, mwen pa pwopoze bay konklizyon pèsonèl mwen oswa panse. Li pi itil pou chak moun konsidere kesyon sa yo:

  1. Poukisa chak enstitisyon echwe?
  2. Kouman ak sa ki reparasyon chak enstitisyon bay pou viktim yo?
  3. Kijan chak enstitisyon ka amelyore règleman ak pwosedi li yo? Pou reyalize sa a ki sa yo dwe objektif kle yo?
  4. Poukisa Granmoun Aje JW yo ak Enstitisyon an te rapòte okenn ka bay otorite yo nan mond lan?
  5. Poukisa JW yo gen tankou yon gwo kantite swadizan ak pote plent ki gen rapò ak popilasyon li konpare ak lòt moun yo?
  6. Pou yon gwoup ki tap defann dwa pou egzèse konsyans, poukisa pa gen okenn ansyen etap pi devan epi pale soti? Èske sa bay yon endikasyon de kilti dominan an?
  7. Avèk yon istwa nan reziste kont otorite totalitè, poukisa moun ki nan enstitisyon an JW pa pale soti oswa kraze ranje epi rapòte bay otorite yo?

Gen anpil lòt kesyon ki ta ka konsidere. Sa yo ap sifi pou kòmansè yo.

Way Forward

Atik sa a ekri nan yon lespri lanmou kretyen. Li ta remis nan pwen soti echèk epi yo pa bay yon opòtinite fè konpansasyon. Nan tout Bib la, moun ki te gen lafwa te peche e yo te bezwen padon. Gen anpil egzanp pou benefis nou (Women 15: 4).

Bèje ak powèt la, wa David, te renmen kè Jewova, men yo anrejistre de gwo peche, ansanm ak repantans li te vin genyen apre yo ak konsekans aksyon l yo. Nan dènye jou lavi Jezi a, nou ka wè echèk yo nan Nikodèm ak Jozèf Arimate, de manm nan Sanedren an, men nou menm tou nou wè ki jan yo te fè korije nan fen an. Gen istwa a nan Pyè, yon zanmi entim, ki gen kouraj echwe l 'lè li refize zanmi l' ak Seyè twa fwa. Apre rezirèksyon l lan, Jezi ede retabli Pyè soti nan eta li te tonbe nan ba li opòtinite pou demontre repantans li nan reafime lanmou li ak disip li. Tout apot yo te kouri nan jou lanmò Jezi, e yo tout te jwenn opòtinite pou dirije kongregasyon kretyen an nan fèt Lapannkòt la. Padon ak bon volonte Papa nou bay an abondans pou peche nou yo ak echèk nou yo.

Yon fason pi devan apre rapò an ARC se admèt peche a nan echwe viktim yo nan abi sou timoun. Sa mande pou etap sa yo:

  • Priye pou Papa nou ki nan syèl la epi mande pou padon li.
  • Demontre senserite priyè a nan aksyon espesifik pou jwenn benediksyon l yo.
  • Unreserved eskize nan tout viktim yo. Fikse yon pwogram gerizon espirityèl ak emosyonèl pou viktim yo ak fanmi yo.
  • Imedyatman reenstale tout viktim yo ki te eskominyee ak evite.
  • Mwen dakò ak konpansasyon finansyèman viktim yo epi pa mete yo nan ka tribinal yo.
  • Granmoun Aje yo pa ta dwe fè fas ak ka sa yo kòm yo pa gen ekspètiz yo mande yo. Fè li obligatwa pou rapòte tout akizasyon bay otorite sivil yo. Fè soumèt nan 'Seza li ak lwa l' ". Yon lekti atansyon nan Women 13: 1-7 montre ke Jewova te mete yo nan plas yo fè fas ak zafè sa yo.
  • Tout delenkan yo konnen pa ta dwe pèmèt yo antreprann nenpòt ki ministè piblik ak kongregasyon an.
  • Byennèt timoun yo ak viktim yo ta dwe nan sant la nan tout règleman epi yo pa repitasyon nan òganizasyon an.

Sijesyon ki anwo yo ta fè yon bon kòmansman e li ka okòmansman deranje bann mouton yo, men lè yo te eksplike sensèman erè yo epi demontre yon atitid enb, yon bon kretyen ta tabli. Bann mouton an ta apresye sa epi reponn sou tan.

Pitit gason ki pi piti a nan parabòl la tounen lakay tounen repanti, men anvan li te kapab di anyen, Papa a akeyi l 'ak yon kè konsa gwo. Pi gran pitit gason an te pèdi nan yon fason diferan, paske li pa t 'reyèlman konnen Papa l'. De pitit gason yo ka bay leson anpil valè pou moun ki pran latèt la, men youn nan pi enpòtan an se sa ki yon Papa bèl bagay nou genyen nan Bondye nou an. Gwo bèl bagay Jezi wa imite Papa l pafètman e li enterese byen nan byennèt chak moun. Li se youn nan sèl ki gen otorite a gouvène chak ak tout youn nan nou. Konstwi bann mouton yo nan sèvi ak ekriti yo epi kite chak moun egzèse konsyans yo sou fason pou sèvi Senyè nou an ak Wa.

____________________________________________________________________

[1] https://www.childabuseroyalcommission.gov.au Sijè ki abòde lan tout antye ak pwogram nan envestigasyon soti nan Novanm 2012 Desanm lè rapò final yo te soumèt bay gouvènman an Ostralyen

[2] Gade James Penton Temwen Jewova nan Kanada: chanpyon libète lapawòl ak adorasyon. (1976). James Penton se yon ansyen Temwen Jewova ki te ekri de liv sou istwa Toudegad.

[3] Gade Detlef Garbe Ant Rezistans ak Matiriz: Temwen Jewova nan twazyèm Reich la (NT) Translated by Dagmar G. Grimm. Anplis de sa, pou yon kont pi partial, tanpri al gade nan Annuaire Temwen Jewova yo, NAN pibliye pa Watchtower Bib la ak Sosyete Traktè.

[4]Etid nan ekri nan Liv: Nouvo Kreyasyon an Vol 6, Chapit 5, "Organizationganizasyon an" Pa Pastè Charles Taze Russell nan 1904. Nan edisyon pi bonè nan Toudegad Siyon an, anpil nan sijesyon ak panse sa yo te kouvri tou.

[5] Enteresan, itilize Rutherford nan mo yo ''ganizasyon' ak 'Legliz' ta ka ka ranplase. Piske mouvman Etidyan Labib la pa t aksepte yon estrikti legliz santralize, li sanble ke li te pi pridan pou Rutherford itilize tèm ''ganizasyon' ak 'Prezidan' ak pouvwa absoli. Pa 1938, wasganizasyon an te konplètman nan plas ak Etidyan yo Bib ki pa dakò te kite. Li estime ke sou% Nivo nan Etidyan Bib ki soti nan tan Russell la kite fromganizasyon an soti nan 75 1917.

[6] Nouvo metòd sa a pou fè fas ak peche kongregasyon an te premye prezante nan mwa mas lan1952 Toudegad paj magazin 131-145, nan yon seri de 3 atik etid chak semèn. Pandan ane 1930 yo, te gen de ka pwofil segondè ak moun ki enpòtan nan Watchtower Bible & Tract Society (WTBTS) òganizasyon an: Olin Moyle (Avoka Legal) ak Walter F. Salter (Manadjè Branch Kanada). Tou de te kite katye jeneral yo epi yo te fè fas ak yon jijman nan tout kongregasyon an. Eprèv sa yo te sipòte pa ekriti, men yo te konsidere yo kòm sa ki lakòz dezinyon nan ran yo.

[7] Gade Réveillez-vous, Janvye 1947 paj 27-28.

[8] Sa a ta ka te akòz retire elèv la nan de moun pwofil segondè, Olin Moyle (WTBTS Avoka) ak Walter F. Salter (Kanadyen Branch Manadjè) soti nan .ganizasyon an. Pwosesis la te itilize te nan tout lokal la ecclesia reyinyon pou pran yon desizyon. Kòm nan tou de ka yo, pwoblèm yo te leve ak Prezidan an (Rutherford) ak yo te diskite sa a ouvètman ta te pote plis kesyon nan bann mouton an ...

[9] Reklamasyon aktyèl la se yon gwo depa nan ansèyman, kote li deklare ke Kolèj santral la an plas depi 1919, e li menm ak esklav fidèl ak diskrè a jan sa endike nan Matye 24: 45-51. Pa gen okenn prèv yo ofri pou youn nan reklamasyon sa yo, ak reklamasyon an ki GB sa a te nan plas depi 1919 ka fasil demanti, men sa a se pa nan sijè ki abòde lan atik sa a. Tanpri gade ws17 fevriye p. 23-24 "Kiyès k ap dirije pèp Bondye a jodi a?"

[10] Quote dirèk soti nan Rapò final la: Volim 16 prefas paj 3

Eleasar

JW pou plis pase 20 ane. Dènyèman te demisyone kòm ansyen. Se sèlman pawòl Bondye a ki verite epi li pa ka sèvi ak nou nan verite a ankò. Eleasar vle di "Bondye te ede" e mwen plen rekonesans.
    51
    0
    Ta renmen panse ou, tanpri fè kòmantè.x
    ()
    x