Paatohia a konei ki te tiro ataata

Kia ora, ko te taitara o tenei riipene ataata "E ki ana nga Kite o Ihowa he he ki te karakia ki a Ihu, engari e koa ana ki te karakia ki nga tangata". Ua papu ia ’u e e noaa mai ia ’u te mau mana‘o no ǒ mai i te mau Ite no Iehova tei inoino e te pariraa mai ia ’u i te haavare ia ratou. Ka ki mai ratou kahore ratou e karakia ki te tangata; e parau ratou e o ratou ana‘e i nia i te fenua nei o te haamori i te Atua mau ra o Iehova. I muri iho, e faahapa mai ratou ia ’u no to ’u parauraa e e tuhaa tano te haamoriraa ia Iesu no te haamoriraa mau. E nehenehe ratou e faahiti i te Mataio 4:10 o te faaite ra o Iesu i te parauraa i te diabolo, “Haere, e Satani! Ua papaihia hoi, “O to Atua ra o Iehova ta oe e haamori, e ia ’na ana‘e ta oe e pûpû ai i te taviniraa mo‘a.” New World Translation.

Ka pai, kua tukuna e ahau te whakapae a kua mahia e ahau i te aroaro o te iwi. Na inaianei me tautoko ahau ki te Karaipiture.

Me timata ma te whakakore i etahi pohehe pea. Mai te peu e e Ite no Iehova oe, eaha te auraa o te parau ra “haamori”? Whakaarohia mo tetahi wa. Te parau ra oe e te haamori ra oe i te Atua ra o Iehova, e nafea râ oe e na reira ’i? Mai te peu e e haere mai te hoê taata ia oe na nia i te purumu e ui mai e, eaha te tia ia ’u ia rave no te haamori i te Atua, eaha ta oe e pahono?

Ua ite au e e uiraa fifi roa ia ui, eiaha noa i te hoê Ite no Iehova, i te mau melo atoa râ o te tahi atu mau haapaoraa. Te mana‘o nei te taata atoa e ua ite ratou i te auraa o te haamoriraa i te Atua, tera râ, ia ani outou ia ratou ia faataa mai, ia faataa i te reira i roto i te mau parau, e pinepine roa te muhu ore.

Ko te tikanga, he aha te tikanga o te karakia ki a koe me ahau, he koretake. Te mea faufaa, o ta te Atua ïa e parau ra e mea tia ia haamori tatou ia ’na ana‘e. Ko te huarahi pai ki te rapu he aha te whakaaro o te Atua mo te patai mo te karakia ko te panui i tana kupu whakatenatena. E maere anei oe i te iteraa e e maha ta‘o Heleni i hurihia ei “haamori” i roto i te Bibilia? E wha nga kupu hei whakamaori i te kupu pakeha kotahi. Ko te ahua o ta tatou kupu pakeha, karakia, kei te kawe i te taumahatanga.

Inaianei ka iti haere te hangarau, engari ka tono ahau kia manawanui mai koe na te mea ehara te kaupapa i te matauranga. Mai te peu e ua tano ta ’u parauraa e te haamori ra te mau Ite no Iehova i te taata, te parau ra ïa tatou i te hoê ohipa o te nehenehe e faatupu i te faahaparaa a te Atua. Arā, e kōrero ana mātou mō tētahi kaupapa e pā ana ki te oranga me te mate. Na, e tika ana kia aro nui tatou.

Inaha, noa ’tu e te hi‘opoa nei au i te mau Ite no Iehova, te mana‘o nei au e i te pae hopea o teie ripene video e ite mai outou e e ere o ratou ana‘e te taata faaroo e haamori nei i te tane. Kia timata tatou:

Te ta‘o Heleni matamua i faaohipahia no te “haamori” ta tatou e hi‘opoa Thréskeia.

Ka homai e Strong's Concordance te whakamaarama poto o tenei kupu "he karakia, karakia". Te faataaraa taatoa ta ’na e horoa mai: “(te auraa tumu: te faatura aore ra te haamoriraa i te mau atua), te haamoriraa mai tei faaitehia i roto i te mau peu, te haapaoraa.” Ko te NAS Exhaustive Concordance e kii ana he "karakia". Tenei kupu Kariki Thréskeia e wha noa nga wa i roto i te karaipiture. Ko te New American Standard Bible kotahi anake te huri hei "karakia", ko etahi atu e toru nga wa hei "karakia". Teie râ, te huri nei te Traduction du monde nouveau o te mau Papai Mo‘a, te Bibilia a te mau Ite no Iehova, i te reira mai te “haamoriraa” aore ra “te huru haamoriraa” i roto i te mau hi‘oraa taitahi. Anei nga tuhinga kei roto i te NWT:

“O tei matau noa ia ’u i mutaa ihora, mai te mea e hinaaro ratou e faaite mai e, mai te huru o te Pharisea ra to ’u oraraa i te titoreraa etaeta o ta matou haamoriraa [thréskeia].” ( Ohipa 26:5 )

“Eiaha roa te taata e faaere ia outou i te re o tei au i te haehaa haavare e te hoê huru haamoriraa [thréskeia] a te mau melahi, ma te “tamau” i te mau mea ta ’na i ite. (Kol 2:18)

“Ia mana‘o te hoê taata e e haamori [thréskos] o ’na i te Atua, aita râ i tapea i to ’na arero, ua haavare oia i to ’na iho aau, e mea faufaa ore ta ’na haamoriraa [thréskeia]. Te huru o te haamoriraa [thréskeia] tei mâ e te viivii ore i mua i te aro o to tatou Atua e to tatou Metua, o teie ïa: ia haapao i te otare e te mau vahine ivi i to ratou ati, e ia tiai ia ’na iho ia ore ia viivii i teie nei ao.” ( Iakobo 1:26, 27 ).

Na roto i te tuku thréskeia mai “te huru haamoriraa”, te horoa ra te Bibilia a te mau Ite i te mana‘o no nia i te haamoriraa i faaauhia aore ra i te mau peu tumu; Arā, he karakia kua whakaritea mā te whai i ngā tikanga me ngā tikanga. Koinei te ahua o te karakia, te karakia ranei e mahia ana i roto i nga whare karakia, penei i nga whare karakia, nga whare karakia, nga whare karakia, nga whare karakia me nga whare karakia. Ia tapaohia e i te mau taime atoa e faaohipahia ’i teie ta‘o i roto i te Bibilia, te vai ra te hoê mana‘o tano ore. No reira…

Mena he Katorika koe, he thréskeia to karakia.

Mena he Porotetani koe, he thréskeia taau karakia.

Mena he Seventh Day Adventist koe, he thréskeia to karakia.

Mena he Momoni koe, he thréskeia to karakia.

Mena he Hurai koe, he thréskeia tau karakia.

Mena he Mahometa koe, he thréskeia to karakia.

āe, tino pono,

Mai te peu e e Ite no Iehova oe, e thréskeia ta oe haamoriraa.

No te aha te Bibilia e maka ai thréskeia i roto i te ahua kino? Na te mea he karakia peita-a-tau tenei? Ko te karakia e mau ana ki nga tikanga a te tangata, kaua ki nga tikanga a to tatou Ariki a te Karaiti? Ei hi‘oraa, mai te peu e e Ite no Iehova oe e e haere tamau oe i te mau putuputuraa atoa e e haere oe i roto i te pororaa i te mau hebedoma atoa, ma te horoa 10 a‘e hora i te ava‘e i roto i te ohipa pororaa, e mai te peu e e horoa oe i ta oe moni no te turu i te ohipa na te ao nei. , te “haamori ra ïa outou i te Atua ra o Iehova” ma te fariihia, ia au i te mau ture a te Watch Tower and Bible Tract Society—thréskeia.

He korero poauau tenei, o te akoranga. I to Iakobo parauraa e te thréskeia “te mea mâ e te viivii ore i te aro o te Atua, o te aupururaa ïa i te otare e te mau vahine ivi,” e mea maere oia. Karekau he tikanga kawa i roto i tera. Aroha noa. Ko te tikanga, kei te korero whakahi ia, "Aue, ki to whakaaro he pai to karakia ki te Atua? Ahiri e te vai ra te hoê haapaoraa ta te Atua e farii, o te haapaoraa ïa i te feia veve e te ore e pee i te e‘a o teie nei ao.”

Thréskeia (whakaahua): Karakia, kawa me te tikanga

Na, ka taea e tatou te kii thréskeia ko te kupu o te Karakia Whakanuia, Ritualized Worship ranei, ki tetahi atu tikanga ranei, Whakaritenga Whakapono. Ki ahau nei, he tautology te karakia whakarite, penei i te kii "te ahiahi o te ra", "te huka tio" me te "ika tuna." Ua faanahohia te mau haapaoraa atoa. Ko te raruraru o te karakia ko nga tane tonu te whakahaere, no reira ka mahi koe i nga mahi e kiia ana e te tangata ki a koe, ki te kore ka whiua koe.

Ko te kupu Kariki e whai ake nei ka tirohia e tatou:

Sebó (verb): whakaute me te karakia

 Te itehia ra hoê ahuru taime i roto i te mau Papai Kerisetiano—hoê i roto i te Mataio, hoê i roto i te Mareko, e te toea e vau taime i roto i te buka Ohipa. O te piti ïa o na ta‘o Heleni taa ê e maha ta te mau huriraa Bibilia no teie tau e huri ra “te haamoriraa”. E ai ki a Strong's Concordance, sebó ka taea te whakamahi mo te whakaute, mo te karakia, mo te karakia ranei. Anei etahi tauira o tona whakamahinga:

“Mauanga noa ta ratou karakia [sebó] ia ’u, te haapii nei hoi ratou i te parau a te taata nei.” ( Mataio 15:9 NWT ).

Na i rongo tetahi wahine ko Riria te ingoa, no te pa o Taiataira, he kaihoko papura, he tangata karakia.sebó] a te Atua. Ua haamahora te Fatu i to ’na aau no te haapao i ta Paulo i parau.” ( Ohipa 16:14 )

“Kei te tohe tenei tangata ki te karakia [sebó] Te Atua e patoi ra i te ture.” ( Ohipa 18:13 )

Kia pai ai koe, ka hoatu e ahau enei tohutoro katoa ki te mara whakaahuatanga o te ataata e matakitaki ana koe mena ka pirangi koe ki te whakapiri ki roto i te miihini rapu Paipera, penei i te biblegateway.com kia kite ai me pehea te whakaputa o etahi atu whakamaoritanga. sebó. [Nga korero mo sebó i te reo Kariki: Mt 15:9; Mareko 7:7; Ohipa 13:43,50; 16:14; 17:4,17, 18; 7,13:29, 27; XNUMX:XNUMX]

Ahakoa sebó he kupumahi, kaore e tino whakaatu ana i tetahi mahi. I roto i te meka, i roto i tetahi o te tekau takanga o te whakamahi o sebó Ka taea ranei te whakatau i te ahua o te mahi a nga tangata kua whakahuahia sebó, i roto i te haamoriraa tura aore ra te haamoriraa i te Atua. Kia maumahara, ehara tenei kupu i te whakaahua i te tikanga karakia, tikanga okawa ranei o te karakia. Ko te whakamaramatanga mai i a Strong's kaore ano i te tohu mahi. Ko te whakaute ki te Atua me te koropiko ki te Atua e korero ana mo te ahua, mo te ahua ranei mo te Atua, mo te Atua ranei. Ka taea e au te noho i roto i taku ruma noho ka koropiko ki te Atua me te kore e mahi i tetahi mea. Oia mau, e nehenehe e parau e e tia i te haamoriraa mau i te Atua, aore ra i te tahi noa ’‘e taata no taua ohipa ra, ia faaite i te tahi mau huru ohipa, aita râ i faataahia i roto i teie mau irava e aha te huru o taua ohipa ra.

He maha nga whakamaoritanga o te Paipera kua whakawhiwhia sebó hei "pono". Ano, e korero ana tera mo te ahua o te hinengaro nui atu i nga mahi motuhake, a he mea nui tenei hei pupuri i te mahara.

Ko te tangata e karakia ana, e wehi ana i te Atua, kua eke tona aroha ki te Atua ki te taumata o te karakia, he tangata e mohiotia ana he tangata karakia. Ko tana karakia he tohu mo tona oranga. Ka korero ia i te korero me te hikoi haere. Ko tana tino hiahia kia rite ki tona Atua. No reira, te mau mea atoa ta ’na e rave i roto i to ’na oraraa, ua arataihia ïa e te mana‘o hi‘opoa ia ’na iho, “E au anei te reira i to ’u Atua?”

Hei poto, ehara tana karakia mo te mahi i tetahi momo kawa i whakaritea e nga tangata i roto i te karakia tikanga. O ta ’na haamoriraa to ’na huru oraraa.

Noa ’tu râ, e tia ia tatou ia haapao maitai i te aravihi no te haavare ia ’na iho o tei riro ei tuhaa no te tino hi‘a. I nga rautau kua hipa, i te wa e karakia ana (sebó) Ua tutui te mau Kerisetiano i te hoê hoa haamori i nia i te pou, ua mana‘o ratou e te pûpû ra ratou i te hoê taviniraa mo‘a aore ra te hoê taviniraa faatura i te Atua. I teie mahana, te mana‘o ra te mau Ite no Iehova te haamori ra ratou i te Atua (sebó) ia haapae ratou i te hoê hoa faaroo no te mea te patoi ra oia i te tahi mau ofatiraa a te Tino Aratai, mai to ratou huru haavarevare 10 matahiti i te apitiraa i te Faanahonahoraa a te mau Nunaa Amui aore ra to ratou hamani-ino-raa i te mau tausani haavaraa tamarii.

Waihoki, ka taea te tuku sebó (he whakaute, he karakia, he karakia ranei) ki te Atua he. Ua faahapa Iesu i te sebó o te mau papai parau, e te mau Pharisea, e te mau tahu‘a, no te mea na te Atua i haapii mai i te mau faaueraa a te taata. Ka mea a Ihu, “E karakia ana ratou [sebó] maumau ahau; te haapii nei ratou i te mau faaueraa a te taata nei ei haapiiraa ». Mataio (15:9 BSB) No reira, ua haavare ratou i te Atua e aita ratou i pee ia ’na. Te Atua ta ratou e pee ra o Satani ïa e ua parau Iesu ia ratou:

Na to koutou matua koutou, na te rewera, e hiahia ana hoki kia mea i tana i hiahia ai. He kaikohuru ia no te timatanga, kihai i pai ki te pupuri i te pono, no te mea kahore he pono i roto ia ia. Ka teka ia, ka korero ia i tona reo ake, no te mea he tangata teka ia, ko te matua hoki o te teka. ( Ioane 8:44 , BSB )

I teie nei, ua tae mai tatou i te toru o te ta‘o Heleni i hurihia na roto i te “haamoriraa” i roto i te Bibilia.

Thréskeia (whakaahua): Karakia, kawa me te tikanga

Sebó (verb): whakaute me te karakia

Latreuó (kupu): mahi tapu

Ko te Whakaaro a Kaha e homai ana ki a matou:

Latreuó

Whakamaramatanga: to serve

Whakamahinga: E mahi ana ahau, ina koa ki te Atua, penei pea: Ka karakia ahau.

Ko etahi whakamaoritanga ka huri hei "karakia". Hei tauira:

Ka whiua hoki e ahau te iwi e whakamahia ai ratou: a ka puta mai ratou i taua whenua, a ka koropiko.latreuó] Ko ahau i tenei wahi. '(Nga Mahi 7: 7 MAORI)

“Ua fariu ê râ te Atua ia ratou, tuu atura ia ratou ia haamori [latreuó] o te ra, te marama me nga whetu. ( Ohipa 7:42 )

Tera râ, mea au a‘e na te huriraa o te ao apî ia huri latreuó ei “taviniraa mo‘a” o te faaho‘i mai ia tatou i to Iesu farereiraa i te Diabolo ta tatou i tauaparau i te omuaraa o teie ripene video:

“Haere atu, e Hatana! Ua papaihia hoi, ‘O to Atua ra o Iehova ta oe e haamori, e ia ’na ana‘e ta oe e pûpû i te hoê taviniraa mo‘a.latreuó].’” ( Mt 4:10 NWT )

Ua taai Iesu i te haamoriraa i te Atua e te taviniraa i te Atua.

Eaha râ no nia i te tuhaa matamua o taua faahaparaa ra i to Iesu parauraa e: “O to Atua ra o Iehova ta oe e haamori.” ( Mataio 4:10 NWT )?

E hara tena kupu Ko Thréskeia, kahore he sebó, he latreuó ranei.  Ko te wha tenei o nga kupu Kariki i whakamaoritia hei karakia i roto i nga Paipera Ingarihi a ko te kupu tenei i puta ai te taitara o tenei riipene ataata. Tera te haamoriraa e tia ia tatou ia pûpû ia Iesu, e o te haamoriraa ta te mau Ite no Iehova e ore e farii. Ko te karakia tenei a nga Kaititiro ki nga tangata. Te mea maere, aita te rahiraa o te mau haapaoraa i roto i te Amuiraa faaroo Kerisetiano e parau ra e e pûpû ratou i teie haamoriraa ia Iesu i te na reira, e haamori ratou i te taata. Ko tenei kupu i te reo Kariki ko proskuneó.

E ai ki ta Concordance:

Proskuneó te tikanga:

Definition: to do reverence to

Whakamahinga: Ka tuku turi ahau ki te koropiko, ki te karakia.

Proskuneó he kupu whakahiato.

HELPS Word-studies e kii ana i ahu mai i "prós, "ki" me te kyneo, "ki te kihi". E pa ana ki te kihi i te whenua i te wa e piko ana ki te aroaro o te rangatira; ki te karakia, kua ineine “ki te hinga ki raro, ki te koropiko ki runga i nga turi” (DNTT); ki te "whakamoemiti" (BAGD)"

I te tahi mau taime, te huri ra te Traduction du monde nouveau i te reira na roto i te “haamoriraa” e i te tahi mau taime na roto i te “tuuturaa”. He tino rereke tenei kaore he rereke. Ei hi‘oraa, i to Petero tomoraa i roto i te fare o Korenelio, te Kerisetiano Etene matamua, te taio nei tatou e: “A tomo atu ai o Petero, ua farerei maira Korenelio ia ’na, tipapa ihora i raro i tana pae avae, koropiko [proskuneó] ki a ia. Ua faatia a‘era râ Petero ia ’na i nia, na ô atura: “A tia; He tangata ano ahau.” ( Ohipa 10:25, 26 ).

Te huri nei te rahiraa o te mau Bibilia i te reira mai “te haamori ia ’na”. Ei hi‘oraa, te horoa maira te New American Standard Bible e: “A tomo mai ai o Petero i roto, ua farerei maira Korenelio ia ’na, tipapa ihora i raro i tana pae avae, koropiko ia.”

E tano ia tapao no te piahi Bibilia paari e te vai ra te hoê huru tupuraa e te mau parau i roto i te Apokalupo i reira te aposetolo Ioane i parau ai e:

“Na ka hinga ahau ki mua i ona waewae ki te karakia [proskuneó] ia. Ua parau mai râ oia ia ’u: “A ara! Kaua e pena! Ko ahau anake he hoa pononga no koutou me o koutou tuakana e mahi ana i te whakaaturanga ki a Ihu. Karakia [proskuneó] te Atua; o te faaite hoi ia Iesu, o tei tupu ïa i te tohuraa.” ( Apokalupo 19:10 , NWT ).

I ǒ nei, te faaohipa ra te Traduction du monde nouveau i te parau ra “haamori” eiaha râ i te “tipapa” no te hoê â ta‘o, proskuneó. No te aha o Korenelio i faaitehia ’i i te pi‘o, area o Ioane te haamorihia ra ia faaohipahia te hoê â ta‘o Heleni i na vahi e piti e ua hoê â huru tupuraa.

I roto i te Hebera 1:6 te taio nei tatou i roto i te Traduction du monde nouveau:

“Ia faaho‘i faahou mai râ oia i ta ’na Tamaiti fanau tahi i te fenua nei, ua na ô oia e: “E ia haamori te mau melahi atoa a te Atua ia ’na.” ( Hebera 1:6 ).

Tera râ, i roto i te tahi atu mau huriraa Bibilia te taio nei tatou e te haamori ra te mau melahi ia ’na.

No te aha te huriraa o te ao apî e faaohipa ’i i te parau “tuu” eiaha râ i te “haamori” i roto i teie mau hi‘oraa? I te mea he kaumatua o mua i roto i te Whakahaerenga o nga Kaititiro a Ihowa, ka taea e au te kii me te kore e ruarua ko te hanga i tetahi wehewehenga hangai i runga i te taha whakapono. No te mau Ite no Iehova, e nehenehe outou e haamori i te Atua, eita râ outou e nehenehe e haamori ia Iesu. Peneia'e ua na reira ratou i te omuaraa no te patoi i te mana o te trinitarianism. Ua tae roa ratou i te faaiti ia Iesu i te tiaraa o te hoê melahi, noa ’tu te melahi rahi o Mikaela. Inaianei kia marama, kare au e whakapono ana ki te Tokotoru. Noa ’tu râ, no te haamori ia Iesu, mai ta tatou e ite mai, e ere ïa i te mea titauhia ia farii e e Toru Tahi te Atua.

E haafifi rahi roa te mana‘o haava mana‘o i te maramaramaraa i te Bibilia, no reira hou a haere ai i mua, e taa maitai ana‘e i te parau. proskuneó tino tikanga.

E haamana‘o outou i te aamu o te vero mata‘i i to Iesu haereraa mai i ta ’na mau pǐpǐ na nia i to ratou poti ravaai i te haereraa na nia i te pape, e ua ani o Petero ia na reira atoa, i muri iho râ, ua haamata a‘era oia i te feaa e ua topa. Ka panui te kaute:

“I reira iho kua totoro atu te ringa o Ihu, ka mau ki a Pita. "E te hunga whakapono iti," ka mea ia, "he aha koe i ruarua ai?" Ano ka eke ano ratou ki te kaipuke, mariri iho te hau. Katahi te hunga i runga i te poti i koropiko ki a ia (proskuneó,) i te na ôraa e, “O oe mau te Tamaiti a te Atua!” ( Mataio 14:31-33 BSB ).

No te aha te New World Translation i maiti ai i te huri, proskuneó, i roto i teie faatiaraa mai te “tipapa” i te tahi atu mau vahi e faarirohia te reira ei haamoriraa? No te aha fatata te mau huriraa atoa i pee ai i te Berean Study Bible ma te parau e ua haamori te mau pǐpǐ ia Iesu i roto i teie hi‘oraa? Hei whakautu i tena, me mohio tatou he aha te kupu proskuneó ko te tikanga ki nga kaikorero Kariki i te ao tawhito.

Proskuneó Ko te tikanga o te "tuohu ki raro ka kihi i te whenua." Ina hoki, he aha te ahua ka puta ki to hinengaro i a koe e panui ana i tenei waahanga. Ua haapopou noa anei te mau pǐpǐ i te Fatu? "He tino pai tena e te Ariki, he aha taau i mahi i reira, i te hikoi i runga i te wai me te ata noho i te tupuhi. Matao. Koodos ki a koe!”

Kao! Ua riaria roa ratou i teie faaiteraa mana riaria, i to ratou iteraa e tei raro a‘e te mau mea rii i raro a‘e ia Iesu—te vero ra te vero, te pape i te turu ia ’na—e tuturi ihora ratou i raro e pi‘o i mua ia ’na. Ka kihi i te whenua, hei korero. He mahi tukunga katoa tenei. Proskuneó he kupu e whakaatu ana i te tukunga katoa. Ko te tukunga katoa e tohu ana i te tino ngohengohe. Teie râ, i to Korenelio na reira atoa i mua ia Petero, ua parau te aposetolo ia ’na eiaha e na reira. He tangata rite tonu ia ki a Koroniria. E i to Ioane pi‘o i raro no te kihi i te fenua i mua i te melahi, ua parau te melahi ia ’na eiaha e na reira. Noa ’tu e e melahi parau-tia oia, e hoa tavini noa oia. Kare ia i tika kia rongo a Hoani. Tera râ, i to te mau pǐpǐ pi‘o i raro e ua kihi i te fenua i mua ia Iesu, aita Iesu i faahapa ia ratou e aita atoa i parau ia ratou eiaha e na reira. Te parau ra te Hebera 1:6 e e pi‘o atoa te mau melahi i raro e e kihi i te fenua i mua ia Iesu, e e na reira atoa ratou ia au i te faaueraa a te Atua.

I teie nei mai te peu e e parau atu vau ia oe ia rave i te tahi mea, e auraro anei oe ia ’u ma te feaa ore? Koe pai kaua. He aha te kore? No te mea he tangata noa ahau penei i a koe. Eaha râ mai te peu e e haere mai te hoê melahi e e parau atu ia oe ia rave i te tahi mea? E faaroo anei oe i te melahi ma te here ore e ma te ore e uiui? Ano, pai ake kia kaua koe. Ua parau o Paulo i to Galatia e noa ’tu e “e parau mai te hoê melahi no te ra‘i mai ia outou i te parau maitai i hau atu i te parau apî maitai ta matou i parau atu ia outou na, ia anatemahia oia.” (Galatia 1:8 NWT)

I teie nei, a ui ia outou iho, ia ho‘i mai Iesu, e haapao anei outou i te mau mea atoa ta ’na e parau mai ia outou ia rave ma te feaa ore? Ka kite koe i te rereketanga?

I to Iesu tia-faahou-raa, ua parau oia i ta ’na mau pǐpǐ e “ua horoahia mai te mana atoa i nia i te ra‘i e te ao atoa nei.” ( Mataio 28:18 NWT )

Na wai i hoatu te mana katoa ki a ia? To tatou Metua i te Ao ra, papu maitai. No reira, mai te mea e parau mai Iesu ia tatou ia rave i te tahi mea, mai te mea ra e na to tatou Metua iho i te Ao ra e parau mai ia tatou. Kaore he rereke, tika? Engari ki te korero tetahi tangata ki a koe ki te mahi i tetahi mea e kii ana i kii te Atua ki a ia ki te korero ki a koe, he rereke tera, katahi ano ka patai koe ki te Atua, kaore koe?

“Ia hinaaro te hoê taata i te rave i To ’na hinaaro, e ite ïa oia i te haapiiraa e na te Atua anei e na ’u iho e parau ra. Ko te tangata e korero ana i tona ake ahua, e whai ana ia i tona ake kororia; o tei imi râ i te hanahana o tei tono mai ia ’na ra, e parau mau ïa teie, e aore roa e parau-tia ore i roto ia ’na”. ( Ioane 7:17, 18 )

Ka korero ano a Ihu ki a tatou:

“Oia mau ta ’u e parau atu ia outou nei, E ore te Tamaiti e tia ia rave i te hoê noa ’‘e mea na ’na ana‘e iho, maori râ o ta ’na i ite i te Metua i te raveraa ra. Ko nga mea katoa hoki e mea ai tetahi, he pera ano ta te Tama. (Ioane 5:19 NWT)

Na, ka koropiko koe ki a Ihu? Ka pai koe proskuneó Ihu? Arā, ka tuku katoa atu koe ki a ia? Kia mahara, proskuneó o te ta‘o Heleni ïa no te haamoriraa o te faaite ra i te auraroraa taatoa. Mena ka puta mai a Ihu ki mua i a koe i tenei wa tonu, ka aha koe? Pahia tona tuara ka mea, “Nau mai, e te Ariki. Pai ki te kite i a koe. He aha koe i roa ai?” Kao! Te mea matamua e tia ia tatou ia tuturi i raro, ia pi‘o i raro i te fenua no te faaite e ua ineine tatou i te auraro roa ia ’na. Tera te auraa e haamori mau ia Iesu. Ma te haamori ia Iesu, te haamori ra tatou ia Iehova, te Metua, no te mea te auraro nei tatou i ta ’na faanahoraa. Ua tuu oia i te Tamaiti e ua parau mai oia ia tatou, e toru a‘e taime, “Ta ’u Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia ’na; whakarongo ki a ia.” ( Mataio 17:5 NWT )

Kia mahara koe i to tamarikitanga me te mahi tutu? Ka ki mai to matua, “Kare koe e whakarongo mai ki ahau. Whakarongo mai ki ahau!” Katahi ratou ka kii ki a koe ki te mahi i tetahi mea ka mohio koe he pai ake te mahi.

Ua parau mai to tatou Metua i te Ao ra, te Atua mau hoê roa: “Ta ’u Tamaiti teie… a faaroo ia ’na!”

He pai ake te whakarongo. He pai ake te tuku atu. I pai ake taatau proskuneó, koropiko ki to tatou Ariki, ki a Ihu.

Koinei te waahi ka uru te tangata. Eita ta ratou e nehenehe e faaoti e nafea ia haamori i te Atua ra o Iehova e ia Iesu Mesia. Te parau ra te Bibilia e eita ta oe e nehenehe e tavini e piti fatu, e ere anei e au te haamoriraa ia Iesu e ia Iehova i te tamata i te tavini e piti fatu? Ua parau Iesu i te Diabolo ia haamori noa [proskuneó] Te Atua, me pehea e whakaae ai ia ki te karakia. Ka taea e tetahi Torutoru te huri i tenei ma te kii e mahi ana na te mea ko Ihu te Atua. Tino? No te aha ïa te Bibilia e ore ai e parau ia tatou ia haamori atoa i te varua mo‘a? Kao, he whakamarama ngawari ake. Ia parau te Atua ia tatou eiaha e haamori i te tahi atu mau atua maori râ ia ’na, na vai e faaoti eaha te auraa ia haamori i te Atua? Te tangata karakia? Aita, na te Atua e faaoti e nafea ia haamori ia ’na. Te mea ta te Metua e tiai nei ia tatou, o te auraroraa ïa. I teie nei, mai te mea e farii au i te auraro hope roa i to’u Metua i te Ao ra, te Atua ra o Iehova, e i muri iho, e parau mai oia ia’u ia auraro hope roa i ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia, e parau anei au e, « Aroha mai, e te Atua. Kaore e taea tera. Ka tuku noa ahau ki a koe?” Ka taea e tatou te kite i te ahua wawau o tera tu tu? Te parau ra Iehova, “Te hinaaro nei au ia auraro mai outou ia ’u na roto i ta ’u Tamaiti. Te haapa'oraa ia'na o te haapa'oraa ïa ia'u ».

E te na ô ra tatou, “E aroha mai, e Iehova, e nehenehe noa ta ’u e auraro i te mau faaueraa ta oe i horoa mai na ’u. Kaore ahau e whakaae ki te takawaenga i waenganui i a koe me ahau.

A haamana‘o e aita o Iesu e rave noa i to ’na iho mana‘o, no reira te auraroraa ia Iesu o te auraroraa ïa i te Metua. No reira Iesu i piihia ’i “te Parau a te Atua”. Te haamana‘o ra paha outou i te Hebera 1:6 e piti taime to tatou taioraa i teie nei. I te wahi e kiia ana ka kawea mai e te Matua tana whanau matamua, a ka koropiko nga anahera katoa ki a ia. Na ko wai kei te kawe mai ko wai? Ko te Matua kei te kawe mai i te tama. O vai te parau ra i te mau melahi ia haamori i te Tamaiti? Te Matua. Na kei a koe.

Ka ui ano nga tangata, "Katahi ka inoi ahau ki a wai?" Tuatahi o nga mea katoa, e kore te inoi he proskuneó. Ko te inoi te wahi e taea ai e koe te korero ki te Atua. I teie nei, ua haere mai Iesu no te faatia ia oe ia pii ia Iehova to oe Metua. I mua i a ia, kaore i taea. I mua i a ia, he pani matou. I te mea e tamaiti faaamuhia oe na te Atua i teie nei, no te aha oe e ore ai e hinaaro e paraparau i to oe metua tane? “E Apa, e Pa.” E hiahia ana koe ki te korero ki a Ihu hoki. Kaati, karekau he tangata hei aukati i a koe. He aha te take ka waiho hei mea?

Inaianei kua whakatauhia e tatou he aha te tikanga o te karakia ki te Atua me te Karaiti, me korero tatou ki tetahi atu waahanga o te taitara ataata; te tuhaa i parau ai au e te haamori mau ra te mau Ite no Iehova i te tane. Te mana‘o ra ratou e te haamori ra ratou i te Atua ra o Iehova, inaha, aita. Te haamori nei ratou i te tane. Eiaha râ tatou e taotia i te reira i te mau Ite no Iehova ana‘e. E parau te rahiraa o te mau melo o te haapaoraa faanahohia e te haamori ra ratou ia Iesu, tera râ, te haamori ra ratou i te taata.

A haamana‘o na i te taata o te Atua tei haavarehia e te hoê peropheta tahito i roto i Te mau arii 1, 13:18, 19 ? Na ka teka te poropiti koroheke ki te tangata a te Atua i haere mai i Hura, i korerotia mai hoki e te Atua kia kaua e kai tahi, kia kaua e inu tahi me te tangata, a ka haere ki tona kainga na te ara ke. Ua parau te peropheta haavare e:

“Ua parau atura oia ia ’na: “E peropheta atoa hoi au mai ia oe ra, e ua parau mai te hoê melahi ia ’u i te parau a Iehova, E ho‘i mai oia na muri ia oe i to fare ia amu oia i te maa e ia inu i te pape. (Nana i tinihanga ki a ia.) Heoi hoki ana raua ko ia ki te kai taro, ki te inu wai i roto i tona whare. (Te mau arii 1, 13:18, 19)

Ua faautua te Atua ra o Iehova ia ’na no to ’na faaroo ore. Ua auraro aore ra ua auraro oia i te hoê taata eiaha râ i te Atua. I taua wa, i karakia ia [proskuneó] he tangata na te mea ko te tikanga tena o te kupu. Ua roohia oia i te mau faahopearaa.

Eita te Atua ra o Iehova e paraparau mai ia tatou mai ta ’na i parau i te peropheta i roto i te mau Arii 1. Ua paraparau mai râ Iehova ia tatou na roto i te Bibilia. Te paraparau mai nei oia ia tatou na roto i ta ’na Tamaiti, o Iesu, tei papaihia ta ’na mau parau e haapiiraa i roto i te mau Papai. E au tatou i tera “taata a te Atua” i roto i te 1 Te mau Arii. Ka korero te Atua ki a tatou ko tehea huarahi hei whai. Ka mahia e ia tenei na roto i tana kupu te Paipera kei a tatou katoa ka taea e tatou katoa te korero ma tatou ake.

Na, ki te kii tetahi tangata he poropiti ia—he mema ranei ia no te Tino Kawana, he kaikauwhau TV ranei, he Pope ranei i Roma—mehemea ka kii mai taua tangata kei te korero te Atua ki a ia, katahi ka kii mai ki a tatou ki te tango i tetahi atu. te ara ki te kainga, he huarahi ke atu i tera i whakatakotoria e te Atua i roto i te Karaipiture, katahi tatou ka tutu ki taua tangata. Ki te kore tatou e mahi, ki te rongo tatou ki taua tangata, e karakia ana tatou ki a ia. Te pi‘o nei tatou i raro e te aparaa i te fenua i mua ia ’na no te mea te auraro nei tatou ia ’na maoti i te auraro i te Atua ra o Iehova. He tino kino tenei.

Ka teka nga tangata. Ko nga tangata e korero ana i to ratou ake taketake, e rapu ana i to ratou ake kororia, ehara i te kororia o te Atua.

Te mea peapea, aita to ’u mau hoa tahito i roto i te Faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova e haapao i teie faaueraa. Mena kaore koe e whakaae, whakamatauhia he whakamatautau iti. A ani ia ratou e te vai ra anei te tahi mea i roto i te Bibilia e parau ra ia ratou ia rave i te hoê ohipa, tera râ, ua parau te Tino aratai ia ratou ia rave i te tahi atu ohipa, eaha ta ratou e auraro? Ka miharo koe ki te whakautu.

Ua parau mai te hoê matahiapo no te tahi atu fenua o tei tavini hau atu i te 20 matahiti i te maoro no nia i te hoê fare haapiiraa a te mau matahiapo ta ’na i haere i reira te hoê o te mau orometua haapii i haere mai ai mai Brooklyn mai. Ua tapea teie taata tuiroo i te hoê Bibilia e tapo‘i ereere to ’na e ua parau i te piha haapiiraa, “Ia parau mai te Tino aratai e mea ninamu te api parau o teie Bibilia, e ninamu ïa.” He rite ano nga wheako i a au ano.

Te taa ra ia ’u e mea fifi roa ia taa i te tahi mau irava Bibilia e no reira te mau Ite no Iehova e tiaturi ai i te mau tane tiaau, te vai ra râ te tahi mau mea e ere i te mea fifi ia taa. Ua tupu te tahi ohipa i te matahiti 2012 o tei haamaere i te mau Ite no Iehova atoa, no te mea te parau ra ratou e tei roto ratou i te parau mau e te parau ra ratou e te haamori ra ratou [proskuneó, e auraro] i te Atua ra o Iehova.

I taua matahiti ra to te Tino Aratai i rave ma te teoteo i nia i te tiaraa o te “tavini haapao maitai e te paari,” e ua titau i te mau Ite no Iehova atoa ia auraro i ta ratou tatararaa o te mau Papai. Ua pii ratou ia ratou iho i mua i te taata ei “Taunai no te haapiiraa.” (Google it if you doubt me.) Na wai ratou i whakatu hei Kaitiaki mo te Akoranga. Ua parau Iesu e “o tei parau i to ’na iho mana‘o, te imi ra ïa i to ’na iho hanahana.” (Ioane 7:18, NWT)

I roto i nga hitori katoa o te Whakahaere, ko te "whakapaea" i kiia ko te pononga pono me te whai whakaaro, engari i te tau 2012, ka mau te Tino Kawana i taua koroka ki runga i a ratou, kare noa he muhumuhu whakahee mai i te kahui. Mīharo!

Te parau nei taua mau taata ra e o ratou te ravea a te Atua no te paraparau. E kii ana ratou he whakakapi mo te Karaiti pera i ta tatou e kite nei i a raatau putanga 2017 o te NWT i te 2 Cor 2: 20.

“Na, he karere matou na te Karaiti, me te mea ko te Atua tenei kei roto ia matou e karanga ana. Ei mono no te Mesia, te taparu nei matou: “Ia faafaitehia outou e te Atua.”

Ko te kupu "whakakapi" karekau e puta i te tuhinga taketake. Ua tuuhia mai e te tomite Huriraa o te ao apî.

Ei mono no Iesu Mesia, te tiai nei ratou ia auraro te mau Ite no Iehova ia ratou ma te ore e tiai. Hei tauira, whakarongo ki tenei waahanga mai i Te Paremata:

“Ia aro mai “te Asura”… e ere paha te aratairaa faaora ta tatou e fana‘o no ǒ mai i te faanahonahoraa a Iehova i te mea tano ia au i te hi‘oraa o te taata. Me noho rite tatou katoa ki te whakarongo ki nga tohutohu ka riro mai i a tatou, ahakoa he pai enei mai i te tirohanga rautaki, i te tirohanga tangata, kaore ranei."
(w13 11 / 15 p. 20 par. 17 Hepara e whitu, E waru Dukes — He Aha ta Ratau mo Tatou Nei)

E hi‘o ratou ia ratou iho mai te hoê Mose amui. Ia patoi te hoê taata ia ratou, e faariro ratou i taua taata ra ei Kora no teie nei tau, o tei patoi ia Mose. E ere râ teie mau taata i te aifaito no teie tau ia Mose. O Iesu te Mose rahi a‘e e te taata e tiai ia pee te taata ia ratou eiaha râ ia pee ia Iesu, te parahi ra ïa i te parahiraa o Mose.

Te tiaturi nei te mau Ite no Iehova e o teie mau tane o te Tino aratai te taviri no to ratou ora.

Te parau nei teie mau taata e e arii e e tahu‘a ratou ta Iesu i maiti e e faahaamana‘o i te mau Ite no Iehova e “eiaha roa ’tu ratou e haamoe e tei to ratou oraraa i nia i ta ratou turu itoito i te mau “taeae” faatavaihia o te Mesia i nia i te fenua nei. (w12 3/15 api 20 par. 2)

Te parau nei râ te Atua ra o Iehova:

"Kaua e whakawhirinaki ki nga rangatira, ki nga tangata mate nei, e kore nei e taea te whakaora." (Salamo 146:3 BSB)

Kaore he tangata, kaore he roopu tane, kaore he Pope, kaore he Katinara, kaore he Arch Bishop, kaore he Kaikauwhau TV, kaore ano hoki te Tino Kawana hei kohatu kokonga o to tatou whakaoranga. O Iesu Mesia ana‘e tei rave i taua ohipa ra.

Ko te kohatu tenei i kiia nei e koutou, e nga kaihanga, kua meinga tenei hei mo te kokonga. Kare oki e ora i tetai ua atu, kare oki e ingoa ke atu i raro ake i te rangi i orongaia mai ki te tangata nei, e ora ai tatou.” ( Ohipa 4:11, 12 ).

Ma te papu maitai, ua maere roa vau i te mea e mea ohie roa to ’u mau hoa Ite no Iehova i mutaa ihora i roto i te haamoriraa a te taata. Kei te korero ahau mo nga tane me nga wahine kua mohio ahau mo nga tekau tau. He tangata pakeke me te tangata mohio. Teie râ, aita ratou i taa ê i to Korinetia ta Paulo i a‘o ia ’na i papai:

“E pai ana hoki koutou kia ata hanga ki te hunga whakaarokore, i te mea he tangata whai whakaaro koutou. Inaha, ua faaoromai outou i te taata e faatîtî mai ia outou, o te amu i [ta outou], o te haru [i ta outou], o tei faateitei ia ’na iho i nia ia [outou], o te tairi ia outou i to outou mata.” ( Korinetia 2, 11:19, 20 , NWT )

I haere ki hea nga whakaaro tika o oku hoa o mua?

Tukua ahau ki te whakahua i nga kupu a Paora ki nga Koriniti, i te korero ki oku hoa aroha:

He aha koe i pai ai ki te whakamanawanui ki te hunga poauau? No te aha outou e faaoromai ai i te hoê Tino aratai o te faatîtî ia outou na roto i te titau-manihini-raa i te auraro-maite-raa i ta ratou mau faaueraa atoa, ma te faaite atu ia outou eaha te mau oroa ta outou e nehenehe e faahanahana, eaha te mau rapaauraa ta outou e nehenehe e e ore e farii, eaha te faaanaanataeraa ta outou e nehenehe e faaroo? He aha koe ka mau tonu ai ki tetahi Tino Kawana e kai ana i a koe ma te hoko atu i nga rawa o te whare rangatiratanga o te rangatiratanga mai i raro i ou waewae? No te aha outou e faaoroma‘i ai i te hoê Tino aratai o te haru mai i ta outou mau tao‘a, na roto i te raveraa i te taatoaraa o te mau moni hau atu i roto i ta outou moni a te amuiraa? He aha koe i koropiko ai ki nga tangata e whakakake ana ki a koe? No te aha outou e faaoromai ai i te mau taata o te tairi ia outou i to outou mata, na roto i te aniraa ia outou ia fariu ê i ta outou iho mau tamarii o te faaoti e eita ratou e hinaaro faahou e riro ei Ite no Iehova? Te mau tane e faaohipa nei i te haamǎta‘uraa o te tiavaruraa ei mauhaa no te turai ia outou ia pi‘o i raro ia ratou e ia auraro.

Te parau nei te Tino aratai e o ’na te tavini haapao maitai e te paari, tera râ, no te aha te reira e riro ai ei tavini haapao maitai e te paari? Eita te tavini e nehenehe e haapao maitai mai te peu e e haapii oia i te parau haavare. Kare e taea e ia te whai whakaaro nui ki te whakahihiri ia ki te kii he pono me te whai whakaaro, kaua ki te tatari mo tona rangatira ki te hoki mai. Ia au i ta oe i ite no nia i te mau ohipa o te aamu e te mau ohipa a te Tino Aratai i teie nei, i to oe mana‘o, e faataaraa tano anei te Mataio 24:45-47 no ratou, te tavini haapao maitai e te paari, aore ra e tano anei te mau irava i muri iho?

“Otiia ki te mea taua pononga kino i roto i tona ngakau, Ka roa te roa o toku ariki, a ka anga ka patu i ona hoa pononga, ka kai, ka inu tahi me te hunga haurangi nui, ka haere mai te rangatira o taua pononga i te ra e mahi ai ia. kaua e mahara, i te haora e kore ai ia e mohio, a ka whiua ia e ia ki te taikaha rawa, ka whakaritea he wahi mona i roto i te hunga tinihanga. Ko reira ano tona tangi, te teteatanga o ona niho. ( Mataio 24:48-51 NWT )

E oioi te Tino aratai i te tapao i te taata e ore e au ia ratou mai te hoê apotata taero. Mai te hoê taata tahutahu o te haafariu ê ia outou na roto i te hoê rima i ǒ nei, a rave noa ’i to ’na rima i te hi‘o, te na ô ra ratou, “A ara i te feia patoi e te feia taiva. Kaua rawa e whakarongo ki a ratou kei mamingatia koe e nga kupu ngawari.

Engari ko wai kei te mahi whakapohehe? Te na ô ra te Bibilia:

“Eiaha roa outou e haavarehia e te hoê taata, no te mea e ore e tae mai maori râ ia tae mai te taivaraa e ia faaitehia mai te taata ino, te tamaiti a te haamouraa. Ua tuuhia oia i roto i te patoiraa e ua faateitei oia ia ’na iho i nia i te mau taata atoa e parauhia ra “te atua” aore ra te hoê tao‘a faatura, no reira oia e parahi ai i roto i te hiero o te Atua, ma te faaite i mua i te taata e e atua oia. Aita anei outou e mana‘o ra, i to ’u parahiraa i pihai iho ia outou, ua parau noa vau ia outou i teie nei mau parau?” ( Tesalonia 2, 2:3-5 ) NWT

I teie nei, mai te peu e te mana‘o ra outou e o te mau Ite no Iehova ana‘e ta ’u e aro ra, ua hape ïa outou. Mena he Katorika koe, he Momoni ranei, he kaikauwhau i te rongopai, tetahi atu whakapono Karaitiana ranei, a ka pai koe ki te whakapono kei te karakia koe ki a Ihu, ka tono atu ahau ki a koe kia ata titiro ki te ahua o to karakia. Kei te inoi koe ki a Ihu? E whakamoemiti ana koe ki a Ihu? Kei te kauwhau koe ia Ihu? He pai, he pai, engari ehara tera i te karakia. Kia mahara ki te tikanga o te kupu. Ki te tuohu ki te kihi i te whenua; i etahi atu kupu, ki te tino tuku ki a Ihu. Mena ka kii mai to whare karakia ki a koe he pai ki te tuohu ki raro i te aroaro o tetahi ture me te inoi ki taua ture, taua whakapakoko, kei te whakarongo koe ki to hahi? No te mea te parau ra te Bibilia ia tatou ia haapae i te haamoriraa idolo na roto i to ’na mau huru atoa. Ko Ihu tena e korero ana. E kii ana to hahi kia uru koe ki nga mahi torangapu? No te mea te parau ra Iesu e e ere tatou i to teie nei ao. E kii ana to hahi ki a koe he pai ki te hapai patu me te patu i nga hoa Karaitiana kei tera taha o te rohe? No te mea te parau ra Iesu ia here tatou i to tatou mau taeae e tuahine e te feia e ora i te ‘o‘e e pohe ïa i te ‘o‘e.

Ko te karakia ki a Ihu, ko te ngohengohe kore here ki a ia, he uaua, no te mea ka taupatupatu tatou ki te ao, tae noa ki te ao e kiia nei he Karaitiana.

Te parau ra te Bibilia e ua fatata te tau e haavahia ’i te mau hara a te ekalesia e te Atua. Mai ia ’na i haamou i to ’na nunaa tahito, o Iseraela i te tau o te Mesia, no to ratou taivaraa, e haamou atoa oia i te haapaoraa. Kare au e kii he karakia teka no te mea he tautology tera. Ko te karakia he momo karakia kua whakatauhia e te tangata, no reira he teka te tikanga. A he rereke ki te karakia. Ua parau o Iesu i te vahine Samaria e eita te Atua e farii i te haamoriraa i Ierusalema i te hiero, aore atoa i nia i te mou‘a i reira te mau ati Samaria e haamori ai. Ua imi râ oia i te taata, e ere i te hoê faanahonahoraa, te hoê vahi, te hoê ekalesia, aore ra te tahi atu mau faanahoraa a te ekalesia. Te imi ra oia i te taata e haamori ia ’na ma te varua e te parau mau.

No reira Iesu i parau mai ai ia tatou na roto ia Ioane i roto i te Apokalupo ia haere atu i rapae au mai roto mai ia ’na e to ’u mau taata mai te peu e eita outou e hinaaro e amui atu ia ’na i roto i ta ’na mau hara. ( Apokalupo 18:4,5, XNUMX ). Ano, ka rite ki a Hiruharama i mua, ka whakangaromia e te Atua te karakia mo ana hara. Mea maitai a‘e ia ore tatou ia tomo i roto ia Babulonia Rahi ia tae i te taime.

Hei whakamutunga, ka maumahara koe ki tera proskuneó, karakia, i te reo Kariki ko te kihi i te whenua i mua i nga waewae o tetahi. Ka kihi ranei tatou i te whenua i mua i a Ihu ma te tuku katoa ki a ia ma te kore here ahakoa te utu?

Ka waiho e ahau tenei whakaaro whakamutunga mai i te Waiata 2:12.

Kihia te tama kei riri, kei mate koutou i te huarahi, ka mura wawe hoki tona riri. Ka hari te hunga katoa e whakawhirinaki ana ki a ia.” (Salamo 2:12)

Mauruuru koe mo to wa me to aro.

Meleti Vivlon

Nga Tuhinga na Meleti Vivlon.
    199
    0
    E pai ana ki o whakaaro, tena koa.x