[Muamua faʻaalia ia Aperila 28 o le tausaga nei, ua ou toe lolomiina (ma faʻafouga) lenei tusitusiga aua o le vaiaso lenei tatou te suʻesuʻeina ai lenei tusitusiga o Le Olomatamata. - MV]
E foliga mai o le faamoemoega e tasi o lenei, o le tusitusiga lona tolu i le Iulai 15, 2013 Le Olomatamata  o le faʻamautuina lea o le faʻavae mo le malamalama fou tuʻuina mai i le tusitusiga mulimuli i lenei lomiga. Afai ua maeʻa ona e faitauina tusitusiga o suʻesuʻega a le mekasini, o le a e iloa ai ua aʻoaʻoina foʻi i tatou o sui e toʻavalu o le Vaega Pule, o loʻo avea ma tausimea faʻamaoni i lona atoaga. Faʻafefea ona tatou iloa na fetalai Iesu i se toʻaitiiti o aliʻi a o talanoa e uiga i le auauna faʻamaoni na ia tofia e fafaga le 'aufaigaluega? O le mafuaaga, e pei ona faataatia mai i lenei tusitusiga lona tolu, o lona faataatiaina o le faataʻitaʻiga mo lenei faatulagaga i le auala na ia faia ai se vavega faapitoa, le fafagaina o le faitau afe o tagata na o latou faaaogaina nai nai iʻa ma areto. O ona soʻo na faia le fafagaina.
O le a taua nei e le tusiga le faia e Iesu o lenei vavega ina ia mafai ai ona ia faʻaalia pe faʻapefea ona faia le fafagaina o ana mamoe i le lua afe tausaga i le lumanaʻi.
O le sese lea o felafolafoaʻiga fefulisaʻi faatasi ma le vaivai faʻatusatusaga sese. O le faʻaiuga o le tusitusiga e manaʻomia le lagolago i tusitusiga paia, ae leai se mea o taʻua i le Mau e lagolago ai le manatu o le komiti tutotonu e fafagaina le faitau miliona o tagata mulimuli. Ma o le tusitala na mauaina se vavega lea, i totonu o le tele o ona vaega, ei ai le elemene o ni nai fafagaina tele. Presto, bingo! E i ai a matou faamaoniga.
I le mauaina ai o lana talafaatusa, na manao le tusitala ia tatou talitonu na faia e Iesu lenei vavega e aʻoaʻo mai ai ia tatou, pe tusa o le 2,000 tausaga i le lumanaʻi o le auala lea e aʻoaʻoina ai ona soo. O le mafuaaga na tuu ai e Iesu lava ia le faia o lenei vavega o le tausia o manaoga faaletino o lana aufaalogologo. O se faʻataʻitaʻiga o lona agalelei agalelei silisili, ae le o se lesona faatino i le faʻafefea ona aʻoaʻoina mamoe. Na ia toe tepa i tua i lenei i se tasi taimi e aoao atu ai se lesona faatino, ae o le lesona e faatatau i le mana o le faatuatua, ae le o le fafagaina o le lafu. (Mat 16: 8,9)
E ui i lea, o le mea moni o tane e toavalu o le Vaega Pule na fafagaina le miliona o molimau i le lalolagi atoa, o le mea lea, o lenei vavega e tatau ona lagolagoina lenei mea moni. Ma talu ai o loʻo iai se vavega, o lona uiga la o le fafaga i aso nei e tatau ona lagolagoina i Tusitusiga Paia. E te vaai? Mafaufauga lapotopoto.
Fetaui lava. Ae e oʻo lava i la tatou faʻatusatusaga, pei o lea, galue i le moni? Tatou tamoʻe numera. Na ia avatu meaʻai i ona soʻo e tufatufa atu. O ai le au soo? Le au aposetolo, a ea? O le faʻalavelave, e le galue le numera pe a tatou tuʻuina pei o lena. Faʻatulagaina o fafine ma tamaiti-talu ai naʻo tamaloloa na faitauina i na aso-o loʻo matou talanoa faʻapitoa i ni tagata e 15,000. O le tele o tagata o le a aofia ai le aofai o eka o fanua. E tele itula e naʻo tamaloloa e toʻa 12 e ave ai le tele o na meaʻai, peʻafai e tofu le tagata ma le fafagaina o le sili atu i le 1,000 tagata. Tau lava ina mafaufau i le savali i le umi o se lakapi malae ia lava taimi e tuʻuina ai meaʻai mo le potopotoga potu faʻatumuina o tagata ma oe i ai sina aitia o le galuega io latou luma.
E silia ma le 12 soo o Iesu. I se tasi taimi, na ia auina atu ai le toʻa 70 e talaʻi. Sa faitauina foi fafine o se vaega o le vaega o ona soo. (Luka 10: 1; 23:27) O le mea moni na latou vaevaeina le motu o tagata i ni kulupu e 50 ma le 100, ua faaalia ai le ono tofiaina o se soo e toatasi i vaega taitasi. Masalo o loʻo tatou talanoa e uiga i le toʻa selau o soo. Peitaʻi, e le fetaui lena ma le manatu o loʻo taumafai le tusitusiga, o lona uiga la, o faʻataʻitaʻiga i le mekasini e naʻo le toʻalua soʻo o loʻo faʻaalia ai.
Lenei mea uma aʻoaʻoga i soʻo se tulaga. O le fesili moni lava: Pe na faia e Iesu lenei vavega e aʻoaʻo mai ai ia i tatou se mea e uiga i le faʻatulagaina o le pologa faʻamaoni ma le faautauta? E pei o se osooso i manatu, aemaise lava talu ai na te le faia se fesoʻotaʻiga i le va o le vavega ma le faataoto o loʻo fesiligia.
O le mafuaaga na ia faia ai vavega, e pei ona taʻu mai ia te i tatou i le tele o taimi, o le faatuina lea o ia lava o le Alo o le Atua ma tuuina mai se faaataataga o le mea o le a faataunuuina e lona Tupu.
E foliga mai e toe o loo tatou aapa atu i nisi manatu tutusa faaperofeta e taumafai ina ia faamalosia atili se faaliliuga o le Tusi Paia e ese manino i le Tusi Paia, e lagolagoina ai i le matuai vaivai lava faatusa ma se mea lelei o manatu lapotopoto.
O parakalafa 5 e oʻo i le 7 o loʻo taua ai le filifilia o le au aposetolo e toʻa 12 na ave i ai le "ofisa o le vaʻavaʻaiga" ma taʻu atu ia 'fafaga mamoe laiti a Iesu'. Na faia e Iesu lea mea i nai aso aʻo leʻi tuumuli atu mo le lelei, e pei foi ona faaalia i le faataoto i le auauna faamaoni ma le mafaufau. (Mata. 24: 45-47) Peitai, o le a taʻuina mai ia i tatou i le mataupu o loo sosoo mai, e leʻi avea lava le auaposetolo ma auauna faamaoni. I parakalafa 8 ma le 9 o loʻo tatou faʻaalia ai le pei o nai toʻaitiiti na fafagaina le tele i iʻa ma areto, e faʻapena foi ona fafagaina e nai aposetolo le toʻatele ina ua maeʻa le Penetekoso.

"Tuu atu i le Tagata Faitautusi e Faʻaaoga Faʻamatalaga"

O i e tatau ai ona tatou faʻaeteete ma faʻaaoga o tatou malosiaga faʻautauta. Mo le faʻataʻitaʻiga e galue i le lagolagoina o lo tatou malamalama fou, o le au aposetolo ma a latou sui (le toʻaitiiti) o le a faʻaauau pea ona fafagaina le tele i le atoa seneturi. Seʻi vagana o le tulaga lena o le a avea ai nei ituaiga faʻavaloʻiga o se lagolago mo a tatou tala faʻaonapo nei o le Vaega Pule o fafagaina le aulotu i le lalolagi atoa.
O le a la le mea na tupu i le senituri muamua? O nai, o le 12 aposetolo, na toleniina le faitau afe o alii ma tamaitai faatoa liliu mai ma iu ai ina toe auina atu i latou io latou fale. Pe na faaauau pea ona fafagaina i latou e le ʻauaposetolo? Leai. Faʻafefea na latou? O ai na fafagaina le eunuka Aitiope, mo se faʻataʻitaʻiga? E le o le au aposetolo, ae tasi le tagata, o Filipo. Ma o ai na faʻatonuina Filipo i le eunuka? E le o le au aposetolo, a o le agelu a le Alii. (Galuega 8: 26-40)
Na faʻafefea ona tuʻuina atu meaʻai fou ma malamalamaaga fou i le au faʻatuatua i na aso? O Ieova, e ala i lona atalii o Iesu, na ia faaaogaina alii ma tamaitai perofeta e faatonu ia aulotu. (Galuega 2:17; 13: 1; 15:32; 21: 9)
O le auala e galue ai lenei-o le auala na galue ai i taimi uma-o ni nai ma le poto masani aʻoaʻoina le tele o isi. I le iuga, o le toʻatele eo atu ma o latou malamalamaʻoa fou ma aʻoaʻo le tele o sili atu, oe o atu i luma ma toleniina sili atu. Ma e alu lava. E le gata i le Tala Lelei, ae i soʻo se taumafaiga atamai, o le ala lea e faʻasalalau ai faʻamatalaga.
I le parakalafa 10, ua taʻuina mai ia i tatou "Na faaaoga e Keriso lenei vaega toaitiiti o tane agavaa e foia ai mataupu faavae ma ia vaavaaia ma taitaia le talaiga ma le aoao atu o le tala lelei o le Malo."
Lenei o le sili ona taua parakalafa. O le parakalafa tatou te faʻamautuina ai le faʻavae o le finauga e faapea o nai (le Pule Pule) fafagaina le toatele, o le lalolagi uso a tagata. Matou te faʻamatalaina faʻavasega e:

  1. Sa i ai se tino pule i le uluaʻi senituri.
  2. Sa aofia ai se vaega toaitiiti o alii agavaa.
  3. Na fofoina mataupu faavae a le faapotopotoga.
  4. Sa vaavaaia ma faatonutonuina le galuega talaʻi.
  5. Sa vaavaaia ma faatonutonuina le galuega aʻoaʻo.

Mo le faʻamaoniga o mea o loʻo i luga, matou te ofoina atu ni mau se tolu mai le Tusi Paia: Galuega 15: 6-29; 16: 4,5; 21: 17-19.
Galuega 15: 6-29 o loʻo faʻamatalaina ai le mataupu na aʻafia ai le mataupu o le peritomeina. Na pau lea o le taimi i le Tusi Paia na fesiligia ai le au aposetolo ma toeaiina o Ierusalema i se mataupu faʻavae. O lenei mea e tasi na tupu e faʻamaonia ai le i ai o le vaega pule muamua o le seneturi na faʻataunuʻuina uma tiute ua taua i luga? Faigata. O le mea moni, o le mafuaʻaga na auina atu ai Paulo ma Panapa i Ierusalema ona o le finauga na fesiligia na amata mai iina. Aisea na faʻamalosia ai e nisi tamaloloa mai Iutaia le peritomeina o tagata o Nuʻuʻese? O se faʻamaoniga lea o le taʻiala ma le vaʻaiga a le vaega pule o le uluaʻi senituri? E manino lava, na o le pau lava le auala e taofi ai lenei aʻoaʻoga sese o le alu i le puna. E le faapea e leʻo faʻaaloalo le aulotu i toeaiina ma aposetolo matutua i Ierusalema. E ui i lea, o se telē, e le lagolagoina le osooso o manatu e faʻaiʻu ai o lenei lona uiga o le muamua seneturi tutusa ma a tatou Potukau Pule faʻaonapo nei.
Le isi, Galuega 16: 4,5 o loʻo avea ma faʻamaoniga o la latou taʻitaʻiga o le galuega. O le mea na taʻuina mai iina o le mea moni e faapea, ina ua maua e Paulo se tusi mai le au aposetolo ma toeaiina o Ierusalema, sa ia aveina atu i Kerisiano o nuuese i ana malaga. Ioe, na te faia lenei mea. O le tusi lea na muta ai le finauga ile peritomeina. O lea o loʻo matou feagai pea ma le mataupu e tasi. E leai se mea i Tusitusiga Eleni o faʻailoa mai ai o le masani lea.
I le iuga, Galuega 21: 17-19 talanoa e uiga ia Paulo na tuuina atu se lipoti i le au aposetolo ma toeaina. Aisea na te le faia ai lenei mea. Talu ai na amata mai le galuega iina, latou te fia iloa pe faʻafefea ona alualu i luma mea. E foliga mai na ia lipotia gaioiga a isi aulotu i taimi uma na ia asia ai se aulotu i se isi taulaga. Faʻafefea e le faia o se lipoti avea ma faʻamaoniga o uma tatou tagi?
O le a le aʻoaʻoga moni a le Tusi Paia e uiga i le feiloaiga ma le vaega pule? O le tala lea. O tatou vaʻaia faʻamatalaga a Paulo o talanoa i se vaega toʻaitiiti o aliʻi agavaʻa e pei ona faʻaalia i le ata i le itulau 19?

(Galu. 15: 6)… Ona potopoto ane lea o le 'auaposetolo ma toeaina e matamata i lenei mea.

(Galuega 15:12, 13)… I lena taimi na le motu atoa na le toe faʻalogo, ma na amata ona faʻalogologo ia Panapa ma Paulo na faʻamatalaina le tele o faʻailoga ma faʻataʻitaʻiga na faia e le Atua e ala ia i latou i totonu o malo.

(Galuega 15:22)… Ona maua ai lea e le au aposetolo ma toeaiina faatasi ai ma le faʻapotopotoga atoa na filifilia e Paulo nisi o tagata filifilia mai ia te i latou i Anetioka ma Paulo ma Panapa, o Iuta o lē na igoa ia Pasapa ma Sila;

“Le motu o tagata atoa”? O “toeaiina ma le faapotopotoga atoa”? O fea le mau e lagolagoina ai le mafaufauina o le tusiata i le itulau 19?
O le a le mea na latou molimauina ma taʻitaʻia le galuega talaʻi ma aʻoaʻoga?
Ua uma ona tatou iloa na faʻaaoga e Ieova perofeta ma perofeta fafine i totonu o aulotu. Sa i ai foi isi meaalofa, meaalofa o le aʻoaʻo atu, o le tautala i gagana ma le faaliliu. (1 Kori.12: 27-30) O le faamaoniga e iloa ai, o agelu sa taʻitaʻia ma vaʻai saʻo le galuega.

(Galuega 16: 6-10) gata i lea, sa latou o atu e ala i Phrygia ma le atunuu o Kalatia, ona ua latou sa faasaina e le agaga paia e tautala i le upu i le [itumalo o] Asia. 7 E le gata i lea, a o ifo ifo i Musia na latou taumafai e malaga atu i Bithynia, ae na le faatagaina i latou e le agaga o Iesu. 8 'Ona latou sopo atu lea i Musia ma ō ifo i Teroa. 9 Ma i le po na faʻaalia ai se faʻaaliga ia Paulo: o le tasi tagata Maketonia o loʻo tu ma aioi atu ia te ia ma fai mai: "Aʻe loa i Maketonia ma fesoasoani mai ia i matou." 10? O le taimi lava na ia vaʻavaʻai ai i le faʻaaliga, sa matou taumafai e alu i le Mac · e? a · a, i le tusia ai o le faaiuga na valaʻau mai le Atua ia i matou e folafola atu le tala lelei ia i latou.

Afai ei ai moni lava se tino o vaaia ma faatonutonuina le galuega, aiseā na latou le i ai i le gaogao ina ua faatonuina Paulo e talai atu le tala lelei i atunuu.

(Kalatia 1: 15-19)… Ae ina ua finagalo le Atua, o le na vavaeʻeseina aʻu mai le manava o loʻu tina ma valaauina [aʻu] e ala i lona agalelei faifua, e faaali mai lona Alo e uiga ia te aʻu, ina ia ou folafola le tala lelei e uiga ia o ia i atunuu, ou te leʻi alu i le taimi lava lea i le konafesi ma aano ma le toto. 16 Ou te leʻi alu foʻii Ierusalema ia i latou oe na muamua muamua ia te aʻu aposetolo, ae sa ou alu i Arapi, ma ou toe foi mai i Tamaseko. 18 Ona tolu tausaga mulimuli ane Na ou alu i Ierusalema e asiasi ia Kefa, ma sa ou nofo faatasi ma ia mo le sefululima aso. 19 Ae Ou te leʻi iloa se tasi o aposetolo, na o James le uso o le Alii.

Afai ei ai, a tatou tautino atu, o se tino o toeaina matutua ma aposetolo i Ierusalema o vaaia ma faatonutonuina le talaiga ma le aoao atu, semanu e le talafeagai mo Paulo ona aloese mai le "alu i le konafesi ma aano ma le toto".
I le selau tausaga mai le taimi nei, o se tasi na totoe o Amaketo na mafai ona vaʻai i a tatou lomiga faaonapo nei ma leai se masalosalo e uiga i le i ai o se Vaega Pule faʻatonutonuina le talaʻiga ma aʻoaʻoga galuega. Aisea la ua le maua ai se faamaoniga faapena i Tusitusiga Eleni e lagolagoina ai a tatou finauga faapea na i ai le uluaʻi seneturi i lenei tino faaonapo nei?
Ua amata ona foliga mai ua tatou fatuina se tala fatu i se taumafaiga e folasia le pule a le Vaega Pule.
Ae e iai isi mea. Palakalafa 16 i le 18 aofaʻi mea uma, faʻapipiʻi le faʻavae mo mea o le a oʻo mai i le tusitusiga mulimuli.

  1. Russell ma le Pre-1914 Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e le o "le auala na filifilia e Keriso e fafagaina ai ana mamoe," aua o loo latou tuputupu aʻe pea.
  2. Na amata le vaitau o le seleselega i le 1914.
  3. Mai le 1914 i le 1919 Iesu na asiasia ma faamamaina le malumalu.
  4. I le 1919, na amata ai e le au agelu ona aoina le saito.
  5. Na tofia e Iesu "se auala e avatu ai" meaʻai faaleagaga i le taimi saʻo "i le taimi o le iʻuga-pe a uma le 1919.
  6. O le a ia faia lenei mea e faʻaaoga ai le mamanu o le fafagaina o le toatele e ala i nai tagata.

Ave manatu nei e ono. Mafaufau nei pe faʻafefea ona e faʻamaonia i latou i se tasi e te ono feiloaʻi i ai i le tautua. O a ni mau o le ae faʻaaogaina e faʻamaonia ai se tasi o nei? E le moni ea o nei "aʻoaʻoga moni" uma o ni talitonuga le faʻatauaina matou te taliaina aua ua matou aʻoaʻoina e talia se mea mai le Vaega Pule e pei o le afioga lava a le Atua?
Aua neʻi o tatou faʻapea. Pei o tagata Perea anamua, e faʻapena foi matou.
E fa valoaga o loʻo fesootaʻi i lenei faʻamatalaga.

  1. O taimi e fitu o le valea o Nepukanesa.
  2. Malaki Malaki o le feagaiga.
  3. O le faataoto i le saito ma vao leaga.
  4. O le faataoto i le tausimea faamaoni.

mo numera 1 e galulue i le lagolagoina o le 1914, e tatau ona tatou taliaina se sefulu ma le tasi manatu eseʻese ma le faʻamaoniaina manatu. Mo numera 2 e galulue, e tatau ona tatou manatu o loʻo iai lona lua talosaga ma o lea talosaga e lima tausaga e ausia ai le faʻataunuʻuina - mai le 1914 i le 1919. E tatau foʻi ona tatou manatu o le faʻataunuʻuina o le numera 2 e fesoʻotaʻi ma le numera 1, e ui lava o loʻo iai leai se faamaoniga o lenei sootaga i le Tusi Paia. Mo le numera 3 e galue, e tatau ona tatou manatu e fesoʻotaʻi i numera 1 ma le 2. Mo le numera 4 e galue, e tatau ona tatou manatu e fesoʻotaʻi i numera 1, 2, ma le 3.
O le mea e fiafia i ai ona e leʻi faia e Iesu poʻo se tusitala o le Tusi Paia se fesoʻotaʻiga i le va o nei valoʻaga e fa. Ae le gata ina tatou faʻafesoʻotaʻia uma i latou, ae o loʻo tatou nonoa foʻi i latou i le tausaga faʻaletino le lagolagoina o le 1919.
O le faʻamaoni suʻesuʻega o mea moni o le a faamalosia ai i matou e taʻutino atu o le atoa faʻamatalaga e faʻavae i luga o se mea ae o mafaufauga. E leai se faʻamaoniga faʻasolopito na faʻaalu e Iesu le lima tausaga mai le 1914 i le 1919 e asiasia lona malumalu faʻaleagaga. E leai se faʻamaoniga faʻasolopito o le saito na amata ona seleseleina i le 1919. E leai se isi faʻamaoniga na te leʻi filifilia Russell i luma atu o le 1914 e avea ma ana auala filifilia o fesoʻotaʻiga nai lo le mea na ia filifilia Rutherford i lena tulaga ina ua maeʻa le 1919.
I le avea ai ma i latou e tapuaʻi "i le agaga ma le upu moni", o tatou faʻamaoni i lo tatou aliʻi e ala i le taliaina o manatu o tagata o le Tusi Paia?

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    39
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x