A o matou suesueina lenei mea i le aso nei fonotaga, na oso mai se mea ia te aʻu na ou matua misia muamua. Sa le mafai ona ou tuua e pepelo; o lea, le faʻaopopoga.
Lagona saoloto e faasaʻo aʻu i lenei pe a fai e te vaʻai i se sese i le mafuaʻaga ona o taimi faʻasolopito o taimi e le o loʻu suti malosi. E aliali mai — aʻo lea o le a ou faataʻitaʻia - e leʻo latou foi o le suti malosi a le aufaʻasalalau.
O iinei tatou te o ai:

    1. Na maliu le tupu o Aasa i le 746 TLM ma na nofo Esekia i le nofoalii (itulau 6)
    2. I le 14th tausaga o le pulega a Esekia - 732 TLM - Ua osofaʻia Sanerivi. (pala.9)
    3. O leoleo mamoe e toʻafitu ma alo alii e toʻavalu o le Mika 5: 5,6 o sui ia o Esekia ma ana aloalii. (itulau 10, 13)
    4. Na tusia e Mika lana valoaga i le 717 TLM, 15 tausaga talu ona mavae nei mea na tutupu na vavalo e uiga i ai. (Lisi o Tusi o le Tusi Paia, NWT itulau 1662)

E leai se mea e pei o se valoʻaga mataʻutia.
Sei o tatou vaʻavaʻai i lenei i se auiliiliga auiliili. Tatou te le iloa le taimi na tusia ai e Mika le valoʻaga, ae o le mea sili tatou te mafaia ona faʻatulagaina i se taimi ao lumanaʻi le 717 TLM O le mea lea, e leai se faʻavae o tatou fai atu ai na ia vavalo e uiga ia Esekia talu ai o le matou pito sili ona mateia o nei upu na tusia ina ua maeʻa. I se isi faaupuga, matou te taʻua, “Na ia [Esekia] atonu sa nofouta o upu a le perofeta o Mika "[I], a o le mea moni, e le mafai ona matou taʻuina ma le mautinoa o loʻo i ai ni upu e tatau ona iloa.
Ma i le parakalafa 13 tatou te fesuiai mai tuutuuga i le tautinoga ma taʻu ma le mautinoa "O ia ma ana alii sili ma alii malolosi, faapea foi ma perofeta o Mika ma Isaia, na avea ma leoleo mamoe lelei, e pei lava ona valoia e Ieova e ala i lana perofeta… .Mika 5: 5,6 ”. O ia ituaiga masalosalo foliga o se faamatalaga e leai se mea e sili atu nai lo atamai le faʻamaoni.
O lo matou manatu o toeaina o le a avea ma "autu, poʻo le sili ona taua, faʻataunuʻuina"[Ii] o nei upu e faʻavae i luga o le talitonuga na latou muaʻi faʻatatau ia Esekia ma le osofaʻiga a Asuria. Ae o lenei, o lena ua i fafo o le faʻamalama.
Ia faitau ma le totoa le Mika 5: 1-15.
Mafaufau nei o le faʻatuatua o Esekia na faʻaosofia tagata e faʻaalia le faʻatuatua na tatalaina le ala mo Ieova e galue ai, ae o Ieova, e ala i le agelu e toʻatasi, na laveaʻi le malo. E leai se pelu, moni pe faʻatusa, na faʻaaogaina e leoleo mamoe e toafitu ma alo alii e toʻavalu na mafua ai le faʻaolaina o le atunuʻu. Ae, fai mai le fuaiupu 6, "Latou te leoleo foi le laueleele o Asuria, ma le laueleele o Nimarota i ona faitotoʻa. Ma o le a ia aumaia lava le laveaʻiga mai Asuria, pe a sau o ia i lo tatou laueleele ma pe a ia solia luga o la matou teritori. "
E manino lava o lenei mea o se valoaga faa-Mesia. E leai se finauga e uiga i lena. Atonu o le faataʻitaʻiga o le mea o le a faia e le Mesia i se fua tele atu, na musuia ai Mika e faaaoga e avea ma ana talafaʻasolopito, le laveaʻiga iloga a Ieova o Iuta mai le Asuria. Poʻo le a lava le mea na tupu, o fuaiupu lata mai o loʻo taʻua ai mea na tutupu ina ua tuanaʻi aso o Esekia. E leʻi taʻua foi le laueleele o Nimarota i ona po o Esekia. E foliga manino mai o le faʻaogaina o nei fuaiupu o le lumanaʻi. I lena mea, matou te malilie faatasi ma le Vaega Pule. Peitai, e leai se mea i le Mika mataupu e lima e lagolagoina ai le masalosaloga masalosalo o le aumatutua o le aulotu o leoleo mamoe e toafitu ma alo alii e toavalu. Ui i lea, mo le malie ai, ia tatou fai atu o toeaina o le faʻavaloʻiga faʻatusa ia Esekia ma ona alo aliʻi. O leoleo uma e toʻafitu ma alo alii e toʻavalu. Ua lelei, o ai i le valoʻaga o loʻo faʻaata mai ai le Vaega Pule?
 


[I] Par. 10
[Ii] Par. 11

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    33
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x