[Mai le ws15 / 03 p. 19 mo Me 18-24]

"Na ia tuuina atu taleni e lima i le tasi, lua i le isi,
ma le tasi i le isi. "- Mt 25: 15

"Na tuuina atu e Iesu le faataoto i taleni o se vaega o le tali i fesili a ona soo e uiga i" le faailoga o [lona] faatasi mai ma le faaiuga o le faiga o mea. "(Mata. 24: 3) O le mea lea, o le faataoto o loo maua le faataunuuga io tatou taimi ma o vaega o le faailoga o loo i ai Iesu ma pule o se Tupu. "- par. 2

Faamolemole silasila: O le faataoto o Taleni ua faataunuuina io tatou taimi ma o se vaega o le faailoga e amataina le Malo Mesia i le 1914. Matou te toe foi mai i lenei taimi.
I le parakalafa 3, o le tusitusiga e tele ni faʻamatalaga e uiga i le faʻaogaina o faʻataoto o le pologa, o taupou, o Taleni, ma Mamoe ma Gutu. Talu ai e le lagona e le Vaega Pule le manaʻoga e faʻamaonia soʻo se tasi oi latou e tusa lava pe na o se Tusitusiga Paia se tasi, e mafai ona tatou faʻamaʻolotoina atoa.
Mai parakalafa 4 i le 8 tatou te maua ai se faʻamatalaga o lo tatou malamalamaaga oi ai nei i le faʻataoto o taleni.

"I se faaupuga faigofie, e faasino atu taleni i le tiute tauave e talaʻi ma faia soo." - par. 7

"I le seneturi muamua, amata mai i le Penetekoso 33 TA, na amata ona fai pisinisi a soo o Keriso ma taleni." - pala. 8

O lenei mea e feteʻenaʻi ma le faʻamatalaga o loʻo faia i le parakalafa 2. Afai e amata ona faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga i le 33 CE i luma, ona faʻataunuʻuina lea, e le gata i lo tatou taimi, ae o le vaitaimi Kerisiano. E lē gata i lea, talu ai na aʻoaʻoina i tatou e le Vaega Pule na amata ona pule Iesu i le 1914, e faʻapefea ona avea le faʻataunuuga o lenei faataoto i le uluaʻi senituri ma vaega o le faailoga o lona faatasi mai?
O le mea moni, o le manatu atoa o lenei o se vaega o le faʻailoga o le faatasi mai o Keriso ma le iʻuga o le faiga o mea o le Mataio 24: 3 e leai se uiga. Faʻafefea mafai ona avea metaphor aofia ai se faʻailoga tino o se mea o latalata mai?

Faaaogaina o le Tusi Paia

E le afaina lava le faitauina o fuaiupu moni i luga o le a Le Olomatamata faamalamalamaga faavae. A o leʻi tuuina atu lenei faataoto, na lapatai atu Iesu i ona soo:

"O lea, ia mataala pea, aua e te le iloa le aso poʻo le itula." (Mt 25: 13)

Ona e aunoa ma le solia o laa ia faaopoopo i le fuaiupu na sosoo ai,

"Auā e pei lava o le tagata e malaga i fafo o le na valaʻauina ana pologa ma tuʻuina atu ana mea ia i latou." (Mt 25: 14)

I loʻu manatu, o le NWT o se galuega lelei i le tuʻuina atu o le tuufaatasiga faʻatasi (Greek: Faʻamatalaga ''  [e pei lava foi, mo]) i le faaPeretania syntax o le "Aua e pei lava", o loʻo faʻaalia ai o le muamua fuaiupu e fesoʻotaʻi ma le faataoto. O le faataoto o loʻo manino ona talanoa e uiga i le toe afio mai o Iesu, ae le o se le vaʻaia, ma na lapataia le au soʻo e le mafai ona latou iloa le taimi o le toe foʻi mai, o lea e tatau ai ona latou galulue ma le filiga ma mataala pea. E leai se mea iinei e faʻavaeina ai se faʻailoga o se mea.
Palakalafa 9 o loʻo faʻamalosia ai le talitonuina e naʻo Molimau a Ieova na faia soʻo o Keriso talu mai le 1919 ma, a o le tofiga na tuʻuina atu i Kerisiano faʻauʻuina, e faitau miliona Molimau a Ieova o loʻo faʻapea latou te le faʻauʻuina, "isi mamoe" Kerisiano o loʻo faʻataunuʻuina le faataoto o lelei e ui lava latou te le maua le taui mo le faʻaluaina o a latou taleni. Nai lo lea, i le tuʻufaʻatasia o faʻataʻoto, o le Mamoe ma le Oti o le Faʻataoto ua tuʻufaʻatasia i le Taleni faataoto ina ia maua ai e isi mamoe le taui i le ola i le lalolagi mo le galulue faʻatasi ma o latou uso faʻauʻuina i le faʻateleina o taleni. (Faʻapea foi, o le taui na avatu i mamoe e le taʻua ai le nofoaga.)
Ua taʻuina mai ia i tatou o le faamaoniga o lenei faataoto ua faataunuuina i aso e gata ai (mai le 1914 i luga, e faavae i luga o le JWology) e faapea o Molimau a Ieova "ua faia le galuega sili ma le faia o soo i le talafaasolopito. O la latou taumafaiga autasi ua mafua ai ona faaopoopoina le selau ma afe o soo fou i vaega o tagata talaʻi o le Malo i tausaga taʻitasi, ma avea ai le galuega talaʻi ma aʻoaʻoga o se vaega taua o le faatasi mai o Iesu i le mana o le Malo. "
O lea la, o le numera tuputupu aʻe o le Faalapotopotoga lea e aofia ai lenei vaega o le faailoga. Muamua, o fea na fetalai ai Iesu o le tuputupu ae o le faapotopotoga Kerisiano o le a avea ma vaega o 'le faailoga o lona faatasi mai ma le faaiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi?' (Mt 24: 3) Afai o le a, o le a le isi mea e pei o matou na tupu aʻe mai aʻoaʻoga a William Miller?[I] le Aso Fitu Aso Adventist (sa avea muamua ma Millerites) ua tupu tele vave nai lo Molimau a Ieova. Ua atoa nei le sefuluvalu miliona. Faʻafefea ona latou mauaina se tuputupu aʻe e tusa ma le faʻatulagaina tutusa taimi e pei o Molimau a Ieova seʻi vagana ua latou auai foi i se galuega talaʻi i le lalolagi atoa? O latou o le lona ono-sili ona tele faʻavaomalo faʻalelotu faʻapotopotoga tino. E i ai le latou misiona faʻatasi i le sili atu 200 atunuʻu ma teritori. O a latou auala e ono eseese ae latou te leʻi mauaina lenei tuputupu aʻe e aunoa ma nisi ituaiga o talaʻi atu o le tala lelei i le lalolagi atoa.
I se aotelega, afai o le a faʻaalia e le Vaega Pule le faʻataunuʻuina e le Faalapotopotoga o le faʻataoto i taleni, atonu atonu e tatau ona latou fai mai o le pologa na tuʻuina atu i ai taleni e lua ma faʻamaonia o molimau e faamaonia ai le au Aso Fitu e tatau ona avea ma sui e lima- pologa taleni.
O le mea moni, soʻo se Molimau a Ieova e aoga lona masima o le a le amanaʻiaina lenei fautuaga e matua mataga lava, faʻasino i le mea moni e faapea o le Adventists aʻoaʻoina aʻoaʻoga sese o le Tolutasi, ma avea ai la latou talaʻiga o le tala lelei ma se taumafaiga le aoga. Peitaʻi, ina ia faʻatonu, soʻo se Adventist e mafai ona faia le mea lava lea e tasi, faʻasino atu i aʻoaʻoga le faʻale-Tusi Paia a le "isi mamoe" vasega o "uo" a le Atua e aunoa ma se faʻamoemoe faalelagi o se faʻamaoniga o le JW tala lelei aʻoaʻoga e le aoga. (Gal. 1: 8)
Faʻaauau!
Mai parakalafa 14 i le 16, o le tusiga ua ofoina atu se malamalamaga fou e uiga i le pologa amioleaga ma le paie. Ua fai mai e leai se moni moni o lenei vaega o le faataoto. E pei o le pologa amioleaga a Mataio 24: 45-57, o se lapataiga lenei. O lea, o le pologa faamaoni ma le faautauta o se faataunuuga moni lava ma o pologa e lua oe na faaluaina a latou taleni o se mea moni moni, ae o le isi afa o faataoto uma e le o faataunuuina, ae ua na o se lapataiga. Okeydoke!

O le Floating Doctrine

I totonu o lenei mekasini, na faailoa mai ai e le Vaega Pule malamalamaaga ua suia mo faataoto o Taupou e Toasefulu, Taleni, ma le Minas. I le taimi muamua, o nei mea uma na faaaogaina e "faamaonia" ai o le auauna faamaoni ma le faautauta o aso nei (muamua, o faauuina uma a le JW, ae o le taimi nei ua na o le Vaega Pule) na tofia i le 1919. E pei ona faailoa mai e Apolo i le vaiaso talu ai toe iloilo, o le faavae mo le aoaoga faavae na tofotofoina ma faamaonia e Iesu le tofiaina o le JW auauna faamaoni ma le faautauta i 1919 ua leai.
Na fetalai Iesu e uiga i le fausiaina o fale e lua - tasi e fausia i luga o le papa, o le isi i luga o le oneone. Ae peitai, o lo tatou aiga i aoaoga faavae o loo fausia i le taimi nei i luga o se mea. O aʻoaʻoga uma sa tatou faaaogaina muamua e lagolagoina ai le manatu o Iesu na iai le mafuaaga e tofia ai le pologa faamaoni ma le mafaufau i le 1919, ua suia ina ia fetaui ma le faataunuuina i le taimi o le toe afio mai o Keriso i le lumanai. O le mea lea, o le aʻoaʻoga na tofiaina e le Vaega Pule i le 1919 o se fale ua aveesea lona faavae, ae pei o se vaega JW o Wile E. Coyote, o le fale o loʻo tumau pea i le ea. E na o le faatuatua lava e tausia ai le tulaga ma le faila i le upu a alii o le Vaega Pule. Ae ui i lea, i se tasi aso, o le a tuufaatasia ai le faalapotopotoga tuufaatasi a Molimau a Ieova e le maua ai ni faavae faale-Tusi Paia i lalo oo latou vae. E pei ona valoia e Iesu i latou uma oe faʻalogo i ana upu ae le mafai ona faia, o le faʻaitiitia o le fale o le Faʻalapotopotoga o le a sili atu ona lelei. (Mt. 7: 24-27)
_______________________________________
[I] O le tele o le fuainumera na faʻamalosi a Russell tusitusiga mai William Miller's galulue e ala i Nelson H.Bobour.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    63
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x