I le mataupu na muamua atu, na mafai ai ona tatou faamautinoaina, e foliga mai e faasino atu Iesu i le amioleaga o tagata Iutaia o ona aso, ina ua ia avatu i ona soo le faamautinoaga o lo o maua i le Mataio 24:34. (Vaai Lenei Tupulaga '- O se Vaaiga Fou)
A o se iloiloga ma le faaeteete o le mataupu e tolu e amata i le Mataio 21 ua taitaia ai i matou i lena faaiuga, o le a faaauau pea ona palapala le vai mo le tele o le fuaiupu 30 tuusao muamua Mataio 24: 34. Pe o faia ea mea o loo tautalagia ai iina i le faauigaga ma le faataunuuina o upu a Iesu e faatatau i "lenei tupulaga"?
Mo aʻu, mo se tasi, sa masani ona talitonu i ai. O le mea moni, na ou manatu e mafai ona tatou faʻauiga le upu "augatupulaga" e faʻasino i le au faʻauʻuina uma na soifua mai, talu ai o ni fanau a le Atua, oi latou o fanau a se matua nofo toatasi ma o lea, tasi augatupulaga. (Vaai i lenei mea Mo nisi faʻamatalaga.) Sa faʻafaigata foi e Apolo le mataupu ma se faiga saʻo lea na faʻaauauina ai e tagata Iutaia le avea ma "lenei augatupulaga" e oʻo mai i aso nei. (Vaʻai lana tusitusiga iinei.) Na iu lava ina ou teenaina laʻu lava laina o mafaufauga mo mafuaʻaga na taʻua iinei, e ui lava sa faaauau pea ona ou talitonu sa i ai se tusi faʻaonapo nei. Ou te mautinoa o lenei mea na mafua ona o le tele o tausaga o le JW-mafaufau.
E talitonu lava Molimau a Ieova i le lua-faataunuuga o le Mataio 24:34, e ui o le uluaʻi senituri faʻataunuʻuina e leʻi taʻua i sina taimi. Atonu o le mafuaʻaga ona e le fetaui ma a matou faʻamatalaga lata mai lea e faitau miliona o olo o latou ulu ma tau mafaufau pe faʻafefea ona i ai se mea e pei o lua felavasaʻi augatupulaga aofia ai le mea e mafai ona taʻua o le "maoaʻe augatupulaga". E mautinoa lava e leai se meaola faapena i le uluaʻi senituri faʻataunuʻuina lea na faʻatautaia se vaitaimi vaitaimi e i lalo o le fasefulu tausaga. Afai e leai se augatupulaga felavasaʻi i sina faʻataunuʻuina, aisea la tatou te faʻamoemoe ai e i ai le tasi i le mea ua taʻua o le faʻataunuʻuina sili? Nai lo le toe suʻesuʻeina o la tatou fuafuaga, na ona tatou minoi pea o sini sini.
Ma o iina o loʻo taoto ai le fatu o la matou faʻafitauli. Matou te le o faʻatagaina le Tusi Paia faʻamatalaina "lenei augatupulaga" ma lona faʻaogaina. Ae ui i lea, ua matou faʻamalosia la matou lava vaai i le afioga a le Atua.
Eisiseis lenei.
Ia, aʻu uo… sa i ai iina, faia lena mea; na oʻo foʻi i le mitiafu. Ae ou te le o toe faia.
E moni lava, e le o se mea faigofie le taofi le mafaufau i lenei auala. O mafaufauga faʻapitoa e le tupu mai i se ea vevela, ae e fanau i le manaʻo. I lenei tulaga, o le naunau ia iloa atili nai lo le i ai o la tatou aia e iloa ai.

O i ai ea i Tatou iina?

O le natura faaletagata e fia iloa le mea o le a oʻo mai. Sa fia iloa e soo o Iesu le taimi o le a tupu ai mea uma na ia valoia. O le faatupulaia e tutusa ma tamaiti i le nofoa i tua e alaga mai, "O i ai ea i tatou iina?" O loo ave e Ieova lenei taavale faapitoa ae e le o tautala, ae o loo tatou fetagisi pea ma le le fiafia, "O i ai ea iina?" O lana tali- e pei o le toatele o tama faaletagata-o le, "O le a tatou taunuu iina pe a tatou taunuu iina."
Na te le faaaogaina na upu, ioe, ae na ala mai i lona Alo ua ia fetalai ai:

"E leai se tasi na te iloa le aso poʻo le itula ..." (Mt 24: 36)

"Faʻaauau ona mataala, aua e te le iloa po o le a le aso e afio mai ai lou Alii." (Mt 24: 42)

"... o le Atalii o le tagata e sau i le ituaso e tasi aua e te mafaufau ia avea. "(Mt 24: 44)

Faatasi ai ma lapataiga e tolu i le Mataio mataupu 24 naʻo oe, e te manatu o le a matou mauaina le feau. Peitai, e le o le auala lena eisegetical mafaufauga galue. E foliga mai e faʻaaoga soʻo se Mau e mafai ona faia e lagolagoina ai se tasi teori a le amanaʻiaina, alofaga, poʻo le mimilo ia latou e leai. Afai o loʻo sailia e se tasi se auala e faʻatusatusa ai le taunuʻu mai o Keriso, e foliga mai e atoatoa le Mataio 24: 32-34. O iina, na taʻu atu ai e Iesu i ona soo e fai se lesona mai i laau, a totogo aʻe laulaau, taʻu mai ia i tatou ua latalata le taumafanafana. Ona ia faʻaeʻeina lea ma se faʻamautinoaga i ona soo o mea uma o le a tutupu i totonu o se taimi faʻapitoa taimi-o se tasi augatupulaga.
I le na o le tasi lava le mataupu o le Tusi Paia, e tolu a tatou fuaiupu o loʻo taʻu mai ai e leai sa tatou auala e iloa ai le taimi e afio mai ai Iesu ma isi tolu e foliga mai e aumaia ia i tatou auala e iloa ai na o lena.
E alofa Iesu ia i tatou. O Ia foi o le punavai o le upu moni. O le mea lea, e le mafai e ia ona feteenaʻi ia te ia lava pe na te tuuina mai ia i tatou ni feteenaiga. E faʻafefea la ona tatou faʻamautuina lenei mea?
Afai o la matou lisi o mea e talanoaina o le lagolagoina o faʻamatalaga faʻaleaʻoaʻoga, e pei o le sosoʻo o augatupulaga aʻoaʻoga, o le a matou taumafai e fai se manatu faapea o le Mt 24: 32-34 o loʻo tautala i se lautele taimi vaitaimi i o tatou aso-o se vaitau, e pei ona i ai - lea tatou te mafai ona iloatino ma o lona umi e mafai ona tatou fuaina tusa. I se faatusatusaga, Mt. 24:36, 42, ma le 44 taʻu mai ia i tatou e le mafai ona tatou iloa le moni pe faʻapitoa aso ma le itula e afio mai ai Keriso.
E i ai lava se tasi faʻafitauli vave i lena faʻamatalaga ma tatou oʻo atu ai e aunoa ma le tau tuua o le Mataio mataupu e 24, fai mai le fuaiupu e 44, e sau o ia i se taimi tatou te le "manatu e saʻo." Na muaʻi taʻu atu e Iesu - ma e le mafai ona le taunuu ana upu - o le a tatou faapea atu, “Nah, e le o le taimi nei. E le o le taimi lenei, ”pe a Boom! Ua faaali ane. Faʻafefea ona tatou iloa le vaitau pe a ia o le a tu mai a o mafaufau e le o ia o le a sau? E leai se uiga o lena mea.
E le gata i lea, o loʻo i ai se faʻalavelave sili atu e foia pe a manaʻo se tasi e aʻoaʻo isi e mafai ona latou iloa taimi ma vaitau o le toe afio mai o Iesu.

O se Faauigaina e Fai e le Atua

Pe tusa o le masina talu ona fesiligia Iesu e uiga i “nei mea uma” ma lona faatasi mai, na fesiligia ai foi ma le fesili.

"O lea, ina ua latou faapotopoto, sa latou fesili atu ia te ia:" Le Alii e, o oe toe faafoisia mai le malo ia Isaraelu i lenei taimi? "" (Ac 1: 6)

O lana tali e foliga mai e feteenai ma ana upu muamua i Mt 24: 32, 33.

"Na ia fai atu ia i latou:" E le o se mea ia te oe le iloa o taimi po o vaitau ua tuu e le Tama i lana lava pulega. "(Ac 1: 7)

E faapefea ona ia faamatala atu ia i latou i se nofoaga e tasi e iloa ai le tau o lona toe foi mai, e oo lava i le tulaga e fuaina ai i totonu o le aga e tasi o le a tupulaga, ae i le silia ma se masina mulimuli ane sa ia taʻu atu ia i latou e leai se aia tatau e iloa ni taimi ma tau ? Talu ai o lo tatou Alii faamaoni ma le alofa o le a le faia se mea faapea, e tatau ona tatou vaai ia i tatou lava. Masalo o lo tatou naunau ia iloa le mea ua leai so tatou sao e iloa ai o loo faaseseina i tatou. (2Pe 3: 5)
E leai se feteenaiga, ioe. E le o taʻuina mai e Iesu ia i tatou o taimi uma ma vaitau e le mafaamatalaina, ae na o "mea ua tuu e le Tama i lana lava puleaga." Afai tatou te mafaufau i le fesili na fesiligia i le Galuega 1: 6 ma nonoa i mea o taʻu mai e Iesu ia i tatou i le Mataio 24: 36, 42, 44 mafai ona tatou iloa ai o taimi ma tau e faatatau i lona toe foi i le faatupu mana-lona afioaga-lea e unknowable. O le mea lena, o le mea na ia fai mai ai i le Mataio 24: 32-34 e tatau ona fesootaʻi atu i se isi mea nai lo lona i ai o le Tupu.
Ina ua faia e le au soo a latou fesili e tolu vaega i le Mataio 24: 3, na latou manatu o le a faatasi Keriso ma le faʻaumatia o le aai ma le malumalu. (E tatau ona tatou manatua o le "auai" [Eleni: parousia] ei ai le uiga o le sau o se Tupu poʻo se pule-vaai faaopoopoga A) O lenei mea e faʻamatalaina ai le mafuaaga e tutusa ai tala tutusa togi ma Luka ua le taʻua foi le i ai o le afio mai o Iesu. I na tusitala, sa leiloa. Latou le tatau ona iloa se isi mea, aua a faʻailoa mai e Iesu lenei mea, semanu na te tuʻuina atu faʻamatalaga e le o latou e fia iloa. (Galuega 1: 7)

Faʻatasia le Faʻamatalaga

Faatasi ai ma lenei mea i le mafaufau, e faigofie tele ona maua se faʻamatalaga e faʻafetaui ai mea moni uma lava.
E pei ona tatou faʻamoemoeina, na tali saʻo e Iesu le fesili a le 'au soʻo. E ui na te leʻi avatua ia i latou uma faʻamatalaga latou te ono manaʻomia, ae na ia taʻuina ia i latou mea latou te manaʻomia e iloa. O le mea moni, na ia taʻu atu ia i latou le tele o mea e sili atu nai lo le latou ole atu mo. Mai le Mataio 24: 15-20 na ia taliina le fesili e faatatau i "nei mea uma". Faʻalagolago i se tasi manatu, o lenei foi faʻataunuʻuina le fesili e faatatau i le "iʻuga o tausaga" talu mai le vaitaimi o tagata Iutaia o le filifilia o le malo o le Atua na faʻaiʻuina i le 70 TA I le fuaiupu 29 ma le 30 na ia aumaia le faʻailoga o lona faatasi mai. Na ia tapunia ma se faamautinoaga e faatatau i le taui mulimuli mo ona soo i le fuaiupu 31.
O le poloaiga mai le le iloaina o taimi ma vaitau ua tuu e le Tama i lana lava pulega e faatatau lea i le faatasi mai o Keriso, ae le o "nei mea uma." O le mea lea, ua saoloto Iesu e tuu atu ia i latou le faataoto i le fuaiupu 32 ma faaopoopo atu i le faatulagaina taimi o le taimi ina ia mafai ai ona latou saunia.
E fetaui lenei ma mea moni o le talafaasolopito. Fa po o le lima tausaga ao le i osofaia uluai au a Roma, sa taʻuina atu i Kerisiano Eperu ia aua nei lafoaia lo latou faapotopoto faatasi e pei oi latou vaai ua lata mai le aso. (He 10:24, 25) O le vevesi ma le vevesi i totonu o Ierusalema na tupu ona o tetee faasaga i lafoga ma osofaiga i tagatanuu o Roma. Na oʻo atu i le nofoaga pupuna ina ua gaoia e tagata Roma le malumalu ma fasiotia le faitau afe o tagata Iutaia. Na tupu le fouvalega atoa, ma faaiʻuina i le faaumatiaga o le Roman Garrison. O taimi ma vaitau e fesoʻotaʻi ma le faʻatafunaga o Ierusalema ma lona malumalu ma le iʻuga o le faiga o mea a tagata Iutaia sa matua faigofie lava ona vaʻai atu i ai le au Kerisiano faʻamalamalamaina e pei o le tutupu aʻe o lau i luga o laʻau.
E leai se aiaiga na faia mo Kerisiano o loo feagai ma le iuga o le lalolagi atoa o mea lea e oo mai i luga o le mulivae o le toe afio mai o Iesu. Masalo ona o le tatou sosola ese mai o tatou lima. E le pei o Kerisiano i le uluaʻi senituri, o Kerisiano e tatau ona latou faia ni galuega lototele ma le malosi ina ia faasaoina, o lo tatou sosola ese e na o lo tatou tutumau ma le onosai e faatalitali ai ao tatou faatalitali mo le taimi na auina atu ai e Iesu ana agelu e faapotopoto mai ana tagata filifilia. (Lu 21: 28; Mt 24: 31)

Ua Tuuina Mai e lo Tatou Alii ia i Tatou se Lapataiga

Sa talosagaina Iesu e ona soo mo se faailoga ao latou i luga o le Mauga o Olive. E na o le fitu fuaiupu o loʻo i le Mataio 24 e tali tonu i lena fesili e ala i le tuʻuina atu o faʻailoga. O isi uma e aofia ai lapataiga ma fautuaga faufautua.

  • 4-8: Aua le faʻasesēina e ala i faʻalavelave faʻaleaganuʻu ma faʻaleaga tagata.
  • 9-13: Faʻaeteete i perofeta pepelo ma saunia mo sauaga.
  • 16-21: Ia sauni e lafoai mea uma e sola.
  • 23-26: Aua neʻi faʻasesēina oe e perofeta pepelo ma talatala o le afio mai o Keriso.
  • 36-44: Faʻaeteete, aua o le a oʻo mai le aso e aunoa ma se lapataiga.
  • 45-51: Ia faamaoni ma atamamai, pe mafatia i taunuuga.

Ua Tatou Le Ava e Faalogo

O le au soo ua latou le malamalama o lona toe foi mai o le a fetaui lelei ma le faatafunaga o Ierusalema ma o le ai ai se nuu fou, toefuatai mai o Isaraelu o loo o ese mai lefulefu o le a iu lava ina taitai atu ai i le lotovaivai. (Pr 13: 12) A o mavae atu tausaga ma e leʻi toe foʻi mai Iesu, o le a latou manaʻomia le toe iloiloina o lo latou malamalama. I se taimi faapea, o le a latou faʻafanoina i alii atamamai ma manatu sese. (Galuega 20: 29, 30)
O ia tagata o le a faʻaaogaina le faʻaleagaina o le natura ma le tagata e fai ma faailoga sese. O le mea muamua lava na lapatai atu ai Iesu i ona soo e le tatau ona taufaamatau pe taitaiseseina i mafaufauga o nei mea o le a faailogaina ai lona latalata mai. Ae o Molimau a Ieova, o le mea tonu lenei na tatou faia ma faaauau pea ona fai. E oo lava i le taimi nei, i se taimi ua faaleleia ai tulaga o le lalolagi, matou te talaʻi faʻaleagaina tulaga o le lalolagi e fai ma faʻamaoniga o loʻo i ai Iesu.
Na sosoo ai ma le lapataia e Iesu ona soo e faasaga i perofeta pepelo na valoia le latalata mai o le taimi. O se tala tutusa i le Luka o loʻo iai le lapataʻiga lenei:

"Na ia fai mai:" Vaʻavaʻai neʻi faʻaseseina oe, aua o le toatele o le a oʻo mai i luga o loʻu igoa, faʻapea, 'O aʻu lava ia,' ma, 'Ua lata mai le taimi.' Aua e te mulimuli ia i latou."(Lu 21: 8)

Ma le isi, ua tatou filifili e le amanaiaina lana lapataiga. Na le taunuu le tala a Russell. Na le taunuu le valoaga a Rutherford. Fred Franz, le pule sili o 1975 fiasco, na ia faaseseina foi le toatele i faamoemoega sese. O nei tamaloloa atonu e ono leai ni o latou faʻamoemoega lelei, ae e leai se masalosalo oa latou faʻataʻitaʻiga na le manuia na mafua ai ona leai so latou faʻatuatua.
Ua tatou aʻoaʻoina la tatou lesona? O tatou mulimuli ea i le faʻalogologo ma usiusitai i lo tatou Alii o Iesu? E foliga mai e leai, ona o le toʻatele o loʻo talia ma le naunautai le faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga aupito lata mai na toe taʻua ma faamamaina ia David Splane ia Setema faasalalauga. Ma, ua taʻu mai foi ia i tatou “ua lata mai le taimi e tatau ai.”
O lo tatou le faʻalogo, usitaʻi ma faʻamanuiaina e lo tatou Aliʻi o loʻo faʻaauauina pea a o tatou lolo atu i le mea tonu lea i le Mataio 24: 23-26 na ia lapataʻia tatou e aloese mai ai. Fai mai a ia, aua neʻi faaseseina e perofeta pepelo ma le au faauuina pepelo.Christos) O ai o le a fai mai ua latou mauaina le Alii i nofoaga natia mai le vaʻaia, ie, nofoaga le vaʻaia. O na tagata o le a faʻasesē isi - e oʻo lava i tagata filifilia - ma "faʻailoga tetele ma mea ofoofogia." E i ai le faʻamoemoe o le pepelo faʻauʻuina (pepelo Keriso) o le a faia faʻailoga pepelo ma pepelo mea sese. Ae o le mea moni, ua faʻasesēina ea i tatou i mea ofoofogia ma faʻailoga? O oe o le faamasino:

"E tusa lava po o le a le umi o tatou i ai i le upu moni, e tatau ona tatou taʻu atu i isi e uiga i le faalapotopotoga a Ieova. Le i ai o le parataiso faaleagaga i le lotolotoi o se lalolagi amioleaga, leaga, ma leai se alofa o le a vavega faʻaonapo nei! le mea ofoofogia e uiga i le faalapotopotoga a Ieova, po o "Siona," ma o le upu moni e uiga i le parataiso faaleagaga e tatau ona tuuina atu ma le fiafia "i tupulaga i le lumanai." - ws15 / 07 p. 7 par. 13

E le o le uiga faapea e na o Molimau a Ieova ua le usitaia le lapataiga a Keriso ma ua faaseseina e perofeta pepelo ma le au faauuina pepelo o faia ni vavega pepelo ma faafoliga o ni mea ofoofogia. O faʻamaoniga e tele o le toʻatele o Kerisiano faʻatuatua i aliʻi ma o loʻo faʻasesēina foi. Ae fai mai e le naʻo matou e faigata tele le mitamita.

Ae faapefea le puapuaga tele?

E leʻo se maeʻaeʻa suʻesuʻega o lenei mataupu. Ae ui i lea, o le matou manatu autu o le faʻamautuina lea o le augatupulaga na taʻua e Iesu i le Mataio 24:34, ma i le va o mataupu e lua, ua tatou ausia lena mea.
E ui o le faaiuga e foliga mai o manino i lenei taimi, ae o loo i ai pea mataupu e lua e tatau ona ogatasi ma le vaega o totoe o le teugatupe.

  • Mataio 24: O 21 o loʻo tautala e uiga i se "puapuaga sili e leʻi tupu talu mai le amataga o le lalolagi seia oo mai nei ... e le toe tupu foi."
  • Mataio 24: 22 o loʻo valoia mai o le a faʻapuupuuina aso ona o tagata filifilia.

O le a le puapuaga tele ma pe faʻapefea ma o afea, po o le a, o aso e faʻapuupuuina ai? O le a tatou taumafai e fai na fesili i le isi mataupu ua faaulutalaina, O lenei Tupulaga - Faʻasalaga Up Loose Finishes.
_________________________________________

faaopoopoga A

I le uluaʻi senituri o le Malo o Roma, na faigata tele fesoʻotaʻiga vavalalata ma faʻalavelaveina ai le lamatiaga. E mafai e failautusi ona faia ni vaiaso poʻo ni masina foi e tuʻuina atu ai fesoʻotaʻiga tele a le malo. Tuuina atu lena tulaga, e mafai e se tasi ona iloa o le i ai faatasi o se pule o le a taua tele. Ina ua asiasi atu le tupu i se vaega o lana vaega, na faia mea. O le mea lea, o le i ai o le tupu sa i ai se upu taua taua na leiloloa i le lalolagi i aso nei.
Mai le Feagaiga Fou Upu na saunia e William Barclay, i. 223
"E le gata i lea, o se tasi o mea sili ona taatele, o le itumalo o loʻo i ai se vaitau fou mai le parousia o le taupulega. Na tusia e Cos se vaitau fou mai le parousia o Kaisara Kaisara i AD 4, e pei ona faia e Eleni mai le parousia o Hadrian i le TA 24. O se vaega fou o taimi na aliaʻe mai ma le afio mai o le tupu.
O leisi masani masani o le taina o tupe fou e faʻamanatu ai le asiasiga a le tupu. O malaga a Hadrian e mafai ona mulimulitaʻi i ai tupe na lavea e faʻamanatu ai ana asiasiga. Ina ua asiasi atu Nero i Korinito, na taia ana tupe siliva e faʻamanatu ai lana aso fanau, oʻo mai, o le Latina tutusa e tutusa ma le Eleni parousia. Peiseai o le afio mai o le tupu o se vaega fou o tulaga taua na tulaʻi mai.
Parousia e faʻaaogaina i nisi taimi le osofaʻiga a se itumalo e se lautele. E matua faʻaaogaina lava le osofaʻiga a Asia e Mithradates. O loʻo faʻamatalaina ai le faitotoʻaina o le vaaiga e se malosiaga fou ma le manumalo. ”
 

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    63
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x