[Mai le ws15 / 12 mo le Fepuari 1-7]

“Faʻalogo mai lava, ona ou tautala atu ai lea.” - Iopu 42: 4

O suʻesuʻega o lenei vaiaso e faʻamatala ai le matafaioi a le gagana ma le faaliliuga i le aumaia o le Tusi Paia ia i matou. O loʻo faʻatulagaina le laasaga mo le suʻesuʻega o le vaiaso a sau lea o loʻo talanoaina ai le tele o amioatua na talitonu le Faalapotopotoga e sili atu nai lo isi ona faaliliuga o le Tusi Paia. E foliga mai e talafeagai le tuua o se talanoaga o lena autu mo le vaiaso a sau. Ae ui i lea, o loʻo i ai se mea manaia i suesuega o lenei vaiaso e faʻaalia ai le faʻamaoniga a le lauga a David Splane i le tv.jw.org ma o le pologa faamaoni ma le faautauta o Mataio 24: 45 na faatoa amata mai i le 1919. (Tagai vitio: O le "pologa" e le 1900 tausaga.)
I lana saunoaga, na taʻua ai e Splane, e leai seisi mai le taimi o Keriso e oʻo mai i le 1919, o e na faʻatumuina le matafaioi a le pologa na saunia meaʻai i le taimi tatau mo auauna a Keriso. Na te le finauina le natura o na meaai. O le Upu a le Atua, le Tusi Paia. O le faataoto vaega i le Mataio 24: 45-47 ma le faataoto atoa i le Luka 12: 41-48 o loo faaalia ai le pologa i le matafaioi a le auauna, o se tasi na tufatufaina atu meaai na tufatufaina ia te ia. E talia foi e Splane lenei faʻataʻitaʻiga, o le mea moni na ia o mai ma ia ile 2012 Fonotaga Faʻaletausaga.
I le vaitaimi o le ogatotonu o le seneturi, o i latou na taʻimua i le aulotu Kerisiano, o le Ekalesia Katoliko, na latou poloka le tufatufaina o meaʻai e ala i le faasa ona lolomiina i le Igilisi. O le Latina, o se gagana ua oti i le tagata lautele, na o le pau lea o le laulaufaiva taliaina mo le fesoʻotaʻiga o le Afioga a le Atua, mai le pulelaa ma luga o le itulau lolomi.
Palakalafa 12 o loʻo faʻamatala puupuu i mea na tutupu i le talafaʻasolopito, lea na toe tufatufa atu ai meaʻai i le 'aufaigaluega a le Alii.
E pei ona taʻua e se tusitala talafaasolopito:

"E leʻi umi ae susunuina Egelani mo le Tusi Paia a Tyndale, i le taimi lenei i luga o le afi e faitau ai. E afe ma afe kopi na kopiina i totonu. I le faaupuga fiafia a Tyndale, "o le pisa o le Tusi Paia fou na toe taʻua i le atunuu atoa." Na faia i se tamai laupepa lapoa na faigofie ona natia, na pasi ane i aai ma iunivesite i lima o le o tane ma fafine aupito maualalo. O pulega, aemaise lava Sir Thomas More, o loo faifai pea ia te ia mo le "tuuina o le afi o tusitusiga paia i le gagana o ploughboys" ae na faia le faaleagaina. O le Igilisi ua i ai la latou Tusi Paia, faaletulafono pe leai foi. E sefulu afe afe na lolomiina: e ono afe na pasia. "(Bragg, Melvyn (2011-04-01). The Adventure of English: The Biography of a Language (Gagana Kindle Locations 1720-1724) Arcade Publishing Kindle Edition.)

Ae e oo lava i luma o Tyndale ma ana lagolago sa pisi i le fafagaina o le aufaigaluega faatasi ai ma meaai mama a le Atua ia latou lava gagana, o se vaega totoa o talavou Oxford na faataitai ia Iesu e ala i le inoino i le maasiasi ma lamatia mea uma e faasalalau atu le afioga a le Atua i le gagana Peretania. (O 12: 2; Mt 10: 38)

"Na luitauina e Uikilifi ma lana au sikola o Oxford ma o a latou tusitusiga faa-Peretania na tufatufa atu i le malo uma e le au atamamai. Oxford na faʻapipiʻiina se sao i totonu o totonu o se nofoaga e fanau mai ai le saogalemu o le Ekalesia Katoliko. O loo matou talanoa e uiga i se tikeri o tulafono faatonutonu i totonu o Europa Europa anamua, lea na matua tutusa lava ma Stalin i Rusia, Mao ma Saina ma le toatele o Siamani o Hitler. "(Bragg, Melvyn (2011-09-01). : O le aʻafiaga faʻafuaseʻi o le King James Bible 1611-2011 (p. 15). Counterpoint Kindle Edition.)

O le a le aafiaga o lenei tufatufa atu meaai i le taimi tatau?

"O le mea lea, ina ua lolomiina le faaliliuga o Tyndale i fafo ma fusi i totonu (e masani ona le opoina i fasi ie) sa i ai le fia aai. Na manatuaina e William Malden le faitauina o le Feagaiga Fou a Tyndale i le tuai o 1520s: 'O tagata matitiva i le aai o Chelmsford. . . lea sa nofo ai lou tama ma ou fanau ai ma na ola aʻe faatasi ma ia, na faatauina mai e tagata mativa le Feagaiga Fou ia Iesu Keriso ma i Aso Sa na nofo i le faitauga i le pito i lalo o le ekalesia ma e toatele o le a faalogo e faalogologo ia latou faitau. '"(Bragg , Melvyn (2011-09-01). O le Tusi o Tusi: O le Itu Taualuga o le King James Bible 1611-2011 (p. 122) Counterpoint Kindle Edition.)

O le a le eseesega na faia i tagata 'masani' tagata, ina ia mafai, e pei ona latou faia, e fefinauai ma ositaulaga o Oxford ma, ua lipotia mai, e sili atu ona lelei i latou! O le a se malamalamaaga na tatau ona tuuina atu i mafaufau ua ufitia mo le tele o seneturi, ua vavaeeseina ma le mafaufau mai le malamalama na fai mai e puleaina o latou olaga ma folafola atu lo latou olataga e faavavau, ma le loto i ai ma le loto i ai! Sa i ai, matou te faitau ai, 'o le fiaai' mo le Tusi Paia Peretania, mo afioga a Keriso ma Mose, Paulo ma Tavita, o Aposetolo ma perofeta. Na afio mai le Atua i le lalolagi i le gagana Peretania, ma ua avea nei i latou ma tupu ia te Ia. O le mauaina o se lalolagi fou. (Bragg, Melvyn (2011-09-01). O le Tusi o Tusi: O le Faalavelave Tutupu a le King James Bible 1611-2011 (p. 85). Counterpoint Kindle Edition.)

O le alafau maoaʻe o David Splane (o loʻo saunoa mo le Vaega Pule) o loʻo faʻaalia i le taʻu atu o nei tamaloa lototetele latou te leʻi auauna o se vaega o lena auauna faamaoni ma le mafaufau i le 1900 tausaga le matua. Na lamatia o latou igoa, o latou olaga, o latou olaga, e ave ai meaai a le afioga a le Atua i le toatele. O le a le mea ua faia e le Vaega Pule ua latalata lava ona latalata mai? Peitai latou te manatu e aveʻesea ia tamaloloa mai le manatu o Iesu pe a toe foʻi mai, ae tuʻu naʻo latou i luga o le faʻavae.
Fai mai o i latou o le a le aʻoaʻoina mai le talafaʻasolopito o le a le toe faʻataunuʻuina. Faamolemole faitau ia upusii nei, ae pe a fai e fai se faasinomaga i le Lotu Katoliko po o le Vatican, i lou mafaufau, suia i le "The Organization"; pe a fai o se faasinomaga i le Pope, ositaulaga, po o le Ekalesia, ia suia i le "Vaega Pule"; ma a oo ina faaoosala ma fasioti tagata poo isi faasalaga, ia suia i le "faateʻaina". Vaʻai pe i lalo o na faaupuga, o nei faʻamatalaga e tumau pea le moni.

"O le Ekalesia Roma, mauoa, ma ona atigipisi i soʻo se tasi o sosaiete .... Ae sili atu i na mea uma, sa i ai se pule i luga o le ola e faavavau. O le ola e faavavau o le loloto ma le naunautaiga alofa o le taimi. Na fai mai le Vatican e mafai ona e mauaina le ola e faavavau-o le folafolaga mamalu a le Ekalesia Kerisiano - pe afai na e faia le mea na taʻu atu e le Ekalesia e te faia. O lena usiusitai e aofia ai le malosi o le auai i le lotu ma le totogiina o lafoga e lagolago ai autau a faifeau ... .Sa tatau ona iloiloina le ola i totonu o nuu ma nuu uma; o lau ola feusuai na mataʻituina. O mafaufauga fouvale uma e tatau ona taʻutaʻuina ma faasalaina, soo se manatu e le ogatusa ma aoaoga a le Ekalesia na toe teuteuina. O le faʻasalaga ma le fasioti tagata na avea ma faʻamalosi. O i latou sa masalomia le masalosalo i galuega a lenei masini monotheist maoae na faamalosia i le faalumaina o le lautele o le faamasinoga ma fai atu ia 'faalumaina pe mu' - ia ofoina atu se taufaasese ma faalauaitele faalauaitele pe ia aina foi e le afi. "(Bragg, Melvyn (2011-09- 01) O le Tusi o Tusi: O le Itu Faʻamatalaga o le King James Bible 1611-2011 (p. 15) Faʻamatalaga o le Kindle Edition.)

"O le tele o le tauva mo aia a le Katoliko Roma le tulaga e le mafaamalo ma ia avea ma soʻo se mea na tonu i ai e manaʻo e avea. Na ia vaai i ai e pei ona faapaiaina e le taimi ma le auaunaga. Soo se suiga, na ia manatu, o le a mautinoa e faaleagaina le faamanatuga o le Upumoni Paia, o le pule faapope ma le pule tupu. E tatau ona talia mea uma e pei ona i ai. O le faʻaumatiaina o se tasi o maamaa o le tuʻu ese lea o le ava. O le vitriol faasaga i le faaliliuga a Tyndale ma le susunuina ma le fasioti tagata o soo se tasi e ofoina atu le itiiti o le le ioe i le vaaiga a le Ekalesia Tuai e faaalia ai le mea na tupu. Malosiaga e tatau ona ave mai ia i latou oe na umiaina mo se taimi umi ma latou talitonu ai e saʻo ia i latou. O la latou pule na faʻaaogaina mo le tele o seneturi, o le manatu o lona faʻaitiitia i soʻo se itu, na lagona e afaina. Latou te mananaʻo i le lautele e fai ma sui, filemu ma faʻafetai. Soo se mea lava e le taliaina. O Tyndale's manuscript-popular New Testament ua solia tulaga puipui o se avanoa na matua loloto lava ona faavae i le taimi ua tuanai e foliga mai na tuuina mai e le Atua ma e le mafuatiaina. E le tatau ona faapalepale. "(Bragg, Melvyn (2011-09-01). The Book of Books: The Impact Radical of the King James Bible 1611-2011 (pp. 27-28) Counterpoint Kindle Edition.)

I taimi o Uikilifi ma Tyndale, o le Tusi Paia i le gagana Peretania faaonaponei lea na faasaoloto ai tagata mai augatupulaga o le pologa i alii o loo fai mai e tautatala mo le Atua. I le asō, o le initaneti lea e mafai ai e soo se tasi ona siaki le aoga o toetoe lava o soo se faʻamatalaga poʻo se aoaoga faavae i se fesili o minute ma mai le fale o le tagata lava ia, poʻo le taimi foi e nofo ai i le Maota o le Malo.
E pei o latou aso, e faapena foi i aso nei. O lenei saʻolotoga e faʻaleagaina ai le mana o tagata nai lo isi alii. Ioe, e tatau ia i tatou taʻitoʻatasi ona faʻaaogaina. Ae paga lea, mo le toatele, latou te mananao e faapologaina.

"Aua tou te fealofani ma tagata valea, i le vaai atu ua outou gafatia. 20 O le mea moni, ia outou lagolagoina ma so o se tasi na te faapologaina outou, o lē e 'ai mea [ua ia te outou], o lē e tago i mea ua ia te outou, o lē e faaeaina i luga o outou, o lē na te taia outou. "(2Co 11: 19, 20 )

 
 
 

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    38
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x