Seʻi o tatou amata matamata i se lauga o le tapuaʻiga i le taeao, ua faʻaulutalaina "Taofi Lau Faamaoni ia Ieova" lea na taumafai ai Anthony Morris III e faʻaali mai le mafuaaga e sili ai le Tusi Paia o le Tusi Paia o le Lalolagi Fou nai lo isi. Oe mafai ona matamata i le vitio iinei. O le vaega talafeagai e maua amata mai i le 3:30 minute faʻailoga e oʻo atu i le 6:00 minute le faʻailoga.
Faamolemole ia tilotilo i lena vaega ae leʻi faitau i luga.
I le vaʻai i le taimi nei, e te ioeina o le faaliliuga o Efeso 4: 24 i le NWT lea e faʻaliliuina ai le upu Eleni hosiotés o le "faʻamaoni" o le saʻo lea? Faapea e te leʻi faia ni suʻesuʻega i fafo atu, ae naʻo le alu i le tala a Morris faʻatasi ai ma le upusii mai le tusi Insight, e te leʻi oʻo ea i le faʻaiʻuga o isi tagata faʻaliliu-Tusi Paia o loʻo latou faʻaaogaina se laisene maua fua i le faaliliuga le gagana Eleni iinei o le "paia" , a o le "faʻamaoni" sili atu ona atagia le uiga o le muamua? Na te leʻi taʻitaʻia ea oe e talitonu o lenei o le aulelei faʻaliliuga e faʻavae i luga o le mamafa o faʻamaoniga mai isi nofoaga o loʻo i Tusitusiga Paia le upu Eleni hosiotés maua?
Sei o tatou tilotilo totoa la i lana faamatalaga; a sili atu studious foliga.
Pe tusa o le 4:00 minute na ia fai mai ai, "O le tasi lenei na faʻataʻitaʻiga o le silisili o le New World Translation. I le tele o taimi i le uluaʻi gagana, latou te maua le laisene e faʻaliliu ai le 'amiotonu ma le paia' i le tele o isi faʻaliliuga. Aisea ua matou faʻamaoni ai iinei i le New World Translation? ”
Na e malamalama ile faʻafitauli lona lua? O ai 'latou'? O le a le laisene o loʻo ia faʻasino i ai? Ma afai o loʻo latou galulue ma le uluaʻi gagana, aisea e tatau ai ona latou faʻaliliu? I le kalama, e leai se uiga o lenei fuaiupu. Ae ui i lea, e le afaina, aua o lona mafuaʻaga o le avea ma se tagata faʻamuli. Atonu na ia faapea mai foi, "Ioe, isi alii na e taʻu i latou o tagata faaliliu… poʻo le a lava ..."
A o leʻi alu i luma, vaai pe faapefea ona faia nei faaliliuga o le Tusi Paia Efeso 4: 24. (Kiliki iinei.) Mai le aofaʻi o 24 faʻaliliuga, 21 faaaoga paia pe paia e tuuina atu hosiotés. E leai se tasi e faʻaaoga le faamaoni. Malosi malosi aumaia le "paia, amioatua, amio Atua" o uiga o le upu. NAS Faʻasalaga Faʻatau ma O Thayer's Greek Lexicon malilie.
O le a la le faʻamaoniga na liliu i ai Anthony Morris III i se taumafaiga e faʻamaonia ai lana tautinoga? O le Malamalama tusi!
Saʻo lelei. Ina ia faʻamaonia le saʻo o lana faʻaliliuga, liliu o ia i le isi lomiga a le JW. I nisi upu o loʻo ia faʻapea, 'E saʻo la matou faʻaliliuga ona o seisi mea na matou tusia na faʻapea mai.'
Vagana e leai. Fai mai:
*** o-2 p. 280 Faamaoni ***
I le Tusitusiga Eleni o le noun ho · si · o'tes ma le adjective hosi · os e mafaufau i le paia, amiotonu, faaaloalo; loto faʻamaoni, amioatua; o le faʻaeteete ma le faʻaeteete i tiute uma i le Atua. E aofia ai se sootaga saʻo ma le Atua.
E leai se taua o le faamaoni iina e pei o se faʻauigaga o le upu hosiotés. Ae ui i lea, o le parakalafa e sosoo ai e alu ese mai le faauigaina o upu ma maua ai le faauigaga o upu, ma o le mea lea o loo faaaogaina e Morris e faamaonia ai lana tautinoga o le NWT o se faaliliuga sili.
*** o-2 p. 280 Faamaoni ***
E foliga mai e leai ni upu Igilisi e faʻamalamalama tonu le uiga atoa o upu Eperu ma Eleni, ae o le "faamaoni," e aofia ai, e pei o lea, o le mafaufau i le faʻaaloalo ma le faamaoni, pe a faʻaaoga e fesootaʻi ma le Atua ma lana auaunaga, aumai se faʻatusatusaga. O le auala sili e iloa ai le atoaga o uiga o le Tusi Paia ua fesiligia, o le iloiloina lea o latou faaaogaina i totonu o le Tusi Paia.
Fetaui lava. Sei o tatou iloiloina le faʻaaogaina o hosiotés i le Tusi Paia. Talu ai ona le Malamalama tusi, poʻo Anthony Morris III, ofoina mai ni faʻataʻitaʻiga e lagolago ai lenei faʻauigaina o le "faʻamaoni" o le sili Igilisi latalata i hosiotés, e tatau ona tatou o e saili mo tatou lava.
O isi uma nofoaga o loʻo i ai le upu i le Tusi Paia:
“… Ma le faamaoni ma le amiotonu i ona luma io matou aso uma.” (Lu 1: 75)
Saʻo lelei! Tasi le isi nofoaga. E faigata tele le tamaoaiga o faʻamatalaga e toso mai ai se faʻamatalaina mai!
Vaʻai la pe faʻafefea ona faaliliu uma le "maualalo" faaliliuga hosiotés i le fuaiupu lea. (Kiliki iinei.) Latou matua fiafia tele i le 'paʻia', ma sili atu lona taua, leai se tasi e alu mo le Malamalama tusi sili faʻatatauina o le 'faʻamaoni'. E le gata i lea, o faʻaupuga ma faʻasologa e faʻamatalaina uma hosiotés pei o le paia, ma o le mea malie nei, e faʻapena foi le Malamalama tusi!
Aisea la le aveina o se upu ua faauigaina o le 'paia' ma faaliliuina o le 'faamaoni'. A uma mea uma, e le tatau i se tamaloa ona paʻia ina ia faʻamaoni ai. O le mea moni, o tagata amioleaga e mafai ma e masani ona faʻamaoni, e oʻo lava i le oti. O le a potopoto faʻatasi taua a le lalolagi, ma lagolagoina ma le faʻamaoni o latou taʻitaʻi, pe a latou tutu i luma o le Atua i Amaketo. (Re 16: 16) Naʻo le paʻia o le aotelega o tagata amiotonu.
O le mafuaʻaga o lenei faʻasalaga faʻapitoa o le maualuga o le faamaoni i luga o le lisi o mataupu a le Vaega Pule, e sili atu ona tuai. O a matou isi lua Le Olomatamata O tusitusiga e faʻatatau i le faʻamaoni. O le autu o le tauaofiaga taumafanafana o le faamaoni. E faʻalauiloaina pea lenei mea o le faʻamaoni ia Ieova (aua le faʻataʻitaʻia Iesu) pei ona iai i lenei lauga ile Tapuaiga ile Taeao, ae talu ai ona ua faʻalauiloa e le Vaega Pule o ia lava o le pologa faʻamaoni ma le faautauta o loʻo avea ma ala o fesoʻotaʻiga ma le pule a Ieova, e faatatau faamaoni i tamaloloa.
Maasiasi ia latou mo le faʻaopopoina (faʻamaoni) ma aveʻese (paia) mai le afioga a le Atua e faʻalauiloa ai la latou lisi o mataupu, ma fai mai o lenei faia le NWT o "sili faʻaliliuga". (Re 22: 18, 19) Na latou faia le mea latou te masani ona faitio ai isi i le faia, faʻatagaina o latou lava faʻailoga e faʻaleagaina le faʻamaoni faʻamaoni o le Afioga Paʻia a le Atua.
[…] E le naʻo le pau le nofoaga na masalomia le suia o le NWT toe iloilo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tutusa tutusa sui o loʻo vaaia i le Salamo 86: 2 (palakalafa 4). Ua toe sui le "faʻamaoni" ma le "amio Atua" mo le faʻamaoni. O le uiga o le upu Eperu chasid o loʻo maua ii. (Mo nisi faʻamatalaga e uiga i le faʻaituau i le NWT, tagaʻi ii.) […]
O lenei Upusii laititi o loʻo i le pito i luma o le 2014 Yearbook. Tatou te iloa uma lava lenei matua sili ona lotomaualalo ... Ioe Tonu. I le amataga o lenei tausaga faaleauaunaga, i le fonotaga faaletausaga a le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, na tatalaina ai e le New World Bible Translation Committee le kopi fou faa-Peretania o le faaliliuga sili ona lelei o le Tusi Paia ua avanoa mo tagata. Na faaaogā e Ieova ona lava atalii fanaua agaga e saunia le uluaʻi Tusi Paia o le Lalolagi Fou. (Roma 8:15, 16) O le mea moni na o lea, e mautinoa ai e faʻapitoa lenei faaliliuga, e te le ioeina? A e vaʻai ma matou iloa uma lena Lauiloa pe a e manaʻo... Faitau atili »
O le isi faʻataʻitaʻiga o le auala na suia ai e le GB le Tusi Paʻia ina ia ofi i ai ma a latou lisi o mataupu - o fuaiupu o loʻo sosoʻo mai i le Efeso 4 o loʻo tautala ai i amioga leaga ma le amio lelei, o amio lelei e faʻatalataina ai tatou ile Atua poʻo le paʻia - o le faʻaaogaina o le upu faʻamaoni e foliga mai e le fetaui. a o le mea o loʻo talanoaina
Faafetai atu mo le tusiga taua o Meleti :)))
O le vaʻaiga a Meleti ma Apolo. Na ou vaʻaia se tusitusiga i tausaga ma tausaga ua tuanaʻi, na suʻesuʻe ai patele ma tamaloloa atamamai ma aʻoaʻoina, i le toe tusiaina o tusi o le Tusi Paʻia, ma afai latou te mauaina se mea laʻititi lava o le tusi, e tatau ona faʻaleagaina ma toe amataina - tusa lava pe na latou oʻo i upu mulimuli o le tusi mulimuli. Aua e paia upu. Ina ua ou amata suʻesuʻega faale-Tusi Paia, na taʻu mai ia te aʻu o le Tusi Paia na faaaoga e Molimau na faaliliuina mai le uluaʻi gagana Eperu ma latalata i se mea e te ono mafai ai.... Faitau atili »
Sa matou faia ni suʻesuʻega i lenei mataupu i lenei aso. Na ou mauaina se tusitusiga manaia tele i le http://www.bibleresearch.org/articles/aLw1.htm e umi, ae o loo talanoa i le tele o upu Eperu ma Eleni faʻaaoga mo paia. E aofia ai se vaega agaʻi i le iʻuga o le Efeso 4: 17-24 i lalo o le ulutala "tausisi ia paia" Ou te le mautinoa pe tatau ona ou kopi faʻapipiʻi faʻapipiʻi mai le 'upega tafaʻilagi o lea o le a ou faia le mea sili e aotele ai le vaega O loʻo talanoa Paulo i le au faʻauʻuina kerisiano o loʻo iai le Agaga Paʻia, ma ua le tatau ai ona toe amio e tusa o le 'toeaina' poʻo le tagata ae tusa ma le... Faitau atili »
Talofa, e le o se tetei tele. Maʻimau e na o le pau lena o le faʻataʻitaʻiga o le faʻaituau i le NWT. E tusa ai ma le upu faʻapitoa, o se aotelega lenei o le uiga: LSJ Gloss: ὁσιότης amio Atua, paʻia Dodson: ὁσιότης paʻia, amio Atua, amio Atua. Malosi a le: ὁσιότης amioatua Faʻavaeina: mai G3741; Faʻaaogaina: paia. G3741 Thayer: 1) amio Atua i le Atua, faʻamaoni i le vaʻaia o tiute o le amio Atua, paia Le Trench's New Testament Synonyms Sacred Vine's Expository Dictionary of New Testament Words Paia, Paia, paia e faatatau i PIETY: I faʻaupuga faʻaleagaga, amioatua o se amio lelei e ono aofia ai tapuaiga tuuto, faʻaleagaga, poʻo se fefiloi o mea uma e lua. O se elemene masani i... Faitau atili »
Meleti faʻafetai mo le manaia tala. hosiotés o se upu Eleni ma manino uiga mo tagata Eleni sili pei o aʻu. I le vaega muamua o le it-2 p. 280 e saʻo le faaupuga. Mo se faʻamolemole faʻamolemole vaʻai iinei: http: //www.jstor.org/stable/282873? Seq = 12 # page_scan_tab_contents, i le galuega lelei a John Wilson Taylor i luga o Gemistus Pletho o se faifilosofia amio lelei (na nofo o ia i le va o 1355-1452) . E mafai ona e google mo nisi suʻesuʻega. Gemistus Pletho na latalata tele i le malamalamaaga moni i faʻaupuga Eleni anamua nai lo le WTS. I le itulau 95 o le tusi i luga oe o le a maua ai le faʻauigaina: Hosiotés o se tasi uiga saʻo... Faitau atili »
Faʻafetai tele Socrates mo le tuʻuina atu o mea faʻaopoopo faaopoopo e faʻatalanoaina ai lo matou malamalamaaga i lenei upu Eleni taua e faatatau ia i matou ma la matou faiā ma le Atua.
O se maasiasi latou mulimuli i la latou lava lisi o mataupu ae le o Iesu ma Ieova. Faʻafetai mo se lelei tusia tusitusiga.
Amene i na mea uma.
Ioe. Sa iloa ma mafaufau tonu i le mea lava e tasi.
?
Faʻafetai MarthaMartha, Mouchette ma Willy. Ma faʻafetai faʻapitoa lava ia Apolo na aumaia le vitio ia te aʻu. Sa matou toʻamalie uma aʻo matou matamata i ai ona o le manatu e matua faʻavalevalea lava - masalo ua naʻo se auala e puipuia ai - e tatau lava ona 'ata iai le toʻatasi.