[Tupe mai le Afioga a le Atua, Faʻatau mo Mea Taua Faaleagaga: Ieremia 25-28, ma le Malo o le Atua, Tulafono uma, ua soloia uma mai le toe iloiloga i lenei vaiaso ona o le faateleina o le Digging Deeper for Spiritual Spiritualities.]
Faʻataʻoto le Televave mo Mea Faaleagaga
Aotelega o Ieremia 26
Taimi o Taimi: Amataga o le pulega a Ioakima (I luma o Ieremia 24 ma 25).
Manatu Autu:
- (1-7) Faʻatonu ia Iuta e faʻalogo ona o faʻalavelave ua finagalo le Atua e aumai.
- (8-15) Na tetee perofeta ma faitaulaga ia Ieremia ona o lona valoia o le mala ma ua manao e fasioti ia te ia.
- (16-24) Sa puipuia e alii sili ma tagata Ieremia ona o lona valoaga mo Ieova. O isi toeaʻiʻina e talanoa e fai ma sui o Ieremia, ma tuʻuina mai faʻataʻitaʻiga o le feʻau lava e tasi mai isi perofeta ua mavae.
Aotelega o Ieremia 25
Taimi o Taimi: Fa o tausaga o Ioakima; tausaga muamua o Nepukanesa. (7 tausaga i luma o Ieremia 24).
Manatu Autu:
- (1-7) Lapataiga na tuʻuina atu mo tausaga talu ai 23, ae leai se faʻamatalaga tusitusia.
- (8-10) O le a aumaia e Ieova Nepukanesa ia Iuta ma malo tuaoi o le a faaumatia, e faapogaia ai Iuta, o se mea e ofo ai.
- (11) Malo o le a tautua i Papelonia 70 tausaga.
- (12) Pe a atoa le 70 tausaga, ona faamasinoina loa lea o le Tupu o Papelonia. O Papelonia e avea ma faʻatafunaga tuʻufua.
- (13-14) Auauna ma le faʻatafunaga o malo o le a tupu mo se mautinoa ona o mea a Iuta ma le atunuʻu gaioiga i le le usiusitaʻi i lapataʻiga.
- (15-26) O le ipu o le uaina o le toʻasā o Ieova ina ia onā ai Ierusalema ma Iuta - fai ia i latou o se mea faʻatafunaina, o le mea e ofo ai, sosolo, ma faʻatauvaʻa - (e pei o le taimi o le tusitusi). O tupu o Turo, o Ekerona, o Asetota, o Etoma, o Moapi, o ataliʻio Amoni, o tupu o Turo, ma Saitonu; o Repa, o Tema, o Pusi, o tupu o Arapi, o Semeri, o Elama ma Metai.
- (27-38) Leai se sola ese.
Aotelega o Ieremia 27
Taimi o Taimi: Amataga o nofoaiga a Ioakima; toe fai le Savali ia Setekaia (Same e pei o Ieremia 24).
Manatu Autu:
- (1-4) O faʻamaufaʻailoga ma 'avega na tuʻuina atu i Etoma, ma Moapi, ma le fānauga a Amoni, ma Turo, ma Saitonu.
- (5-7) Ua tuuina atu e Ieova nei laueleele uma ia Nepukanesa, e latou te auauna ia te ia ma e o le a suitulaga ia te ia, se ia oʻo mai le taimi o lona laueleele. 'Ua ou avatua ia te ia ua tonu i laʻu vaai,… e oo lava i manu feʻai o le vao ua ou avatu ia te ia e auauna ia te ia.' (Ieremia 28:14 ma le Tanielu 2:38).
- (8) Nation e le auauna ia Nepukanesa o le a faʻaumatia i le pelu, oge ma faʻamaʻi.
- (9-10) Aua le faʻalogo i perofeta pepelo o loʻo fai mai 'o le ae le auauna atu i le Tupu o Papelonia'.
- (11-22) Faʻaauau pea ona e auauna i le Tupu o Papelonia ma o le ae le mafatia i faʻalavelave.
- (12-22) Faʻamatalaga o fuaiupu 11 muamua na toe fai atu ia Setekaia.
Fuaiupu 12 pei vs 1-7, Fuaiupu 13 pei vs 8, Fuaiupu 14 pei vs 9-10
Malologa o meafale o le malumalu e alu i Papelonia pe afai latou te le auauna atu ia Nepukanesa.
Aotelega o Ieremia 28
Vaitaimi Taimi: Fa tausaga o le nofoaiga a Setekaia (Naʻo le maeʻa o le Ieremia 24 ma le 27).
Manatu Autu:
- (1-17) Na vavalo Hanania o le ave faʻatagataotauaina (o Jehoiachin et al) o le a muta i totonu o le lua tausaga; Ua faamanatu mai e Ieremia mea uma ua fetalai mai ai Ieova o le a leai. Na maliu Hanania i totonu o le lua masina, e pei ona valoia e Ieremia.
- (14) O amo uʻamea e tuu i ua o malo uma e auauna ai ia Nepukanesa. 'E tatau ona latou auauna iā te ia, e oo lava i manu feʻai o le vao ou te avatua iā te ia.' (Ieremia 27: 6 ma le Tanielu 2:38).
Fesili mo nisi suʻesuʻega:
Faʻamolemole faitau mau nei ma tusi lau tali i le pusa talafeagai (es).
Ieremia 27, 28
Faʻamatalaga Mataʻutia o Faʻamatalaga Autu:
Ieremia 27: 1, 5-7
Fuaiupu o 1 "1I le amataga o le malo o Ioakima ", ua taʻua i le Tusi Paia o Iuta uma, Etoma, ma isi, na tuuina atu i le lima o Nepukanesa e Ieova, e oo lava i manufeʻai o le fanua (vavalalata ma Daniel 4: 12,24-26,30-32,37 ma Daniel 5: 18-23) e auauna ia te ia, lona atalii o Evil-Merodach ma le atalii o lona atalii[1] (Nabonidus[2]) (tupu o Papelonia) seia oʻo i le taimi o lona lava nuʻu.
Fuaiupu o 6 'Ma o aʻu nei ua tuʻuina mai o nei laueleele uma i le lima o Nepukanesa ' faʻailoa mai le gaioiga o le tuʻuina atu ua uma ona faia, a le o lea o le upu o le a avea ma lumanaʻi 'O le a ou avatu'. O le faʻamaoniga na aumai i le 2 Tupu 24: 7 o loʻo taʻua ai i faamaumauga, o le lata mai, i le taimi o le maliu o Ioakima, na le toe sau ai le Tupu o Aikupito mai lona laueleele, ma le laueleele uma mai le Vaitafe o Aikupito i le o le Eufirate na pulea e Nepukanesa. (Afai o le Tausaga 1 o Ioakima, semanu o Nepukanesa o le palealiʻi aliʻi sili ma o le taʻitaʻiʻau o le 'autau a Papelonia (o pale pale e masani ona vaai iai o ni tupu), ona ua avea o ia ma tupu ile 3rd Tausaga o Ioakima.) O Iuta, Etoma, Moapi, Amona, Turo ma Saitonu ua i ai nei i lalo o puleʻaga (auauna atu ia Nepukanesa i lena taimi.
Fuaiupu 7 ua faamamafaina lenei mea pe a faapea mai 'Ma atunuu uma tatau lava auauna atu ia te ia'toe faailoa mai o malo o le a faaauau pea ona auauna atu, a leai o le a taʻu mai le fuaiupu (i le lumanai)'ma o le a auauna atunuu uma ia te ia '. Ia 'auauna ia te ia, lona atalii ma le atalii o lona atalii (atalii o le tama)'o lona uiga o se vaitaimi umi, lea o le a muta pe a'e oo lava i le taimi o lona lava laueleele e sau ai, ma o le tele o malo ma tupu sili e tatau ona faaaoga ia te ia '. O lea o le iuga o le nofo pologa o malo e aofia ai Iuta o le a pa'ū i Papelonia, (e pei o 539 TLM), e le mulimuli ane (537 BCE).
Ieremia 25: 1, 9-14
"E avea lenei laueleele uma ma mea e faatafunaina, e fai ma mea e ofo ai; e fai foʻi nei malo ma tupu o Papelonia i tausaga e fitugafulu." ' 12 "'Pe a mavae tausaga e fitugafulu, ona ou valaau atu lea i le tupu o Papelonia, ma lena nuu,' ua fetalai mai ai Ieova, 'o lo latou sese, e oo lava i le nuu o Kaletaia, ma O le a ou faʻatafunaina e faʻavavau. 13 'Ou te faʻaoʻo atu foʻi i luga o lenā nuʻu aʻu upu uma na' ou fai atu ai, e pei o mea uma 'ua tusia i lenei tusi, na vavalo ai Ieremia i nuʻu uma' "(Jer 25: 11-13)
Fuaiupu o 1 "I le tausaga lona fā o Ioakima le atalii o Iosia, le tupu o Iuta, o le tausaga muamua lea o Nepukanesa le tupu o Papelonia; ', Na vavalo Ieremia o Papelonia o le a valaauina e faʻamaonia i le maeʻa o tausaga 70. Sa valoia e ia "11ma o nei fanua uma o le a faaitiitia i mea faaleagaina ma o le a avea ma se mea e mataʻu ai; ma o nei malo o le a auauna atu i le tupu o Papelonia mo 70 tausaga. 12 Ae pe a 70 tausaga ua faataunuuina 'ua faʻaumatia,' ou te faʻasino atu le tupu o Papelonia ma lenā nuʻui lo latou sesē, 'ua fetalai mai ai le ALIʻI,' ou te faia foʻi le nuʻuo Kaletaia ma mea faʻatafunaina e faʻavavau."
'O nei malo o le a galulue i le Tupu o Papelonia mo 70 tausaga.'O fea oi ai nei atunuu? Fuaiupu 9 na taʻu mai o 'lenei laueleele ... ma faasaga i nei atunuu uma o loo siomia ai. ' alu i le fuaiupu 19-25 e lisi i le atunuu faataamilo: 'O tupu uma o le nuu o Usa, o tupu o le nuu o Filisitia, o Etoma, ma Moapi, ma le fanauga a Amoni; ma tupu uma o Turo, ma Saitonu, ma Dedana, ma Tema, ma Pusa, ma tupu uma o sa Arapi, ma tupu uma o Semeri, ma Elama ma Metai.'
Aiseā e vavalo ai o le a valaauina Papelonia ina ia maeʻa ona maeʻa tausaga 70? Fai mai Ieremia 'mo a latou mea sese'. Talu ai ona o le faamaualuga o Papelonia ma ana gaoioiga faamaualuga, e ui lava na faataga e Ieova i latou e aumaia le faasalaga iā Iuta ma malo.
O le fuaitau 'e tatau ona ' poʻo 'e tatau'o loo i ai i le meaalofa sili ona lelei, o lea o Iuta ma isi malo ua uma ona puleaina Papelonia, auauna atu ia i latou; ma o le a faaauau pea ona faia seia maeʻa le 70 tausaga.
O anafea na taua ai Papelonia? Tanielu 5: 26-28 na tusia mea na tutupu i le po o le pau o Papelonia: 'Ua ou faitaulia aso o lou malo ma faauma ai, na fuatia oe i fua faatautau ma ua le lava,… ua vaevaeina lou malo ma tuuina atu i Metai ma Peresia.. ' Faʻaaogaina le lautele taliaina aso o le ogatotonu o Oketopa 539 TLM[3] mo le paʻu o Papelonia, matou te faʻaopopoina 70 tausaga lea tatou te toe foi atu ai i le 609 TLM O le faʻatafunaga na valoia ona latou te leʻi usitaʻi (Ieremia 25: 8) ma Ieremia 27: 7 fai mai latou te 'auauna atu i Papelonia seia oʻo mai lo latou taimi [Papelonia]'.
Na i ai se mea taua na tupu i le 610 / 609 BCE? [4] Ioe, e foliga mai o le suiga o le malosiʻaga o le lalolagi mai le manatu o le Tusi Paia, mai Asuria i Papelonia, na tupu ina ua ave e Nabopalassar ma lona atalii o Nepukanesa Harran le aai mulimuli na totoe o Asuria ma solia ai lona malosiaga. O le tupu mulimuli o Asuria, Ashur-uballit III, na fasiotia i totonu o le sili atu ma le tausaga i le 608 TLM ma na le toe iai Asuria o se malo ese.
Ieremia 25: 17-26
Lea Ieremia “na amata ona ave le ipu mai le aao o Ieova ma faia ai atunuu uma e inu 18o Ierusalema ma 'aʻai o Iuta ma ona tupu, o ona aliʻi sili, e fai ma mea faʻatafunaina[5], o se mea e ofo ai[6], se mea e sulu i ai[7] ma se taufaaleaga[8], pei lava o aso nei;'[9] I le vs 19-26, o atunuu lata ane e tatau foi ona inuina lenei ipu o le faʻamafunaga ma mulimuli ane inu ai foi le Tupu o Sheshach (Papelonia) i lenei ipu.
O lona uiga o le faʻatafunaga e le mafai ona fesoʻotaʻi ma le 70 tausaga mai le fuaiupu 11 & 12 aua e fesoʻotaʻi ma isi atunuʻu. 'O Farao le tupu o Aikupito, o tupu o Usa, o Filisitia, ma Etoma, ma Moapi, ma Amoni, ma Turo, ma Saitonu'etc. O isi malo ia sa faʻatamaʻia foi, inuina o le ipu lava e tasi. Peitai e leai se vaitaimi ua taʻua ii, ma o nei malo uma na tigaina i le umi o vaitaimi o faatafunaga, e le 70 tausaga ia e talafeagai ona faaaoga ia i latou uma pe a fai e faatatau ia Iuta ma Ierusalema. O Papelonia lava ia e leʻi amataina ona faʻaleagaina seʻia oʻo i le 141 TLM ma na nofoia lava seʻia oʻo i le taimi na manumalo ai le au Mosalemi i le 650 CE, mulimuli ane na galo ma nana i lalo o le oneone seʻia oʻo i le 18th seneturi.
E le o manino pe o le fuaitau 'o se nofoaga faʻatauvaʻa... e pei lava o lenei aso'e faatatau i le taimi o valoʻaga (4th Tausaga Ioakima) po o se taimi mulimuli ane, atonu pe a ia toe tusia ana valoaga ina ua mavae lo latou mu e Ioakima i lona 5th tausaga. (Ieremia 36: 9, 21-23, 27-32[10]). Po o le a lava le auala e foliga mai ai o Ierusalema o se nofoaga faʻaumatia e le 4th po 5th tausaga o Ioakima, (1st po 2nd tausaga o Nepukanesa) atonu o se taunuuga o le osofaia o Ierusalema i le 4th tausaga o Ioakima. O le taimi lea a o le i faʻatafunaina Ierusalema i le Ioakima's 11th tausaga lea na mafua ai le maliu o Ioakima, ma le ave faapagota o Ioia i 3 masina mulimuli ane, ma lona faʻaumatia mulimuli i le 11th tausaga o Setekaia. O lenei mea e maua ai le mamafa e malamalama ai Daniel 9: 2 'mo le faataunuuina o faʻalavelave o Ierusalema'e pei ona taʻua i nisi taimi nai lo le faaumatiaina mulimuli o Ierusalema i le Tausaga 11 o Setekaia.
Ieremia 28: 1, 4, 12-14
"Ona oo lea i lea tausaga, i le amataga o le malo o Setekaia le tupu o Iuta, i le fa o tausaga, i le lima o masina," (Jer 28: 1)
I Setekaia 4th tausaga o Iuta ma atunuu tuaoi na i ai i lalo o se amo amo laau i Papelonia. O le taimi nei ona o le solia o le amo laau ma le feteenaʻi ma le valoaga a Ieremia mai ia Ieova e uiga i le auauna atu ia Papelonia, o le a latou i lalo o se amo uʻamea. E lei taʻua le taua. Na fetalai Ieova e faatatau iā Nepukanesa: "Eo le a ou avatu ia te ia manu feʻai". (Faatusatusa ma vavalalata ma Daniel 4: 12, 24-26, 30-32, 37 ma Daniel 5: 18-23, lea o le a saili ai e manu vaefa o le vao le paolo i lalo o le laau (o Nepukanesa) ae o lenei o Nepukanesa lava ia 'nonofo faatasi ma manu o le fanua.')
Mai le upu (tense) e manino lava ua uma ona faʻaauau le tautua ma e le mafai ona alofia. E oo lava i le perofeta pepelo o Hanania na folafola atu e finagalo Ieova 'gauia le amo a le Tupu o Papelonia' ma faʻamaonia ai o le malo o Iuta sa i lalo o pule a Papelonia e le 4th Tausaga o Setekaia i le taimi lata mai. O le atoaga o lenei auaunaga ua faamamafaina e ala i le taʻua e faapea e oo lava i manu vaefa o le fanua o le a le tuusaunoa. O le Faʻaliliuga a le Darby Translation o loʻo i totonu vs 14 "Auā o loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI o' au, le Atua o Isaraelu: 'Ua' ou tuʻuina le amo amo i le ua o ia nuʻu uma, 'ina' ia latou auʻauna atu 'iā Nepukanesa le tupu o Papelonia; latou te 'auʻauna foʻi' iā te ia; 'ua' ou avatua foʻi 'iā te ia manu vaefa o le fanua.' Fai mai le Young's Literal Translation 'ma latou auauna ia te ia ma manu foi o le vao Ua ou tuuina atu iā te ia'.
iʻuga
O nei malo o le a auauna atu ia Papelonia 70 Years
(Ieremia 25: 11,12, 2 Chronicles 36: 20-23, Tanielu 5: 26, Daniel 9: 2)
Vaitaimi Taimi: Oketopa 609 TLM - Oketopa 539 TLM = 70 Tausaga,
Molimau: 609 BCE, o Asuria o se vaega o Papelonia faatasi ai ma le pau o Harran, lea na avea ma malo o le lalolagi. 539 TLM, O le faatafunaga o Papelonia ua uma ona pulea e le Tupu o Papelonia ma ona atalii.
_______________________________________________________________________
Faamatalaga Faasino Upu:
[1] E le o manino pe o lenei fuaitau na fuafuaina ina ia avea ma se atalii po o se fanau moni a le fanau, po o augatupulaga o se laina o tupu mai Nepukanesa. Na manumalo Neriglissar le atalii o Nepukanesa (Amil) -Makuk, ma o ia foi o se atalii faaletulafono ia Nepukanesa. O le tama a Neriglissar o Labashi-Marduk sa na o le 9 masina na pule tupu na faamanuiaina e Nabonidus. Po o faʻamatalaga e fetaui ma mea moni ma o lea e faʻataunuuina ai le valoʻaga. (Vaai 2 Chronicles 36: 20 'auauna ia te ia ma ona atalii '.)
[2] O Nabonidus atonu o se atalii faaletulafono a Nepukanesa aua e talitonu na ia faaipoipo foi i se afafine o Nepukanesa.
[3] E tusa ai ma le tala a Nabonidus Chronicle, o le Pau o Papelonia na i luga o le 16th aso o Tasritu (Papelonia), (Eperu - Tishri) tutusa ma le 3th Okitopa. http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html
[4] Pe a sii mai aso ole faasologa ole taimi i lenei vaitau i le talafaasolopito e tatau ona tatou faaeteete i le taua o aso i se faasologa masani ona e seasea lava se maliega autasi i se mea faapitoa e tupu i se tausaga patino. I lenei pepa na ou faʻaaoga ai le faasologa o taimi faʻatulagaina mo mea e le tutupu i le Tusi Paia seʻi vagana ua taʻu mai.
[5] Eperu - Malosiaga H2721: 'Chorbah' - lelei poʻo le pa'ū, e ala i le taua: o se faʻatafunaga, faʻaleagaina nofoaga, faʻatafunaina, faʻaumatia, faʻatafunaina.
[6] Eperu - Malosiaga H8047: 'shamma' - lelei = faʻaumatia, e ala i faʻalavelave: atuatuvalega, maofa, faʻatafunaga, otaota.
[7] Eperu - Malosiaga H8322: 'shereqah' - o se faʻatau, faʻailoa (i le tauemu).
[8] Eperu - Malosiaga H7045: 'qelalah' - vilification, fetuu.
[9] O le upu Eperu ua faaliliuina 'i lenei' o le 'haz.zeh'. Vaai 2088 Malosi. 'zeh'. O lona uiga o le lea, Iinei. ie taimi nei, e leʻi mavae. 'haz' = at.
[10] Ieremia 36: 1, 2, 9, 21-23, 27-32. I le 4th tausaga o Ioakima, na fai atu ai Ieova ia te ia e ave se lisi ma tusi upu uma o valoʻaga na ia tuuina atu ia te ia i lena taimi. I le 5th tausaga na faitau leotele nei upu i tagata uma na potopoto i le malumalu. Ona faitau atu lea e alii sili ma le tupu ia i latou, ma ina ua faitauina, na susunuina. Ona faatonuina lea o Ieremia e ave se isi tusi ma toe tusi uma valoaga na susunuina. Na ia faaopoopo foi isi valoaga.
*** Le Suʻesuʻega Tusi Paia a le Faapotopotoga (30 minu) “E Pule le Malo o le Atua” mata. 11 itu. 111-115 9-11 Faʻamalosi i le 'ava malosi. E le masani ona taʻua e faapea o le Paseka e aofia ai ipu inu uaina e fa. O nei sa susunuina i luma o le faʻavaeina o le moni faʻamanatuga. O tala i le soʻona inu 'ava malosi o Rutherford e faʻamaoni i talaatu o le Peteli, ma o le' ava malosi i le 'aiga o le taeao e le o iloa i totonu o le tofi a le Peteli. Ae peitaʻi, ua taʻua le tulafono a Mose: "8 Ona fetalai mai lea o leova ia Arona: 9 Aua e te inu uaina po o nisi mea inu 'ava, oe ma ou atalii faatasi ma oe, pe a oulua o i le fale fetafai o le faʻapotopotoga, neʻi lua feoti. . E... Faitau atili »
Manuia le iloiloga Tadua. O se faamatalaga mataga lenei i le NET Bible i le Ieremia 27: 1 sn O igoa o Ieremia ma Nepukanesa e sipelaina ese mai i le Eperu o le mataupu 27-29. O lena ma isi faʻamatalaga tusitusi o faʻaalia ai o nei mataupu e tolu e fesoʻotaʻi uma lava. O mea na tutupu i nei mataupu e tolu, o mea uma e tutupu i totonu o le tasi tausaga (e 28: 1; 29:17). tc O le faitauga iinei e faʻavae i luga o nai Eperu mss ma le faʻapitoa Syriac ma Arapi. Le tele o mss Eperu ma le tele o faʻaaliga faitau "I le amataga o le nofoaiga a Iosia... Faitau atili »
Talofa Jerome Tele faʻafetai mo lau suʻesuʻega loloto. Na ou fetaui ai i nei manatu a o suʻesuʻeina le 70 tausaga mai le vaaiga i le Tusi Paia, o nei iloiloga o vaiaso ua naʻo se vaega. O loo sipelaina foi ia Nepukanesa i le tele o mataupu a Ieremia, ae e foliga mai e leai se mafuaʻaga manino mo le eseʻesega e oo lava i le taimi. Pe o le aso faʻasologa i le 27: 1 e leaga o loʻo finauina. Peitai e leai se aoga i le faʻamaoniaina o ni faʻaiuga taua. E tatau ona tatou manatua Ieremia e le o se faasologa faʻasologa, ae o loʻo vaevaeina i mataupu ma o loʻo iai isi mataupu... Faitau atili »
Aua le malamalama E leʻo taʻua mai ile tusi galuega se mea e uiga ile toe iloiloga ile vaiaso nei
Hi ofoecker
E pei o oloa mai le Atua upu ma le eli mo mea faaleagaga e talafeagai i lenei vaiaso, matou te maua le avanoa e toe iloilo ai nisi o tusitusiga taua na faʻaaogaina e le faʻapotopotoga e lagolago ai le 607 pei o le pa'ū o Ierusalema, o loʻo i ai i nei vaiaso faitau tusi faitau .