Oloa mai le Afioga a le Atua, Eliina o Maʻa Faʻaleagaga: Ieremia 29-31 & Tulafono a le Atua o le Malo, ua aveʻesea uma mai le toe iloiloga i lenei vaiaso talu ai le faʻateleina o le Digging Deeper for Spiritual Gems vaega.
Faʻataʻoto le Televave mo Mea Faaleagaga
Aotelega o Ieremia 29
Taimi o Taimi: 4th Year of Setekaia - (mulimuli ia Ieremia 28)
Manatu Autu:
- Tusi na auina atu i le tafeaga faatasi ma avefeau a Setekaia i Nepukanesa ma faatonuga.
- (1-4) Tusi na auina atu e le lima o Elasa i tagata Iutaia na aveeseina mai (o le Jehoiachin Exile) i Papelonia.
- (5-9) Faʻasalalau e fausia ni fale iina, totō togalaau ma isi mea aua o le ai ai iina i sina taimi.
- (10) E tusa ai ma le faʻamaunuuina o 70 tausaga mo (i) Papelonia o le a ou gauai atu ma toe aumai.
- (11-14) Afai latou te tatalo ma saili ia Ieova, lea o le a ia galue ma toe faafoi. (Tanielu 9: 3, 1 Kings 8: 46-52[1]).
- (15-19) O Iutaia e le o faʻauigaina o le a tulituliloaina i le pelu, oge, faʻamaʻi, aua latou te le faʻalogo ia Ieova.
- (20-32) O se savali i tagata Iutaia i le tafeaga - aua le faʻalogo i perofeta o fai mai o le ae toe foʻi vave mai.
Fesili mo nisi suʻesuʻega:
Faʻamolemole faitau mau nei ma tusi lau tali i le pusa talafeagai (es).
Ieremia 27, 28, 29
Faʻamatalaga Mataʻutia o Faʻamatalaga Autu:
Ieremia 29: 1-14
Faʻamolemole faitau nei fuaiupu ma ia tatalaina ao mafaufau i mea nei.
I le tausaga lona 4 o Setekaia na valoia ai e Ieremia o le a liliu atu leova i ona tagata pe a mavae le 70 tausaga mo / i Papelonia. Na valoia o Iuta o le a 'mautinoa lava ' Ieova 'ma o mai ma tatalo i'ia. Na faʻataunuuina lenei mea, e pei ona tusia i le Tanielu 9: 1-20, na tatalo Tanielu mo le faʻamagaloga mo le malo o Isaraelu. Na avatua le valoʻaga ia i latou faatoa faaaunuua i Papelonia faatasi ma Ioakinaakina i le 4 tausaga ua tuanaʻi. Muamua atu, i le fuaiupu e 4-6, na ia faatonuina i latou e nonofo i le mea na latou i ai i Papelonia, fausia fale, toto togalaau, ai fua, ma faaipoipo, o lona uiga o le a latou i ai iina mo se taimi umi. O le fesili i mafaufau o le aufaitau o le savali a Ieremia: - O le a le umi latou te faaaunuua ai i Papelonia? Ona alu lea o Ieremia e taʻu atu ia i latou le umi o le taimi o le pulega a Papelonia ma lana pule. Fai mai le tala, e 70 tausaga. ('e tusa ai ma le faʻamalieina (maeʻa) o 70 tausaga ')
Mai le afea?
(a) O se aso e le o iloa i le lumanai, lea na avea ma 7 tausaga i le lumanaʻi? E le taumate, o le a itiiti se mea e toe faʻamautinoa atu ai i lana aufaalogologo.
(b) Mai le amataga o lo latou faʻataunuʻuina 4 tausaga muamua[2]? Aunoa ma seisi mau, e sili atu. Lenei o le a maua ai le latou iʻuga aso e vaʻavaʻai i luma ma fuafua mo.
(c) E sili atu? I le faʻamatalaga ma le faʻaopoopoga o le tala a Ieremia 25[3] lea ua uma ona lapataia muamua i latou e tatau ona latou auauna atu i tagata Papelonia mo 70 tausaga, o le tele lava o le amataina o le taimi lea na amata ai ona latou o mai i lalo o pule a Papelonia (nai lo le Aikupito \ Assyrian) o le 31st ma le tausaga mulimuli o Iosia, nisi 16 tausaga na muamua atu. E leai se faʻalagolago e taʻua iinei i le faatafunaga atoa o Ierusalema mo le 70 tausaga e amata ai.
O le upu "E tusa ai ma le faʻamalieina (poʻo le maeʻa) o 70 tausaga i / mo[4] Papelonia O le a ou liliu atu loʻu mafaufau ia te oe tagata”O lona uiga ua 70 tausaga talu ona amata. Afai o uiga ia Ieremia i le lumanaʻi 70 tausaga, o le sili atu ona manino o ana upu i ana tagata faitau o le: "Oe (lumanaʻi) o le a i Papelonia mo le 70 tausaga ona ou liliu atu lea o loʻu mafaufau ia te outou tagata". Faʻataunuuina / faʻamaeʻaina masani ona faʻaalia o le mea na tupu poʻo le gaioiga ua amataina seʻi vagana ua faʻailoa mai i se isi tulaga; e le maua i le lumanaʻi. Fuaiʻupu 16-21 faʻamamafaina lenei e ala i le fai mai o le faʻafanoga o le ai luga o latou e leʻi oʻo i le tafeaga, aua latou te le faʻalogo, ma i latou ua uma faʻatafeaina i Papelonia, oe na fai mai o le nofo pologa i Papelonia ma faʻatafeaina o le a le umi, feteʻenaʻi. O Ieremia na valoia le 70 tausaga.
O loo faamauina i le Tanielu 5: 17-31 upu a Tanielu ia Pelesara: “Ua faitaulia e le Atua aso o lou malo ma ua faauma ai. … Ua vaevaeina lou malo ma tuuina atu i Metai ma Peresia… .I lena lava po na fasiotia ai Pelesara le tupu Kaletaia ma na maua ai e Tariu le Mede le malo ”. O le amataga o Oketopa o le 539 BC (16th Tasritu / Tishri) e tusa ai ma faamaumauga o le olaga nei[5]. Ua mavae tausaga 70 o Papelonia.
O fea e sili atu ona taua?[6] (i) 'at'Papelonia po o (ii)'mo'Papelonia.[7] Afai (i) at Papelonia o le ai ai le le mailoa aso faʻaiʻu. O le toe galue i tua e i ai a tatou 538 TLM poʻo le 537 TLM e faʻalagolago i le taimi na tuʻua ai e tagata Iutaia Papelonia, pe faʻapea foi le 538 TLM poʻo le 537 TLM e faʻamoemoeina i le taimi na taunuʻu ai tagata Iutaia i Iuta. O aso amata amata o le 608 BC poʻo le 607 BC faʻamoemoe i le aso faʻaiʻu filifilia[8].
Ae (ii) o loʻo i ai se aso faʻamaonia manino mai tusitusiga paia faʻatusatusa i se aso faʻalelalolagi na talia e tagata uma, 539 BC mo le pa'ū o Papelonia ma o lea o se aso amata o le 609 BC. E pei ona taʻu mai i le talafaasolopito o le lalolagi, o le tausaga lenei na manumalo ai Papelonia i Asuria (o le Malo na muamua atu) ma avea ai ma malosiaga fou o le lalolagi.
(iii) E lei leva ona faʻaumatia le aofia (4 tausaga na muamua atu), ma afai e faitau lenei fuaitau e aunoa ma le Ieremia 25 o le a amataina mo le 70 tausaga mai le amataga o lo latou tafeaga (ma Ieiakina) e le 7 tausaga mulimuli ane ina ua tupu Setekaia o le faaumatiaga mulimuli o Ierusalema. Ae ui i lea, o lenei malamalamaga e manaʻomia ai le sailia o 10 tausaga pe o le a le maua mai le faasologa o taimi e fai ai lenei tausaga o le 70 ave faʻataunuʻuina.
(iv) O se filifiliga mulimuli e faapea, afai e misi 20, 21, poʻo 22 tausaga, o le ae taunuu i le faʻafanoga o Ierusalema i le senituri 11th i Setekaia.
O le fea e sili ona ofi? Ma filifiliga (ii) e leai foi le manaʻomia o le masalosalo tupu (s) o Aikupito, ma tupu (s) o Papelonia e faʻatumuina se avanoa i lalo ifo o le 20 tausaga lea e manaʻomia e fetaui ma le 607 BC aso amata mo le 70 tausaga vaitaimi o le faaaunuua ma faatafunaina mai le faatafunaga o Ierusalema amata mai ia Setekaia lona 11 tausaga.[9]
Young's Literal Translation faitauina 'Auā o loʻo faʻapea' ona fetalai mai o le ALIʻI, 'Ou te asiasi atu' iā te oe i le tumu o Papelonia i tausaga e fitu sefulu, 'ou te faʻamasino foʻi' iā te oe, laʻu afioga lelei e toe foʻi mai ai i lenei mea.O lenei ua manino ai o le 70 tausaga e fesoʻotaʻi ma Papelonia, (ma o lea la, e ala i le faʻaaogaina o lana tulafono) e le o le nofoaga faitotoʻa o le a faʻatafeaina ai tagata Iutaia, poʻo le a foi le umi o le a faʻatafeaina ai i latou. E tatau foi ona tatou manatua e le o tagata Iutaia uma na ave faʻatagataotauʻaina i Papelonia lava ia, ae na latou faʻataʻapeʻapeina faataamilo i le malo o Papelonia e avea ma faʻamaumauga o latou toe foʻi faʻaaliga e pei ona tusia i le Esera ma Neemia.
Faaiuga lea e ogatasi ma valoaga uma o le Tusi Paia ma le Faasologa o Mea Faasolopito:
70 tausaga mo Papelonia (Ieremia 29: 10)
Taimi o Taimi: Toe foʻi mai le 539 BC o le 609 BC.
Faʻamaoniga: 'Aua' o loʻo faʻaaogaina e fetaui lelei ma le faʻamatalaga na faʻatulagaina e le Ieremia 25 (vaʻai 2) ma vaefaʻamatalaga ma tusitusiga i le Vaega 3 ma o le faʻaliliuga i toetoe lava uma Tusi Paia. 'Mo' aumaia ia i tatou se amataga mautu (539 TLM) lea e toe galue ai i tua. Suʻesuʻega Afai e faʻaaogaina le 'at' e le mautinoa le amataga o le 537 poʻo le 538 o se tau maualalo, e ui lava e iai isi amataga e mafai ona filifilia. O lea, o le fea le toe foi mai i Papelonia e tatau ona filifilia? Ma o le muamua toe foʻi mai aso tonu le iloa? O le iʻuga e tutusa ma tusitusiga paia ma faʻasologa o taimi ole lalolagi o le 539 BC i le 609 BC.
____________________________________________________
[1] Faaiuga: O se tali faapena i le Levitiko ma Teuteronome. O le a agasala tagata Isaraelu ia Ieova, ma o le a ia faataapeapeina i latou ma ave faapagota i latou. Ma le isi, e tatau ona latou salamo ae lei faafofogaina e Ieova ma toefuatai mai. O le faaiuga o le tafeaga na faalagolago i le salamo, ae le o se vaitaimi.
[2] O le ave faatagataotaua i le taimi o Ioakina, ao lei tuuina e Setekaia Setekaia i luga o le nofoalii. 597 BC timeline faasologa, 617 BC i le faasologa taimi o le JW.
[3] Tusitusi 11 na tusia muamua i le 4th Year of Jehoiakim, 1ST Year Nepukanesa.
[4] O le upu Eperu 'lə' ua sili ona saʻo le faaliliuina 'mo'. Vaai iinei. O lona faʻaaogaina o se faʻaupuga i Papelonia (lə · ḇā · ḇel) o lona uiga i le faʻasologa o le faʻaaogaina (1). 'I' - pei ona taunuʻu i ai, (2). 'I le, mo' - mea le faʻataʻitaʻi e faʻaalia ai tagata e mauaina, tagata e faʻatumu i ai, tagata e faʻamanuiaina, tagata aʻafia, faʻapea eg. Meaalofa 'Ia' ia, (3). 'of' a possesor - le talafeagai, (4). 'I, i totonu' faʻailoa iʻuga o suiga, (5). 'mo, manatu o' tagata e ona le manatu faʻaalia. O loʻo faʻaalia manino mai i le tala atoa le 70 tausaga o le autu ma Papelonia le mea lea, o le mea lea o Papelonia e le o (1) le taunuʻuga mo le 70 tausaga poʻo le (4), poʻo le (5), ae sili atu (2) Papelonia o le tagata e mauaina le 70 tausaga; o le a? O le Ieremia 25 na fai mai le pule, poʻo le pologa. O le fasifuaitau Eperu o le 'lebabel' = le & babel. 'Le' = 'mo' pe 'ia'. Lea 'mo Papelonia'. 'I le' poʻo le 'i le' = 'avea' pe 'ba' ma o le a avea 'bebabel'. Vaai Ieremia 29: 10 Interlinear Bible.
[5] E tusa ai ma le Nabonidus keronika O le Paʻu o Papelonia na i le aso 16th o Tasritu (Papelonia), (Eperu - Tishri) tutusa ma le 3 Oketopa.
[6] Vaʻai Ieremia 27: 7 'E tatau foʻi ona auauna atu nuu uma iā te ia, ma lona atalii, ma le atalii o lona atalii, e oo lava i le taimi e oo mai ai lona lava laueleele, ma e tele nuu ma tupu sili e tatau ona latou faaaogaina o ia e avea ma auauna. '
[7] Vaʻai faʻamatalaga 4.
[8] Esera 3: 1, 2 o loʻo faʻaalia mai o le lona fitu masina i le taimi na latou taunuʻu mai ai, ae le o le tausaga. Ole maliega autasi na taliaina ole 7 TLM, ole tusi a Kuresa na alu atu ile tausaga ua tuanaʻi 537 TLM (lona tausaga muamua ,: 538st Regnal Year poʻo le 1st Year o le Tupu o Papelonia ina ua mavae le maliu o Tariu le Metai)
[9] O le faʻaofiina o le 10 tausaga i le faasologa faʻasologa a Papelonia i le taimi nei o se faʻafitauli ona o le vavalalata ma isi Malo e pei o Aikupito, Elam, ma Medo-Peresia. E le mafai ona tuʻuina 20 tausaga. Vaʻai i se isi Faʻamatalaga Faʻamatalaga e faʻamalamalama ai nei mataupu i auiliiliga.
Faʻafetai Jerome. Sa ou sailia le upusii, ae ua e mauaina. O lenei se mataupu o le faʻailoaina o faʻamatalaga e faʻamalosia ai i latou e le mafai ona faʻalavelaveina e siaki le mea moni? Naʻo nai laina i luga atu o lena tusitusiga na tatou faitau ai "Na maua e Nepukanesa ma faʻatafunaina le taulaga ile 586 TLM". Pau lava faʻailoga o le iai o Papelonia… o faʻatafunaga tetele ia na tuʻua e Papelonia ". Na faaauau pea le manatu o le tusitala, o le mea moni, e leʻi faia e Papelonia se mea e tasi mai le fausiaina. E aoga tele le faitauina o le tala atoa. Faʻafetai Tadua mo le talanoaina o le mataupu ma,... Faitau atili »
I le vaiaso nei o le "Digging for Spiritual Gems" archaeologist o Efaraima Stern na taʻua i le Iuni 2012 Ala i le lagolago o le 70 tausaga faatafunaina o Ierusalema. Ae ui i lea, o le isi lea faʻataʻitaʻiga o filifiliga filifilia i le itu a le Sosaiete o le Olomatamata. E mafai ona e faʻatusatusa le tala a Stern i le mulimuli i lenei sootaga: http://cojs.org/the_babylonian_gap-_ephraim_stern-_bar_26-06-_nov-dec_2000/
Ierome
Iloiloina o le vaega mulimuli o le Mataupu 11 o le “Malo o le Atua Pule” Par 23-28 ma Aotelega Pusa Fesili Iloilo: O le a le Moni o le Malo ia te Oe? A: faʻalogo i talanoaga faʻafesoʻotaʻi a molimau. Faamasino mo oe lava o le Malo le Faʻamoemoe ua tele faʻaletonu. O a ni auala ua faʻamamaina ai e Keriso ona soo e tusa ai ma amioga tatau? A: E le suia lava tulaga o Keriso. Ua ootia le tou aulotu i le mulilua poʻo le teteʻa Ua faapefea ona puipuia tagata o le Malo mai taaʻiga a tagata agasala ma le loto i ai? A: Ua filifilia e le Royal Royal Commission, Molimau a Ieova, mo ni auala le atoatoa e puipui ai tagata taʻumamaina. Vaʻai le Lipoti Aloaia ii Faʻafefea... Faitau atili »
Faʻafetai Tadua mo le faʻatulagaina o le faʻamaopoopoina i le taimi ma le mafuaʻaga mo valoʻaga a Ieremia ma Sefanaia, Esekielu ma Tanielu e lapatai ma faʻatonu tagata o Ieova o lena aso mo le suiga o loʻo sosoʻo mai i malo malosi o le lalolagi, ma faʻaiuga a Ieova faasaga i malo faapitoa. , e aofia ai ma Iuta. O lau taimi faʻatulagaina e fesoasoani ia matou e iloa manino ai o le 607 TLM e leʻo le amataga o le 7 Gentile Times. E leai foi, i se faaopoopoga, o le 1914 TA o le faaiuga o 7 taimi 360 tausaga o le puleaga o le lalolagi e pule o Nuuese. Tupu o le lalolagi o loʻo tumau pea o latou aso. E oʻo mai lava i le taimi nei,... Faitau atili »
Talisapaia galuega uma a Tadua. Faafetai. Na ou misia foʻi isi vaega. Ou te faʻamoemoe latou te toe foʻi vave mai. E tele mea ou te maua mai le talanoaga.
Faafetai mo au faʻamatalaga tafaoga.
Naʻo le faʻamautinoa le au faitau uma, o isi vaega e toe foi mai i le vaiaso a sau. E tele foi faafetai ia Rufus mo ana iloiloga ma le tuufaatasia o vaega e lua e sili ona loloto eli.