Folasaga i le Esekielu (vitio)
Se ata le mafaamatalaina seʻi vagana ai le tuʻuina atu o le 617 BCE mo le faʻauʻuina o Ieonia.[1]
Saili le Fiafia i le Talaʻi Atu o le Tala Lelei (+ video)
Palakalafa 1 fesili "Pe na e faigata ea ona talai? O le toatele oi tatou o le a tali ioe i lena fesili. Aisea?" lea is o se fesili lelei. O le le fiafia poʻo le le fiafia poʻo le fefe i le talanoa i tagata ese ua taofia ai oe? Pe ona o le feagai ma faʻafitauli ma le leai o se aʻoaʻoga, mafua ai i matuia faʻafitauli tau tupe? Pe ona o le maasiasi o le auai i se faʻalapotopotoga e mumusu e faʻafetaui lelei le faʻafitauli leaga o tagata savavali ma faia suiga manaʻomia tele faiga faʻavae? Pe ona o lou lotofuatiaifo o le a le toe faʻatagaina oe e folafola ni aʻoaʻoga e te iloa e leʻo aʻoaʻoina i le Afioga a le Atua le Tusi Paia?
E mafai ona e toe talai atu o se 'savali o le faamoemoe"e ui lava e tatau ona tatou mulimuli ia Keriso, e le mafai ona avea i tatou ma ona uso, aua e le mafai ona avea i tatou ma atalii o le Atua, ma e le mafai ona avea Ieova le Atua ma o tatou tama, ae o se uo le vaaia?
E moni o le tala lelei moni e aoga ia i tatou i le faaletino ma le faaleagaga pe afai tatou te faʻaaoga lelei, ae mafua ai le teteʻa le tatau ai, mo se faataitaiga, naʻo le filifili o se paaga latou te mananao e tuua le faʻapotopotoga, e afaina ai, e le o ni faʻamanuiaga.
Palakalafa 4 ua toe liliu i le le manuia 'filifili se mau, faʻaaogaina, ma le faʻamoemoe e leai se tasi e faʻaaliga' metotia. Eperu 6: 10 e faaaoga e lagolago ai le galuega talaʻi. O le NWT Bible e faaliliuina ma faʻamalamalamaina le uiga moni o lenei mau 'auauna atu i le au paia ma faaauau pea ona auauna atu' ma faʻaaoga le galuega e talaʻi. O le Malo Interlinear e tusa lava pe o le a saʻo le faaliliuina o le upu Eleni "Auauna atu i le Au Paia ma auauna atu [ia i latou]". O le mau i le mataupu o le mea lea e uiga i le auauna atu ma fesoasoani i le paia [filifilia] tagata nai lo le talaʻi atu i fafo i le lava ia.
E faʻapea foi ona faʻaaogaina le Isaia 43: 10,11 e lagolago ai le galuega molimau. Peitaʻi i le faitauina o le tala faʻatatau na manino ai o molimau (Isaraelu) sa tatau ona avea o ni molimau pasi i gaioiga a Ieova le Atua. Nai lo le faamalo atu pe tofia foi o ni ana molimau faʻapitoa, o le mea sa sili ona faʻafeagai. Na faaauau pea le agasala a le nuu o Isaraelu e ui lava i le tele o lapataiga ma o lea na liligi mai ai e Ieova ma o le a liligi ifo lona toasa ia i latou. Na ia lapataia i latou o le togiolaina oi latou o le a ia tuuina atu Aikupito ia latou na aveina faapagota (e pei ona ia faia i le atalii o Kuresa, Cambyses II), ina ia latou le mafai ai ona vaai atu i Aikupito e laveai i latou. Na latou molimauina foʻi gaoioiga mamana a Ieova i le togiolaina oi latou ma le laveaʻiga mai i Papelonia, e oo lava i se malo malosi o le lalolagi i lenā taimi. Ae, na ia filifilia i latou e avea o se auauna (i lalo o le feagaiga a Mose), ae le o ni molimau e o atu ma folafola.
Vitio: Toe Maua le Olioli e ala i le Suesue ma Mafaufau loloto
O le vitio e faʻatusatusa i le mataupu i le tele o itu. O loʻo taʻu mai ai le talafatu i tala o se tuafafine paionia masani. Ua ia iloa ua leiloa lona fiafia, ae le ona ua ia faia se mea leaga. E alofa o ia i le aulotu ma Ieova ae na ia le faʻaosofiaina. Na ia lagona e iai se mea o misi, o lea na amata ai ona mou atu lona naunautaiga ma ua pagatia ai lona auai i sauniga.
O nei mea uma e talafeagai, ae o le a le mafai ona aluese mai le mea moni. Lua toeaina alofa matauina ma asiasi atu ia te ia e avatu ia te ia le faamalosiauga [e tausi ai le manaoga itula?]. Na latou fesiligia e uiga i lona tulaga masani faaleagaga [o le faitauina o lomiga ma le mafaufauina o le Tusi Paia], ma talanoa e uiga i le faataitaiga a Maria le tina o Iesu o le na gauai ma le totoa i mea na taʻu atu e agelu ma mafaufau loloto i ai. Sa faitauina e le tuafafine ae le o le eliina, o lea na latou fesoasoani ai ia te ia e pulea ana fuafuaga [lea na tatau ona faia ao lei tofia o ia o se paionia]. Na iu lava ina latou faamalosiau atu ia te ia (saʻo) e faia le faitauina o le Tusi Paia i aso taitasi ma le manatunatu loloto i le agaga tatalo.
O le toʻatele o molimau na asiasi mai i lenei 'upega tafaʻilagi ua latou iloa e manaʻomia ona latou faia suʻesuʻega loloto a le Tusi Paia ma le tatalo e faʻafoʻi ai le leai o se faʻamalosi latou te lagona mo le talaʻi ma auai i fonotaga, i lenei tulaga e le ona o le leai o se suʻesuʻega, ae ona o le suʻesuʻe o le afioga a le Atua ua pupula o latou mata i taufaasese taufaasese ma aoaoga na faia e le faalapotopotoga.
O le tele o paionia (ma talaʻi faapea foi) mafatia i nei vaega mo le tele o mafuaaga. E aofia ai le taumafai e ola i se tupe maua maualalo e ala ile maualalo o le totogi o galuega ona o le leai o se aʻoga, agavaa ma tomai. E le gata i lea, o loʻo tauivi e oʻo i le faʻavaeina e le tagata o le faʻatulagaga o itula i le masina, o nisi taimi na o le faʻamoemoe e taʻua o se 'paionia masani'. O se taunuuga, ua latou le amanaiaina lo latou tulaga faaleagaga ma e le mafai ona toe sefe taimi e fesoasoani ai io latou tuagane uso ma tuagane, ma i nisi tulaga latou te le fesoasoani foi ia latou lava molimau.
E manaia le maitauina o le faasinomaga i se tasi o tusitusiga sili ona fetaui mo lenei tulaga masani na soloia: Roma 2: 21 o loo fesiligia le fesili "Oe oe aʻoaʻoina se isi, e te leʻoʻoaʻoina oe lava?" I se isi faaupuga e tatau ona tatou fafagaina oi tatou lava faaleagaga i se tulaga masani, i luma o le taumafai e fesoasoani i isi. E tatau foi ona tatou talitonuina e ala ia tatou suesuega a le tagata lava ia o tusitusiga paia ina ia mafai ai ona tatou tautala faamaoni i afioga a le Atua i taimi uma.
E le gata i lea, na taʻusalaina e Iesu le masani ua taʻua o le 'corban' o loo taʻua i le Mataio 15: 5 "Soo se tasi e fai atu i lona tama po o lona tina: "Po o le a lava laʻu mea e mafai ona aoga ia te oe o se meaalofa ua ofoina atu i le Atua," 6 e le tatau ona ia ava i lona tama. ' O le mea lea na e faʻamaonia ai le afioga a le Atua ona o lau agaifanua. "
"Na aoao mai e le au tusiupu ma le Au Faresaio o tupe, meatotino, po o soo se mea lava e tuuina atu e se tagata o se meaalofa i le Atua e aofia i le malumalu. E tusa ai ma lenei tu masani, e mafai e se tama ona tausia le meaalofa tuʻufaʻatasi ma faʻaaogaina mo lona lava fiafia, ma fai mai na faʻaagaga mo le malumalu. O nisi na latou le amanaiaina le tiute o le tausia oo latou matua e ala i le faapaiaina oa latou aseta i lenei auala. "[2]
E leai se fautuaga e aloese mai le aso faʻaonapo nei o le faʻatusa masani lea e toʻatele paionia latou te faʻamoemoe e le o paionia ma isi molimau e tausia o latou matua matutua, aua o loʻo pisi i latou 'le faia o le galuega sili ona taua '. Po o sa i ai fautuaga i matua o matua ina ia mautinoa ai nai lo le tuua oo latou oloa o le lalolagi uma i le faatulagaga e tatau ona muamua tausia o so o se fanau.
Ioe, faanoanoa atoa uunaiga o lenei vitio sa e uunaia ai tagata ina ia tumau o ni paionia ao lē gauai na totogi atu i isi matafaioi Kerisiano taua. James 1: 27 na tuʻuina atu se eseesega ese mai le vitio i mea taua e pei o se Kerisiano ina ua ia tusia lena “O le tapuaiga e mama… mai le silafaga a lo tatou Atua ma le Tama o lenei: ia tausia tamaiti matuaoti ma fafine ua oti a latou tane io latou puapuaga, ma ia tausia ia lava e aunoa ma le pisia mai le lalolagi” e ala i le atiina ae o uiga Keriso-e pei o.
Tulafono a le Atua Malo (kr chap 14 para 1-7)
O mea o iai i le parakalafa 1 e feteenai ma le faʻamatalaga amata o le parakalafa 2. E faapefea? Palakalafa 2 amata i: "Ina ua maea le Malo i 1914". Ae o lenei faʻamatalaga e feeseeseaʻi ma John 18: 36, o loʻo sii mai i le parakalafa 1. Na fetalai Iesu: "O loʻu malo e le o se vaega o lenei lalolagi". Na ia saunoa i le taimi nei, ma faailoa mai lona malo sa tatau ona i ai i le taimi nei. O lana tali atu lea i le fesili a Ponotio Pilato: O oe 'le tupu o tagata Iutaia '? O le mea lea, na tali atu ai Iesu ua uma ona i ai sona lava malo, o lea o le a le avea ai o ia ma tupu o tagata Iutaia, i le tauvaga ia Ponotio Pilato ma Roma. Na ia faamaonia lenei mea i lona fai mai "Afai o se vaega o loʻu malo o lenei lalolagi, ua le a laʻu auauna tau e le tatau ona ou tuuina atu i tagata Iutaia. Ae o le mea lea, o loʻu malo e le mai lenei punavai. " Na leai se mea na fefe Pilato, o le malo o Iesu e le mai i le lagolagosua a tagata.
Ae peitai, e tatau ona tatou maitauina e ui ina ua faatuina le malo i le taimi lea, e foliga mai e lei avea Iesu ma tupu i lena taimi, e tusa ai ma le faataoto na ia tuuina mai i le Luka 19: 12-27, ma Luka 1: 33.
Palakalafa 2 faia se tagi e le mafai ona faʻamaonia "O lo tatou lotogatasi ua aumaia ai faamaoniga malosi e faapea, o le Malo o le Atua e pule". O le lotogatasi poʻo le maitauina o le lotogatasi e mafai ona tupu mai i soʻo se numera o mafuaʻaga, ae le naʻo le faʻasao o Molimau a Ieova. I totonu o Siamani Siamani mo se faʻataʻitaʻiga sa i ai le vaʻaia o le lotogatasi, ona o le faʻasauā faʻasauā, ma faʻamalosi mai tupulaga. E tele faʻalapotopotoga, polokiki, agafesoʻotaʻi ma isi e iai le lotogatasi o sini ma mafaufauga aua o le mafuaʻaga lea latou te faʻatasitasi ai ma potopoto faʻatasi. E le faʻamaonia le saʻo o la latou sini, pe mo le lelei lautele. O le a le lotogatasi e ui i lea e ono faʻaalia mai o loʻo iai le malosi faʻatonu.
Palakalafa 3-5 talanoaina le suiga i le malamalamaaga e uiga i le le o se vaega o le lalolagi e faatatau i feteʻenaʻiga feteʻenaʻiga. E leʻi faʻatoʻa atoa le tausaga talu ona amata le Taua Muamua a le Lalolagi ia Setema 1915, ae avatu loa nisi taʻiala i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. E tatau ona tatou fesili, pe afai o nei Uluaʻi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia o ni tagata filifilia a le Atua, aisea na latou le iloa ai pe faʻapefea ona le toe faia se taua i se taimi ua leva? O vaega faʻalelotu nei sa tofu uma ma le pisa poʻo le tutusa o latou talitonuga i taua: o le Amish / Mennonites mai le faʻaiuiuga o le 1500, o le Quakers mai le taufaaiuiuga o le 1600's, ma le Christadelphians ma le Seventh Day Adventists mai le 1860's. A o nisi aitia e pei o le 1914 na amata mai ma le Seventh Day Adventists, aisea na le avea ai foi lenei malamalamaaga?
Palakalafa 6 o loʻo faʻatautaia le aafiaga o Uso Herbert Senior na mulimuli i fautuaga a le Setema 1, 1915 Watchtower. E toʻafa isi tagata aʻoga o le Tusi Paia sa iai. Aisea na le taʻua ai foi i latou?[3] O nisi faʻamatalaga i le Richmond 16 e mafai ona maua iinei.[4] O nei tagata tetee e aofia ai Metotisi, o le Congregationalist, a Quaker, o le Ekalesia a Egelani (Lay Reader), ma Socialists.
Palakalafa 7 o loʻo faʻaalia ai seʻia oʻo i le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e tuʻuina mai ai se faʻamatalaga manino i le solitū. Fai mai o ia o meaʻai faaleagaga i le taimi saʻo. Pe na? Pe na sili atu i le 60 tausaga ua tuai? E moni, selau senituri mulimuli ane nai lo isi talitonuga Kerisiano.
__________________________________________
[1] Vaʻai i faʻamatalaga talu ai i luga o lenei 'upega tafaʻilagi e talanoaina ai mataupu ma tafaoga faamasani 607 BC e pei o le pa'ū o Ierusalema.
[2] Suesuega Faamatalaga: Mataio 15: 5 NWT Mataio Study Notes.
[3] Clarence Hall, Charles Rowland Jackson (na tuua mulimuli ane le IBSA, ae tumau pea o se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia), ma le 2 isi
[4] http://www.english-heritage.org.uk/visit/places/richmond-castle/richmond-graffiti/c-o-stories/
Tadua, naʻo se mafaufauga. Afai o se isi lomiga, e mafai ona taʻua o tulafono o le Malo, aua o le tele lena o a tatou lomiga, o tagata na faia tulafono. Ou te le o manaʻo e taʻua o tulafono a le Malo o le Atua, aua o ana tulafono e masani ona manino ona sipelaina mai i tusitusiga paia.
Faʻamaonia pe a mafaufau se tasi i luga o lenei saite i lenei mea, ae e le mafai ona ou manatua le vaai i ai iinei.
Na fai mai se tasi e tatau ona faaulutalaina le tusi tulafono, tulafono ma isi tulafono.?
Na ou osofaia se fegalegaleaiga ma loʻu toalua o le a na ona ou faitau i le Tusi Paia o se suesuega a le aiga, e leai lava se isi mea, o le fonotaga a le CLAM e leai se mea e le o toe tetee, ma o lena Tulafono Tulafono a le Malo e tatau ona toe faaigoaina, Lies o le Malo.
Olive vao
O se lelei tele. Pau lava na o uluaʻi Kerisiano sa iai ma na o le pau lena o le mea tatou te manaʻomia. Re malo tulafono tusi. O le lolomiga muamua lea ou te leʻi faitau ai lava. Ou te ioe o le a sili atu ona faaigoa 'Lies e uiga i le Malo'.
Tadua. Faʻaautu ma saʻo. E te amata i nisi mafuaʻaga e ono faigata ai ona tatou talaʻi, ma taʻu mai e le faʻatagaina e lo tatou lotofuatiaifo ona talaʻi atu e le o aʻoaʻoina i le Tusi Paia. Ua e taʻua foi taufaʻasese vavalo ma aʻoaʻoga. Masalo e mafai ona ou faʻamatala atili i na mafuaʻaga. 1. Leiloa le alofa ma le popolega faaalia mai i luga luga. 2. Tulaga leaga i le faʻateʻaina ma le faʻaaogaina o le 2 John vs 10 ia i latou uma ua tuua. 3. O le le tatau ai o tulafono fale fale i fafine lavalava ma le ava, e ui lava o le tele o tamaitai atamamai i le taulaga ola ofu ofuvae poʻo ofuvae ofu, e oʻo lava i le... Faitau atili »
Na ou vaʻai ia Phillipians 3 v 8, "Ou te manatu o mea uma o ni otaota" na faʻaaoga i isi aʻoga ae leʻi oʻo mai i le taimi nei, ina ua foliga mai ia te aʻu le talaaga e uiga i le leai o se aoga o le lotu na tuua e Paulo, o se lotu e faʻavae i tulafono a tagata, ma faʻatinoga, tatagi ni logo
Faʻafetai mo lau lisi puʻupuʻu o le tele o mafuaʻaga. A amata loa le tasi, e matua tele lava faigata ona iloa le taimi e taofi ai. E taufaʻafefe lava. Talanoa naʻo le pito o le aisa. Ae o le a iʻu lava ina goto le faʻatonutonu titanic.
Hi Leonardo Josephus
Naʻo le faitau i lau vaega lisi o faʻafitauli mataupu ma amioga, e le mafai ona ou taofiofia le mafaufau pe toafia latou e ofi i amioga faʻasolosolo amio, vaʻai i le mea o le narssist ma poʻo faʻailoga o a latou amioga, ona faʻatusatusa lea faʻafefea ona gaioi le org, e matua faʻaalia lava
Na ou alu anapo ina ua mavae le tele o masina o le le auai. E leai se mea ua suia. E pei o le moaina o le vao, poʻo le faʻamamaina o ou nifo. Valiina se puipui. Nisi o mea tatou te faia luga o pailate taʻavale - matou te faia ia mea e pei ona tatau ona faia ma sa matou faia i latou i taimi uma e mafai ai ona tatou faia ia tatou moe. Sa ou moe pea. Ina ua ou le moe o isi na aliaʻe i se tulaga le mautonu. E tusa o le 4 i le 5 e na sau ma lulu loʻu lima aʻo leʻi amataina le fonotaga ma a ou maua se asiasiga o le a ou faʻaaogaina ni manatu (faʻaeteete) mai... Faitau atili »
Faʻafetai Tadua, lelei auiliiliga, Na e aumaia i fafo le tele o manatu, ou te fiafia lava ia le mafuaaga, mai Gods Kingdom Rules (kr mata 14 para 1) faatatau i le feteʻenaʻi o le malo faʻavaeina i le 1914 & Iesu upu o lona malo (nei) e leai vaega o le lalolagi Ou te mautinoa o le a faasaina Lusia i le Tusi Suesuega. Faatasi ai ma se aiga molimau mauaina se pine ma Faʻamau e Putin ia lava i luga o le Extremist! O le Ironi, poʻo le Atua agamalie. E mautinoa le tele o faʻamaoni manatu ia Paionia. A o ou Paionia e latalata i le sefulu tausaga. Na ou vave iloaina na e manaʻomia... Faitau atili »