O oloa mai le Afioga a le Atua - E i ai sou loto o aano?

Esekielu 11: 17, 18 - Na folafola e Ieova se toefuataiga o tapuaiga moni (w07 7 / 1 p. 11 para. 4)

O le upu o le faaulutala e fai si taufaasese. Na fai mai tagata Isaraelu e tapuaʻii ¯ a Ieova. Ae peitai na latou faatagaina i latou lava ina ia faaseseina i ni mea inosia ma le inosia. O le mea na folafolaina o le a laveaʻiina i latou mai lo latou faʻapologaina ona latou toe faʻafoisia lea tapuaiga mamā, tapuai e aunoa ma mea inosia ma le inosia o latou pauu atu i totonu.

O le toe taʻua e toeitiiti lava e mimilo le aafiaga o le mau pe a fai mai 'Na auina mai e Ieova ana au agelu faalelagi e faailoa atu lona ita i tagata liliuese, na oi latou ua mauaina se' faailoga i le muaulu 'o le a faasaoina'. E foliga mama mai luga ae o le mea moni e aoga i mafaufau o uso e faʻaleaga i latou na faʻateʻaina (ma faʻaigoaina o ni tagata liliuese) ona o le le taliaina o mea uma e aunoa ma le fesiligia mai le Vaega Pule o le mea moni. Peitaʻi, ua faʻaalia manino lava e Esekielu o i latou na mauaina le 'faailoga i muaulu' o le a avea ma na mea sa latou taufaitagituʻi ma taufaitagituʻi i mea inosia o loo tutupu i tagata o Ieova. O i latou o le a faaumatiaina, e le oi latou sa i ai se eseesega o manatu e malamalama ai i nisi vaega o le Tulafono a Mose na tuuina atu e Ieova ia i latou, ae oi latou o loo faia mea inosia ma le inosia ao latou tautino atu e auauna ia Ieova ma avea ma ona tagata.

E moni lava o lenei mea o se lapataiga ia i tatou i aso nei.

O i latou ia e le o le liliuese i se tasi, ae oi latou o tagata Isaraelu amioleaga. Esekielu 9: 9,10 o loʻo faʻaalia mai nei 'Ua tuua e Ieova le nuu, ae e lē o silasila mai Ieova', o lona uiga' e mafai ona tatou faia mea tatou te mananao i ai, o le a le taofia i tatou e Ieova. ' Latou te fai mai latou te tapuai ma talitonu ia Ieova, ae sa mamao o latou loto mai ia te ia. O le faaigoa oi latou o tagata liliuese o loo faasese ai le tagata faitau i le mafuaaga o le ita o Ieova. Na faamanatu mai e Iesu ia i tatou o le alofa i le au soo o le a latou iloa i latou o ona soo, (John 13: 35) e le tauaso e usitai i tulafono a se tino pule tofia.

Faʻatau mo Mea Taua Faaleagaga

Esekielu 14: 13,14 - O a lesona tatou te aʻoaʻoina mai le taʻua o nei tagata taitoatasi? (w16 5 / 15 p. 26 i. 13, w07 7 / 1 p. 13 i le 9)

O le mea e tasi tatou te aʻoaʻoina o le mautinoa o tafaoga faamasani o Ierusalema, ma isi, e tatau ona sese le faalapotopotoga. Sei o tatou faia ni nai faigofie faigofie.

  1. Fai mai le mau o lenei vaega o Esekielu na tusia 612 TLM (i le 6th tausaga o Setekaia). O le pa'ū o Papelonia ia Kuresa ua malilie e avea ma 539 TLM [1] O le 612-539 = 73.
  2. Tanielu 6: 28 ua faʻaalia Tanielu manuia i le malo o Tariu ma le malo o Kuresa le Peresia. O le toe foi atu i Ierusalema o le 1 poʻo le 2 tausaga pe a mavae le pa'ū o Papelonia. Sei o tatou faʻaopoopoga 2 tausaga. O le 73 + 2 = 75.
  3. E tusa ai ma le faʻamatalaga atonu o Tanielu atonu na oʻo i le taʻi sefulu o ona tausaga po o le 20 foi[2] i le 6th tausaga o Setekaia. O le a matou aveina le tau feololo ma fai atu 20. So 75 + 20 = 95. E oʻo lava i aso nei lalolagi o le soifua umi, ma le soifua maloloina lelei e fia 95 pe 93 tausaga le matutua e mafai ona fai mai o loʻo manuia. Ola, mautinoa e ioe, manuia, leai.
  4. O lea la, nai lo le aveina o le 607 TLM pei o le pa'ū o Ierusalema i Papelonia, tatou te aveina 587 BCE[3] nai lo ma toese 20 tausaga mai Daniels tausaga. Ia 95 - 20 = 75. O e maua ni tamaiti 75-tausaga le matua o manuia i aso nei, e ese mai i le na o le ola? IOE! E 75-tausaga le matutua o loʻo soifua maloloina ma o loʻo faia pea le tino atoa ile faʻamalositino.

Talanoaina lesona na aʻoaʻoina mai le Yearbook (yb17 pp. 41-43)

E tolu mea na tutupu o loʻo faamaumauina iinei. O taunuuga uma e lagolagoina ai le manatu o loo taʻitaʻia e Ieova i latou i totonu o le faalapotopotoga. Seʻio tatou suʻeina faʻamatalaga mo lenei manatu.

O se tasi o fesili e tatau ona tatou fesiligia e uiga i mea na tutupu i lenei vaega o le Yearbook o le: Pe na tatou faʻalogo pea e uiga i le mea na tupu pe ana fai e le muta mea na tutupu? O le tali i lenei mea Leai.

O le isi mea: Pe talafeagai ea le talitonu o le a nafa Ieova ma nei taunuuga?

Ua taofia le Musika.

O le a se mea semanu e tupu pe a fai o mea uma na tutupu e pei ona faamatalaina sei vagana ai se taua e le o se mea na tupu, pe o se taua na malepe ae na le taofia e le leoleo le mea na tupu? I se tasi o nei vaaiga, o le a le mafai e uso ona matauina le Faamanatuga i se siosiomaga filemu ma filemu. Mata o nei vaaiga e taʻitaʻia ai mea na tutupu i le Yearbook? Manino manino leai. O le faaupuga e faasino i ai o le 'faia e Ieova' ina ia mafai ai e uso ona maua se filemu filemu ma le filemu. Ae o le taliaina o lena mea o le talitonu lea na faaaoga e Ieova lona agaga paia po o se agelu e amata ai se taua i le au fai pese. E ui e mafai e Ieova ona faia len ¯ a mea, ae e mafai ea? Pe le sili atu ea le amataina o le taua, e pei ona masani ona fai pe a inu tagata?

Viia le jw.org.

O le faʻataʻitaʻiga o se Ofisa Sili o Pulega o se kamupani na faʻaeetia i le mamanu o le site internet jw.org. (E le o fai mai le mea na ia mafaufau i ai!) Matou te le iloa po o le a le kamupani, po o le a le tele pe taua, pe o tomai ma malamalamaaga o le Ofisa Sili o Pulega i le mamanu o le upega tafaʻilagi. E leai la matou auala e faamaonia ai lenei mea.

E ui lava i lea, o le feʻau faʻaalia, e naʻo le faalapotopotoga a Ieova e mafai ona fausia se 'upega tafaʻilagi matagofie. E moni lenei mea? O se sailiga puupuu i luga o le initaneti o le a faʻaalia ai le tele o kamupani tetele o loʻo i ai ni laupepa telefoni feaveaʻi ma faʻaaogaina, aua latou te faʻaaogaina ata sili ona mamanu ma masini komepiuta e fatu ai a latou saite.

Tela la, kāti ne fai ne te fakapotopotoga se mea tai ‵ pau, kae e se se fakamaoniga me e ‵ lago atu a Ieova ki te fakapotopotoga. Afai o se 'upega tafaʻilagi e sili ona lelei o loʻo faʻailoa mai ai le fesoasoani a Ieova, o lona uiga o loʻo lagolagoina foi e ia kamupani manuia. E saʻo le talitonu i lena?

Afai na fai mai le Ofisa Sili o Pulega, i lona manatu o se upega tafailagi le lelei, ma o le mea lea na mafua ai le le lagolagoina e Ieova, semanu tatou te faalogo i ai. Leai, ona o le filifiliga o tala ma taunuuga e sili ona filifilia e pei o taimi uma.

Na ia fai mai leai i soka.

Poor Jorge. Na ia tuuina atu le ofo e taalo mo se kalapu soka tele i Siamani e avea ma se tagata lomitusi. E mafai lava ona avea o ia ma se tagata talaʻi pe ana fai o lona manaʻoga lea, e aunoa ma le tuueseina o lana miti. O le a ia faʻavauvau i le aʻafiaina o le faia o le filifiliga na ia faia? E leʻo iai foʻi se faʻamatalaga o le tala i mea ua ia faia nei e lagolagoina ai o ia o se tagata lomitusi.

E le o le faapea atu e leai ni faafitauli i le mulimuli i lana galuega sili ona fiafia, ae o nei lava faafitauli e mafai ona aafia ai soo se galuega.

O le faʻauigaina o le feʻau na faʻafeiloaia e Ieova se faiaoga aʻoga e taʻu atu ia Jorge e uiga i lona lava aafiaga leaga e tusa lava pe mai se konetineta eseese ma tulaga eseese. Ae pe na faia e Ieova lenā mea? Ia, ioe e mafai, ae aiseā o le a ia?

O le mafaufauga na tuʻuina atu e foliga mai e sili atu i laina o le faʻataʻitaʻiga o se agelu leoleo na amata aʻo leʻi faia se mea sese ogaoga i ana filifiliga i le olaga. O le a se mea semanu e tupu pe afai e tupu lenei lava tulaga, ae e leʻi suia lava lona mafaufau ma ua alu i Siamani ma avea ma se tagata talaʻi iina, ao fiafia e avea ma tagata taalo soka faapolofesa? Mata o le a tupu lona aafiaga i le tausaga? E foliga mai e leai se mea.

O a la lesona e mafai ona aʻoaʻoina mai le Yearbook?

  1. Aua nei faatagaina mea moni moni ma atonu o mea na tutupu ma taunuuga o amioga e maua i le auala o se tala lelei e lagolagoina ai tulafono faatonutonu ma talitonuga o le tagata lava ia o le faalapotopotoga filifilia a le Atua.
  2. Ua faʻamalosia e le faʻalapotopotoga le manatu, soʻo se taimi lava e tupu ai se mea lelei e fiafia i ai le Faʻalapotopotoga, e faʻalavelave mai lava Ieova. O le mea moni, a tupu mea sese, e le avea lenei ma faʻamaoniga o le le fiafia o le Atua. Ose auala e tasi le auala e naʻo le faʻamaonia ma le faʻamanuiaga e maua ai.
  3. Ua viia le Tusi Paia, e oo lava i tala faasolopito o le lalolagi, mo lona malamalama ma le moni i le tauina atu o le lelei ma le leaga e uiga i gaoioiga ma mea na tutupu i le talafaasolopito o Isaraelu.

E faia e nei faʻamatalaga 3 i le Yearbook le talitonuga lava e tasi e uiga i le candor ma le upu moni i le taʻuina atu, faʻataʻitaiga ma mea uma, gaioiga ma mea tutupu i totonu o le faʻapotopotoga?

Tulafono a le Atua (tulafono kr chap 14. 15-23)

O lenei vaega e faʻatautaia ai sauniga faʻale-malo ma mataupu na feagai ma molimau i le tele o tausaga.

O loʻo mulimuli mai i le talafaasolopito o tala o upusii i luga o uiga o le faʻalapotopotoga i musika a le atunuʻu.

  1. 1932

Aotelega o itulau 2: E le mafai e se tasi ona tu i le taimi o se sipese a le atunuu.[4]

  1. 1960

"E tusa ai ma aga masani, o se tasi o loʻo taʻu mai ai o loʻo ia alofa faʻatasi ma lagona o lenei pese e ala i le tu. O lenei mea moni na faʻamaonia i le gaioiga a nisi o sui ofisa na teena le tutū i le taʻaloga a le atunuu Siamani i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Talu ai ona o le Kerisiano e le o alofagia ma lagona o so o se siva a le atunuu o lenei lalolagi tuai, atonu na te le tuuina atu i isi le manatu o loo ala aʻe o ia pe a taina pe usuina. E le mafai ona ia faia ma le faaeteete lenei gaoioiga faapitoa e faatatau i le siva o le atunuu o lona atunuu na nofo ai nai lo le toatolu Eperu na mafai ona faia le galuega faapitoa na faatonuina ai i latou e le Tupu o Nepukanesa agai i le tupua.-Tani. 3: 1-23 " [5]

  1. 1974

"E tusa ai ma le taamilosaga a le atunuu, o nisi taimi e faamoemoeina i latou e tutu ma usu. O lea tulaga, o le a tutusa ma mea na faatoa taua e tusa ai ma se fuʻa a le atunuu. Ae ui i lea, o le tele o taimi e faamoemoeina le tagata e na o le tu i le taimi o le usuina o le siva pe ao usuina e se tasi tagata (soloist) ae le o mea uma. I lenei tulaga, o le tulaga o le tasi o le a taʻu mai ai le taliaina o upu ma lagona na faaalia i le pese. " [6]

  1. 2002

"A faia taʻaloga a le atunuʻu, e masani lava o mea uma e tatau ona fai e se tagata e faʻaalia ai e faʻasoa ia lagona o le pese o le tu i luga. I ia tulaga, o le a nofo pea talavou talavou. Ae peitai, afai o loo tutu a tatou talavou pe a taina le siva a le atunuu, o le a latou le faia le galuega faapitoa o le nofo i lalo; e le pei e pei lava ona latou tutū faapitoa mo le siva. I le isi itu, afai e faamoemoe se vaega e tutu ma usu, ona mafai ai lea e tagata talavou ona tutulai ma aloese mai le faaaloalo. Ae o le a latou faaali mai latou te le o fefaasoaaʻi lagona o le pese e ala i le aloese mai pesega. "[7]

Na e vaʻai i eseesega? E te malamalama i mea e tatau ona e faia pe afai o loʻo iai i se tulaga talitutusa? Leai? O le faʻafitauli o le i ai o le tele o faʻamatalaga faigata, o loʻo faʻatatauina e pei o tulafono a le usoga, ae peitai latou te le aofia ai tulaga uma, e mafai ona tuua ai se tasi i se tulaga o le le iloa le mea e fai. Afai e masani ona taʻu atu e se tagata le mea e fai, ma latou usitaʻi e aunoa ma le fesiligia, ona le mafai lea ona latou atiina ae o latou lava lotofuatiaifo.

E i ai foi faafitauli i nisi o nofoaga o loʻo faʻatulaga ai le tulafono. Mo se faʻataʻitaʻiga i le upusii 1960, pe na faia e le ofisa sinia o le na musu e tu i le taʻaloga a le atunuu Siamani i le tele o tausaga talu ona maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ona latou te le fiafia i ona lagona, pe ona e leai faaaloalo mo Siamani? O lenei mea na mafua ona o faʻaleaga na latou molimauina pe iloa foi e uiga i le tagata lava ia na mafua mai le taua e pei o Auschwitz?

Mafaufau loloto i le mea lea ua teuteuina o le faataitaiga. Aisea le mea ua tupu ai le tulaga o se Amerika Amerika i seisi atunuʻu, Atenitina, pe a taina le Argentina National Anthem, ae le faʻatautaia? Faamata e faamoemoe le Atenitina i se tagata e le o Atenitina e usuina le latou vii o le malo? Lenei ituaiga o vaʻaiga e masani ona tupu i se tele taʻaloga gaioiga mulimuli pei o soka, poʻo le Olimipeka poʻo isi Taʻaloga gaioiga. Tele taimi pe lua pe sili atu foi vii o le atunuu o le a taina, e faamalosiauina uma e tutu e faaali le faaaloalo, ae naʻo tagatānuu ole atunuu o loo usuina le pese e faamoemoe e pepese. I se tulaga lautele, e masani lava o atunuʻu o loʻo manaʻomia tagata mai fafo e faʻaalia le faʻaaloalo i a latou pese faʻale-malo e ala i le tutu, ae le faʻamoemoe latou te pepese. I le faʻaaogaina o lenei mataupu faʻavae, a tatou vaʻai ia tatou lava o 'tagatanuʻu' o le Malo o Keriso, o le a tatou faʻaalia le faʻaaloalo i isi atunuʻu vii, ae le lagolagoina.

E pei o isi mataupu na sauaina ai molimau, pe o le pipii atu i mataupu faavae o le Tusi Paia e tusa ai ma o latou lava loto fuatiaifo, pe ona o le pipii i tulafono a le faalapotopotoga? E pei ona mafai ona tatou vaʻavaʻai, ua suia nei tulafono i le tele o tausaga ma e faigata tele ona manatua ma le ufiufi uma tulaga. Masalo o le toatele na mafatia i se tulaga le talafeagai ona o se taunuuga.

O lea pe a fai mai le parakalafa 17: "O le manumalo mo fili o le Atua na puupuu. " pe oi latou moni lava o fili o le Atua pe na o ni tagata ita i le le faaaloalo i la latou fuʻa a le atunuu ma le viiga.

Palakalafa 22 fai mai "Aiseā ua manumalo ai tagata o Ieova i le tele o manumalo faaletulafono? ...Ae, i le tasi atunuu i lea atunuu ma lea faamasinoga pe a uma le faamasinoga, ua puipuia i tatou e faamasino amiotonu mai le osofaʻiga a le au tetee tetee, ma, i le faagasologa, ua faatulaga ai muamua i le tulafono faavae. E aunoa ma se masalosalo, ua lagolagoina e Keriso a tatou taumafaiga ina ia maua na manumalo. (Faitau le Faaaliga 6: 2.) "  O le fesili e uiga i le manumalo o loo taliina i le isi fuaiupu. Ona o faamasino tonu-mafaufau. Ioe, o loʻo iai pea latou, e ui lava ile mea moni o latou o 'tagata faʻalelalolagi' i le vaʻai a uso. E faʻapefea la ona oso le faʻapotopotoga e aunoa ma se backup, e faʻailoa mai na manumalo ia Iesu, ma maua ai le Faʻaaliga 6: 2 e fai ma faʻamaoniga? Afai e saʻo le mafaufau o faamasino, e leʻi manaʻomia le fesoasoani a Iesu i le mataupu. E le gata i lea afai o le Tamai Mamoe, o Keriso Iesu, o ia na te tatalaina le faʻamaufaʻailoga, aisea la na le faʻaigoaina ai e Ioane o ia o le ua i luga o le solofanua paʻepaʻe? Atonu pe leai foi.

_______________________________________________

[1] Insight Book Volume 1 itulau 236 para 1, ma isi.

[2] Tanielu 1 o loʻo faʻaalia Tanielu i Papelonia i le 3rd Tausaga o Ioakima. Ioakima na pule i 11 tausaga. O le mea lea na oʻo mai i le taimi na tusia ai e Esekielu le 14, o Tanielu [11-3 = 8 + 6 = 14] faʻatasi ai ma le laʻititi o 6 tausaga e ave mai ona matua: 14 + 6 = 20.

[3] E masani ona taliaina e le au tusitala faasolopito. E fetaui foi ma le faamaumauga o le Tusi Paia. Mo nisi faʻamatalaga faʻamatalaga ua uma ona lolomiina i luga o lenei 'upega tafaʻilagi e talanoaina ai tala o le Tusi Paia e uiga i le tafao faamasani i le pau o Ierusalema i Nepukanesa

[4] Le Olomatamata 1932 15/1 itulau 20 & 21

[5] Le Olomatamata 1960 15 / 2 itulau 127

[6] Le Olomatamata 1974 15 / 1 itulau 62

[7] Faʻasalaga Aʻoga Sj p15. Ma le Watchtower 2002 15 / 9 p24 ua toetoe lava tutusa le upu mo le upu sei vagana ai le sui o 'talavou' ma 'vaega' ma 'latou'.

Tadua

Mataupu a Tadua.
    3
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x