Talu ai nei sa ou faʻatauina ai se tusi faʻaulutalaina O le a le igoa? Amataga o Nofoaga o Nofoaga i Lonetona Lalo Eleele.[1] E feagai ma le talaʻaga o igoa uma e 270 o nofoaga i Lalo Lonetona (paipa fesoʻotaʻiga). O le susueina o laupepa, na manino ai o igoa na matuaʻi iloga mai amataga i Anglo Saxon, Celtic, Norman poʻo isi aʻa. O igoa faʻamatalaina se elemeni o le lotoifale faʻasolopito ma aumaia ai se loloto malamalamaaga.

Na amata ona mafaufau loʻu mafaufau i igoa ma le taua. I lenei tusitusiga, o le a ou suʻesuʻeina ai se vaega faapitoa o igoa i totonu o lotu Kerisiano. E matua tele lava aulotu Kerisiano. Ou te fiafia e faʻaaoga le faaupuga tapuaiga, nai lo lotu poʻo ni lotu faʻapaupau, aua o nei mea e leai ni uiga leaga. O loʻu mafuaʻaga i le tusitusi o le faʻaosofia o mafaufauga ma talanoaga.

O lenei tusitusiga o loʻo talanoaina ai le taua o igoa i aso uma o le olaga ona suʻesuʻeina lea o uiga o nisi igoa lotu, ma aemaise ai le suʻesuʻeina o le tasi aulotu ua taʻua o Molimau a Ieova. O lenei aulotu ua filifilia ona o le latou igoa na faʻalauiloa mai i le 1931. Ua lauiloa i latou mo lo latou faʻaliloliloina lautele ma le taua latou faʻamaonia i le igoa. Ma le mea mulimuli, o le a faia se suʻesuʻega i le Tusi Paia vaʻai i le faʻaaogaina o le igoa.

Taua o Igoa

Nei o lua faʻataʻitaʻiga i le lalolagi onapo pisinisi o le taua o igoa igoa. Gerald Ratner na faia se tautalaga i le Royal Hall Hall Hall i le aso 23 Aperila 1991 o se vaega o le IOD faʻaletausaga konafesi lea na ia taʻua ai le mea lenei e uiga i Ratners '(le maataua) oloa:

"Matou te faia foi tipi-tioata sherry decanters faʻamaeʻa ma ono tioata i luga o le fata siliva-teu faʻafoliga e mafai e lau tautu uaina oe tuʻuina atu vai inu i luga, uma mo le £ 4.95 Fai mai tagata, 'Faʻafefea ona e faʻatauina lenei mea mo se tau maualalo?' Ou te fai atu, 'Aua o le aofaʻi atoa.' ”[2]

O isi o le talafaasolopito. Na faaleagaina le kamupani. E leʻi toe talitonuina le au faʻatau ile igoa ole igoa. Sa oona le igoa.

O le faʻataʻitaʻiga lona lua o se tasi na ou oo i ai; na aofia ai le laʻititi iPhone antenna faʻafitauli. O le iPhone 4 na faʻasaʻolotoina i le 2010 ma e i ai le sese na paʻu ai telefoni.[3] O lenei e le taliaina ona o le ituaiga tu mo fou oloa, sitaili, faʻatuatuaina ma maualuga-lelei tagata faʻatau tausiga. Mo nai vaiaso muamua, e leʻi faʻailoa e Apple le faʻafitauli ma ua avea ma tala fou. Na faauilavea le susuga Steve Jobs pe a ma le ono vaiaso mulimuli ane ma ia ioeina le mataupu ma ofa atu se mataupu telefoni o se fofo. O le laveaʻiina o le sefeina o le igoa taʻuleleia o le kamupani.

Matua faʻamoemoeina o se pepe fou tuuina atu le tele o le iloiloga i le igoa. O le igoa o le a faia se sao i le faʻauigaina o le tagata ma le iʻuga o lena tamaititi. E mafai ona aofia ai se faʻafiafiaga i se pele sili ona pele, poʻo se tagata sili ona lelei i le olaga, ma isi. O i latou mai Aferika e masani ona tuʻuina i tamaiti ni igoa 3 pe 4 e fai ma sui o le aiga, ituaiga, le aso fanau, ma isi.

I le lalolagi a tagata Iutaia, e i ai le manatu pe a fai e le faʻaigoaina se mea e leai. E tusa ai ma se tasi tusi: “O le upu Eperu mo le agaga o le leai. Tutotonu i lena upu, o le ogatotonu lua mataitusi, sinasina ma mem, fai le upu shem, Eperu mo le 'igoa.' O lou igoa o le ki i lou agaga. ”[4]

O nei mea uma e faʻaalia ai le taua o le igoa i tagata soifua ma galuega eseese o loʻo tautua ai.

Faakerisiano ma Ana Tapuaiga

O lotu tetele uma e eseese a latou lotu, ma o nei lotu e masani ona faʻamatalaina e igoa e tuʻuina i gaioiga eseʻese ma aʻoga o mafaufauga. Faʻakerisiano o le a avea ma autu faʻatauaina o le talanoaga. O ekalesia uma o loʻo fai mai o Iesu o lo latou faʻavae ma o loʻo avea le Tusi Paʻia ma o latou faʻavae faʻavae ma faʻavae o le pule. O loʻo taʻua foi e le Ekalesia Katoliko tu ma aga a le ekalesia, aʻo i latou mai le aʻoaʻoga Porotesano o le a tausisi pea Sola scriptura.[5] O aʻoaʻoga e ono fesuisuiaʻi, ae o tagata uma fai mai o latou "Kerisiano", ma masani ona taʻua isi e le o se "Kerisiano". Ua tulaʻi mai fesili: Aisea e le taʻua ai oe o Kerisiano? Aisea e manaʻomia ai ona valaʻauina se isi mea?

  1. O le a le uiga o le upu Katoliko?
    O le upu Eleni aʻa o le upu "Katoliko" o lona uiga "e tusa ma (kata-) le atoa (holos)," pe sili atu colloquially, "lautele".[6] I le taimi o Konesetatino, o le uiga o le upu ekalesia lautele. Ina ua maeʻa feeseeseaiga ma ekalesia Orthodox i Sasaʻe, talu mai le 1054 TA - na faaaoga e le ekalesia na faamautu i Roma ma o le Pope na avea ma ulu. O lenei upu o lona uiga moni o le atoa poʻo le lautele. O le upu Peretania ekalesia e sau mai le upu Eleni "Kyriakos" o lona uiga "auai i le Alii".[7]O le fesili: E leʻo iai i le Aliʻi se kerisiano? E tatau ona taʻutaʻu se tasi o se Katoliko e auai ai?
  2. Aisea e taʻu ai o le Papatiso?
    Tusitalafaʻasolopito faʻamatalaina le uluaʻi ekalesia faʻailogaina "Papatiso" i tua i le 1609 i Amsterdam ma Igilisi Separatist Ioane Smyth avea ma ona faifeau. O lenei ekalesia toe fuataʻi na talitonu i le saolotoga o le mafaufau, tuuʻeseʻeseina o ekalesia ma setete, ma le papatisoga naʻo tagata lotomalilie, faʻalauiloa talitonu.[8] O le igoa e sau mai le teenaina o le papatisoina o pepe ma le tuuina atoa o le tagata matua mo le papatisoga. E le tatau i Kerisiano uma ona faia papatisoga pei o Iesu? Pe na iloa e soo o Iesu na papatisoina i le Tusi Paia, o Papatiso po o Kerisiano?
  3. O fea e sau ai le faaupuga Quaker?
    O se alii talavou e igoa Siaosi Fox sa le faamalieina i aoaoga a le Ekalesia a Egelani ma tagata le tausisi. Na i ai sana faaaliga e faapea, "e i ai le tasi, o Keriso Iesu lava, e mafai ona tautala atu i lou tulaga".[9]I le 1650, na ave ai Fox i luma o faamasino sili Gervase Bennet ma Nathaniel Barton, i luga o le moliaga o le upuleaga i lotu. Fai mai le talaaga a George Fox, o Bennet “o le muamua na taʻua matou o Quakers, aua na ou fai atu ia latou tetemu i le afioga a le Alii”. E iai le manatu o Siaosi Fox na faasino i le Isaia 66: 2 poʻo le Esera 9: 4. O le mea lea, o le igoa Quaker na amataina o se auala e ulagia ai apoapoaiga a George Fox, ae na taliaina lautele ma faʻaaogaina e nisi Quakers. Na faamatala foi e le au Quakers latou lava i le faaaogaina o faaupuga e pei o le faa-Kerisiano moni, Au Paia, Tamaiti o le Malamalama, ma Uo o le Upu Moni, e atagia mai ai faaupuga na faaaoga i le Feagaiga Fou e tagata o le uluai ekalesia Kerisiano.[10]Lenei o le igoa na faʻaigoaina o se tasi o tauemuga ae faʻapefea ona ese mai lenei mai le New Testament Christian? E leʻi feagai ea le au kerisiano na taʻua i le Tusi Paia ma tauemuga ma sauaga ona o lo latou faatuatua?

O igoa uma o loʻo i luga o se auala e faʻailoa ai eseesega i talitonuga. O faʻamalosia e le Tusi Paia lenei ituaiga faʻailoaina i Kerisiano e tusa ai ma le Efeso 4: 4-6:[11]

“Tasi le tino o loʻo i ai, ma tasi le agaga, pei lava ona valaauina oe i le tasi faʻamoemoe o lou valaauina; tasi le Aliʻi, tasi le faʻatuatuaga, tasi le papatisoga; tasi le Atua ma Tama o tagata uma, o le e i luga o mea uma ma i tagata uma ma i uma. ”

E foliga mai e leʻi taulaʻi atu le Faakerisiano muamua i igoa eseese.

O loʻo faʻamalosia atili lenei mea i le tusi mai le Aposetolo o Paulo i le aulotu i Korinito. E i ai ni fevaevaeaʻiga ae latou te leʻi faʻaaluina i le fatuina o igoa; na o latou faʻatasia i latou lava ma faiaʻoga eseʻese e pei ona faʻaalia i le 1 Korinito 1: 11-13:

“Mo nisi o le aiga o Chloe ua latou taʻuina mai ia te aʻu e uiga ia te outou oʻu uso e, o loo i ai ni feeseeseaiga i totonu o outou. O le uiga o laʻu tala, o outou uma taʻitasi: "O aʻu o aʻu o Paulo," "Ae o aʻu ia Apolo," "Ae o aʻu ia Kefa," "Ae o aʻu ia Keriso." Ua vaeluaina ea le Keriso? E leʻi fasiotia Paulo i luga o le laau mo oe, a ea? Pe na e papatiso i le igoa o Paul? ”

Lenei faasaʻoina e Paulo le vaevaega ae ui i lea, sa na o le tasi lava le igoa. O le mea mataʻina ia igoa Paul, Apollos ma Cephas o loʻo faʻatusalia mai ai tu ma aga a Roma, Eleni ma Iutaia. E mafai foi ona saofaga i nisi o vaevaega.

Sei o tatou mafaufau nei i le 20th Lotu senituri ma lona igoa.

Molimau a Ieova

I le 1879 Charles Taze Russell (Pastor Russell) lolomiina le muamua lolomiga o O le Zion's Watch Tower ma le Faʻasalalau o le Faʻaaliga o Keriso. E 6,000 kopi na iai ile amataga na alualu i luma a o alualu i luma tausaga. O i latou na lesitala i lenei mekasini mulimuli ane avea ma ekklesia poʻo aulotu. I le taimi o lona maliu i le 1916 ua fuafuaina e sili atu ma le 1,200 aulotu na palotaina o ia e avea ma o latou "Faifeau". Na taʻua lenei mea o le Bible Student Movement poʻo nisi taimi International Bible Bible.

Ina ua maliu Russell, ona avea ai lea o Joseph Franklin Rutherford (Judge Rutherford) ma Peresetene lona lua o le Watchtower ma le Bible Tract Society (WTBTS) i le 1916. Na sosoʻo ai ma fevaevaeaʻiga i totonu o le komiti faatonu ma le tele o tagata aʻoga o le Tusi Paia na vaevaeina i nofoaga eseese. Lenei uma lautele faʻasalalauina.[12]

A o vaevaega vaega na vaevaeina, sa i ai le manaʻoga e faʻailoa ma tuʻueseese le uluaʻi kulupu o loʻo fesoʻotaʻi pea ma le WTBTS. O lenei sa talanoaina i le 1931 e pei ona taʻua i le tusi Molimau a Ieova - Tagata folafola le Malo o le Atua[lua]:

“I se taimi mulimuli ane, na atili ai ona aliali mai, e le gata i le igoa faa-Kerisiano, ae sa manaʻomia lava e le aulotu o auauna a Ieova se igoa maʻoti. O le uiga o le igoa FaʻaKerisiano na faasolo ina mimilo i mafaufau o tagata lautele aua o tagata na fai mai o latou o Kerisiano e masani ona leai se manatu poʻo ai Iesu Keriso, o a mea na ia aʻoaʻoina, ma mea e tatau ona latou faia pe a fai o latou moni o ona soʻo. E le gata i lea, aʻo agaʻi i luma o tatou uso i lo latou malamalama i le Afioga a le Atua, na latou manino mai foi le manaʻomia e vavaeʻese ma ese mai i na faiga lotu ia na fai mai pepelo o latou o Kerisiano. "

O se faaiuga sili ona manaia na faia ona o loo faapea mai o le upu "Kerisiano" ua faaseseina ma o lea na aliae mai ai le manaʻomia e vavae ese mai i latou mai "taufaasese faa-Kerisiano".

Folafolaga faaauau pea:

“… I le 1931, na matou taliaina le igoa iloga o Molimau a Ieova. Na taʻua e le tusitala o Chandler W. Sterling lenei, “o le poto silisili” i le vaega a J. F. Rutherford, o le sa avea ma peresitene o le Watch Tower Society. A o matamata le tusitala i le mataupu, o se gaoioiga poto lea e le gata na maua ai se igoa aloaʻia mo le kulupu ae na faʻafaigofie ai foi mo latou ona faauigaina uma mau a le Tusi Paia i le "molimau" ma le "molimau" e faatatau faapitoa i Molimau a Ieova. ”

O le mea e mataʻina ai, o Chandler W. Sterling o se Episkopalian Minisita (o se epikopo mulimuli ane) ma o se tasi e auai i le "taufaʻasese faʻa-kerisiano" o ia lea na te avatua ia matua viʻiga. O le viiga e mo le atamai o le tagata, ae leai se taʻuga e faia e le aao o le Atua. I se faaopopoga, na taʻua e lena faifeʻau, o lona uiga o le faatatau saʻo o fuaitau o le Tusi Paia i Molimau a Ieova, e taʻu mai ai sa latou taumafai e faafetaui le Tusi Paia i mea sa latou faia.

O loʻo faʻaauau pea le mataupu ma le vaega o le iugafono:

"E tele lo matou alofa mo Brother Charles T. Russell, ona o lana galuega, ma matou te fiafia e faʻailoa na faʻaaoga o ia e le Aliʻi ma faʻamanuiaina tele lana galuega, ae e le mafai ona tumau pea ma le Upu a le Atua e faʻatagaina e valaʻauina i le igoa. 'Russellites'; o le Watch Tower Bible and Tract Society ma le International Bible Student Association ma le Pe People Pulpit Association ua na o ni igoa o faʻapotopotoga o ni kamupani a tagata Kerisiano o loʻo tatou umiaina, faʻatonutonu ma faʻaaoga e faʻaauau a tatou galuega i le usitaʻi i tulafono a le Atua, ae leai o nei igoa faʻalelei fesoʻotaʻi pe faʻaogaina ia i matou o se faʻapotopotoga o tagata kerisiano o loʻo mulimuli i tulagaaao o lo tatou Aliʻi ma le Faʻatonu, o Iesu Keriso; oi matou o tagata aʻoga o le Tusi Paia, ae, i le avea ai o se faʻapotopotoga o Kerisiano faʻavaeina se faʻapotopotoga, matou te mumusu e talia pe valaʻauina e le igoa 'Tagata Aʻoga o le Tusi Paia' poʻo ni igoa faʻapena o se auala e faʻailoa ai o matou tulaga tatau i luma o le Aliʻi; tatou te mumusu e tauanau pe valaʻauina i se igoa o se tagata;

“O LEA, na faatauina i tatou i le toto taua o Iesu Keriso lo tatou Alii ma le Togiola, ua taʻuamiotonuina ma fanaua e Ieova le Atua ma valaauina i lona malo, tatou le faalotolotolua folafola atu lo tatou faamaoni atoa ma le tuutoina ia Ieova le Atua ma lona malo; oi tatou o auauna a Ieova le Atua na tofia e faia se galuega i lona suafa, ma, i le usitaia o ana poloaiga, e molimoli atu le molimau ia Iesu Keriso, ma faailoa atu i tagata o Ieova o le Atua moni ma le Malosi Aoao; o le mea lea matou te talia fiafia ai ma ave le suafa na faʻaigoa e le fofoga o le Aliʻi le Atua, ma matou te mananaʻo ia iloa ma valaʻauina i matou ile igoa, o molimau a Ieova. — Isa. 43: 10-12. ”

E i ai le vaefaamatalaga manaia i le faaiuga o lenei vaega i le Folafolaga tusi o loʻo faʻapea mai:

"E ui lava o faʻamaoniga e faʻatalitonuina ma le mautinoa le taʻitaʻiga a Ieova i le filifiliaina o le igoa Molimau a Ieova, Le Olomatamata (Fepuari 1, 1944, itulau 42-3; Oketopa 1, 1957, i. 607) ma le tusi Lagi Fou ma le Lalolagi Fou (pp. 231-7) mulimuli ane faʻailoa mai o lenei igoa e le o le "igoa fou" o loʻo taʻua i le Isaia 62: 2; 65:15; ma le Faʻaaliga 2:17, e ui ina o gatasi le igoa ma le sootaga fou o loʻo taʻua i tusitusiga e lua i le Isaia. ”

O le mea e mataʻina ai, o loʻo iai se faʻamatalaga manino o lenei igoa na avatua e ala i le taʻitaʻiga tauatua e ui lava o ni faʻamatalaga manino e tatau ona faia i le 13 ma le 26 tausaga mulimuli ane. E lē o taʻua mai ai ni faamaoniga maʻoti, e matuā faatauanau lava i le taʻitaʻiga a Ieova. O le isi mea o le a tatou suʻesuʻeina, pe o lenei igoa, Molimau a Ieova, e talafeagai ma le igoa na faʻaigoaina ai soo o Iesu i le Tusi Paia.

Le Igoa "Kerisiano" ma Ona Amataga.

E aoga le faitauina o le Galuega 11: 19-25 i le mea o loʻo tupu ai le faʻatuputeleina o tagata e le o ni tagata Iutaia talitonu.

“O e na faataapeapeina i puapuaga na tupu ia Setefano, ua oʻo atu lava i Foinie, Kuperu, ma Anetioka, a ua na o tagata Iutaia lava latou te taʻu atu ai le upu. 'Ua ō atu i Anetioka isi tagata mai Kuperu ma Kurene, ma talanoa atu i tagata Eleni, ma folafola atu le tala lelei e uiga i le Aliʻio Iesu. E le gata i lea, sa faatasi le aao o Ieova ma i latou, ma e toʻatele na talitonu ma liliu i le Alii.    

'Ua oʻo atu le tala' iā te i latou i le ekalesia i Ierusalema, 'ona' auina atu ai lea e Panapa 'iā Anetioka. 'Ua oʻo atu o ia ma vaʻai atu i le agalelei faifua o le Atua,' ona 'oliʻoli lea o ia ma' ua amata 'ona faʻamalosiʻau atu' iā te i latou uma ia tumau i le Aliʻi ma le loto malie. aua o ia o le tagata lelei ma tumu i le agaga paia ma le faʻatuatua. Ma le toʻatele o tagata na faʻaopoopoina i le Aliʻi. Ma o lea na ia alu ai i Taso e saili ia Saulo.
(Galuega 11: 19-25)

O le aulotu i Ierusalema na auina atu Panapa e suʻesuʻe ma ina ua taunuʻu atu, ua fiafia tele ma fai sona sao i le atiaʻeina o lenei faʻapotopotoga. O manatua e Panapa le valaauina o Saulo o Taso (tagai Galuega 9) e Iesu i ni nai tausaga ua tuanaʻi ma talitonu o le mea lenei na valoia mo ia e avea ma "Aposetolo i nuu"[14]. Ua malaga atu i Taso, maua Paulo ma toe foi i Anetioka. O i Anetioka na faʻaigoa ai le igoa "Kerisiano".

O le upu "kerisiano" e faʻatolu ona aliali mai i le New Testament, Galuega 11:26 (i le va o le 36-44 CE), Galuega 26:28 (i le va o le 56-60 TA) ma le 1 Peteru 4:16 (ina ua tuanaʻi le 62 TA).

Ua taʻua i le Galuega 11:26 “Ina ua ia maua o ia, ona ia avatu lea o ia i Anetioka. Ma, mo le tausaga atoa na latou potopoto ai ma i latou i le faʻapotopotoga ma aʻoaʻo atu i le motu o tagata, ma o le muamua lava i Anetioka na taʻitaʻia ai le au soʻo e le Atua. "

Ua taʻua i le Galuega 26:28 "Ae na fai atu Akeripa ia Paulo:" E toeitiiti ona e faaliliuina lea o aʻu e fai ma Kerisiano.

Ua taua i le 1 Peteru 4:16 “Ae afai e tiga se tasi ona o ia o se Kerisiano, aua neʻi maasiasi o ia, ae a ia vivii atu pea i le Atua a o ia tauaveina lenei igoa.”

O le upu "Kerisiano" e mai le Eleni Christianos ma sau mai Keriso lona uiga o le mulimuli ia Keriso, ie faʻakerisiano. O loo i le Galuega 11:26 lea na muamua taʻua ai le igoa, ma atonu ona o Anetioka i Suria o le nofoaga na faia ai le liua o Nuuese ma o le Eleni semanu o le autu gagana.

Vagana ua faʻamaotiina, o mau uma o loʻo i lenei tusitusiga e aumai mai le New World Translation 2013 (NWT) —o se faaliliuga o le Tusi Paia na faia e le WTBTS. I le Galuega 11:26, o lenei faʻaliliuga faʻaopopo upu manaia "i le taʻitaʻiga a le Atua". Latou te taʻutino e le o le faaliliuga masani lea ma faamatala i le Folafolaga tusi.[15] O le tele o faʻaliliuga e le maua "e ala i le taʻitaʻiga faalelagi" ae na o le "taʻua o Kerisiano."

O le NWT ave le upu Eleni chrematizo ma faʻaaogaina le lagona lona lua e pei ona talafeagai ai i lenei matalalaga, o le mea lea o le "tausiga a le Atua". O le NWT New Testament faʻaliliuga ono maeʻa vave i le 1950s. O le a le uiga o lea mea?

Afai e faʻaaogaina faʻaliliuga faʻa-Orthodox ma le upu "na taʻua o Kerisiano" e tolu avanoa i le amataga mai o le upu.

  1. Na faʻaaoga e le faitau aofai o tagata lea igoa o se igoa faʻamataʻuina mo e mulimuli i le lotu fou.
  2. O le au talitonu i le lotoifale aulotu fausiaina le faaupuga e faailoa mai latou lava.
  3. Na faia e le "Divine Providence".

O le NWT, ala i lana filifiliga o faʻaliliuga, faʻaititia le lua filifiliga muamua. O lona uiga o le upu "kerisiano" o le filifiliga a le Atua e faʻailoa mai soo o lona Alo, o lea na tusia ai e ala i musumusuga faalelagi e Luka.

O manatu taua o:

  1. O le Tusi Paia ua talia e lotu Kerisiano uma ose faʻaaliga alualu i luma ole finagalo, faʻamoemoe male fuafuaga ole Atua Silisili Ese. E manaʻomia e lenei mea le faitauga o vaega taʻitasi o mau i le mataupu ma ia tusia ai faʻaiuga e faʻavae i luga o lena tala ma le tulaga o faʻaaliga na taunuʻu mai.
  2. O le igoa Molimau a Ieova e filifilia mai le Isaia 43: 10-12. O lenei vaega o tusitusiga paia o loʻo faʻatatau ia Ieova e faʻaalia ai lona silisili ese o le Atua e teteʻe atu i atua sesē o malo lata ane, ma o loʻo ia valaauina le malo o Isaraelu e molimau i lona avea ma Atua i ana feutanaʻiga ma latou. O le igoa o le atunuu e leʻi suia ma o latou o molimau i ana maoae galuega o le faaolataga na ia ausia e ala i lena malo. E leʻi avea lava le fanauga a Isaraelu ma vaega na o tusitusiga paia ose igoa e lauiloa ai. O lenā fuaitau na tusia pe tusa o le 750 TLM.
  3. O le Feagaiga Fou o loʻo faʻaalia mai ai o Iesu o le Mesia (Keriso, i le gagana Eleni — o upu uma e lua o lona uiga o le tasi ua faʻauʻuina), o le totonugalemu o valoʻaga uma i le Feagaiga Tuai. (Tagaʻi i le Galuega 10:43 ma le 2 Korinito 1:20.) O le fesili ua tulaʻi mai: O le a le mea o loʻo faʻamoemoeina mai le au kerisiano i lenei taimi ole faʻaaliga a le Atua?
  4. O se igoa fou, Christian, ua tuʻuina mai ma faʻavae i luga o le NWT Tusi Paia e manino lava o le igoa Kerisiano faʻaee mai e le Atua. O lenei igoa e faʻailoa ai tagata uma e taliaina ma gauaʻi i lona Alo o Iesu. O se vaega manino lea o le faaaliga fou e pei ona faʻaalia i le Filipi 2: 9-11:“Mo lenei lava mafuaʻaga, na faʻaeaina ai o ia e le Atua i se tulaga maualuga ma agalelei na tuuina atu ia te ia le igoa e sili atu i isi igoa uma, ina ia i le suafa o Iesu tootuli uma tulivae — o i latou i le lagi ma i latou i le lalolagi ma i latou i lalo o le eleele - ma laulaufaiva uma e tatau ona faʻaalia lautele o Iesu Keriso o le Aliʻi i le viiga o le Atua le Tama. ”
  5. Fai mai le WTBTS e naʻo le Tusi Paia o le upu musuia a le Atua. O a latou aʻoaʻoga e mafai ona fetuʻunaʻi, faʻamalamalamaina ma suia ile taimi.[16] I se faʻaopopoga, o loʻo iai le molimau molimau molimau na tuʻuina mai e AH Macmillan[17] e pei ona taʻua i lalo:

    Ina ua valusefulu valu tausaga le matua o AH Macmillan na auai i le Fono a le "Fua o le Agaga" a Molimau a Ieova i lea lava taulaga. O iina, ia Aukuso 1, 1964, na faia ai e le uso o Macmillan nei manatu manaia e uiga i le auala na amata mai ai le taliaina o lena igoa:
    “O loʻu avanoa le i ai iinei i Columbus i le 1931 ina ua matou taliaina. . . le igoa poʻo le igoa fou. . . Sa ou i ai i totonu o le toalima o le a faia se faamatalaga i le mea na matou mafaufau ai e uiga i le manatu o le taliaina o lena igoa, ma na ou taʻuina ia i latou lenei puupuu: Sa ou manatu o se matagofie manatu ona o lena ulutala iina taʻuina i le lalolagi mea o matou faia ma o le a le tatou pisinisi. Na taʻua i matou o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Aisea? Aua o mea na sa matou i ai. Ma ina ua amata suʻesuʻega a isi malo ma matou, na taʻua i matou o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia Faavaomalo. Ae o lenei ua matou molimau mo Ieova le Atua, ma o lena ulutala iina taʻuina atu i tagata lautele mea tatou te faia ma mea o tatou faia. . . . ”"O le mea moni, o le Atua Silisiliese, ou te talitonu, na taitaiina atu i lena, mo Brother Rutherford fai mai ia te aʻu lava ia na ala i luga i se tasi po ao sauniuni mo lena tauaofiaga ma fai mai, 'O le a le mea i le lalolagi na ou fautuaina ai se faavaomalo tauaofiaga mo pe a leai sau tautalaga faʻapitoa poʻo se feʻau mo latou? Aisea e aumai uma ai ii? ' Ona amata ai lea ona mafaufau e uiga i ai, ma oʻo mai le Isaia 43 i lona mafaufau. Na ala aʻe i le lua i le vaveao ma tusi faʻapuʻupuʻu, i lana lava kesi, se auivi o le lauga o le a ia faia e uiga i le Malo, le faʻamoemoe o le lalolagi, ma e uiga i le igoa fou. Ma o mea uma na ia fofogaina i lena taimi na saunia i lena po, po o lena taeao i le lua itula. Ma [e leai] se masalosalo i loʻu mafaufau - e le o le taimi lena poʻo le taimi nei foi - na taʻitaʻiina o ia e le Alii i lena mea, ma o le igoa lena e finagalo Ieova matou te tauaveina ma ua matou matua fiafia ma fiafia lava ua maua. ”[18]

E manino lava o lenei o se taimi faigata mo le Peresetene o le WTBTS ma na ia lagona na ia manaʻomia se feau fou. Faʻavae i luga o lena, na ia mauaina i lenei faaiuga o se igoa fou e manaʻomia e eseʻese ai lenei vaega o tagata aʻoaʻoina le Tusi Paia mai isi Tusi aʻoʻoga Tusi Paia ma tapuaiga. E manino lava faʻavae i luga o mafaufauga o tagata ma e leai se faʻamaoniga mo le Atua Providence.

E le gata i lea, o se luʻi e tulaʻi mai i le mea na tusia ai e Luka le igoa e tasi, ae tusa o le 1,950 tausaga mulimuli ane, ua avatua e le tagata se igoa fou. Ile luasefulu tausaga mulimuli ane, na faaliliuina e le WTBTS le Galuega 11:26 ma faʻailoa mai o le "Divine Providence". Ile taimi nei, ua matua iloga lava le feteʻenaʻi ole igoa fou male mau. Tatau ona talia e se tagata le faʻamaumauga a le Tusi Paʻia faʻamalosia atili e le NWT faʻaliliuga, pe mulimuli i le taʻitaʻiga a se tagata na te le talitonuina se musumusuga faalelagi?

I le iuga, i le Feagaiga Fou, e manino lava o Kerisiano ua valaauina e avea ma molimau e le o Ieova ae o Iesu. Vaʻai Iesu lava ia upu i le Galuega 1: 8 e faitauina:

"A e maua e outou le mana, pe a oʻo mai le agaga paia io outou luga; e fai foʻi outou ma molimau ia te aʻu i Ierusalema, i Iutaia uma ma Samaria, ma tuluʻiga uma o le lalolagi." Faʻapea foi, vaʻaia le Faʻaaliga 19:10 - "I lena taimi sa ou faapa'ū faō i ona vae e ifo atu ia te ia. Ae na ia fai mai iā te aʻu: “Ia e faaeteete! Aua le faia lena mea! Ua na o aʻu o se uso a pologa a oe ma ou uso o loʻo iai le galuega o le molimau atu e uiga ia Iesu. Tapuaʻi i le Atua! Mo le molimau e uiga ia Iesu o le musuia valoaga. ""

E leʻi taʻua Kerisiano o "Molimau a Iesu" e ui na latou molimauina lona maliu faataulagaina ma lona toetu.

O nei mea uma e mafua ai le fesili: Faʻafefea ona faʻaeseese e Kerisiano i latou lava pe a le faʻavae i igoa pei o le Katoliko, Papatiso, Quaker, Molimau a Ieova, et cetera?

Faailoaina o se Kerisiano

O le Kerisiano o se na suia i totonu (uiga ma mafaufauga) ae mafai ona iloa e ala i fafo (amioga) gaioiga. Ina ia mafai ona faʻamalamalamaina lenei a mafai ona fesoasoani se faʻasologa o tusitusiga paia o le Feagaiga Fou. Sei o tatou mafaufau i ni nai mea ia, o mea uma na aumai mai le NWT 2013 lolomiga.

Mataio 5: 14-16: “O outou o malamalama o le lalolagi. E le mafai ona lilo le taulaga peʻa tu i luga o le mauga. E tutu e tagata le lamepa ma tuu, e le i lalo o se ato, ae i luga o le tuugalamepa, ma e susulu atu ia i latou uma i le fale. Ia faʻapupula foʻi lo outou malamalama i luma o tagata, ina ia latou vaʻaia a outou galuega lelei ma latou viviʻi atu ai i lo outou Tama o i le lagi. "

I le Lauga i luga o le Mauga, na taʻua manino ai e Iesu, o ona soo o le a susulu atu e pei o moli. O lenei malamalama o se susulu o le malamalama a Iesu lava ia e pei ona taua i le Ioane 8:12. O lenei malamalama e aofia ai sili atu nai lo upu; e aofia ai galuega lelei. O le faʻakerisiano faʻatuatua o se feʻau e tatau ona faʻaalia e ala i gaioiga. O le mea lea, o le kerisiano o lona uiga o se mulimuli ia Iesu ma o lena ua lava igoa. E leai se isi mea e manaʻomia e faʻaopopo.

Ioane 13:15: “Aua ua ou faia le faataʻitaʻiga mo oe, e pei ona ou faia ia te oe, e tatau foi ona e faia. ” Faatoa faʻailoa atu e Iesu le taua o le loto maulalo ile mulumuluina o vae o ona soʻo. Na ia taʻua manino na ia setiina se mamanu.

Ioane 13: 34-35: “O le a ou avatu le tulafono fou ia outou, ia outou fealofani; pei ona ou alofa atu ia te outou, ia outou fealofani foi. O lenei mea o le a iloa ai e tagata uma o oʻu soo outou — pe afai tou te fealofani. ” Ua toe tulitatao e Iesu le faʻataʻitaʻiga ile tuuina atu o le tulafono. O le upu Eleni mo le alofa o le agape ma manaʻomia le mafaufau ma lagona e aofia ai. E faʻavae ile faʻavae. E valaʻau se tagata e alofa i le le alofagia.

Iakopo 1:27: O le ituaiga tapuaiga lea e mama ma lē mamā mai le silafaga a lo tatou Atua ma le Tama o lenei: o le tausia o tamaiti matuaoti ma fafine ua oti a latou tane i o latou puapuaga, ma ia tausia oe lava ia le pona mai le lalolagi. ” James, le afa-uso o Iesu, faamamafaina le manaʻoga mo le agaalofa, alofa mutimutivale, agalelei ma ia vavae ese foi mai le lalolagi. Na tatalo Iesu mo lenei tuueseeseina mai le lalolagi i le Ioane mataupu e 17.

Efeso 4: 22-24: “Na aʻoaʻoina oe e tuu ese le tagata tuai e tusa ma au amioga sa i ai muamua, ma ua faaleagaina e tusa ma ona tuinanau taufaasese. Ma e tatau ona faʻaauau pea ona faʻafouina oe i lau amio faʻapitoa mafaufau, ma ia oofu i le tagata fou na faia e tusa ma le finagalo o le Atua i le amiotonu moni ma le faʻamaoni. " Lenei e manaʻomia ai Kerisiano uma latou oofu i le tagata fou na faia i le faatusa o Iesu. O fua o lenei agaga o loʻo vaaia i le Kalatia 5: 22-23: “I leisi itu, o fua o le agaga o le alofa, olioli, filemu, onosai, agalelei, agalelei, faʻatuatua, agamalu, amio pulea. E leai se tulafono e faʻatatau i mea faʻapenei. ” O mea ia e faʻaalia i le olaga ole kerisiano.

2 Korinito 5: 20-21: "O le mea lea, o matou o amupasa sui mo Keriso, e pei o le Atua na faia se apili e ala ia matou. I le avea ai ma sui o Keriso, matou te aioi atu ai: “Ia outou lelei ma le Atua.” O le na le iloa le agasala, na fai o ia ma agasala mo tatou, ina ia avea i tatou ma amiotonu a le Atua ona o ia. ” Ua tuuina atu i le au kerisiano se faiva e valaʻaulia ai tagata e ulufale i se faiā ma le Tama. E fesoʻotaʻi foʻi ma fetalaiga a Iesu i le Mataio 28: 19-20: “O lenei, ina alu ia e fai tagata o nuʻu uma ma soʻo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paʻia, aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. Faʻauta foʻi! Ou te iā te outou i aso uma seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea. ” E i ai i kerisiano uma le tiute tauave e tufa atu lenei feau matagofie.

Faʻafefea ona fefaʻasoaaʻi lenei feau o le isi tusitusiga; ma seisi tala, o le a iloiloina o le a le feau e tatau ona folafola atu e Kerisiano?

Na suia e Iesu le Paseka na faia e tagata Iutaia i le Faamanatuga o lona maliu ma avatu faatonuga. E tupu faʻatasi ile tausaga ile 14th aso i le masina faa-Iutaia o Nisani. E faatalitalia uma Kerisiano e taumamafa i le areto ma le uaina.

"Ma, na ia tago foi i le areto, faafetai, tofitofi, ma avatu ia i latou, fai atu:" O le uiga o loʻu tino lenei, lea o le a tuuina atu mo outou. Fai pea lenei mea e fai ma faamanatuga ia te aʻu. ” E le gata i lea, ae sa ia faia foi le ipu ina ua maeʻa le latou taumafataga i le afiafi, ma faapea atu: "O lenei ipu o lona uiga o le feagaiga fou e ala i loʻu toto, o le a faamaligiina mo oe." (Luka 22: 19-20)

Mulimuli ane, i le Lauga i luga o le Mauga, na taʻua manino ai e Iesu o le ai ai Kerisiano moni ma pepelo ma o le tulaga eseʻesega e le o se igoa ae oa latou amioga. Mataio 7: 21-23: “E le ulu atu i le malo o le lagi i latou uma o fai mai ia te aʻu, 'Le Alii e, le Alii e, ae na o le na te faia le finagalo o loʻu Tama o i le lagi. 22 E toʻatele e fai mai 'iā te aʻu i lea aso,' Le Aliʻi e, le Aliʻi e, matou te leʻi vavalo 'ea i lou igoa, ma tutuli temoni i lou igoa, ma fai vavega e tele i lou igoa?' 23 Ma 'ou te taʻutino atu ia te i latou:' Ou te leʻi iloa lava outou! Ina o ese ia mai iā te aʻu, outou o tagata amioleaga! '”

I le faaiuga, o se igoa e taua ma e tatau ona teufatuina. E i ai manaʻoga, faʻailoga, fegalegaleaiga ma se lumanaʻi faʻapipiʻi i ai. E leai se isi igoa e tatau ona faʻailoa mai nai lo le igoa e fesoʻotaʻi ia Iesu.  Kerisiano. O le taimi lava na tuuina atu ai le ola ia Iesu ma lona Tama, o le tagata lava ia o le tiutetauave o le ola ai i le avanoa o le tauaveina o sea igoa mamalu ma avea ma vaega o lena faavavau aiga. Leai se isi igoa e manaʻomia.

_______________________________________________________________________

[1] O le Tusitala o Cyril M Harris ma e i ai laʻu paperback 2001.

[2] http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1573380/Doing-a-Ratner-and-other-famous-gaffes.html

[3] http://www.computerworld.com/article/2518626/apple-mac/how-to-solve-the-iphone-4-antenna-problem.html

[4] http://www.aish.com/jw/s/Judaism–the-Power-of-Names.html

[5] O le upu na? e sau mai le Latina gagana o lona uiga "naʻo Tusitusiga Paia" poʻo le "Tusitusiga Paia". E i ai upu Sola, o lona uiga “na o,” ma le tusitusiga, faatatau i le Tusi Paia. Sola scriptura na taʻutaʻua i le taimi o le Porotesano Toe Fuataʻiga o se tali tetee faasaga i nisi o faiga a le Ekalesia Katoliko Roma.

[6] https://www.catholic.com/tract/what-catholic-means

[7] Vaʻai HELPS Upu-Suʻesuʻega ma le faʻasino a Strong i le 1577 i le “ekklesia”

[8] http://www.thefreedictionary.com/Baptist

[9] George Fox: O se talaaga o mea na tutupu (George Fox's Journal) 1694

[10] Margery Post Abbott; et al. (2003). Lomifefiloi faʻasolopito o le Friends (Quakers). i. xxxi

[11] Vagana ua faʻamatalaina, o mau uma o le Tusi Paia e aumai mai le Tusi Fou a le Lalolagi Fou 2013. Talu ai o se vaega taua o le tusitusiga talanoaina le faʻaonapo nei aulotu a Molimau a Ieova, ua talafeagai ai le faʻaaogaina o le latou faaliliuga e fiafia iai

[12] Ua lolomiina e Molimau a Ieova tusi eseese i talaatu o latou talaaga. Ua ou filifilia e faʻaaoga Molimau a Ieova - Faʻalauiloa le Malo o le Atua 1993. E le tatau ona manatu i ai o se faʻatauaina faʻamatalaina o talaʻaga.

[13] Molimau a Ieova-Folafolaga o le Malo o le Atua, mataupu 11: “Faʻafefea Ona Tatou Iloa o le Molimau a Ieova”, itulau e 151.

[14] Galuega 9: 15

[15] Molimau a Ieova — Faʻalauiloa le Malo o le Atua mata. 11 itu. 149-150. E oʻo atu i le 44 TA pe leʻi leva foi, ua amata ona taʻua soo faamaoni o Iesu Keriso o ni Kerisiano. Fai mai nisi o tagata mai fafo na faaigoaina i latou o Kerisiano, faia i se auala inosia. Peitaʻi, o le numera o tusitala o le Tusi Paia ma faʻamatala tusi o taʻua ai o le veape na faʻaaogaina i le Galuega 11:26 e taʻu mai ai le faʻatonuga a le Atua poʻo se faʻaaliga. O lea la, i le Tusi Paia o le Lalolagi Fou, fai mai le mau: "Na muamua lava i Anetioka le au soo, na taʻitaʻia e le Atua o ni Kerisiano." (O faʻamatalaga faapena o loʻo maua i le Robert Young's Literal Translation of the Holy Bible, Revised Edition, o le 1898; The Simple English Bible, o le 1981; ma le Hugo McCord's New Testament, o le 1988.) E tusa o le 58 TA, ua lelei le igoa Christian- e iloa foʻi e taʻitaʻi Roma. - Galuega 26:28.

[16]w17 1 / 15 p. 26 par. 12 O Ai o Loo Taʻitaʻia Tagata o le Atua i Aso Nei?  O le Vaega Pule e le musuia pe sese. O le mea lea, e mafai ona sese i mataupu faʻavae poʻo faʻatonuga faʻatonuga. O le mea moni, o loo iai i le Watch Tower Publications Index le ulutala “Ua Faamaninoina Talitonuga,” o loo lisiina ai fetuunaiga i lo tatou malamalamaga faale-Tusi Paia talu mai le 1870. O le mea moni, e leʻi taʻuina mai e Iesu ia tatou o lana pologa faamaoni o le a gaosia meaai lelei atoatoa faale-agaga. E faʻapefea la ona tatou taliina le fesili a Iesu: “O ai la le pologa faʻamaoni ma le mafaufau?” (Mata. 24:45) O ā faamaoniga e iloa ai o loo faia e le Vaega Pule lenā matafaioi? Seʻi o tatou iloiloina vala lava e tolu na faatonuina ai le vaega pule i le uluaʻi senituri

[17] O le Faʻatonu o le WTBTS talu mai le 1917.

[18] Yearbook of Jehovah's Molimau 1975 itulau 149-151

Eleasar

JW mo le sili atu 20 tausaga. Talu ai nei faamavae o se toeaina. Naʻo le afioga a le Atua e moni ma e le mafai ona faʻaaogaina ua tatou i ai nei i le upu moni. Eleasar o lona uiga "Ua fesoasoani le Atua" ma ua tumu aʻu i le faafetai.
    13
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x