Oloa mai le Afioga a le Atua - Koku o Makoku o le a le pine ae faʻaleagaina.

O le tele o lo tatou suesueina o le Tusi Paia e aunoa ma le faatosinaga a aoaoga a le Faalapotopotoga, ae maise lava i ituaiga ma mea e tutupu, o le sili atu foi ona manino o valoaga i Tusitusiga Eperu na toetoe lava o le Nation of Israel / Judah. Ua na o Tusitusiga Eleni, aemaise lava, Faaaliga e paʻi atu i mea na tutupu nai lo le 1st Century CE.

Esekielu 38: 2 - O le igoa Gog o Magog e faasino i se tuufaatasiga o malo (w15 5 / 15 29-30)

O le tuʻuina atu o mea o loʻo i luga i le mafaufau, ua i ai se isi faʻataʻitaʻiga o le ituaiga / antitype e leai se faʻavae i tusitusiga paia. O le faasinoga 'Gog o Magog' mai le Esekielu i le 'tupu o North' i Tanielu ma le osofaiga a 'tupu o le lalolagi' i Amaketo. O le isi foi, o le manatu ma le taumatematega e ulufale mai i tusitusiga, o le avea o se tala faatusipaia ma taliaina e le toatele o tagata na faitauina tusitusiga e avea ma mea moni faaletusipaia, nai lo le taumatemate faapea. Le 1st palakalafa fai mai "E faʻaalia e nei sui ni osofaiga eseese? E le taumate. O le Tusi Paia leai se masalo e faatatau i le osofaiga lava e tasi i igoa eseese. " o le tali lea (malosi tatou).  O le a le faʻatulagaga faʻatusitusiga paia? Faʻaaliga 16: 14-16. Na o le aveina o fuaiupu Esekielu ma Tanielu o ni ituaiga e manaomia ai se mea sese, na o le auala lenei e mafai ai ona fesootaʻi mau na mau i Faaaliga. A aunoa ma se taunuʻuga faʻapitoa, o lenei finauga uma e vavae ese.

Ua manatu le au atamamai o le talafaasolopito e faapea o Magoka o se nofoaga moni i le itu i matu o le itu i matu o Turkey i aso nei, o loo siomia e Gomer, Tubal, Togmarah i sasae ma Meshech i le itu i saute sisifo. O le taulaiga atoa o le Tusi a Tanielu o le a oo mai i le Mesia, o le tele lava o lea tusi sa manino ona faataunuuina i le tele o seneturi talu ona tusia e oo i le maea ai o le faatafunaga o Ierusalema e tagata Roma i le 70 CE E ui e le mafai ona tatou fai atu ma le manino e le o tusia foi e Tanielu mo le lumanai i tua atu o le iuga o le faiga a Iutaia, ona o le tatou le malamalama lelei i se vaega itiiti, e le maua ai ei tatou le laisene e suia ai lona faataunuuga i le 20th ma 21st seneturi e fetaui ma a tatou lava fuafuaga e aunoa ma se faʻamaoniga manino e lagolagoina ai. E tutusa foʻi le osofaʻiga a Koku o Magoga mai le Esekielu 38.

O faʻamatalaga i le Esekielu 38: 14-16 ma le Esekielu 38: 21-23 faʻaauauina le faʻatusaliaga o nei fuaitau o mau.

Faʻatau mo Mea Taua Faaleagaga

Esekielu 36: 20, 21 - O le a le mafuaaga autu e tatau ai ona tatou tausisia amio lelei?

O le tali e tatau ona iai: "Aua tatou te alolofa i le Atua ma mananaʻo e faia lona finagalo i le mea sili tatou te mafaia."

Ae peitai, e le o le mea lea e fai mai ai le mau. Fai mai le mau O amioga le tonu a 'tagata Iutaia na atagia mai ai leova. Oe o loʻo mitamita i le tulafono, oe i le solia o le tulafono, faʻalumaina le Atua? '. O lenei o se fesili lelei tele lenei, o lea ia tatou tamomoe ma lenei laina o le fesiligia.

O loʻo faʻapea mai le Faʻalapotopotoga o ia o le Atua e taʻitaʻia e le agaga, e ui lava e le o faʻamaninoina pe faʻafefea ona faʻatonuina e le agaga o le Atua taʻitaʻi o le Faʻalapotopotoga se mea ese mai soʻo se Kerisiano faʻamaoni. Ua mitamita le Faʻalapotopotoga i lana tulafono na ia faia ma faʻamatalaina mai aʻoaʻoga a Iesu ma Tusitusiga Paia. Peitaʻi, i le faia ai ma le faʻanoanoa, e solia ai e le gata i le tulafono a le Atua, ae faʻapea foi ma le tulafono a le tagata, ma le faia o lea mea e le taʻuleagaina ai le Atua.

E faapefea? E pei lava ona lapatai atu Iesu i le au Faresaio e uiga ia latou amioga, ma latou faapea mai ua latou "le amanaiaina mea silisili o le Tulafono, o le faamasinoga tonu ma le alofa mutimutivale ma le faamaoni", o le aso nei o le Faalapotopotoga e mausali i mea laiti e pei o molimau 2, ae le amanaiaina le tuuina atu o le faʻamasinoga o loʻo latou sailia ma talafeagai, ma maua ai e le au amioleaga le avanoa e olaola ai. E foliga mai o lo latou faamaualuga ma le le mautonu i le le suia oa latou tulafono ma le le usitai i pulega faalelalolagi e uiga i le lipotiina o solitulafono, ma solitulafono tuuaia, ua faalauiloa faalauaiteleina ma o le faia o lea mea e aumaia ai le le faamaoni ia Ieova le Atua ao avea le Faalapotopotoga ma lona igoa. E lelei mo le Vaega Pule ona faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai i le uiga o nei fuaiupu ma faia suiga talafeagai.

Esekielu 36: 33-36 - O anafea na faataunuuina ai nei upu i aso nei?

O se valoaga lenei e uiga ia Isaraelu. E leai se faʻamatalaga i lenei fuaitau poʻo se isi mea i totonu o le Tusi Paia o loʻo faʻamaonia ai lenei mea o se ituaiga faʻatasi ai ma se antitype i le lumanaʻi. O le a le taimi e leai ai se faʻagata e le ituaiga? E tusa ai ma le Watchtower a w15 3 / 15 p. 10 par. 10: "sili atu lapataiga pe a oo mai i le valaauina o se tala o le Tusi Paia se tala faavaloaga seivagana ua i ai se faavae manino faale-Tusi Paia mo le faia faapea. "-naʻo le taimi e faʻailoa mai ai le Tusi Paʻia. Ae, i lenei e tatau ona tatou faʻaopopoina, 'faʻapea foi pe a fai mai Le Olomatamata.' O se tasi na matua le mafaufau lava i lena tusitusiga tusia se fetuunaiga i ituaiga ma antitypes aua e tele naua antitypes o loʻo folafolaina lava e aunoa ma se mafaufauga poʻo se faʻavae.

Talanoa: O le a le uiga o le Faʻatasi faatasi o laau e lua? (w16.07 pg31-32)

O iinei ua i ai le isi ituaiga ma le antitype o loʻo tuʻuina atu e aunoa ma se faʻamaonia.

I le 6th parakalafa o loo taʻua ai "I le amataga, na amata ona faataunuuina le valoaga i le 1919 ina ua faasolosolo malie ona toe faatulagaina ma toe faatasia tagata o le Atua". E pei ona taua e uiga i le aufaasālalau ma faigamalo 'aua neʻi faatagaina le upu moni e maua ai se tala lelei'. E moni o se tala lelei lenei! 'O le lotogatasi e oo mai ao faamanuiaina e Ieova ona tagata.' O le maasiasi e faapea o lenei tala lelei e le moni, o le vaitaimi o le 1919 e oʻo atu i le ogatotonu o 1930 o se mea faʻalavelave mo le Faalapotopotoga e pei o le tele o numera o totoe, o le toʻatele o tagata o loʻo auai i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia na vavae ese ona o gaioiga ma aʻoaʻoga na faʻatu mai e le Faamasino Rutherford .

Ona taʻua ai lea e le tusitala o le 'faauuina' ma le faamoemoe o le avea ma tupu ma faitaulaga e faatusa i le laau mo Iuta. Ae ui i lea, e leai se faavae faatusitusiga paia mo lenei faatusa; pe mo le tofiaina o le 'motu o tagata e toʻatele' i le laau mo Iosefa. I le parakalafa mulimuli, latou te ioeina foi faapea 'o le malo o le 10 e le masani ona vaʻai i latou o loʻo i ai se faamoemoe i le lalolagi ' ae o le faʻatasiina o laau e lua i totonu 'o lenei valoaga ua faamanatu mai ai ia i tatou le lotogatasi o loo i ai i le va oi latou o loo i ai se faamoemoe faalelalolagi ma i latou o loo i ai le faamoemoe faalelagi .'-o lona uiga latou te mananaʻo ia fetaui lelei, o lea o le a latou maua ai se faʻamaoniga pe o le a le mea e faʻalelei ma faʻafefea.

E le gata i lea latou te le popole e faitau ia fuaitau ma le anotusi o fuaitau latou te sii maia. Latou te fai mai na afio mai Iesu i le 1919 ma tofia se pologa faamaoni ma le faautauta e tusa ai ma le Mataio 24: 45-47, peitaʻi i le isi mau o le Mataio 25: 1-30 latou te taʻua, pe a tatou faitau faapitoa i fuaiupu 19-30 tatou te maua iina O pologa 3, 2 o loʻo faʻamaoni ma tasi e le faamaoni. Atonu o le 2nd o le pologa faamaoni e leʻi tele taleni e pei o le pologa faamaoni muamua lea na faasino i ai le sui o le Vaega Pule o Geoffrey Jackson ina ua ia molimau i le faamasinoga i le Australian Royal High Commission on Child Abuse. Ina ua fesiligia o ia:

'Q. Ma o e vaʻaia ea oe o ni failauga a Ieova le Atua i le lalolagi? '

O lana tali o le:

'A.   Ou te manatu e foliga mai e le faamaualuga le fai atu ua na o matou le failauga o loo faaaoga e le Atua. (malosi tatou) Ua taʻu manino mai i tusitusiga paia, e mafai e se tasi ona galue e tusa ma le agaga o le Atua i le avatuina o le faamafanafanaga ma le fesoasoani i totonu o aulotu, ae afai ou te malamalama lelei laititi, toe foi i le Mataio 24, manino, fai mai Iesu i aso e gata ai-ma Molimau a Ieova talitonu o aso nei o aso e gata ai-o le ai ai le pologa, o se vaega o tagata o le a nafa ma le vaʻaia o meaʻai faʻaleagaga. Ma i lena tulaga, matou te vaʻaia ai matou lava o taumafai e faʻataunuʻu lena matafaioi.[1]'

O se mea malie pe a fai o lena avanoa e avea ma 'malamalama fou' e ufiufi ai le faux pas o Geoffrey Jackson !, ae e mafai lava se mea. O le laina aloaʻia e foliga mai na ia faia se mea sese. Ae i lona tulaga, o lona uiga sa pepelo i le faamasinoga a o tauto, ma e ono maua foi i le moliaga o le tauto pepelo sei vagana ua ia faatoese i le faamasinoga ma 'faasaʻo' lana faamatalaga. O le a e maitauina foi e leʻi fesili le loia 'e te vaai ia te oe lava na o Ieova le Atua fofoga fetalai i le lalolagi?', Ae o le fesili na "faʻalogo" Geoffrey Jackson ma tali.

Vitio - Taumafai i mea e fausia ai le faamaoni - Faatuatua

O le fesili e tatau ona tatou fesili saʻo atu o le faamaoni i ai? O le Faalapotopotoga po o Ieova le Atua ma lona atalii, o Iesu Keriso? O ai e tatau ona tatou faatuatua i ai? O se mau e masani ona taʻua i tusitusiga o Ieremia 10: 23 "E le o le tagata e savali e tusa lava pe taʻitaʻia lana laasaga. " 1 John 5: 13 faʻapea "Ou te tusi atu ia te outou nei mea ina ia outou iloa ai ua ia te outou le ola faavavau, outou oe na tuu atu lo outou faatuatua i le suafa o le Alo o le Atua. "(lototoa matou).

I totonu o le vitio, o le faʻatuatua i totonu o le faʻapotopotoga e foliga mai e tau atu i se suauu pe a faʻapologaina e leoleo leoleo. Ae, o le faatuatuaina o Ieova ma lona Mesia o Iesu Keriso ma le tala lelei o le faaolataga o le a sili atu nai lo le faatuatua i se Faalapotopotoga a le tagata, e pei ona taʻua e le Eperu 11: 1 e faapea, 'O le faatuatua o le faamoemoe mautinoa o mea ua faamoemoe, o le faaaliga manino o mea moni e ui e le o vaaia '. Ua tuuina mai e le Faalapotopotoga ia i tatou soo se faatinoga o le faatuatuaina o aoaoga ua tuanai ina ia mafai ai ona tatou faatuatua i ai? LEAI.

Pe na iai Ieova? Ioe, e moni lava o ia. Ua tumu le Tusi Paia i valoʻaga ma le faataunuuina o valoʻaga, ina ia mafai ai ona tatou faatuatua iā Ieova ma lona Alo. Pau lava le mea e tatau ona tatou vavaeeseina ai le afioga a le Atua mai le faauigaga a le tagata, o lea e mafai ai ona tatou vaaia manino le savali faamaoni o loo i totonu o lana afioga le Tusi Paia.

Suesueina o Tusi a le Faapotopotoga (kr chap. 16 para 18-24)

O le autu o lenei vaega o le faailoa mai lea afai tatou te le mananao e feiloai faatasi e pei ona faatonuina e le Vaega Pule, o lea tatou te le manatu ai o le Malo o le Atua e moni ia i tatou taitoatasi. Ioe, na faʻamalosia i tatou e Iesu ma Paulo ia tatou feiloai ma atiaʻe o tatou uso talitonu, ae latou te leʻi faʻamalosia i tatou e faʻalogologo i le pasene tutusa i vaiaso taitasi, 'ia faamaoni i le Faalapotopotoga,' faʻaaoga naʻo a tatou tusitusiga ',' usiusitai a matou faatonuga ',' alu tuʻituʻi i faitotoa '.

E mafai ona tatou faaalia lo tatou alofa mo Ieova ma Iesu Keriso e ala i le faaaʻoaʻo ia i latou i le faaalia o le alofa i isi, ma suesue le Afioga a le Atua nai lo tusitusiga a le tagata, ma talanoa i isi tatou te iloa patino ma le naunautai e uiga i mea ua tatou maua i le Tusi Paia. O le faʻamatalaga lea 'o se tasi o gaoioiga sili ona taua o loo tauaveina e malo o le Atua i aso nei-o le faia ma le aoaoina o Soo o Keriso', lea e na o le pau lava lea o le gaoioiga e sili ona taua i tusitusiga. I se isi itu, o le mea pito sili ona taua e tusa ai ma Tusitusiga Paia i le John 13: 34-35 'O le mea lea o le a iloa ai e tagata uma o oʻu soo outou, o lo outou alofa ia te outou lava', ma le faʻaaluina o le taimi e faʻaalia ai le alofa i isi, ona tosina atu ai lea ia i tatou o tagata loto-saʻo, ma o le mea lea o lo tatou taitai o Iesu Keriso. O le faia o lea tulaga, o le a matou faataunuuina uma komisi.

_______________________________________________________________

[1] Itulau 9 \ 15937 Transcript, Aso 155.pdf - https://www.childabuseroyalcommission.gov.au/

Tadua

Mataupu a Tadua.
    2
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x