Teuga mai le Afioga a le Atua ma le Tataloina o Maatamai Faaleagaga

Daniel 9: 25: taunuu mai le Mesia i le faaiuga o le 69th vaiaso o tausaga (faʻa-2 900 i le 7)

O lenei faamatalaga tuuina mai e le aso o le 20th tausaga o Aretaseta o 455 TLM

e tatau ona maitauina e le malilie tonu faasologa le au faitau i lenei aso ma le nofoaga e i 445 TLM, sefulu tausaga mulimuli ane.

Ae ui i lea, e aliali mai-atonu o se avanoa-o le aso 455 BC e saʻo. E silia ma le tasi le tagata suʻesuʻe taimi na suʻesuʻeina i lenei vaitau ua iloa le malamalama ma le faʻamalamalamaina o faʻamaumauga, ma e mafai ona toe faʻaleleia, ae tuʻu mai se aso o le 455 BC. Mo i latou e naunau i le faamatalaga, tagai i le Tafaoga ma Taʻitaʻiga a Aretaseta ma Aretaseta. (I se isi itu, o le tusitala lava lea e tasi na ia avatua foi le 587 TLM o le aso o le paʻu o Ierusalema.)

Daniel 9: 24: Ina ua "le nofoaga sili ona paia" faauuina? (w01 5 / 15 27)

O le iʻuga o lenei "Fesili mai le 'Aufaitau" o le: "O le mea lea, i le taimi o le papatisoga o Iesu, na faauuina ai le lagi i le lagi, pe vaetofia, o le 'Paia Sili Ona Paia' i le faatulagaga faaleagaga sili faaleagaga."

E moni lava lenei tulaga?

I le ituaiga, na ulufale atu ai le Faitaulaga Sili i totonu o le Nofoaga sili Ona Paia i lea tausaga ma lea tausaga ma sasaa ai le toto i (faauuina) le Atolaau o le Feagaiga. Eperu 9: 1-28 o loʻo talanoa i le ituaiga ma le anti-type, o lea ua matou iloa o loʻo i ai se faʻagata. Le a le mea o le aneti-ituaiga?

Eperu 9: 11-14 ua faailoa mai na afio atu Keriso i totonu o le faleie tele ma ofoina atu lona toto (o lona ola) o se taulaga togiola, alu 'Faʻatasi mo le taimi uma i totonu o le nofoaga paia ma maua le laveaiina e faavavau mo i tatou.' mafai lenei o le feagaiga fou e alu atu i aafiaga, ona o le Eperu 9: setete 16-18 'Aua o loo i ai se feagaiga, e tatau ona tuuina atu le maliu o le covenanter tagata.' O le mea lea, o nei fuaiupu o loo faailoa mai ai ina ua maliu Iesu na susulu lona toto i luga o le fata faafaatusa, ma faapea ona faauu ai, ma tuuina atu le faamaoniga i le feagaiga fou. Na ia faia e ala i le ulufale atu i 'i le lagi lava ia, o le a tulaʻi nei i luma o le tagata o le Atua mo i tatou.'

O le mea lea e sili atu ona talafeagai le faʻamaonia o le "Mea e Sili Ona Paia" o le faleʻie lona lua 'E lei faia e lima' na faʻauʻuina [HEBREW 4886: 'mashach' - smear, faauuina] ia Iesu le oti 'i luga o le faʻasauga pe o lona afio aʻe i le lagi, nai lo lona papatisoga.

E faapefea ona e avea ma se Tagata o le Vasega filiga o le Tusi Paia

'O le a tatau ona e suesue?' Lenei parakalafa fautuaina:

  • 'Le suesueina o le faitauina o le Tusi Paia i vaiaso taitasi'. O le aganuʻu o le faʻalapotopotoga o lona uiga oe faia lenei mea ma le faʻalapotopotoga tusitusiga. Peitaʻi, e sili atu mea e mafai ona aʻoaʻoina i le alu i fafo atu o le tapulaʻa o suʻesuʻega e maua peʻa pipii tasi i mea na lolomiina e le Sosaiete o le Olomatamata.
  • 'O le aoao e uiga i valoaga o le Tusi Paia'. O se fautuaga lelei e amata i ai, o le tuʻufaʻatasia lea o se faasologa faʻasologa o mataupu e faʻasalalau mai ia Ieremia, Esekielu ma Tanielu. Ona suʻesuʻe lea o mea na tutupu e oʻo atu i luga ma ufiufi ai le tafeaga o tagata Iutaia i Papelonia ma le faʻamoemoe o le faamaonia ia te oe lava tafaoga faamasaniga o le amataga ma le iuga o le tafeaga, ma le faatafunaga o Ierusalema e faaaoga ai le maliega masani o le pa'ū o Papelonia Oketopa 539 TLM.
  • 'O vala o le fua o le agaga o le Atua.' O se manatu taua lenei mai le tusiga, ae le o le mea moni, o se talanoaga loloto o fua o le Agaga Paia e faigata ona maua i lomiga o Le Olomatamata-ae maise pe faapefea ona faaaoga nei fua io tatou olaga i aso taitasi. Lea e maua ai le sili atu o lenei fautuaga e manaomia ona e faia ni suesuega o le Tusi Paia, ma mafaufau loloto i mea ua e maua.
  • 'Foafoaga a Ieova'. Iloa i le tele o Molimau, o loo i ai le tele o avanoa mo le lagolagoina o mea lelei na faia e le Atua ma talutalu disproving. O se tasi o nofoaga lelei o icr.org lea e masani ona aofia ai tusiga e toe iloilo ai mea na maua i tusi faasaienisi ma tutusa. E tasi le tusiga talu ai nei agavaa O le isi Faigata Critter Cambrian loo faamatalaina ai se faʻamaʻa o soo se mea ae faigofie, ma ua faasaoina pepa solo vaivai faʻataga 514 miliona tausaga.
  • 'Lau Galuega sosoo Suesuega. A Faalautelega Fautuaina o le mataupu o le 'O Le Toetu. Aiseā e lē mafai ai ona maua uma le toetutu na tusia ma vavalo i le Tusi Paia ma tuu i latou i le faasologa o taimi, ma iloa po o ai na te faatinoina, o fea ma o afea? O le a le uiga o le upu Eleni faaliliuina i le toetu (ed, ion)? E tatau ona e maua ni mea taua, e pei o le mea e toe faʻaola uma ai le oti, ma e mafai ona e maua nisi fesili mo suʻesuʻega faatusitusiga paia o se taunuuga.
  • 'O fea e mafai ona ou maua faamatalaga?' fautuaina lenei parakalafa le faaaogaina o le filifiliga i le vitio 'Tools Suesuega mo Iloaina Treasures Faaleagaga.

E leai se tasi o nei avanoa e aofia ai:

  • Tatalo, ole atu mo le Agaga Paia.
  • Faitauina o le Tusi Paia i le mataupu, mataupu, mataupu.
  • Vaʻavaʻai i isi mau i luga o le mataupu tutusa e tasi e ala i faʻamaufaʻailoga poʻo suʻesuʻega upu (pei o le NWT Reference Edition, ma isi faaliliuga moni).
  • Faʻaaogaina o se 'upega tafaʻilagi poʻo se' upega tafaʻilagi e faʻaogaina ai lomiga a le Interlinear (o le gagana Eperu ma le Eleni) o le Tusi Paia ma suʻesuʻeina le uiga ma aʻa aʻa o upu autu i le tele o fesoʻotaʻiga a le Tusi Paia. O se faataitaiga lelei o le Tusi Paia. (Saili le uiga moni o 'pe avatu foi ia te ia faʻafeiloaiga'i le 2 John 1: 10,11, e ala i le tilotilo i le uiga o le upu Eleni faaliliuina' faʻafeiloaiga 'iina.)
  • O filifiliga uma o loʻo fautuaina i le vitio e fesoʻotaʻi ma lomiga a le Faalapotopotoga.

Suesueina o Tusi a le Faapotopotoga (kr chap. 19 para 1-7)

Parakalafa 1 faia e le vaega sa agalelei le fanauga a Isaraelu i le tuuina atu o galuega ma mea e faaaoga mo le malumalu. O le manatu latou te le amanaiaina, o le mau o loo taʻua ai le Esoto 36: 1,4-7 ua faaalia ai le poloai a Ieova ia latou fausia. E leʻi faia e Ieova le faatonuga lava lea e tasi e ala iā Iesu e tusa ai ma le fausiaina o Maota mo Sauniga, Maota Fono, Fale Peteli, ma isi. O le mea moni, o le faʻamaoniga o John 4: 21-24 o fale e le toe manaʻomia e tapuai i le Tama. Ae o le 'agaga ma le upu moni ' o mea taua ia.

Parakalafa toe 2 faaaog¯ases¯eina Mark 12: 41 e lagolagoina lona lisi o mataupu talanoaina. Vaai Sailia o oa e moni. Latou te tulitatao lenei mea e ala i le faʻaaoga sese o le Eperu 6:10, lea o loʻo tusia ai ma faʻaupuga ua faʻailoa mai ai na talisapaia e le Atua mea na faia e le au Kerisiano Eperu i le faʻamalosia o le tino (tautuaina) o latou uso Kerisiano (paʻia), ae leʻo talaʻi ona o lona aʻafiaga i tusitusiga . O le upu Eleni ua faaliliuina i le NWT o le 'auauna' o le 'diakoneo' (Eleni 1247) o lona uiga, ia auauna atu i manaʻoga o isi i se gaioiga, aoga auala, ma o lona uiga moni 'faatali i se laulau'.

Ona i ai lea o le tagi i le parakalafa 4 e faapea 'E finagalo Ieova ina ia tatou feiloaʻi mo tapuaʻiga ' e taʻua ai le Eperu 10: 25 mo le lagolago. Ae ui i lea e pei ona taua e uiga i le John 4: 21-24 i luga, e le taua fale, ma o le Eperu 10 e talanoaina 'e le lafoai le faapotopotoina oi tatou lava', ina ia tausia 'uunaia e le tasi le isi'. E le o taʻua ai se mea e uiga i tapuaiga aloaia i se nofoaga o fonotaga i nei fuaiupu poo o latou uiga. James 1: lagolagoina 25-27 faamalosiau ma fesoasoani le tasi i le isi i le faapea mai, 'E vaai ina ua uma matuaoti ma fafine ua oti tane io latou puapuaga, ma tausi i le tagata lava ia ma le le pona mai le lalolagi' as 'o le ituaiga o tapuaiga e mama ma le pona mai le silafaga a lo tatou Atua ma le Tama' nai lo tapuaiga aloaia i se fale. O gaoioiga e sili atu ona taua nai lo le faalogo i upu. Galuega 2: 42 ma le Galuega 20: 8 faaali le feiloai uluaʻi Kerisiano faatasi, ae o nei faatasiga sa meaai ma talanoaga ma lipoti mai malaga aposetolo, le sauniga aloaia.

Se mea fakafiafia te palakalafa e 5 e siki mai i a Rutherford e pelā me ko te pogai o te pati 'Kingdom Hall'. Le mea sili na iai se faʻavae faʻale-Tusi Paia, le pei o le 'JW.Org' hall. Maʻeu le malie a o faitau uso i le US pe faʻafefea ona vave fausia le fausiaina o maota o le Malo, e 60 RBC's (Regional Regional Committees) na fausia e le 1987 lea na faʻateleina i le 132 i le 2013, o aso nei ua tatou i ai i le tulaga o loʻo i ai le tele o Maota o le Malo. ua faʻatau atu. RBCs ua uma ona aveʻesea ma LDCs ua faʻatonuina e vaʻavaʻai i downsizing, ae le faʻalauteleina. O lenei faʻamaoniga o le 'televave faʻalauteleina o loʻo tupu nei' lea e faʻamamafaina soʻo? O le mea e faanoanoa ai, e foliga mai o mea moni e feteʻenaʻi ma manatu.

Tadua

Mataupu a Tadua.
    7
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x