Oa mai le Atua ”Upu ma le Sailia o Maʻa Faʻaleagaga
Tanielu 11: 2 - Na tulai tupu e toafa mo le Malo o Peresia (dp 212-213 para 5-6)
O loʻo taʻua i le mau, o Kuresa le Sili, Cambyses II ma Tariu I o tupu e toatolu ae o Kesese le lona fa. O le fautuaga e faapea o Bardiya o le na pule i le 7 masina pe sili atu ma atonu sa faafoliga e leʻi amanaʻiaina e le valoʻaga. A o faataunuuina e Kesese le valoʻaga na tofia i le tupu lona fa, pe o Kuresa le Sili le muamua tupu e pei ona taʻua?
O le a le talafaasolopito, ma e sili atu le taua, o le Daniel 11: 1 ua faʻaalia? O lenei valoaga na tuuina atu i le tausaga muamua o Tariu le Metai. E ui o le toatele o tagata tusitala o talafaasolopito e finauina le ola o Tariu le Mede, pe o nisi e tutusa lelei ma Kuresa lava ia, o loo i ai faamaoniga e lagolago ai le faaiuga atonu o se igoa o le nofoalii mo le General, Ugbaru, po o se tuagane Median o Kuresa. Po o le a lava le mataupu, aʻo Tariu le Metai o le Tupu o Papelonia, o Kuresa ua avea ma Tupu o Peresia[1], ma sa i ai mo le talu ai 20 tausaga. Tela la, ka fai mai te Tanielu 11: 2: “Kiloke! O le ai ai ae avea ma tupu e toatolu e tulaʻi mo Peresia ", o lenei e faatatau i le lumanaʻi. Ua uma ona tu atu Kuresa mo Peresia, ae le i paʻu le Papelonia i Peresia. O le mea lea, e talafeagai le talafeagai o le tolu Tupu i luma o Kesese, o le a "fafagu mea uma e faasaga i le malo o Eleni ”, e amata i le Cambyses II, ma aofia ai Bardia, faapea foi Tariu.
Tanielu 12: 3 - O ai "i latou e i ai le malamalama" ma o afea latou te "susulu pupula e pei o le vanimonimo o le lagi"? (w13 7/15 13 para 16, faʻaopoopoga)
Ua fai mai le faamatalaga e faapeao e ua iai le tofā mamao ” o le “Kerisiano faauuina”, ma oi latou “Susulu malamalama atu pei o fetu i le lagi” ... “E ala i le faia o se sao i le galuega talaʻi”.
I le Tanielu 10:14 fai mai le agelu "Ma ua ou sau e faʻailoa ia te oe le mea e tupu o ou tagata i le vaega mulimuli o aso ”. O le fasifuaitau, "ou tagata", e faatatau i le nuu o Tanielu, le malo o tagata Iutaia, o loʻo nonofo ia Tanielu. O le mea lea, mafai "ou tagata" faʻasino i Kerisiano faʻauʻuina o le 19th e 21st seneturi? Leai, o le au Kerisiano faauuina i le taufaaiuiuga o le 1800 ″ s ma le amataga o le 1900 ″ s ma faasolo atu ai i le taimi nei na toeititi lava na o ni tagata lutaia. O le mea lea e le mafai ai ona avea i latou ma Tanielu “o lou nuu". E le gata i lea "le vaega mulimuli o aso" faatatau i? O le mea moni na latou faʻasino i aso mulimuli o tagata o Tanielu, o lona uiga o le muamua Seneturi tagata Iutaia, talu ai na latou le toe i ai o se malo i le 70CE.
Ina ua uma ona faamautuina o “lou nuu" o tagata Iutaia, ma o latou "vaega mulimuli o aso" o le muamua seneturi faʻaiʻu i le 70CE i le faʻatafunaga o Ierusalema ma Iutaia, ma le faʻapologaina o soʻo se tasi e faasaoina, o le a avea "oi latou e i ai le tofā mamao"? Luka 10: 16-22 o le a taʻu mai ai o "i latou oe atamamai" o i latou ia na faailoa mai e Ieova o Iesu o lona Mesia filifilia.
Le uiga o upu Eperu ua faaliliuina "oi latou o loʻo i ai le tofā mamao" [Hebrew Strongs 7919] e sau mai aʻa e faʻaalia ai mea e atamamai, tuʻuina atu faʻamatalaga i isi, ma aʻoaʻo. "O le a susulu" [Hebrew Strongs 2094] o lona uiga ia apoapoaʻi, lapataʻi, faʻamalamalamaina, faʻatonutonu. "pupula" [O le malosi o le 2096 [Eperu XNUMX] o le malamalama poʻo le susulu, ma "le vanimonimo" O le [Hebrew Strongs 7549] o le siʻosiʻomaga o le lagi. O le mea lea o se taʻaloga i upu i le faʻaEperu / Aramaic, faʻailoa mai le uiga o le tagata poto o le a faʻamalamalamaina ma faʻatonu ma lapatai isi, ma i le faia o lea o le a tu matilatila i le tutusa auala e pei o fetu faia i tua o le lagi i le po . O i latou na atamamai e utagia upu a Iesu ma talitonu ia te ia o le Mesia folafolaina na atamamai ma na latou lapatai atu foi i isi e uiga i le faatafunaga o loma i Ierusalema, ma a latou gaioiga faa-Keriso, na matilatila mai ai o ni tagata amiotonu i totonu o tua atu o tagata amioleaga 1st senituri tagata Iutaia. E pei foi ona tusia e Paulo i le Filipi 2:15 -"o loʻo e susulu atu e pei o mea faʻamalamalamaga i le lalolagi (o se tupulaga piʻopiʻo ma le faʻapiʻopiʻo) "e ala i le" le pona ma le le gaoia.".
Tanielu 12: 13 - O le a le auala o le a tulai ai Tanielu? (dp 315 para 18)
E pei ona taʻua e le mau, o le a tulai Tanielu e ala i le toetu mai i le lalolagi. O le upu Eperu ua faaliliuina "tu i luga" [Hebrew Strongs 5975] o lona uiga o le tu i luga, o le faafeagai o le pepelo faapaʻu (pei o se tasi tuugamau). O le "vili" a Tanielu o le vaevaega o fanua, o le tofi faʻale tino, o le uiga tutusa e pei ona maua i le Salamo 37:11, o lea e manaʻomia ai ona toe tu mai e maua lona "tofi".
Vitio - Faʻamalosia e “le 'Upu Faʻaperofeta”
O le tele o lenei mea o se suiga faafouina, ma maua ai faamaoniga e le mafaamatalaina mo le sao o valoaga o le Tusi Paia. E tumau pea seia oʻo i le 12: 45 minute minute i le vitio, pe a latou fai mai o valoʻaga o le Tusi Paia o loʻo faataunuuina i le taimi nei, ae e leʻi taʻua po o fea. Latou te leʻi tuuina atu foi se lagolago mo lenei talosaga. Ae ui i lea, e foliga mai na latou faatatau i faailoga o loo i totonu o Mataio 24 ma Luka 21. O lenei mataupu ua talanoaina i le tele o taimi luga o lenei 'upega tafaʻilagi. Ua lava le faapea atu o loo lapatai mai le Mataio 24:23 ia i tatou, “Afai la e fai atu se tasi ia te oe,“ Vaai, iinei le Keriso ”po o le“ O iina! ” aua le talitonu i ai ”. Aisea? Na tali e Iesu lana lava fesili i ni nai fuaiupu mulimuli ane i le Mataio 24:27: "Aua e pei ona emo o le uila mai sasaʻe ma susulu atu i sisifo, e faʻapea foi le faatasi mai o le Atalii o le tagata." Aisea na avatu ai e Iesu lenei lapataiga? Aua na silafia e Iesu e toatele perofeta pepelo e fai mai “O iina! Ua afio mai Iesu e le o vaaia. Talitonu mai ia i matou! O le a e vaʻai i lona afio mai le vaaia ma mata o le faʻatuatua pe a e auai ma i matou! ” Na faamanino e Iesu, a sau o ia ma ua i ai, o le a vaaia manino lona faatasi mai e tagata uma. O le a leai se manaʻoga mo se tasi e fai mai "Vaʻai", o le a le mafai ona latou faʻafitia pe le amanaʻiaina lona auai, o le auala tutusa e tusa lava pe a tatou momoe pe vaʻavaʻai mamao atu, tatou te iloa lava o loʻo iai uila peʻa feʻilafi solo i le lagi ma susulu le lagi atoa.
Suesueina o Tusi a le Faapotopotoga (kr chap. 19 para 8-18)
Aisea na faʻamalosia ai le faʻalapotopotoga o loʻo faʻapea mai o le faʻalapotopotoga a le Atua i le sili atu ma le 100 tausaga e amata ona faʻaleleia ma fausia Fale lelei o le Malo i le tele o atunuʻu? Pau lava le tulaga tutusa ua tupu o le lelei o Maota o le Malo ae le o le manuia o uso ma tuafafine, o loʻo matitiva lava i le tele o itu o le lalolagi.
O le parakalafa 10 o loʻo faʻamaonia ai le manaʻomia o 6,500 Kingdom Hall i le lalolagi atoa i le 2013, matou te maofa pe o le a le manaʻoga o loʻo i ai nei, aʻo latou faʻatau atu Maota o le Malo i Amerika, Peretania ma isi atunuu i Sisifo.
O le parakalafa 11 o loo taʻua ai e tasi le tamaloa sa faagaeetia ona o tagata faigaluega uma o loo fausiaina le Maota mo Sauniga o ni volenitia. E foliga mai o le a avea lenei ma tulaga i fanua i sisifo. Toeitiiti lava a leai ni tuusaunoaga faʻapitoa i atunuu i Sisifo o loʻo i ai nei se aofaiga talafeagai o totogi totogi. E mafua lenei mea i le tele o le mea moni e faapea o le faateleina o tulafono faatonutonu a le fale gaosi oloa e manaomia ai ni tomai faapitoa e tatau ona faatinoina e tagata faigaluega po o ofisa ma agavaa i nei vaega. Aʻo faʻavaivaia molimau mai le mauaina o tulaga agavaa e ala i le aʻoga atili, ua le mafai ona latou faʻatumu manaoga o le faʻalapotopotoga ae o tupe sa i ai ma o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalu i le totogiina o tagata faigaluega agavaa tau tomai faapitoa mo ituaiga matata eseese poʻo vaega.[2]
Palakalafa 14 o loʻo taua ai le fausiaina o Maota mo Sauniga ma isi mea faapena “faaopoopo i le viiga o le suafa o Ieova", E ui o le faʻateleina o le faalumaina mai le matua matitiva le tagofiaina o mataupu uma o le sauaina o tamaiti i faiga faatautala o loo matua faaleaogaina ai soʻo se viiga atonu na oʻo atu ia Ieova ma Iesu Keriso.
E tatau ona tatou fesiligia le fesili lea i le palakalafa 18. E faʻapefea ona faʻamaonia mai e le pulega o meatotino o loʻo moni ma pule le Malo o le Atua? Pau a le mea e faʻamaonia ai, o le pulega e lelei i le faʻamalosia o uso ma tuafafine matitiva e foaʻi fua o latou taimi ma mea totino e fausia ai se Maota o le Malo mo le lelei o la latou lava aulotu, naʻo le tuʻuina atu i le faʻalapotopotoga ona faʻatau atu lea mai lalo o latou vae e aunoa ma latou i ai se fai mai i le mataupu. O le eseʻesega o uiga i le va o le faʻapotopotoga ma le Tupu o Iesu Keriso latou te fai mai latou te tautua. Luka 9:58 ma le Mataio 8:20 o loʻo faʻaalia ai e leai se mea e moe ai Iesu, pe feiloaʻi ai foi, pe a faʻatusatusa i le faʻalapotopotoga o loʻo iai piliona o tala i fale.
________________________________________________________
[1] E tusa ai ma le Nabonidus Chronicle, o Ugbaru (Gobryas) o le kovana o Gutium, o le Tariu le Metai a Tanielu, o le na taʻitaʻia le 'autau a Kuresa le Sili na faʻatoʻilaloina Papelonia i le 17 / VII /17 o Nabonidus (Oketopa 539 BCE), ona ulufale atu lea o Kuresa i Papelonia i le 3 / VIII /17. O Ugbaru, o lana pule lagolago, na ia tofia kovana i Papelonia. E tusa ai ma le taimi faʻatulagaina o le Nabonidus Chronicle o le tupu moni o Papelonia o Ugbaru (tusa lava pe na te leʻi aloaʻia faʻamamaluina) i le vaitaimi mai le 3 / VIII /00 i le 11 / VIII /01 o Kuresa. [O lenei semanu e maua ai Ugbaru tausaga faʻaopoopo ma le tausaga muamua o le pulega, lea e le feteʻenaʻi ma le Tanielu 11: 1] Na maua e Kuresa le igoa "Tupu o Papelonia" i le maeʻa ai o le masina X o le 1st tausaga o lana nofoaiga i Papelonia.
[2] I Peretania, o nei matata o le a aofia ai le tele o le pulega o nofoaga, auala, eletise ma mea faaputuga afi, inisinia faitele (mo le faʻafanua ma le faʻatulagaina o faʻatulagaga), ma isi.
Faʻafetai mo le toe iloiloga, paga lea ona o le mea ou te nofo ai ou te le mafai ona faitau ia i latou seʻia oʻo i ni nai aso ina ua maeʻa le fonotaga, (E ui lava atonu e le o se leaga mea ona e leai se tasi e mafai ona fai mai sa i ai loʻu manatu "lanu" .. E ala i le fautua atu, na e pikiina le tele o mea taua e te iloa ai o loʻo ou vaʻai pea i le tele o mea e ala ile matamata a le JW. Mo se faʻataʻitaʻiga na e fai mai ai e uiga i le Dan 14: 5 "ou tagata" ma le "vaega mulimuli o aso". maa taua e uiga i le susulu malamalama ma i ai le malamalamaʻaga ma isi .... o lenei o se tele luluina i le atoa... Faitau atili »
O loʻo latou suʻesuʻeina Tusitusiga Eperu aua o lenei taimi o la matou faitauga Tusi Paia atofaina, O TATOU I Tusitusiga Eperu, e pei o, i le tusi a Tanielu o loʻo talanoa ai e uiga i le Tupu o le itu i Matu ma le tupu o le itu i saute.
Lelei manatu Brain.
Tatou te iloa uma lava le faʻatinoina o le faitauga Tusi Paia faalevaiaso. Amata ile Kenese ae alu ile Faʻaaliga. Ae e te faia se manatu lelei e uiga i le avea ma se mea e taʻua o le "Kerisiano" faʻalapotopotoga e matua le faia se taumafaiga faamaoni e malamalama ma faʻaogaina le NT.
O Ray Franz na ia taʻua lenei manatu faapea o le mafuaaga o le WT o se faalapotopotoga “faaletulafono”, e pei lava o le au Faresaio i aso o Iesu. O le sili atu auala na faʻamatalaina e Keriso e le ofi i mafaufauga o le Org ……
Ioe!
E mautinoa lava o se matua faʻatulafonoina faʻalapotopotoga. O le CO o loʻo asiasi mai i lenei vaiaso. O lana saunoaga i le ogatotonu o le fonotaga e faatatau i le faamaoni i le Faʻalapotopotoga. I totonu o lea tusi sa ia tuuaia ai lava le EFKS i le taofia o tagata fai mea sese, toe foi i le tulafono ma faaaoga le Lev. 5: 1 (pei ona masani ai) faʻatonu tagata e o atu i toeaiina ma taʻu le mea ua latou iloa. Fai mai a ia, "Ou te le o tautala i se tulaga lautele, e te iloa e moni." O lena na foliga mai o se matua ese lava auala e taulimaina ai tusa lava pe i ai ni mea sese na te iloa. A na iloa e ia na te le manaʻomia se tasi e sau i luma. O ia... Faitau atili »
Fai mai Brain. Ou te matua malilie i lau manatu e uiga i le FDS. O le mea moni, afai latou te fai mai ua na o le pau lea o le auala o fesoʻotaiga i taimi uma, sauni e faʻaali nisi faʻamaoniga o lea mea!
Ou te ioe, IfIOnlyHadABrain. O mea uma na fai mai, o faʻalelotu lotu Kerisiano uma o le a tutu i luma o le nofoa faʻamasino o Keriso, aua – e faʻaaoga ai se tala faʻatusa –e tatau ona latou tali atu i lē e ana le franchise. 🙂
Latou te taufetuli i totonu o Tusitusiga Kerisiano ona o le a le lelei pe a latou ola i na fuaiupu uma lea e na o fanau a le Atua e tautala ai.
Meleti latou te le tauva i le gagana Eleni i se saoasaoa nai lo le Eperu. E tusa ma le tutusa le aofaʻi o Mataupu.
E moni, ae o le loloto o le uiga i le gagana Eleni e manaʻomia se saoasaoa saoasaoa. Faʻatumauina tutusa le saoasaoa o faʻaiʻuga, IMHO, i se tuuga. O le tele o mea faʻa-Eperu e faʻatatau i le talaʻaga faʻa-Iutaia ma a o iai lona nofoaga mo le Kerisiano, o le Eleni e aumai ai le mafaufau o Keriso. Le faitauina o se tala faʻasolopito e lelei ma lelei uma pe a tatou faitau i le Eperu, ma tele mataupu e mafai ona aofia ai i le vaiaso, ae i le Eleni o loʻo ia te oe upu o le Keriso ma le fautuaga mai tagata pei o Paulo, Peteru ma Iakopo. I la matou vaiaso taʻutaʻua i le initaneti suʻesuʻega Tusi Paia,... Faitau atili »
O se matua lelei vaaiga, e sili ia te aʻu loʻu taliaina. Ou te matea o loʻo ia te aʻu pea le faʻamatalaga sese e ono iloa ai e isi mea sese ma eseesega ia tatou aʻoaʻoga.
Faʻafetai mo le tali.
Ou te iloa o le aofaʻiga lava o le faitauga e atofaina i vaiaso taʻitasi pe a tatou i ai i Tusitusiga Eperu e pei ona iai pe a tatou i ai i le gagana Eleni. E le pei pe a latou taufetuli i totonu.
"O le auala lava lea e tusa lava pe tatou te momoe pe vaʻavaʻai mamao atu, tatou te iloa lava o loʻo i ai le uila peʻa feʻilafi solo i le lagi ma faʻamalamalamaina le lagi atoa."
E faʻapefea ona mafai ona iloa pea o loʻo i ai le uila pe a agi i luga o le lagi, AOFEA PEA O TATOU TAIALA?
Tau lava ole fesili.
Thaddeus, Pe e te leʻi faʻamaluluina ea pe mataala pea e ala i le susulu o uila, faʻamalamalamaina lou potumoe, e oʻo lava i ou mata ua tapunia? E maua ai se tasi o māfuaaga e manatunatu loloto ai i le mana o loo iai i foafoaga a Ieova.
A tatou feala i luga ona tatou le toe momoe, a ea?
Ou te maua le manatu e fai.
Talofa Tadua. Faʻafetai mo lau manatu muamua i tupu e toʻatolu. E pei o le upu "sili atu" ua matua le amanaʻiaina. Aisea ? E leai se afaina o le faʻataunuʻuina e faʻailoa ai Bardiya ma le ono avea o ia ma se tasi o le toatolu Tupu na mulimuli mai. E manino lava o Kesese o le lona fa o tupu. Aisea e taua tele ai le avea ma dogmatic ma setete o ni mea moni mea e le (mea moni).
Ae o lea, e tatau ona faʻaaogaina uma i lenei faagasologa pe a tupu i lea taimi ma lea taimi.
Leonardo
E te faia ni manatu lelei. O le mea e faanoanoa ai pe afai tatou te taumafai e fai lenei mea o se mea sese, o le a taʻuina mai ia i tatou,
1) i le faamaualuga e faitioina le vaega pule,
2) O le a faʻavasega e Ieova i lona taimi, tatou le tatau ona tamoʻe muamua i le FDS o loʻo ia faʻaaogaina.
3) e seasea lava ona taʻu mai ia tatou 'tusi ia Brooklyn' ma ua tatou iloa uma lava o le a vaʻai i ai ma tuʻuina i totonu o le 'aposetate material' lapisi, e aunoa ma le oʻo i le komiti tusitusi.
Tusi se tusi tuusaʻo ia Jeffrey Jackson, e faʻasino atu ia te ia lava ia. E mafai e ia pe leai foʻi se tali, ae o le a ia mauaina.
E tele taimi ou te fetaui ai ma Gerrit Loesch, ma e masani lava ona tali mai.
Afai e te faʻasino tonu le tusi i le au tusitala o le mea moni latou te ono le taliaina.
Ua naʻo lou tausua-a?
Leai Ou te le o taufaalili.
Talofa Tadua, faafetai mo lau iloiloga. Toatele o tatou o le a ave le faʻauigaina o le Tupu o le itu i Matu ma Saute ma na taliaina le mea na fai mai ai le tusi a Tanielu i le taimi ua tuanaʻi, e ui lava ma ni faʻatatauga i le sili atu "lata mai fasi" o le valoʻaga. E tele taumafaiga e tatau ona faia e suʻesuʻe ai nei valoʻaga ma faʻatusatusa faʻamatalaga ia iloa ai poʻo le a le uiga e ono maua ai. Faʻafetai mo le aumaia ia matou o se mea e amata ai. Na ou mauaina ni tusitusiga a Barnes e sili ona manaia i le mataupu. O a isi nofoaga ua tatou maua i luga o lenei 'upega tafaʻilagi maua taua... Faitau atili »
Talofa Leonardo E tatau ona ou taʻutino ou te manaʻo e naʻo le faitau ma toe faitau o se vaega o mau e aunoa ma le tilotilo iai. Faatasi ai ma valoaga a Tanielu, sa ou toe faitauina se talaaga lautele o le seneturi muamua, masalo o nisi o Josephus. Mo se faʻataʻitaʻiga Tanielu 7: 19-27 ma le Tanielu 11: 25-45 e foliga mai o loʻo talanoa e uiga i lea lava vaitaimi, ma e manaia le matauina e i ai ni tupu 10 poʻo ni caesars, i luma o Vespasian na gafa ma le faʻaleagaina o Roma i Kalilaia ma Iutaia a o lei tuʻua le vaega mulimuli o le fetauiga i lima o lona ataliʻi o Tito. (f21,24) faʻatasi ma tupu e toʻatolu... Faitau atili »