Oa mai le Afioga a le Atua ma le suʻesuʻeina o maʻa Faʻaleagaga - 'E Valoia ou ataliʻi ma ou afafine'

Joel 2: 28, 29 - O Kerisiano faauuina ua avea ma failauga mo Ieova (jd 167 para 4)

O lenei faʻailoga lona lua e mafua ai le faʻauigaina e aunoa ma se faʻavae.

"O le valoaga a Ioelu ua faataunuuina lona faataunuuina tele talu mai le amataga o le 20th seneturi. O kerisiano faʻauʻuina agaga… na amata ona 'vavalo', o lona uiga ia folafola 'mea ofoofogia a le Atua', e aofia ai ma le tala lelei o le Malo, lea ua faʻatuina nei i le lagi. ”

E pei ona talanoaina i le tele o taimi i mataupu i luga o lenei 'upega tafaʻilagi, e leʻi faavaeina le Malo i le 1914 pei ona aʻoaʻo mai e le Faalapotopotoga. Na faavaeina le Malo ao iai Iesu i le lalolagi, ma o le a ia pule pe a oo mai i Amaketo. o le isi ituaiga lenei / aneti-ituaiga foafoaina e aunoa ma faavae i tusitusiga paia e taumafai e faamaonia ai le filifilia e le Atua ma Iesu le Faalapotopotoga e fai ma sui i latou.

Galuega 2: 1-21 o loʻo faʻaalia manino ai o Joel 2: 28, 29 na faʻatunuʻu i le 1st Century. O a faailoga e mafai ona tatou maua i nei mau e faʻamaonia ai naʻo le 1 lavast seneturi? (E le gata i lea, o le mea o loʻo i luga o le faʻalapotopotoga e faʻamaonia ai le manaʻoga mo se faʻataunuʻu tele)?

  • Galuega 2:21 - O le faʻaliliuga saʻo, "Ma o i latou uma e valaʻau i le igoa o le aliʻi o le a faʻaolaina ".[I]
  • Galuega 2: 17 - O afea o le a faia ai lenei faʻamatalaga? "Ma i aso mulimuli". O aso mulimuli o le a? O le aso mulimuli o le faiga Iutaia o mea o le uluaʻi senituri Kerisiano na soifua mai ma le taimi na manino liligiina ifo le agaga paia?
  • O lea la, na faapefea ona "tagata uma oe valaau atu i le suafa o le Alii " faʻaolaina? O na Iutaia i Iutaia ma Kalilaia i le 1st senituri oe na taliaina Iesu o le Mesia, ma valaau atu i lona suafa, usitai ia Iesu e lapatai atu e sosola i mauga ina ua latou vaaia le mea inosia (o le autau Roma ma malo faapaupau) tutu i mea e le tatau ai (i le malumalu). O se taunuuga, na faasaoina i latou mai le oti ma le nofo pologa. Ae ui i lea, o tagata Iutaia oe na teenaina Iesu o le Mesia na faaumatiaina o se malo i le tolu ma le afa tausaga na sosoo ai, e pei o le muamua Vespasian ona sosoo ai lea ma Tasi o lona atalii o loo nofofua i Kalilaia, Iutaia, ma mulimuli ane Ierusalema.
  • O Joel 2: 30, 31 na faʻatumu i le 1st Century? O le "Ua liua le la i le pogisa, ma le masina i le toto, ao lei oo mai le aso sili ma le mataʻutia o Ieova"? E foliga mai e ono foliga mai. A o maliu Iesu i luga o le laau faaoosala, na tusia e Matthew 27: 45, 51 le la i le pogisa mai le aoauli mo itula 3, e umi se taimi e avea ma se malamalama. Ina ua maliu Iesu, na luluina e le mafuie le ie puipui i totonu o le lua. Na tupu lenei mea uma ao leʻi faʻaumatia le malo o Iutaia i le 67 - 70 CE, ina ua aveesea e Ieova lana puipuiga mai ana tagata na filifilia anamua, ae na ia filifilia i latou na taliaina lona atalii o Iesu Keriso o le Mesia e avea ma ona malo faaleagaga o Isaraelu.

Joel 2: 30-32 - Na oi latou oe valaau i le suafa o Ieova o le a laveaiina i lona aso ofoofogia (w07 10 / 1 13 para 2)

O le faʻamatalaga ua tuʻuina atu iinei o le mea moni lava i mea o loʻo fai mai ai. E manaia le matauina, e ui o le mau o Roma 10: 13, 14 o loʻo faʻatalanoaina lona faʻatunuuga, toetoe lava o faaliliuga uma o loʻo i ai le faaliliuga, "Aua o tagata uma oe valaau i le igoa O le Alii o le a faaolaina ". E fetaui lenei ma le Galuega 2: 21. O le tala atoa o Roma 10 o loʻo talanoa i le faʻatuatua ia Iesu, ma le 9 o fai mai "Faalauiloa faalauaitele" lea "Iesu o le Alii" ma "Na toe faatuina mai o Ia e le Atua nai e ua oti". Roma 10: 12 o loʻo faʻapea mai "E leai se eseesega i le va o Iutaia ma Eleni aua o loo i ai le Alii e tasi i mea uma," aʻo Roma 10: 14 o loʻo fai mai "Ae peitai, o le a faapefea ona latou valaau atu ia te ia o lē latou te lei faatuatua i ai? E faapefea la, o le a latou tuu atu le faatuatua ia te ia o lē latou te lei faalogo i ai? "  Na faalogo tagata o Nuu Ese e uiga ia Ieova le Atua o tagata Iutaia. O le mea moni, na faia e tagata Iutaia ni tagata liliu mai o nisi o Nuuese, ae latou te lei faalogo e uiga ia Iesu le Mesia, o le tasi o ia Galuega 4: 12 states "E le gata i lea e leai se faaolataga i soo se tasi lava, aua e leai se isi igoa i lalo o le lagi ua foaiina mai i tagata e mafai ai ona faaolaina i tatou." O le talitonuina i aoga o le togiola a Keriso na mafai ona o lona maliu faataulagaina ma lona toetu o le mea taua lea mo tagata uma ona faia mai le maliu o Iesu agai i luga. O le mau faasino i le Roma 10:11 o le Isaia 28:16 e uiga ia Ieova "Faataatia e avea o se faavae i Siona se maa, o se maa tofotofo," lea ua faamaonia i le Galuega 4: 11 lea na taʻua ai e le aposetolo o Peteru Isaia 28: 16.

Uluai Valaʻau ma Toe foi Mai

O nei mea uma e lua o loʻo faʻalauiloaina le JW.org, ae leʻo le Tusi Paʻia, ma le manatu e o atu i le Atua ma Iesu, e tatau ona tatou ui atu i tamaloloa o ni tagata faufautua. E naʻo Keriso lava le puluvaga tatou te manaʻomia. E tatau ona tatou faʻasino saʻo tagata i le afioga a le Atua e malosi e pei o le pelu mata-lua, ae le o le initaneti e sili ona faia e tagata ma o le mea lea o le le atoatoa e le mafai ona i ai le aʻafiaga o le Tusi Paʻia. - Eperu 4:12

_______________________________________________________

[I] O se tasi lea o numera o taimi o le a matua fautua mai ai le tala "Kyrios" e tatau ona faaliliuina e pei ona i ai i tusitusiga Eleni, e pei o "aliʻi" e le suia i le "Ieova". I le tele o taimi, e foliga mai na faaaogā ma le loto i ai e tusitala Kerisiano anamua le upu Eleni Septuagint, lea o loo i ai "aliʻi" i le tele o nofoaga, ma faatatau ia Keriso, e tusa lava pe o le uluaʻi tusitusiga paia na faatatau ia Ieova. Atonu latou te faia le manatu e oo lava ia Keriso, e tatau i tagata uma ona vaavaai atu ia Ieova, ae o lenei ua suia mea. Vagana ua talia e tagata uma Iesu o le Mesia na auina mai e Ieova le Atua, e le mafai ona latou maua le faaolataga.

Tadua

Mataupu a Tadua.
    16
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x