O lenei mataupu o le a talanoaina ai pe faapefea e le Vaega Pule (GB) a Molimau a Ieova (JW), pei o le atalii laʻitiiti i le faataoto o le "Atalii Faamaumau oa", ona faoa se tofi taua. O le a mafaufau pe faʻapefea ona oʻo mai le tofi ma suiga na leiloloa. O le aufaitau o le a tuʻuina mai faʻamatalaga mai le "The Australian Royal Commission (ARC) i Faʻafoega Faʻale-Faʻapotopotoga i Tamaititi Faʻaleagaina Feusuaiga"[1] ia suesue ma ia tusia faaiuga. O lenei faʻamatalaga o le a tuʻuina atu i luga o le faavae o ekalesia faʻalelotu eseese e ono. O lenei mataupu o le a faʻaalia ai le afaina o suiga i tagata taitoatasi. Ma le mea mulimuli, i le malamalama o le alofa faa-Kerisiano, o le GB o le a ofoina atu fautuaga e faʻamalosi atili ai le faʻa-Keriso i le faiga o nei mataupu.

Talaaga Faasolopito

O Edmund Burke na amata ona le fiafia i le Farani Fouvalega ma na tusia e le 1790 se tamaitusi Toe mafaufauga i le Fouvalega i Farani lea na te puipuia ai le pulega pulepule, o le ekalesia masani (Anglican in that case) ma le aristocracy.

I le 1791, na tusia e Thomas Paine le tusi Aia Tatau a le Tagata. Europa ma Amerika i Matu sa i ai le vevesi. O malo 13 na maua lo latou tutoatasi mai Peretania, ma o aafiaga o le Fouvalega Falani na lagona. O le poloaiga tuai sa faamataʻuina e le suiga ma le amataga o le manatu o le faatemokalasi i Europa ma Amerika i Matu. Mo i latou o loo luitauina le poloaiga tuai, na tulai mai le fesili i le uiga o lenei mea mo aia tatau a tagata taitoatasi.

O i latou na taliaina le New World na latou vaaia i le tusi a Paine ma ona manatu, o le faavae o se lalolagi fou e mafai ona latou fatuina e ala i se faiga faatemokalasi. O le tele o aia tatau a tagata na talanoaina ae le o faʻamalamalamaga i le tulafono. I le taimi lava e tasi, na tusia e Mary Wollstonecraft Faamaonia o Aia Tatau a Tamaitai i le 1792, lea na faʻalagolago i le galuega a Paine.

I le 20th seneturi Molimau a Ieova (JWs) sa faia se sao taua i le faʻailoaina o le tele o nei aia tatau i tulafono. I Amerika mai le faaiuga o le 1930s i le 1940s, o le latou taua e faatino lo latou faatuatuaga e tusa ai ma o latou lotofuatiaifo na mafua ai i le tele o faamasinoga mataupu ma le tele numera filifilia i le Faamasinoga Maualuga tulaga. Na tuuina atu e Hayden Covington le loia mo JWs ni talosaga se 111 ma apili i le Faamasinoga Maualuga. I le aotelega, e 44 mataupu ma nei aofia ai faitotoʻa mai lea faitotoʻa i lea faitotoʻa o fale, faʻamalosia le faʻalo i isi fuʻa ma isi mea e sili atu i le 80% o nei mataupu na manumalo ai Covington. Sa i ai foi se tulaga tali tutusa i Kanata lea na manumalo ai foi le JWs i a latou mataupu.[2]

I le taimi lava e tasi, i Nazi Siamani, na tulai ai le JWs mo le latou faʻatuatua ma feagai ai ma le sili atu o tulaga o sauaga mai se pulega faʻavae. O le JWs e le masani ai i nofoaga o le tolauapiga i le mea moni e mafai ona latou tuua soʻo se taimi pe afai latou te filifili e sainia se pepa aloaia e lafoaia ai lo latou faʻatuatua. O le toʻatele o tagata e leʻi faʻafefeteina lo latou faʻatuatua, ae o le taʻitaʻi i le Paranesi a Siamani sa naunau e faʻafetaui.[3]  O le tulaga o le toatele o se molimau o le lototele ma le faatuatua i lalo o le sili ona le mafaamatalaina matautia, ma mulimuli ane manumalo i luga o se pulega tele. O lenei tulaga na toe faia e faasaga i isi faiga faʻavae fesoasoani e pei o le Soviet Union, Eastern Bloc, ma isi.

O nei manumalo, faʻatasi ai ma metotia faʻaaogaina, na faʻaaogaina e le tele o isi vaega o loʻo finau mo latou saolotoga i tausaga a sau. JWs na fesoasoani e faʻamatalaina ma faia se taua tele i le faʻamautuina o aia a tagata soifua. O lo latou tulaga sa masani ona faʻavae i luga o aia a tagata taʻitoʻatasi e faʻaaoga ai o latou lava lotofuatiaifo i mataupu o tapuaiga ma sitiseni.

O Aia Tatau a Tagata na faʻamautu ma faʻamauina e le tulafono, ma e mafai ona vaaia lenei mea i le tele o mataupu na aumai i luma o le Faamasinoga Maualuga e JWs i le tele o atunuu i le salafa o le lalolagi. E ui na maua e le toatele le talaiga o le JW ma le leo o a latou tusitusiga ua le fiafia, ae sa i ai se faaaloalo le faaaloalo mo lo latou tulaga ma le faatuatua. O le aia tatau a tagata taʻitoʻatasi e faʻaaoga atoatoa ai o latou lotofuatiaifo o se faʻavae taua o sosaiete faʻaonapo nei. O lenei mea o se faaeega paia o le taua tele faatasi ma le talatuu o le tele o aoaoga mai le Tusi Paia mai le Bible Student Movement o 1870s. O le tagata ma la latou mafutaga ma lo latou Foafoa ma le faʻaaogaina o se lotofuatiaifo patino o le fatu lea o tauiviga taʻitasi a le JW.

Luga o le Faalapotopotoga

Ina ua muamua amataina faapotopotoga i le 1880 / 90s, na latou faʻapotopoto i le faʻatulagaga. O faapotopotoga uma (na aʻoaʻoina e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i le taimi o Russell ekalesia; o le faaliliuga o le upu Eleni e masani ona faaliliuina "ekalesia" i le tele o Tusi) na saunia ma se taʻiala i luga o fausaga, mafuaʻaga, ma isi.[4] O nei tagata Aʻoga o le Tusi Paia na o ni tagata tutoʻatasi ma toeaina filifilia ma tiakono. E leai se pule tutotonu ma o faapotopotoga taʻitasi na galulue mo le manuia o ona tagata. O le faʻasalaga a le faʻapotopotoga na faʻatino i se fonotaga a le atoaga ekalesia e pei ona otooto atu i totonu Suesuega i Tusitusiga Paia, Vaega Lona ono.

Mai le amataga o le 1950s, na filifili ai taitai fou o le JW e faʻaaoga le manatu a Rutherford e uiga i le faalapotopotoga[5] ma siitia atu e avea ma kamupani faʻaputuputu. Na aʻafia ai ma le fausiaina o tulafono ma tulafono faʻatonutonu e ao ona mulimulitaʻi i ai, ina ia tausisi i le faʻamamaina o le Faʻalapotopotoga - ma le komiti faʻamasino fou e faʻatautaia i latou na faia ni agasala mamafa[6]. O lenei mea e aofia ai le feiloai ma ni toeaina se toatolu i se fonotaga tapunia, faalilolilo e faamasino ai pe ua salamo le tagata.

O lenei suiga taua e le mafai ona faavae faʻavae e pei ona faʻaalia i totonu o se tusiga ua faaulutalaina "Ua Faateʻaina Oe Oe?"[7] O iina, o le lotu a le Katoliko o le tapeina o igoa sa faaalia e leai ni faavae faatusitusiga paia, ae ia faavae tonu i luga o le tulafono tulafono. Mulimuli ane i ma e ui lava i lena tusiga, na filifili le Faalapotopotoga e faia lana lava "tulafono o le vaʻa"[8].

I tausaga na sosoo ai, o lenei mea na oʻo atu ai i se tulaga faʻapitoa o le taʻitaʻiga ma le tele o filifiliga na mafua ai le tele o tiga ma mafatiaga i tagata taʻitoʻatasi. O se mataupu sili ona manaia o le teena lea o le tautua faamiliteli. Na feagai nei Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ma lenei luitau i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. Sa i ai tusiga na tusia e le WTBTS na tuʻuina atu ai le taʻitaʻiga, ae taua le faamamafaina e tatau i tagata taitoatasi ona faʻaaoga o latou lava lotofuatiaifo. O nisi na galulue i le Falemaʻi Fomaʻi; o isi o le a le ofuina le ofutau a le militeli; o nisi o le a faia auaunaga faitele ma isi. Na faʻatasi i latou uma i le le tagofia o auupega e fasioti ai o latou uso a tagata, ae na latou faʻaaogaina lona lava loto fuatiaifo i le auala e foia ai le faafitauli. O se tusi matagofie ua faaulutalaina, Aʻoaʻoga Moni a Tamaiti Aoga a le Tusi Paia i le Taua Muamua a le 1 - Peretania saunia e Gary Perkins, tuuina mai faataitaiga sili ona lelei o le tulaga.

I le eseesega, mulimuli ane i le taimi o le peresetene o Rutherford, na tuuina atu tulafono faapitoa lava pe a le mafai e le JW ona talia auaunaga faitele. O le aafiaga o lenei mea e mafai ona vaaia i le tusi ua faaulutalaina, Na Ou Saunia e Vaitafe o Papelonia: O Se Pagota o le Lotofuatiaifo i se Taimi o Taua saunia e Terry Edwin Walstrom, i le mea o ia o se JW, na ia otootoina luitau na feagai ma ia ma le leai o se taliaina o auaunaga faalotoifale i se falemai i le lotoifale. O ia, na ia faʻamatala auʻiliʻilia pe na faapefea ona lagolagoina le tulaga o le Faalapotopotoga, ae o lona lava lotofuatiaifo na le mafai ona vaʻai i se faʻafitauli i le tautua lautele. O le mea e malie ai, e pei o le 1996, ua faʻamalieina mo le JWs e faia nisi auaunaga faʻava-malo. O lona uiga o le GB i le taimi nei ua mafai ai e le tagata ona toe faʻaaogaina o latou mafaufau.

O aʻoaʻoga na tuʻuina mai e le Vaega Pule, na faia i le 1972 ma faʻaauau ona galue talu mai 1976[9], e tatau ona taliaina o le "mea moni nei" seʻia oʻo ina latou faʻaalia le "malamalama fou". Sa i ai le tele o tulafono ma tulafono faʻatonutonu mo le lafu i itu uma o le olaga, ma i latou e le usitaia e vaʻaia o "le faʻataʻitaʻiga". E masani ona taunuʻu atu i le faʻamasinoga, e pei ona otooto atu i le amataga, ma ono faʻateʻaina. O le tele o nei tulafono ma tulafono faʻatonutonu, na toe suia le 180 tikeri, ae o i latou na faʻateʻaina i lalo o le tulafono muamua, e leʻi toe faʻafoʻiina mai.

O lenei soligaina i luga o le lotofuatiaifo o tagata taʻitoʻatasi e oʻo atu i le tulaga e tatau ona fesiligia ai e le tagata pe a malamalama moni le GB i le mafaufau o tagata. I le lolomiina, Faatulagaina e Fai le Finagalo o Ieova, lomia 2005 ma le 2015 i le mataupu 8, parakalafa 28, o loʻo faʻamaonia atoa:

"E tatau ona mulimuli tagata taʻitasi taʻitoʻatasi i lana lotofuatiaifo ua aʻoaʻoina i le Tusi Paia pe a suʻesuʻe ma le agaga tatalo po o le a le taimi o le vavao. O nisi o tagata talaʻi e talaʻi atu i nofoaga e tele, ae o isi e galulue i le tele o tagata ma e tele femalagaaiga e manaʻomia. E eseese nuʻu; e eseese le 'au talaʻi i le auala latou te vaʻavaʻai ai i la latou faiva. E lē tuuina atu e le Vaega Pule lona lotofuatiaifo i le faapotopotoga i le lalolagi atoa pe o le a le taimi e faaaluina i le galuega talaʻi e ao ona faitaulia, ma e leai se tasi na tofia e faia se faamasinoga i lenei mataupu.-Mata. 6: 1; 7: 1; 1 Tim. 1: 5. "

Ina ia taʻu atu o se tino o tane (GB) o le ai ai se loto fuatiaifo e tasi e leai se uiga. O le mafaufau o tagata o se tasi lea o meaalofa silisili a le Atua. O mea taʻitasi e tulaga ese ma faʻavae e tusa ai ma le tele o itu. E mafai faʻapefea e se vaega o tagata ona tutusa le lotofuatiaifo?

O le tagata faʻasalaina o le a aloese mai tagata taitoatasi i totonu o le sosaiete a le JW ma tagata o le aiga. Talu mai le 1980, o lenei faagasologa ua sili atu le faigata-laina ma le tele o vitio ua faaalia ai le lafu pe faapefea ona faaitiitia pe aloese mai le faafesootaʻi atoa. O lenei faʻatonuga na taulaʻi faapitoa i tagata o le aiga vave. O i latou e le tausisia o loʻo vaʻavaʻai i le faʻavaivaia faʻaleagaga ma fegalegaleaiga ma i latou, e le itiiti ifo.

O lenei e manino lava o loʻo feteʻenaʻi ma le fusuʻaga a le toʻatasi JWs ma faʻamasino eseese i le faʻamautuina e tatau ona faʻatagaina le loto fuatiaifo tagata e olaola. I se faʻataʻitaʻiga, o le Faʻalapotopotoga na faatonuina i le auala e tatau ai i se tagata ona faʻaaoga o latou lotofuatiaifo. E leʻi mafai e sui o le aulotu ona maua ni auiliiliga o le fofogaina, le mafai ona talanoa ma le tagata, ma na taofia i le pogisa. O le mea na faʻamoemoeina mai ia i latou o le talitonuina atoatoa i le faʻagasologa ma aliʻi e gafa ma le faʻamasinoga.

Faatasi ai ma le oʻo mai o le Aufaasālalau Faʻaagafesootai, o le tele o faʻasalalauga a le JW ua oʻo mai ma faʻaalia-i le tele o mataupu i faʻamaumauga ma isi faʻamaoniga-o le le tonu ma le le talafeagai o togafitiga na latou mauaina i nei faamasinoga faʻamasino.

O lenei vaega o lenei tusiga o le a faamanino ai pe faapefea e lenei Vaega Pule, e pei lava o le atalii laʻitiiti i le faataoto o le Atalii Faamaumau oa, ona faoa le tele o tofi, e ala i le iloiloina o nisi o mea na maua O le Australian Royal Commission (ARC) i Faʻafoega faʻale-faʻa-le-faʻa-le-alo ile Tamaititi Faʻaleagaina o Feusuaiga.

O le Australian Royal Commission (ARC)

O le ARC na faatuina i le 2012 e fua ai le lautele ma mafuaʻaga o le faʻasauaina o tamaiti i faʻalapotopotoga, ma le gaioiga e suʻesuʻe ai faiga faʻavae ma faʻagaioiga a le tele o faʻalapotopotoga. O lenei tusitusiga o le a taulaʻi atu i faʻalelotu faʻalelotu. O le ARC na maeʻa lana galuega ia Tesema 2017 ma gaosia ai le tele o lipoti.

"O le tusi Patent na tuuina atu i le Komisi a le Malo na manaomia ina ia 'fesili i tali a le faalapotopotoga i tuuaiga ma mea tutupu o le sauaina o feusuaiga a tamaiti ma mataupu e fesootai i ai'. I le faʻatinoga o lenei galuega, na faatonuina le Komisi o le Aliʻi e taulaʻi i mataupu faʻale-tino, ia logoina e ala i le malamalama i mataupu taʻitasi ma faia faʻamaumauga ma fautuaga e sili atu le puipuiga o tamaiti mai le faʻafeusuaiga ma faʻaitiitia le aʻafiaga o le sauaina i fanau pe a tupu. Na faia e le Komisi o le Malo lenei e ala i le faia o faʻasalalauga lautele, fonotaga tutoatasi ma se polokalame faʻavae ma polokalame suʻesuʻe.[10] "

O le Komisi o le Malo o le maualuga maualuga lea o suesuega i atunuu o le Commonwealth ma e tele le mana e talosaga ai mo faamatalaga ma tagata taitoatasi e galulue faatasi. O ana fautuaga e suʻesuʻeina e le Malo, ma o le a latou filifili i tulafono e faʻamalosia ai fautuaga. E le tatau i le Malo ona talia fautuaga.

Auala

E tolu auala autu e faʻaaoga. O mea nei:

1. Faiga faʻavae ma Suesuega

O faʻalapotopotoga taʻitasi lotu na tuʻuina atu faʻamatalaga na faia i luga o lipoti ma feutagaʻiga o le faʻaleagaina o tamaiti. O lenei faʻamatalaga na suʻesuʻeina, ma o mataupu faapitoa na filifilia e faia ai se faamasinoga lautele.

I le faʻaopoopoga, na faʻatalanoa e le ARC ma sui o le malo ma sui o le malo, o tagata ola, o faʻalapotopotoga, o tulafono faatonutonu, o faiga faʻavae ma isi tagata atamamai, tagata aʻoga, ma le soʻotaga lagolago ma vaega lagolago. O le lautele lautele na maua le avanoa e saofagā ai i le iloiloga o mataupu faʻapitoa ma tali e auala atu i faʻatalatalanoaga faalauaitele.

2. Faʻamasinoga lautele

O le a ou saunia ia parakalafa mai Lipoti Mulimuli: Volume 16, itulau 3, tamaʻi ulutala “Tumaoti faʻamatalaga”:

"O le Komisi a le Malo e masani ona faia lana galuega e ala i le fofogaina o le lautele. Sa matou iloa o le faʻaleagaina o feusuaiga a tamaiti na tutupu i le tele o faʻalapotopotoga, o nei mea uma e mafai ona suʻesuʻeina i le fofogaina o le lautele. Peitai, afai o le Komisi a le Komisi e taumafai e fai lena galuega, o le tele o punaoa o le a manaomia ona faʻaaogaina i luga o se faʻaletonu, ae umi, vaitaimi. Mo le mafuaʻaga lenei na talia ai e le Komisi ia taʻiala e mafai ai e Faufautua Faufautua Fesoasoani ona faʻamaonia mataupu talafeagai mo le fofogaina o tagata lautele ma tuʻuina atu i luma o le 'tulaga suʻesuʻe'.

O le faaiuga e faia se suʻesuʻega mataupu sa logoina e tusa pe o le a faʻalauiloaina pe leai le malamalama i mataupu faʻapitoa ma maua ai se avanoa e aʻoaʻo ai mai mea sese na faia muamua, ina ia maua ai e le Komisi o le Komisi se faavae malupuipuia mo ni suiga i le lumanai. I nisi o tulaga, o le talafeagai o lesona e tatau ona aʻoaʻoina o le a naʻo le faʻavaeina o le mataupu o le faʻalogo. I isi tulaga, o le a latou fetaui i le tele o faalapotopotoga tutusa i vaega eseese o Ausetalia.

Na faia foi suesuega a le malo ina ia fesoasoani i le malamalama i le tele o le sauaina atonu na tupu i totonu o faalapotopotoga faapitoa poo ituaiga o faalapotopotoga. O lenei mea na mafai ai e le Komisi o le Aliʻi ona malamalama i auala na pulea ai le tele o faʻalapotopotoga ma le auala na latou tali atu ai i tuuaiga o le faʻaleagaina o feusuaiga. O a tatou suʻesuʻega na faʻaalia ai se taua tele o le sauaina i totonu o se tasi o faalapotopotoga, e mafai ona tuʻuina atu le mataupu i luma o le faamasinoga.

Na faia foi suesuega a le malo e faamatala ai tala o nisi o tagata, lea na fesoasoani i se malamalamaaga lautele e uiga i le natura o le faatautala i feusuaiga, o tulaga aliae mai e ono tulai mai ma, sili ona taua, o aafiaga faataumaoi e mafai ona aafia ai olaga o tagata. Na faʻatautaia le lautele o le aufaasālalau i le aufaasālalau ma tagata lautele, ma sa faʻalauiloa i luga o le upega tafaʻilagi a le Komisi Aliʻi.

O faʻamatalaga a le Komisi mai faʻasalalauga taʻitasi na faʻaalia i se mataupu suʻesuʻe. O ripoti taitasi na tuuina atu i le Kovana Sili ma kovana ma pule o setete ma teritori taitasi, ma, pe a talafeagai ai, e faataatia i totonu o le Palemene Ausetalia ma faalauiloa faalauaitele. Na fautua mai e le Komisi ni mataupu tau suesuega e le tatau ona faataatia i luga ia te aʻu ona o taualumaga o le taimi nei poo taualumaga tau solitulafono. "

3. Sauniga tumaoti

O nei sauniga na tuʻuina atu ai i tagata na aʻafia se avanoa e faʻamatala ai a latou tala e uiga i le faʻasaua i tamaiti i se nofoaga faʻalapotopotoga. Ole mea lea e sau mai le Volume 16, itulau e 4, sub-ulutala “Private session”:

"O fonotaga tutoatasi na faia e se tasi pe toʻalua Komesina ma o se avanoa mo se tagata e faamatala ai le tala i le sauaina i se siosiomaga puipuia ma lagolagoina. E tele faʻamatalaga mai nei vasega o loʻo faʻamatalaina i se pepa e le o iloa i totonu o lenei Lipoti Mulimuli.

O faʻamaumauga tusitusia na tuʻuina atu i tagata taʻitoʻatasi e leʻi faamutaina ni sauniga tutoatasi e faasoa atu o latou aafiaga i le Komisi. O faʻamatalaga o tagata o totoe na faʻamatalaina mai ia i matou i tala tusia ua logoina lenei Ripoti Mulimuli i le faiga lava e tasi na faʻatasi ma i matou
i sauniga tumaoti.

Na ma filifili foi e lolomi, faatasi ai ma la latou maliega, e pei o le tele o tagata taitoatasi na ola i le mea e gata mai ai, e pei o tala e leiloa na maua mai i vaega tumaoti ma tala tusitusia. O nei faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu e avea ma faʻamatalaga o mea na tutupu e pei ona faʻamatalaina e tagata na sao mai i le faʻaleagaina o feusuaiga i totonu o faʻalapotopotoga. Matou te faʻamoemoe o le fefaasoaaʻi i tagata lautele o le a latou fesoasoani i se malamalamaga sili atu i le loloto o le aʻafiaga o le faʻaleagaina o feusuaiga a le tamaititi ma e mafai ona fesoasoani e faʻamalosia ai a matou 'auʻaunaga mo tamaiti i le lumanaʻi. O faʻamatalaga o loʻo maua e avea o se faʻaopoopoga i le initaneti i le Volume 5, Fonotaga a le Pasefika. "

E taua le malamalama atoatoa i auala ma punaoa o faʻamatalaga. E leai se lotu faʻapitoa e mafai ona fai faʻamataʻu poʻo tala sese, ona o faʻamatalaga uma na sau mai totonu o faʻalapotopotoga ma mai molimau a le ua afaina. Na suʻesuʻeina e le ARC ia faʻamatalaga o loʻo avanoa, siakiina ma sui o faʻalapotopotoga faʻalelotu, faʻatasi ma tagata na aafia, ma tuʻuina atu ana sailiiliga faʻatasi ai ma fautuaga mo faʻamaumauga faapitoa, ma i lona atoaga.

Sailiiliga

Na ou faia se laulau e faʻaalia ai faʻamatalaga taua i luga o ono lotu faʻalelotu na suʻesuʻeina e le ARC. Ou te fautuaina le faitauina o lipoti. Latou i vaega e 4:

  • Fautuaga Tusitusia Mulimuli
  • Lipoti Faalapotopotoga Faʻavae Faalelotu Volume 16: Tusi 1
  • Lipoti Faalapotopotoga Faʻavae Faalelotu Volume 16: Tusi 2
  • Lipoti Faalapotopotoga Faʻavae Faalelotu Volume 16: Tusi 3

 

lotu & Tagata faʻatuatua Studies tulaga Fautuaina le aufaasese & tulaga na faia Aofai o faitioga

 

Lipoti i Pulega ma Faʻatoʻesega i Tagata Manuia Totogi, Lagolago ma le National Redress Scheme
katoliko

5,291,800

 

 

15 Tulaga suʻesuʻega i le aofaʻi. Numera 4,6, 8, 9, 11,13,14, 16, 26, 28, 31, 35, 41, 43, 44

2849 faʻatalanoaina

1880

tagata na faʻataunuʻuina

693 Uso faʻatuatua (597) ma tuafafine (96) (37%)

O le 572 ositaulaga e aofia ai le 388 ositaulaga diocesan ma le 188 ositaulaga faʻapitoa (30%)

543 tuʻu tagata (29%)

72 faʻatasi ma tulaga faʻaloiga e le o iloa (4%)

4444 O nisi mataupu na lipotia i pulega a le malo. Faʻailogaina.

I le 1992 uluai faʻamatalaga lautele na faʻaalia ai le sauaina na tupu. Mai le 1996, o faʻamalosaga na faia ma mai le Towards Healing (2000) na tuʻuina atu ai se faʻamaoniaga saʻo i tagata uma na afaina i faifeau ma tapuaiga. E le gata i lea, i le 2013 i "Mataupu o le pepa ..." o se faatoesega manino na tuuina mai.

O tagi a le 2845 o le faʻaleagaina o tamaʻitaʻi i le Fepuari 2015 na mafua ai le $ 268,000,000 na totogiina mai le $ 250,000,000 i tupe faʻaalu.

Pe tusa ma le $ 88,000.

Faʻatulaga se faagasologa o "agai i le faʻamalologa" e fesoasoani ai i ē na afaina.

O le a mafaufau e totogi i le National Redress Scheme.

 

Anglican

3,130,000

 

 

 

7 Tulaga suʻesuʻega i le aofaʻi. Numera 3, 12, 20, 32, 34, 36, 42

594 faʻatalanoaina

 

569

tagata na faʻataunuʻuina

50% Tagata Malie

43% Faʻatonu Failautusi

7% Le iloa

1119 O nisi mataupu na lipotia i pulega a le malo. Faʻailogaina.

I le Komiti Tumau a le 2002 o le Synod Sili o loʻo faʻaalia se National Apology. Na faatoese mai le XnUMX General Synod.

Faʻasalaga 472 (42% o faitioga uma). Le aso Tesema 2015 $ 34,030,000 i le $ 72,000). E aofia ai taui tau tupe, togafitiga, tau faaletulafono ma isi tau.

Faatuina se komiti Puipuiga a Tamaiti ile 2001

2002-2003- Faatuina se Vaega Galulue Faʻasalaga Feusuaiga

Eseesega taunuuga mai nei vaega.

O le a mafaufau e totogi i le National Redress Scheme

 

Salvation Army

8,500 ma isi ofisa

 

 

4 Tulaga suʻesuʻega i le aofaʻi. Numera 5, 10, 33, 49

294 faʻatalanoaina

E le mafai ona fuaina numera o le aufaasese ua tuuaia O nisi mataupu na lipotia i pulega a le malo. Faʻailogaina.

 

O le a mafaufau e totogi i le National Redress Scheme
Molimau a Ieova

68,000

 

2 Tulaga suʻesuʻega i le aofaʻi. Numera 29, 54

70 faʻatalanoaina

1006

tagata na faʻataunuʻuina

579 (57%) taʻutaʻu atu

108 (11%) o Toeaina poʻo Auauna Minisita

Na tofia 28 o Toeaina poʻo Auauna Faʻamasino ina ua maeʻa le faʻasalaga

1800

tagata na aafia ai

401 (40%) tagata faʻataunuʻu na vaʻaia.

230 toe faʻaleleia

78 ua faʻamaʻaʻaina sili atu ma le tasi.

 

E leai ni mataupu na lipotia i pulega a le malo ma e leai se faatoesega i soo se tagata ua afaina. Leai.

Faiga faavae fou e logoina ai tagata afaina ma aiga ei ai la latou aia e lipoti atu ai i pulega.

Leai se faʻamatalaga i le Polokalame Toe Fuataʻi a le Atunuu.

Ekalesia a Ausetalia Kerisiano (ACC) ma ekalesia faapaaga faapaaga

 

350,000 + 260,600 = 610,600

 

2 i le aofaiga atoa. Numera 18, 55

37 faʻatalanoaina

E le mafai ona fuaina numera o le aufaasese ua tuuaia I le taimi o Ausetalia Christian Church i le lautele na faalogo ai Pastor Spinella faatoese atu i tagata na afaina. O le a mafaufau e totogi i le National Redress Scheme
Tuufaatasia le Ekalesia i Ausetalia (Congregational, Methodist and Presbyterian) 1,065,000 5 i le aofaiga atoa

Numera 23, 24, 25, 45, 46

91 faʻatalanoaina

E leʻi tuʻuina mai 430 O nisi mataupu na lipotia i pulega a le malo. Na faia e le Peresitene o le Fono Aoao a Stuart McMillan e fai ma sui o le Ekalesia. Talosaga 102 na faia faasaga i faʻasalaga 430. 83 o oe 102 maua se faʻasalaga. Aofai o tupe totogi e $ 12.35 miliona. O le tau sili ona maualuga o le $ 2.43 miliona ma maualalo le $ 110. Ole totogi ole $ 151,000.

O le a mafaufau e totogi i le National Redress Scheme

fesili

I le taimi nei, ou te le fautuaina e tuuina atu au lava faaiuga po o mafaufauga. E sili atu ona aoga mo tagata taitoatasi le mafaufau i fesili nei:

  1. Aisea na toilalo ai faalapotopotoga taʻitasi?
  2. Faʻafefea ma poʻo le a le faʻamafaʻailoga ua faia e faʻalapotopotoga taʻitasi mo ē ua afaina?
  3. E mafai faapefea e faʻalapotopotoga taitasi ona faʻaleleia ana tulafono ma faiga faʻavae? Ina ia ausia lenei mea e tatau ona avea ma autu autu?
  4. Aisea na le lipotia ai e le JW Toeaina ma Faalapotopotoga le mataupu i pulega faalelalolagi?
  5. Aiseā ua tele ai le toʻatele o tagata ua molia ma faasea e tusa ai ma lona faitau aofaʻi pe a faʻatusatusa i isi?
  6. Mo se kulupu na faʻailogaina le aia tatau e faʻaaoga ai le lotofuatiaifo, aisea na leai ai se toeaina na agai i luma ma tautala? Pe o iai se faʻamatalaga o aganuu masani?
  7. Faʻatasi ai ma se talafaasolopito o le tetee atu i pulega faʻalagolago, aisea na le tautala ai tagata taitoatasi i totonu o le ofisa a le JW ma le malolo ma lipoti atu i pulega?

E tele isi fesili e mafai ona mafaufauina. O nei mea e lava mo tagata amata.

Auala agai i luma

Lenei tusitusiga ua tusia i le agaga o le alofa faʻaKerisiano. O le a faʻatamala e faʻailoa atu ni mea leiloloa ma le maua ai se avanoa e toe faʻaleleia ai. I le Tusi Paia atoa, o tagata faatuatua na agasala ma manaʻomia le faʻamagaloga. E tele faʻataʻitaʻiga mo lo tatou lelei (Roma 15: 4).

O le leoleo mamoe ma le tusisolo, le Tupu o Tavita, sa pele i le finagalo o Ieova, ae e lua agasala tetele o lo o faamauina, faatasi ai ma lona salamo mulimuli ane ai ma taunuuga o ana gaioiga. I le aso mulimuli o le soifuaga o Iesu, e mafai ona tatou vaʻaia ai le faaletonu ia Nikotemo ma Iosefa le Arimataia, o sui e toʻalua o le Saniterini, ae tatou vaʻaia foʻi faʻafefea ona latou toe faʻaleleia i le iʻuga. E i ai le tala ia Pita, o se uo vavalalata, o lona lototele na toilalo ai o ia ina ua ia faafitia lana uo ma le Alii faatolu. Ina ua mavae lona toetu, na fesoasoani Iesu e toefuatai Pita mai lona tulaga paʻu i le tuuina atu ia te ia le avanoa e faatino ai lona salamo i le toe faamautuina o lona alofa ma avea ma soo. O aposetolo uma na sosola i le aso o le maliu o Iesu, ma na maua uma ei latou le avanoa e taitai ai le aulotu Kerisiano i le Penetekoso. O le faʻamagaloga ma le agalelei o loʻo saunia lea e le Tama mo a tatou agasala ma mea sese.

O se auala agai i luma pe a maeʻa le lipoti a le ARC o le taʻutaʻu atu lea o le agasala o le faʻavaivaia oe ua aafia i le sauaina o tamaiti. E manaʻomia ai laasaga nei:

  • Tatalo i lo tatou Tama faalelagi ma ole atu mo lana faamagaloga.
  • Faaali atu le moni o le tatalo e ala i faatinoga patino e maua ai ana faamanuiaga.
  • Faʻasolemole le faʻafefeteina i latou uma na afaina. Faatulagaina se polokalama faʻaleleia faaleagaga ma faʻalagona mo tagata afaina ma o latou aiga.
  • Faʻafou vave ona toe faʻaleleia tagata uma na afaina oe na faʻateʻaina ma aloese.
  • Malilie e faʻatupe mea tautupe i tagata faʻatau ma e le tuʻuina i latou i mataupu tau faamasinoga.
  • E le tatau i toeaina ona taulima nei mataupu ona latou te leʻi maua le tomai manaomia. Faʻamalosia le lipoti atu o tuuaiga uma i le pulega a le malo. Ia e gauai atu ia 'Kaisara ma lana tulafono'. O le faitauina ma le faaeteete o Roma 13: 1-7 o loo faaalia ai ua tuu e Ieova i latou e taulimaina na mataupu.
  • O tagata solitulafono uma e lauiloa e le tatau ona faatagaina e faia soʻo se galuega a le malo ma le faʻapotopotoga.
  • Le manuia o tamaiti ma tagata afaina e tatau ona i ai i le ogatotonu o faiga faavae uma ae le o le igoa o le faalapotopotoga.

O fautuaga o loʻo i luga o le a avea ma se amataga lelei ma e ono faʻalavelave ai le lafu, ae faʻamalamalama faʻamaoni mea sese ma faʻaalia se uiga lotomaualalo, o le a faʻatulaga se taʻitaʻi Kerisiano lelei. E talisapaia e le lafu lenei mea ma tali atu i le taimi.

O le atalii laʻitiiti i le faataoto na toe foi i lona aiga i le salamo, ae ae leʻi mafai ona ia fai atu se tala, sa talia o ia e le Tama ma se loto tele. Na leiloa le tama matua i se isi auala, aua na te leʻi iloa moni lona Tama. O tama e toʻalua e mafai ona tuʻuina atu ni lesona taua mo i latou o taʻimua, ae o le mea sili ona taua o se Tama ofoofogia o lo tatou i ai i lo tatou Atua. O lo tatou Tupu ofoofogia ua faaaʻoaʻo lelei Iesu i lona Tama ma ua matua naunau lava i le soifua manuia oi tatou taitoatasi. Ua na o ia lava le pule e pulea ai i tatou taitoatasi. (Matthew 23: 6-9, 28: 18, 20) Fausiaina le lafu e ala i le faʻaaogaina o tusitusiga paia ma tuu atu i tagata taʻitoʻatasi e faʻaaoga o latou lotofuatiaifo i le sili ona lelei e auauna atu ai i lo tatou Aliʻi ma le Tupu.

____________________________________________________________________

[1] https://www.childabuseroyalcommission.gov.au Le lautele ma le polokalame o suʻesuʻega mai ia Novema 2012 ia Tesema 2017 ina ua tuʻuina atu lipoti mulimuli i le Malo a Ausetalia

[2] Tagai James Penton's Molimau a Ieova i Kanata: Taaloga o le Saolotoga o Upu ma le Tapuaʻiga. (1976). O James Penton o se Molimau a Ieova o le na tusia ni tusi se lua i le talafaasolopito o le Olomatamata.

[3] Tagai Detlef Garbe's I le va o le tetee ma le faamaturoina: Molimau a Ieova i le lona tolu o pulega (2008) Faʻaliliuina e Dagmar G. Grimm. I se faaopoopoga, mo se sili atu mea taufaasese, faʻamolemole tagaʻii le Tusi Tausaga a Molimau a Ieova, 1974 lomia e le Watchtower Bible ma le Tract Society.

[4] vaʻai Suesuega i Tusitusiga Paia: O le Foafoaga Fou Vol 6, Mataupu 5, “O Le Faʻalapotopotoga” Saunia e Pastor Charles Taze Russell i le 1904. I uluaʻi lomiga o le Zion's Watch Tower, o le tele o nei manatu ma mafaufauga sa faʻamatalaina foi.

[5] O le mea e maofa ai, o le faaaogaina e Rutherford o upu 'Faʻatonu' ma le 'Ekalesia' e mafai ona fesuiaʻi. Talu ai e leʻi talia e le Kolisi o le Tusi Paia se falesa o le ekalesia, e foliga mai e sili atu le faautauta ia Rutherford e faʻaaoga ai le faaupuga 'Faalapotopotoga' ma le 'Peresetene' ma le malosi atoatoa. O le 1938, ua maeʻa le Faʻalapotopotoga ma o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia na le malilie iai ua latou tuua. E faʻatatau i le 75% o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mai le taimi o Russell na tuua le Faalapotopotoga mai le 1917 i le 1938.

[6] O lenei auala fou e taulimaina ai agasala a le faapotopotoga na muamua faʻafeiloai i le Mati 11952 Le Olomatamata mekasini itulau 131-145, i se faasologa o 3 vaiaso suʻesuʻega tusiga. I le vaitaimi o le 1930, sa i ai ni tulaga maualuga se lua ma tagata taʻutaʻua i le Watchtower Bible & Tract Society (WTBTS) faʻalapotopotoga: Olin Moyle (Legal Counsel) ma Walter F. Salter (Canada Branch Manager). Na la tuua uma ofisa tutotonu ma feagai ma le faamasinoga e le aulotu atoa. O nei tofotofoga na lagolagoina e mau ae na vaʻaia na mafua ai le fevaevaeai i totonu o tulaga.

[7] Vaʻai Ala 8, Ianuari 1947 itulau 27-28.

[8] E ono mafua mai i le aveeseina o le toalua o tagata taʻutaʻua, o Olin Moyle (WTBTS Lawyer) ma Walter F. Salter (Pule Lagolago a Kanata) mai le Faalapotopotoga. O le faʻaaogaina o le faʻaaogaina atoa o le faʻalapotopotoga ekalesia fonotaga e fai ai se filifiliga. E pei o itu uma e lua, o le mataupu na tulaʻi mai ma le Peresetene (Rutherford) ma o le a talanoaina ma le lautele o le a aumaia nisi fesili mai le lafu

[9] O le tagi o loʻo i ai nei ose itu taua tele ile aʻoaʻo atu, lea na taʻua ai na iai le Vaega Pule talu mai le 1919, ma e tutusa lava ma le Auauna Faʻamaoni ma Faʻatonutonu pei ona faʻamatala mai ile Mataio 24: 45-51. Leai se faʻamaoniga e ofoina atu mo se tasi o nei tagi, ma le faʻamatalaga o lenei GB na i ai talu mai le 1919 e mafai ona faigofie ona faʻafitia, ae le o totonu o le lautele o lenei tusitusiga. Faʻamolemole vaʻai i le ws17 Fepuari itu. 23-24 "O Ai O Loo Taʻitaʻia Tagata o le Atua Nei?"

[10] Faʻamatalaga saʻo mai Lipoti Mulimuli: Volume 16 Upu Tomua 3

Eleasar

JW mo le sili atu 20 tausaga. Talu ai nei faamavae o se toeaina. Naʻo le afioga a le Atua e moni ma e le mafai ona faʻaaogaina ua tatou i ai nei i le upu moni. Eleasar o lona uiga "Ua fesoasoani le Atua" ma ua tumu aʻu i le faafetai.
    51
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x