"Ia e tauaveina avega o le tasi i le tasi, ma i lenei auala o le ae faataunuuina ai le tulafono a Keriso." - Galatians 6: 2.

 [Mai le ws 5/19 itu.2 Suʻesuʻega Mataupu 18: Iulai 1-7, 2019]

O lenei suʻesuʻega o le faʻaauauina o le faasologa na amata i totonu Suesue le 9 ws 2 / 19 Aperila 29th -May 5th.

Palakalafa 2 o loʻo faʻaalia ai se faʻafitauli i se uiga pe a fai mai, "I lalo o lenei tulafono, e faapefea ona tatau i isi i latou ona pule i isi? " O lenei ia manatua i le mataupu o loo talanoa lenei mea e uiga i le faapotopotoga Kerisiano. O lea la, ei ai se lagolago faatusitusiga paia mo soʻo se tasi e pule i uso Kerisiano i le faʻapotopotoga?

Tau lava, leai, e leai.

O se iloiloga o mau uma o loʻo iai le upu "pule" na faʻaalia ai mau taua nei:

Mataio 20: 25-28 - O le faʻaaogaina o le pule o se mea a le lalolagi, o tagata kerisiano e tautuaina o latou uso, o le lalolagi.

Mataio 28: 18 - Ua tuʻuina atu ia Iesu le pule uma e le Atua.

Mareko 6: 7, Luka 9: 1 - Na tuu atu e Iesu i nisi o uluai soo le pule e tutuli ai temoni ma faʻamalolo ai maʻi.

GALUEGA 14: 3 - Pule a le Aliʻi e talaʻi ma le lototele. O le gagana Gagana Eleni e le oi ai se upu "pule". O se faʻaopoopoga le talafeagai i le NWT Lomiga Tusitaiala. (ESV: "tautala lototele mo le Alii", o le a sili atu le saʻo)

1 Korinito 7: 4 - O le tane ei ai le pule i le tino o le ava ma o le ava o loʻo i ai le pule i le tino o le tane. O le upu Eleni ua faaliliuina " pule"Ua faailoa mai ai le uiga o le" pule ua faamatuu atu "e le o le pule atoatoa. O ai na te faʻatagaina lenei pule? E mafai ona avea le Atua ma mea moni, ae o se isi malamalamaga talafeagai o le toʻalua lea. E faapefea? E tusa ai ma le maliliega o le maliliega o le a tuʻuina atu e taitoalua taitoalua le pule i o latou taitoalua e paʻi atu ai io latou tino i ala patino latou te le faatagaina ai isi. O le faʻatagaina o le pule na faʻaalia ai le manatu e mafai ona faalēaogāina. O lenei malamalamaga e tutusa foi ma le tulafono o le alofa. Maʻeu se eseesega i le faʻaliliuga o loʻo taatele i le lalolagi e mafai e le tane ona faia le tele o mea manua i lana ava, i le faaletino ma le mafaufau, aua o ia te ia le aia tatau, mana ma le pule (mai le Atua ma o nisi taimi o le setete) ia faia.

Tito 2: 15 - NWT Na tautala Paulo e uiga ia Tito, "Faʻaauau pea ona tautala i nei mea ma apoapoai ma aoai ma le pule atoatoa e faʻatonu". O iinei o le upu Eleni ua faaliliuina "pule"E eseese ma taʻu mai le uiga o le tautala i se faasologa e faatulaga mea ina ia latou fausia (Greek" epi ") le tasi ma le isi e ausia ai le sini manaomia. O mea o loʻo tautalagia e Tito o le pule ia i latou lava. E le o taʻua ai le faaeeina atu o le tagata lava ia ma le faamalosia o isi e faia le finagalo o se tasi.

I le aotelega, e leai se mau se tasi o loʻo faʻaaogaina le upu pule ma tuʻuina atu soʻo se pule Kerisiano faʻa-Kerisiano i luga o soo se isi lava Kerisiano poʻo soo se tasi mo lena mea. O le mea lea, oi latou oe "i le pule " i faapotopotoga o Molimau a Ieova (ma so o se isi tapuaiga Kerisiano mo lena mea) e leai se lagolago faatusitusiga paia e talosaga ai ma faaaoga le pule io latou uso a Kerisiano.

"O le a le tulafono a Keriso? " o le autu o parakalafa 3-7 ma o se faʻatagaga taliaina.

Palakalafa 8-14 talanoa "O se tulafono e faʻavae i le alofa".

E i ai nisi faalua e tautala i le parakalafa 12 pe a fai mai:

"Lesona: E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo i le alofa o Ieova? (Efeso 5: 1, 2) Tatou te vaʻaia o tatou uso ma tuagane taʻitoʻatasi o ni mea taua ma taua, ma tatou talia ma le fiafia le "mamoe na leiloa" e toe foʻi atu ia Ieova. "

Ioe, e mautinoa lava o le manatu saʻo lena e ao ona iai, ae e tatau ona tatou fesiligia le fesili, "Aisea ua faʻatagaina ai e le Vaega Pule le faia ma le lolomiina o vitio ma fautuaga i isi tusitusiga e faʻamalosia lemu ai le teʻenaina o i latou e manatu" vaivai faʻaleagaga ”Ona o le misia o fonotaga po o le auaunaga i le fanua? O lenei uiga ua amata ona salalau i se auala e leʻi iai lava i le 10 faʻatasi ai ma tausaga ua tuanaʻi, e le gata o le le faʻa-kerisiano - e feteʻenaʻi ma le Efeso 5 o loʻo taʻua i le palakalafa, faʻatasi ai ma isi mau-ae e matua aoga lava. Afai o se tasi na tausuai, mo se faʻataʻitaʻiga, o lenei le faia faʻavae o le a faʻamutaina latou, fausiaina se poloka tele i lo latou toe foʻi mai i le aulotu. Faʻamolemole vaʻai i le Lego animations vitio na saunia e Kevin McFree, "O ono tikeri o le shunning"Mo se aotelega saʻo ma saʻo o lenei faiga.

Ioe, atonu tatou te mananao i Molimau e ala mai i "le moni e uiga i le mea moni", ae e tutusa lava le taua tatou te le mananao ia latou tautevateva, e pei ona masani ona tupu, i le tulaga o lo latou leiloa o le faatuatua i le Atua ma Iesu. O le tulafono e le aloaia, e le faʻamaoniaina o le aloese o soʻo se tasi i le faʻatuatua i totonu o le Faalapotopotoga, poʻo le o loʻo i ai le faigata e faʻataʻitaʻi lelei uiga masani Kerisiano, e amio mama ma e tatau ona faʻaumatia vave. E le gata i lea, o le faatonuga manino e ese mai ai e tatau ona tuʻuina atu e pei o se vitio e faʻatusatusa i le faʻasalalauga lea na faʻamalosia ai.

E le tatau foi ona tatou faagaloina le uiga o le upu "ma matou te talia ma le fiafia le "mamoe na leiloa" o le toe foʻi atu iā Ieova. (Salamo 119: 176)"(Par.12).

O le a lenei faaliliuina e ua le toe taliaina se tasi e toe foi atu i le Faalapotopotoga. I mata o le tele o Molimau, o le tuua pe toe foi mai i le Faalapotopotoga e talitutusa lava ma le tuua pe toe foi atu ia Ieova. Peitai, e pei ona tatou iloa, e le o. O le tusitala o le a mafaufauina e le faapotopotoga e pei o le tuua o Ieova pe ana latou iloa le mea na ou faia i luga o lenei saite. Ae e mafai ona ou fai atu ma le faamaoni, ou te faia le tele o suʻesuʻega faale-Tusi Paia i le taimi nei nai lo le mea na ou faia o se Molimau ma ou te talitonu pea o Ieova o le Foafoa. E le gata i lea, mo feeseeseaiga uma e uiga i le faʻauigaina, o le igoa tonu lea ou te faʻaoga faatasi ma le "Tama", o lona uiga o le Atua o le Tusi Paia i le tele o tagata Peretania. Atonu na toetoe a ou tuua le faapotopotoga, ae ou te latalata atili atu ia Ieova o loʻu tama nai lo le mea na ou faia o se Molimau.

Palakalafa 13 ma 14 faʻamatala Ioane 13: 34-35. Fai mai le fuaiupu 35, "O le mea lea o le a iloa ai e tagata uma o oʻu soʻo 'outou, pe a' outou fealofani."

E tusa ai ma nei parakalafa, o lenei alofa ua faaalia "pe a tatou alu i taimi uma e piki se uso matua po o se tuafafine mo se fonotaga, pe tatou te tuuina atu ma le naunautai o tatou lava manaoga ina ia faamalieina se tasi e pele ia i tatou, pe tatou te faʻaaluina se taimi mai galuega faʻalelalolagi e fesoasoani ai i se faʻalavelave faʻafuaseʻi " .

Pe o le mea tonu ea lea na mafaufau i ai Iesu ina ua ia tuuina atu ia i latou le poloaiga fou? O le faʻatinoina lenei mea e tusa ai ma le James 1: 27 aofia ai "O le tapuaʻiga e mamā ma le eleelea mai i le silafaga a lo tatou Atua ma le Tama, o le tausia lea o fanau matuaoti ma fafine ua oti a latou tane io latou puapuaga, ma ia tausia o ia lava e aunoa ma se pona mai le lalolagi. "

E le o Iesu po o Iakopo na faamoemoeina a latou upu ina ia faauigaina o le aveina o tagata matutua i se fonotaga ua faatonuina pe poloaiina e le Faalapotopotoga e taua i lo latou faaolataga ina ia faalauiloaina i aoaoga sese e pei o le 1914, 1975 ma tupulaga mulimuli. O taumafaiga fesoasoani fesoasoani i luga o le matagi, e faʻaleleia, e ui lava ua matua paʻu i lalo mo mafuaʻaga e leʻi faʻamatalaina.

Palakalafa 15-19 iloilo le auala e faʻavaeina ai e le Tulafono a Keriso le faʻamaoni. O nisi mea taua e tatau ona toe faia, e le pei o taitai faalelotu o lena taimi, "Peitai, o Iesu, sa talafeagai ma le faaituau i le taulimaina o mea uma " ma "sa faaaloalo o ia ma agalelei i tamaitai ".

Le faʻaalia o le saʻo ma le le faʻaituau o toeaina ma le Faʻalapotopotoga o loʻo feagai ma tagata fai mea sese ma matua ua oti a latou tane, kiliki i luga o sooga mo vitio YouTube faʻaalia ai le moni. O Eric ma Christine e iloa uma e le tusitala ma o le mea moni, o a la togafiti e taufaʻafefe, e oʻo foʻi i faʻamasinoga a taʻitaʻi o malo, e sili atu ona lelei mo latou. Faʻapea foi, o le faʻalapotopotoga totogiina laugutu tautua na o aʻoaʻoga a Iesu. O fetalaiga a Iesu i le Mataio 15: 7-9, na fetaui lelei o latou uiga na ia faapea mai ai, “O outou tagata pepelo, na talafeagai ona valoia e Isaia e uiga ia te outou, ina ua ia faapea mai, 'O nei tagata ua faamamaluina aʻu i o latou laugutu, ao o latou loto ua taumamao lava mai ia te aʻu. E le aoga le latou tapuaʻi mai ia te aʻu, aua latou te aʻoaʻo tulafono a tagata o ni aʻoaʻoga ”.

O le vaega mulimuli o palakalafa 20-25 o loʻo i ai le autu: "E faʻapefea ona tatau i isi i latou ona pule i isi? " E pei ona talanoaina i le amataga o lenei toe iloiloga, na o le pau lava le pule ua tuuina atu i ai le Kerisiano o le faia lea o ni gaoioiga patino, e leai ma se tasi e aofia ai le pule i luga o isi, na oi tatou lava.

Palakalafa 20-22 faia leo saʻo e uiga i le auala e tatau ona feutagai tane ma a latou ava, ae le o toe faʻamaninoina o le agaleaga i a latou paʻaga o le a faʻaleaogaina ai soʻo se avanoa faʻapotopotoga ma tofiga ma lo latou tulaga i luma o Keriso. O fetalaiga a Iesu i le Mataio 18: 1-6 sa tatau ona taʻua, ma talanoaina foi. Lenei, na lapatai mai Iesu o soʻo se tasi na faʻatausuaiina se tamaititi mai le auauna ia te ia (pei o le tele o tagata na afaina i le faʻasauā tamaiti na faia) e sili atu le malemo i le sami ma se maaolo io latou ua. Malosi upu moni!

Palakalafa 23 faia le faʻamatalaga: "Latou te iloa o pulega faalelalolagi ua i ai tiute tauave a le Atua e taulima ai mataupu tau le va o tagata ma solitulafono. E aofia ai le pule e faʻasalaina ai faasalaga e pei o sala tupe poo falepuipui. -Rom. 13: 1-4 ".

O le tele o faʻataʻitinoina o le mea lea e le o fai mai i lenei parakalafa, o lona uiga o soʻo se moliaga o le solitulafono faʻasalaga e faasaga i se sui auai o le faapotopotoga e tatau ona tuusaʻo atu i le pulega faʻalapotopotoga. Afai na e molimauina se tasi, e aofia ai se uso molimau, fasioti tagata, e te le maua le tiute amiotonu ma le faaletulafono e lipoti atu ai i pulega faalelalolagi? O le faʻaleagaina o tamaititi ma le taufaasese ma le faʻatagaina e le eseese. E ui lava oi latou o ni Tusi Paia agasala, ae o latou foi o ni solitulafono ma e leai se manaʻoga faatusitusiga paia poʻo se fautuaga e taofi na o taga na o totonu o le Faapotopotoga. O le mau e le masani ona faʻaaogaina e faʻamaonia ai le leai o lipoti o 1 Korinito 6: 1-8, ae o loʻo talanoa lenei mea e uiga i "mea le taua"Ma le"faʻasalaga"O taualumaga faʻavaomalo mo taui tau tupe, e le lipotia ai ni solitulafono mamafa tele i pulega faʻalapotopotoga.

O le parakalafa 24 o loo susulu atu pe faapefea ona mafaufau ma le totoʻa toeaina i tusitusiga paia e mamafa ma fai faaiuga! Afai e naʻo! Misogyny, faitaaga, ma le le atoatoa o uiga taua o le tele o faaiuga a faamasino i oʻu aafiaga. E le gata i lea, e te matauina se tasi o manatu sili ona taua na tuua mai mea nei:

“Latou te manatua pea o le alofa o le faʻavae o le tulafono a le Keriso. O le alofa e faʻaosofia ai le au toeaina e mafaufau: O le a le mea e manaʻomia e fai e fesoasoani ai i soo se tasi o le aulotu na aʻafia i lenei mea sese? E tusa ai ma le tagata sese, o le alofa e uunaʻia ai toeaina e mafaufau: Pe ua ia salamo? E mafai ona matou fesoasoani ia te ia e toe maua lona maloloina faaleagaga? ” 

E leai se mea e taʻua e uiga i le mafaufau i le saogalemu o le faʻapotopotoga i luga o le manuia o se tagata faapitoa.

Pau lava ona o se tasi ua salamō e le o se 'alofaga e maua ai le tele o le nenefu tala i le faafitauli. O le mea moni, afai o se agasala matuia ma se solitulafono solitulafono o le a latou toe faia le solitulafono. E amanaʻia lenei mea e pulega faʻalapotopotoga i le salafa o le lalolagi. O le mea sili, i le tele o atunuu o le lalolagi i nei aso, e naʻo pulega a le malo e na o le lokaina o na tagata solitulafono e latou te manatu i le maualuga o le lamatiaga o le toe faʻaleagaina, ma e aofia ai ma tagata fasioti tagata ma tamaiti. O le mea moni, o tamaiti o le tamaititi e iloa e faapitoa i le maualuga o le lamatiaga o le toe faʻaleagaina e pei o le tele o atunuu ua resitaraina i latou nei ma faʻasaina i latou mai le maua o le avanoa e galulue ai i siosiomaga e mafai ona latou faʻafesoʻotaʻi ma tamaiti.

Palakalafa 25 ua faaiuina: "E mafai faapefea e le faapotopotoga Kerisiano ona atagia mai le amiotonu a le Atua pe a feagai ma le faatautala i feusuaiga? O le isi mataupu o le a taliina lena fesili. "

O le isi mataupu e sosoo ai o le a tuʻuina i lalo o le microscope e iloa ai pe na latou talanoa atu i se mea na tupu e le Australian High High Commission on Child Abuse. Aua le taofi lou manava ma le faamoemoe mo se suiga. E leai se mea i totonu o lenei tusiga e faailoa ai se suiga tele o le loto i le vaega a le au fai tulafono i totonu o le Faalapotopotoga, a le o lea o lenei tusiga o le a sili atu ona tuusao ma saʻo i ana faamatalaga.

 

 

 

 

Tadua

Mataupu a Tadua.
    2
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x