“… O lou moomooga mo lau tane, ma o le a ia pulea oe.” - Kene. 3:16 NWT
Ina ua faia e Ieova (po o Ieova po o Ieova-lau pele) tagata muamua, na ia faia i latou i lona faatusa.
"Ma sa faia e le Atua le tagata i lona faatusa, i le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; tane ma le fafine na ia faia i laua. "(Kenese 1: 27 NWT)
Ina ia aloese mai le manatu o lenei mea e na o le tane o le ituaiga, na musuia e le Atua Mose e faaopoopo le faamaninoga: "Na ia faia i latou o le tane ma le fafine". O le mea lea, pe a tautala i le foafoaina e le Atua o le tagata i Lona lava faatusa, o loo faasino i le Tagata, e pei o itupa uma e lua. O lea, o le tane ma le fafine o fanau a le Atua. Peitaʻi, ina ua la agasala, na lē toe iai la laʻua faiā. Sa avea i latou ma ni tofi. Na latou leiloa le tofi o le ola e faavavau. O se taunuuga, tatou te feoti uma nei. ( Roma 5:12 )
E ui i lea, o Ieova, o le Tama silisili ese alofa, na vave faʻatinoina se vaifofo mo lena faʻafitauli; o se auala e toefuatai uma ai lana fanau tagata i tua i Lona aiga. Ae o le mataupu lena mo se isi taimi. Mo le taimi nei, e manaʻomia ona tatou malamalama o le sootaga i le va o le Atua ma tagata e mafai ona malamalama lelei pe a tatou manatu i ai o se aiga, ae le o se malo. O le popolega o Ieova e le o faʻamaonia ai lana pule silisili ese - o se fasifuaitau e leʻo maua i Tusitusiga Paia-ae o le laveaʻiina o lana fanau.
Afai tatou te manatua pea le sootaga o le tama / tamaitiiti, o le a fesoasoani ia i tatou e foia le tele o fuaitau faigata o le Tusi Paia.
O le mafuaʻaga ua ou faʻamatalaina uma mea ua taua i luga, o le faataatiaina o le faʻavae mo le tatou autu o loʻo i ai nei, o le malamalama lea i le sao o tina i totonu o le faʻapotopotoga. O le tatou autu o le Kenese 3:16 e leʻo se malaia mai le Atua ae ua naʻo se faʻamatalaga o mea moni. O le agasala e lafoa le paleni i le va o uiga masani faaletagata soifua. E sili atu le pule a alii nai lo le faamoemoeina; fafine sili atu le tagolima. O lenei faʻapaleni e le lelei mo itupa uma.
O le faʻaleagaina o le tamaʻitaʻi e le tama ua faʻamaonia lelei ma manino i soʻo se suʻesuʻega o le talafaasolopito. Matou te le manaomia foi le suesueina o talaaga e faamaonia ai lenei mea. E siomia i tatou e le faʻamaoniga ma faʻaauau ai aganuu uma a tagata.
Ae ui i lea, e le o se faʻamaoniga lea mo se Kerisiano e amio ai i lenei auala. O le agaga o le Atua e mafai ai ona tatou ofoina atu le tagata fou; ia avea ma se mea sili atu. (Efeso 4: 23, 24)
A o tatou fananau mai i le agasala, matuaoti mai le Atua, ua tatou maua le avanoa e toe foi ai i se tulaga o le alofa tunoa o ana tamafai. (Ioane 1:12) Atonu tatou te faʻaipoipo ma fai o tatou lava aiga, ae o la tatou faiā ma le Atua ua avea ai tatou uma ma ana fanau. O lenei, o lou toʻalua o lou tuafafine foʻi; o lau tane o lou uso lea; aua oi tatou uma o fanau a le Atua ma o le tasi tatou te alalaga atu ai ma le alofa, “Ava! Tama!"
O le mea lea, tatou te le mananao e amio i se auala e taofia ai le mafutaga a lo tatou uso po o le tuafafine ma Tama.
I le Faatoaga o Etena, na fetalai saʻo ai Ieova ia Eva. Na te le tautala ia Atamu ma tau atu ia te ia e toe tuuina atu le faamatalaga i lana ava. E talafeagai lena mea talu ai o le a tautala tuusaʻo se tama i lana fanau taʻitoʻatasi. Ma le isi, tatou te iloa pe faapefea ona fesoasoani le malamalama i mea uma e ala i tioata o se aiga e fesoasoani ai ia i tatou ia malamalama atili i tusitusiga paia.
O le mea o loʻo tatou taumafai e faʻatuina iinei o le paleni tatau lea i le va o le tane ma le fafine i itu uma o le olaga. E eseese ia matafaioi. Ae o mea taʻitasi e manaʻomia mo le manuia o le isi. Na faia muamua e le Atua le tagata na ia faailoaina e le lelei mo le tagata ona nofo toʻatasi. O lenei mea o loʻo faʻamalamalama manino ai o le sootaga male / tamaitai o se vaega o le mamanu a le Atua.
Ae faimai foi Young's Literal Translation:
"Ona fetalai mai ai lea o Ieova le Atua, E le lelei i le tagata ona tuua na o ia, ou te faia se fesoasoani ia te ia." (Genesis 2: 18)
Ou te iloa e toatele na faitioina le faaliliuga o le Lalolagi Fou, ma faatasi ai ma se faamaoniga, ae i lenei tulaga ou te fiafia tele i lona faaliliuga:
"Ona fetalai mai lea o Ieova le Atua:" E le lelei ona nofo toatasi o le tagata. O le a ou faia se fesoasoani mo ia, o se fesoasoani ia te ia. "" (Kenese 2: 18)
uma Young's Literal Translation "Vaalele" ma le Faaliliuga a le Lalolagi Fou O le "faaatoaina" faailoa atu le manatu i tua atu o le tusitusiga faaEperu. Liliu atu i le Merriam-Webster Dictionary, e iai sau sikaipi:
Faʻaopoopo
1 a: o se mea e faʻatumuina, faʻamaeʻaina, pe avea ia sili atu pe atoatoa
1 i: tasi o lua lua faʻamaeʻaina paga: COUNTERPART
E leai se feusuaʻiga e atoa na o latou. Taʻitasi maeʻa le tasi ma aumaia le atoa i le atoatoa.
Faifaimalie, faifai malie, i se saoasaoa na te iloa e sili ona lelei, ua saunia e lo tatou Tama tatou e toe foi atu i le aiga. I le faia o lea mea, e tusa ai ma la tatou faiā ma Ia ma isi, Na te faʻaalia tele e uiga i le auala e tatau ona i ai mea, e feteʻenaʻi ma o latou tulaga. Peitai, i le tautala ai mo le tama o le ituaiga, o le tatou masani o le tuleia i tua atu i le taʻitaʻiga a le agaga, e pei foi o Paulo na "aa i tui." (Galuega 26:14 NWT)
E manino lava lenei mea i laʻu tapuaiga sa i ai muamua.
Le malosi o Tepora
le Malamalama tusi na maua e Molimau a Ieova ua iloa ai o Tepora o se perofeta fafine i Isaraelu, ae ua ia lē amanaʻia lona tulaga tulaga ese o se faamasino. E tuʻuina atu ai lea tulaga ese ia Parako. (Vaʻaia-1 p. 743)
O lenei tulaga o loʻo avea pea ma tulaga o le Faalapotopotoga e pei ona molimauina e nei fuaitau mai le Aukuso 1, 2015 Le Olomatamata:
"Ina ua faailoa muamua mai e le Tusi Paia Tepora, o loo faasino atu iā te ia o" se perofeta fafine. "O lenā igoa na avea ai Debora ma mea e ese ai i le talafaamaumau a le Tusi Paia, ae e ese le tulaga ese. Na iai foʻi le isi tiute a Tepora. E foliga mai na ia foia feeseeseaiga e ala i le tuuina atu o le tali a Ieova i faafitauli na tupu. - Faamasino 4: 4, 5
Na nofo Tepora i le mauga o Efaraima i le va o Peteli ma Rama; O iina e nofo ai o ia i lalo o le pama ma auauna atu i tagata e pei ona faatonuina ai e Ieova. "(Itulau 12)
"E mautinoa lava foia o finauga "? "tautua tagata "? Vaavaai i le malosi o le tusitala e galue e natia le mea moni o ia faamasino o Isaraelu. Faitau nei i le tala a le Tusi Paia:
"O lenei, o Tepora, o le perofeta fafine, le avā a Lapoti faamasinoina Isaraelu i lena taimi. Sa nofo o ia i lalo o le pama a Tepora i le va o Rama ma Peteli i le mauga mauga o Efaraima; o le a ō atu Isaraelu i luga ia te ia faamasinoga. "(Faamasino 4: 4, 5 NWT)
Nai lo le iloaina o Tepora o le faamasino o ia, o le tusitusiga o loʻo faʻaauau pea le aganuu a le JW o le tofiaina o lena matafaioi ia Parako.
"Na ia faatonuina o ia e aami se alii faatuatua malosi, Faamasino Parako, ma faatonu o ia e tu i luga ia Sesera. "(itulau 13)
Sei o tatou manino, o le Tusi Paia e le o taʻua Barak o se faamasino. E le mafai e le faʻalapotopotoga ona onosaʻia le manatu e faʻapea o le fafine o le a avea ma faʻamasino i luga o se tamaloa, ma o lea na latou suia ai le faʻamatalaga ia ofi ai a latou lava talitonuga ma le faʻaituau.
O le taimi nei atonu e manatu nisi o lenei tulaga tulaga ese e le toe faia. Atonu latou te ono faapea mai e leai se tagata lelei i Isaraelu e faia le galuega o le valoia ma le faamasinoina na faia e Ieova le Atua. O le mea lea, o le a latou manatu ai e lē mafai e fafine ona iai se sao i le faamasinoina i le faapotopotoga Kerisiano. Ae matauina e le gata o ia o se faamasino, ae o ia foi o se perofeta.
O lea, afai o Tepora o se tulaga tulaga ese, o le a tatou le mauaina ni faamaoniga i le faapotopotoga Kerisiano na faaauau pea ona musuia e Ieova tamaitai e valoia ma na mafai ai ona latou nonofo i le faamasinoga.
O fafine e vavalo i le faʻapotopotoga
Na taʻua e le aposetolo o Peteru le perofeta o Ioelu, ina ua ia faapea mai:
"Na fetalai mai le Atua," Ma i aso e gata ai, ou te liligi atu ai loʻu agaga i luga o ituaiga uma o tagata, ma o outou atalii ma o outou afafine o le a vavalo, o le a vaai faaaliga a outou taulelea ma o outou toeaina o le a fai miti, e oo foʻi i laʻu pologa tane ma aʻu pologa fafine, ou te sasaa atu loʻu agaga i na aso, ona latou vavalo lea. "(Galuega 2: 17, 18)
Na moni lenei mea. Mo se faʻataʻitaʻiga, o Filipo e toʻa fa ona afafine taupou na vavalo. (Galuega 21: 9)
Talu ai na filifili lo tatou Atua e sasaa atu lona agaga i fafine i faapotopotoga Kerisiano ma avea i latou ma perofeta, pe na te faia foi i latou ma faamasino?
Tamaitai e faamasinoina i le faapotopotoga
E leai ni faamasino i le faʻapotopotoga kerisiano pei ona iai i taimi o Isaraelu. Isaraelu o le malo ma lana lava tulafono tulafono, faʻamasinoga, ma faʻasalaga. E feagai le aulotu Kerisiano ma tulafono a soʻo se atunuʻu e nonofo ai ona tagata. O le mafuaaga lena ua tatou maua ai le fautuaga mai le aposetolo o Paulo i le Roma 13: 1-7 e uiga i faipule silisili.
Ae ui i lea, e manaʻomia le faapotopotoga e taulimaina le agasala i totonu o lona tulaga. O le tele o tapuaiga latou te tuuina atu lenei pule e faamasinoina ai tagata agasala i lima o alii filifilia, e pei o ositaulaga, epikopo, ma cardinals. I le faatulagaga o Molimau a Ieova, ua tuuina atu ai le faamasinoga i lima o se komiti a toeaina e feiloai i le mea lilo.
Na matou vaaia talu ai nei se faaaliga tele na faia i Ausetalia, ina ua fautuaina e ofisa o le Komisi sinia sui auai o le faalapotopotoga a Molimau a Ieova, e aofia ai ma se sui o le Vaega Pule, ina ia mafai ai e tamaitai ona auai i le faiga faa-faamasinoga lea e aafia ai tamaiti. O le toatele i totonu o potu faamasino ma tagata lautele na matua faateia ma le fiafia ona o le teenaina e le Faalapotopotoga o le punou e pei o le lauulu i le faaaogaina o nei fautuaga. Latou te fai mai e le mafai ona suia lo latou tulaga ona sa manaomia ona latou mulimuli i le faatonuga mai le Tusi Paia. Ae pe o le tulaga lena, pe na latou tuuina tu masani a tagata i poloaiga a le Atua?
Pau lava le faatonuga ua tatou maua mai lo tatou Alii e faatatau i mataupu faʻafaamasinoga i le faʻapotopotoga o loʻo maua i le Mataio 18: 15-17.
“Afai e agasala lou uso ia te oe, alu ma taʻu ia te ia lona sese i le va o oe ma ia. Afai na te faʻalogo ia te oe, ua e toe maua lou uso. Ae afai na te le faʻalogo, ave se tasi pe lua sili atu ma oe, ina ia i le gutu o le toʻalua pe toʻatolu molimau mafai ona faʻamaonia upu uma. Afai e musu e faʻalogo ia latou, taʻu i le potopotoga. Afai e musu o ia e faʻalogo foi i le ekalesia, ia avea o ia ma oe o se tagata o Nuʻuʻese po o se aolafoga. " (Mataio 18: 15-17 WEB [Lalolagi Atoa Igilisi])
E vaevaeina e le Alii i lalo i ni vaega se tolu. O le faʻaaogaina o le "uso" i le fuaiupu 15 e le manaʻomia ai tatou ia mafaufau i lenei mea e faatatau faapitoa i tama. O le fetalaiga a Iesu o le afai o lou uso Kerisiano, pe tane poʻo se fafine, agasala ia te oe, e tatau ona e talanoaina na o oe ma le manatu e toe maua le tagata agasala. Lua fafine mafai ona aofia ai i le muamua sitepu, mo se faʻataʻitaʻiga. Afai e le taunuʻu, e mafai ona ia aveina se tasi pe lua sili atu ina ia i le gutu o le lua pe tolu, o le tagata agasala mafai ona toe taʻitaʻia i le amiotonu. Peitaʻi, afai e le manuia lena mea, o le laʻasaga mulimuli lava o le aumaia lea o le tagata agasala, aliʻi poʻo le fafine, i luma o le faʻapotopotoga atoa.
Ua toefaʻamatalaina e Molimau a Ieova lenei mea o lona uiga o le tino o toeaina. Ae afai tatou te vaʻai i le uluaʻi upu na faʻaaoga e Iesu, tatou te iloa ai o ia faʻamatala e leai se faʻavae i le gagana Eleni. O le upu o le ekklésia.
Malosiaga Malosi tatou te maua ai lenei faauigaga:
Faʻamatalaga: O se faʻapotopotoga, o se faʻapotopotoga (lotu).
Faʻaaogaina: faʻapotopotoga, faʻapotopotoga, ekalesia; le Ekalesia, o le tino atoa o Kerisiano talitonu.
Ekklésia aua neʻi faʻasino i ni fautuaga taua i totonu o le faʻapotopotoga, e le tuʻuina ese le 'afa o le faʻapotopotoga i luga o le faʻavae o itupa. O le uiga o le upu i latou ua valaauina, ma tane ma le fafine ua valaʻauina e fausia le tino o Keriso, le faʻapotopotoga atoa poʻo le faʻapotopotoga o tagata talitonu Kerisiano.
O lea la, o le mea o loʻo manaʻomia e Iesu i lenei laʻasaga lona tolu ma mulimuli, o le mea lea tatou te ono taʻua i upu faʻaonapo nei o se "faʻalavelaveina". O le potopotoga atoa o faʻatuatua faʻapaʻiaina, uma tane ma le fafine, e nonofo i lalo, faʻalogo i faʻamaoniga, ma faʻamalosi atu i le tagata agasala ia salamo. Latou te faʻamasino faʻatasi i o latou uso talitonu ma faia soʻo se gaioiga latou te manatu faʻatasi e talafeagai.
E te talitonu o tamaiti faʻasaua i tamaʻitaʻi e ono maua se sulufaʻiga saogalemu i totonu o le Faʻalapotopotoga pe ana usitaʻi Molimau a Ieova i le fautuaga a Keriso i le tusi? Ma le isi, semanu latou te faʻaosofia e mulimuli i upu a Paulo i le Roma 13: 1-7, ma semanu latou te lipotia le solitulafono i pulega. O le a leai se tamaititi faʻamalosi e faʻasauā i faʻalapotopotoga e pei ona i ai nei.
Se aposetolo fafine?
O le upu "aposetolo" e sau mai le upu Eleni apostolos, lea e tusa ai Malosi malosi o lona uiga: "o le avefeau, o le tasi na auina atu i se misiona, o se aposetolo, avefeau, sui, tasi na tofia e se tasi e fai ma sui o ia i se auala, aemaise lava o se tagata na auina mai e Iesu Keriso lava Ia e talai le Talalelei."
I Roma 16: 7, na auina atu ai e Paulo le alofa ia Androniko ma Junia, o ē sili ona taua i le au aposetolo. O lenei la o Junia i le gagana Eleni o le igoa o se tamaitai. E mafua mai i le igoa o le atua faapaupau o Juno lea sa tatalo tamaitai e fesoasoani ia i latou i le taimi o le fanau mai. O le NWT sui "Junias", o se igoa na faia-e le o maua i soo se mea i le gagana Eleni masani. O Junia, i le isi itu, e taatele i ia tusitusiga ma pea lava e faatatau i se tamaitai.
Ina ia fetaui lelei i le au faaliliu o le NWT, o lenei gaioiga o le feusuai o feusuaiga e faia e le tele o faaliliu o le Tusi Paia. Aisea? E tatau i se tasi ona manatu o le tamaʻitaʻi o le tamaʻitaʻi o loʻo taʻalo. E le mafai e tamaʻitaʻi lotu ona faʻamalosi le manatu o se aposetolo fafine.
Ae, pe a tatou tilotilo saʻo i le uiga o le upu, pe le o faamatalaina ea le mea o le a tatou taʻua i le taimi nei o se faifeautalai? Ma e le oi ai ni a tatou tamaitai faifeautalai? O lea, o le a le faafitauli?
O loʻo iai matou faʻamaoniga o fafine sa tautua o ni perofeta i Isaraelu. E ese mai ia Tepora, o loʻo ia i tatou foʻi Miriama, Ulata, ma Ana (Esoto 15:20; 2 Tupu 22:14; Faamasino 4: 4, 5; Luka 2:36). Sa matou vaʻaia foʻi fafine o fai ma perofeta i le faʻapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri. Na matou vaʻaia faʻamaoniga uma i Isaraelu ma taimi faʻa-kerisiano o fafine sa tautua i se tulaga faʻamasino. Ma o lenei, o loʻo iai faʻamaoniga faʻasino i le fafine fafine. Aiseā e tatau ai i se tasi o nei mea ona tupu se faʻafitauli i aliʻi i le faʻapotopotoga Kerisiano?
O se pulega faalelotu
Masalo e faʻatatau i le tulaga masani o loʻo tatou taumafai ai e faʻatutu ni tulaga faʻatulafonoina i totonu o soʻo se faʻalapotopotoga a le tagata poʻo se faʻatulagaga. Atonu e manatu tamaloloa i nei mea o se faʻalavelave i le pule a le aliʻi. Masalo latou te vaai i upu a Paulo i tagata i Korinito ma tagata Efeso o ni faailoga o se faatulagaga maualuga o le pulega o le aulotu.
Na tusia e Paulo:
"Ma ua tofia e le Atua tagata taitoatasi i totonu o le faapotopotoga: muamua, aposetolo; lua, perofeta; lona tolu, faiaoga; ona faia lea o galuega mamana; o meaalofa o faamalolo; fesoasoani fesoasoani; tomai e taitaia; gagana eseese. "(1 Corinthians 12: 28)
"Ma na ia tuuina mai nisi e avea ma aposetolo, o nisi o perofeta, o nisi e avea ma faievagelia, o nisi o leoleo mamoe ma faiaoga, "(Efeso 4: 11)
Lenei faia se taua tele faʻafitauli mo i latou o le a faia sea manatu. O le faʻamaoniga sa i ai perofeta fafine i le uluaʻi senituri faʻapotopotoga e le fesiligia, pei ona tatou vaʻaia mai nisi o tusitusiga ua uma ona taʻua. I nei fuaiupu uma e lua, o loʻo tuʻu ai e Paulo perofeta i le maeʻa ai o aposetolo ae i luma o aʻoaʻo ma leoleo mamoe. Ma le isi, ua matou vaʻaia faʻamaoniga nei o se fafine fafine. Afai tatou te aveina nei fuaiupu e faʻailoa mai ai nisi ituaiga o pulega faʻasolosolo, ona mafai ai lea e tamaʻitaʻi tulaga i le pito i luga ma aliʻi.
O se faʻataʻitaʻiga lelei lea pe faafia ona tatou feagai ma ni faʻalavelave pe a tatou oʻo atu i le Mau ma se malamalamaaga ua leva ona fuafuaina, poʻo luga o se faʻavae o se manatu e leʻi fesiligia. I lenei tulaga, o le manatu faʻavae o nisi ituaiga o pulega hierarchy tatau ona i ai i le faʻapotopotoga Kerisiano ina ia mafai ona galue. E mautinoa lava o loʻo i ai lava i soʻo se lotu Kerisiano i le lalolagi. Ae o le iloiloina o le leaga talafaamaumau o na ituaiga vaega, atonu tatou tatau ona fesiligia le atoa manatu o se pulega faatulagaga.
I loʻu tulaga, ua ou molimauina muamua lava le leaga o sauaga na mafua mai i le pulega pule o loo faaalia i lenei ata:
O le Vaega Pule e faatonu komiti o lālā, e taʻitaʻia ovasia femalagaaʻi, e taʻitaʻia toeaina, ma taʻitaʻi le 'aufaasalalau. I tulaga taʻitasi, e i ai le le tonu ma puapuaga. Aisea? Aua 'o le tagata e pulea le tagata i lona manuʻa'. (Failauga 8: 9)
Ou te le o fai atu o toeaina uma e leaga. O le mea moni, sa ou iloa na o ni nai tagata i loʻu taimi na taumafai malosi e avea ma Kerisiano lelei. Ae, afai o le faatulagaga e le mai le Atua, ona leai lea o ni faamoemoega lelei i se mauga o pi.
Sei o tatou lafoaia uma mafaufauga ma vaai i nei mau e lua ma se mafaufau matala.
Ua tautala Paulo i Efeso
O le a tatou amata i le mataupu atoa o le Efeso. O le a ou amata i le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, ona tatou fesuiaʻi lea i se isi faʻamatalaga mo mafuaaga o le a le pine ae manino.
"O le mea lea o Aʻu, o le pagota i le Alii, talosaga atu ia te outou ia savavali ma le agavaa i le valaauga lea oe na valaauina, ma le lotomaulalo ma le agamalu, ma le onosai, e faamuamua e le tasi i le isi i le alofa, faamaoni taumafai e tausia le autasi i le agaga i le fusifusia o le filemu. O le tino e tasi ei ai, ma le agaga e tasi, e pei lava ona valaauina oe i le faamoemoe e tasi o lou valaauga; tasi le Alii, tasi le faatuatua, tasi le papatisoga; tasi le Atua ma le Tamā o tagata uma, o loʻo pule i mea uma ma i mea uma ma mea uma. "(Ef 4: 1-6)
E leai se faʻamaoniga iinei o soʻo se ituaiga o tulaga maualuga o le pulega i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano. E naʻo le tasi le tino ma le agaga e tasi. O i latou uma ua valaauina e fai ma vaega o lena tino e taumafai mo le tasi o le agaga. E ui i lea, e pei ona eseese o itutino o le tino, e faʻapea foʻi le tino o Keriso. Na ia faaauau pea fai mai:
"O lenei, ua foaiina mai ia te i tatou taitoatasi le agalelei e le aunoa e tusa ma le ala na fuaina ai e Keriso le meaalofa foaifua. Aua ua faapea mai: "Ina ua alu aʻe o ia i luga, na ia ave faatagataotaua; na ia foaʻi meaalofa i tagata. "" (Efeso 4: 7, 8)
O le taimi lenei o le a tatou lafoaia Faaliliuga a le Lalolagi Fou ona o le faʻaituʻau. O le faaliliu upu o loʻo faʻasesēina i tatou i le faaupuga, "meaalofa i tagata". O lenei mea e taitaiina atu ai i tatou i le faaiuga o nisi tamaloloa e faapitoa, talu ai ona o le meaalofa a le Alii ia i tatou.
A o vaʻavaʻai i le fesoʻotaʻiga vavalalata, tatou te:
"Meaalofa i tamaloloa" o le faʻaliliuga saʻo, ae le o "meaalofa i tamaloloa" pei ona faaliliuina e le NWT. O le mea moni, mai le 29 eseʻese kopi o loʻo avanoa mo le maimoaina i luga o le BibleHub.com, e leai se mea e tasi na te faia le fuaiupu e pei o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou.
Ae e tele atu. Afai tatou te saili mo se malamalama saʻo i mea o loʻo fai mai Paulo, e tatau ona tatou matauina le mea moni o le upu na ia faʻaaogaina mo "tagata" o le anthrópos ae leai alala.
Anthrópos e faatatau uma i le tane ma le fafine. O se vaitaimi lautele. "Tagata" o le a avea ma lelei faʻauiga talu ai o itupa e le faʻaituau. Afai na faʻaaoga e Paulo ala, o le a ia faatatau patino i le tamaloa.
O loʻo fai mai Paulo, o meaalofa o loʻo ia lisiina, na tuʻuina atu i tane ma fafine o le tino o Keriso. Leai se tasi o nei meaalofa e faʻapitoa i le tasi itupa nai lo le isi. E leai se tasi o nei meaalofa e tuʻuina faʻatasi i aliʻi sui o le faʻapotopotoga.
O loʻo faʻapea 'ona faia e le ALIʻI.
"O le mea lea ua fai mai ai:" Ina ua afio aʻe o ia i le mea maualuga, na ia ave faapagota le toatele, ma avatu meaalofa i lona nuu. "" (Efeso 5: 8 NIV)
I le fuaiupu 11, na ia faamatalaina ai nei meaalofa:
"Na ia tuuina mai nisi e avea ma aposetolo; ma nisi, perofeta; ma nisi, failautusi; ma nisi, leoleo mamoe ma faiaoga; 12 mo le faaatoatoaina o le au paia, i le galuega o le auauna atu, i le fausiaina o le tino o Keriso; 13 seia tatou maua uma le lotogatasi o le faatuatua, ma le malamalama o le Alo o le Atua, i se tagata matua, i le fua o le tino o le atoaga o Keriso; 14 ina ia tatou le toe fanau, felafoaiina i tua ma luma ma feaveaiina i matagi uma lava o mataupu, i le togafiti a tagata, i togafiti, i le togafiti a le mea sese; 15 ae tautatala atu i le moni i le alofa, tatou te tutupu ae i mea uma ia te ia, o le ulu, o Keriso; 16 mai ia te ia le tino uma, fetaui ma lalaga faʻatasi e ala i mea uma soʻoga soʻoga, e tusa ma le galueina i le fuataga o vaega taʻitasi, faia le tino faʻateleina i le fausiaina o ia lava i le alofa. " (Efeso 4: 11-16 WEB [Lalolagi Atoa Igilisi])
O lo tatou tino e aofia ai le tele o tagata o le ekalesia, e tofu ma lana lava galuega. Ae e na o le tasi lava le ulu e taitaia mea uma. I le faapotopotoga Kerisiano, e na o le tasi le taʻitaʻi, le Keriso. O i tatou uma lava o tagata o le ekalesia e fesoasoani i le manuia o isi uma i le alofa.
Ua tautala Paulo i Korinito
Ae ui i lea, o nisi e ono tetee atu i lenei laina o le mafaufau e fautua mai ai i upu a Paulo i Korinito o loo i ai se talitonuga manino.
"O lenei, o le tino o Keriso outou, o outou taʻitoʻatasi foʻi o se vaega o ia mea. 28Ma ua tuu e le Atua i totonu o le ekalesia uluai aposetolo, perofeta lona lua, faiaoga lona tolu, sosoo ai ma vavega, sosoo ai ma meaalofa o le faamalologa, fesoasoani, taiala, ma eseese ituaiga o gagana. 29O aposetolo uma ea? O perofeta uma ea? O faiaoga uma? E faia uma galuega vavega? 30E i ai uma meaalofa o le faamalologa? E tautala uma i gagana? Faʻamatala uma? 31O lea ia naunau ma le naunautai i meaalofa silisili. Ae o le a ou faaali atu ia te oe le auala sili ona lelei. "(1 Corinthians 12: 28-31 NIV)
Ae e oʻo foi i se suʻesuʻega faasamasamanoa i nei fuaiupu o loʻo faaalia ai o nei meaalofa mai le agaga e le o ni meaalofa o le pule, ae o ni meaalofa mo le tautuaina, mo le tautuaina o le Au Paia O i latou e faia vavega e le pule ia i latou e faʻamalolo, ma i latou e faʻamalolo e le o i ai le pule ia i latou e fesoasoani. Ae, o le sili meaalofa o meaalofa na e ofoina atu le sili atu tautua.
E faapefea matagofie o loo faaalia e Paulo le ala le faapotopotoga e tatau ona avea, ma o le a le eseesega o loo i ai lenei mea le ala ua i ai i le lalolagi, ma mo lea mataupu, i le tele o lotu o lo o talosagaina le Standard Kerisiano.
"I se isi itu, o vaega o le tino e foliga mai e vaivai atu e taua tele, 23ma o vaega tatou te manatu e itiiti ifo le mamalu tatou te faia i se faʻaaloalo faapitoa. Ma o vaega e le faʻatusalia e faʻaaogaina i se faʻaaogaina faʻapitoa, 24ao tatou vaega faʻaalia e le manaʻomia se togafitiga faapitoa. Ae ua tuu faatasi e le Atua le tino, tuu atu le mamalu sili atu i vaega na le maua, 25ina ia le tatau ona i ai se vaevaega i le tino, ae o ona vaega e tatau ona tutusa le popole mo le tasi ma le isi. 26Afai e afaina se tasi vaega, o vaega uma lava e tigaina; afai o se tasi vaega e faʻaaloalo, o vaega uma e fiafia i ai. "(1 Corinthians 12: 22-26 NIV)
O vaega o le tino e "foliga mai e vaivai e taua tele". E faatatau tonu lenei mea i o tatou tuafafine. Ua fautua mai Peteru:
"O outou tane, ia faaauau ona nonofo i e pei o faiga e faatasi ma i latou e tusa ma le poto, ia le mamalu e pei o se ipu e sili ona vaivai, o le tasi tamaitai, talu ai o outou o i latou ma suli foi o le finagalo faifua o le olaga, ina ia mafai e le ona o au tatalo e avea taofia. "(1 Peter 3: 7 NWT)
Afai tatou te le mafai ona faʻaalia le mamalu tatau i le "vaʻavaʻavaʻa, o le tamaitai," ona oa tatou tatalo o le a faalavelaveina. Afai tatou te taofia o tatou uso mai le Atua-aia tatau e tapuaʻi ai, tatou te le faʻaaloalo ia i latou ma oa tatou tatalo o le a faalavelaveina.
Pe a Paulo, i 1 Korinito 12: 31, fai mai e tatau ona tatou taumafai mo le meaalofa e sili atu, e le o ia uiga o le pe afai e te maua le meaalofa o le fesoasoani, e tatau ona taumafai mo le meaalofa o vavega, po o pe afai e te maua le meaalofa o le faamalologa, e tatau ona e taumafai mo le meaalofa o valoaga? O le malamalama i le uiga o lona i ai o se mea e fai i la tatou talanoaga e uiga i le matafaioi a tamaitai i le faatulagaga a le Atua?
Seʻio tatou vaai.
Ma leisi mea, e tatau ona tatou suʻesuʻeina i le mataupu atoa ae tatou te leʻi faia lena mea, ia tatou manatua o le mataupu ma le vaevaega o vaega o loʻo i ai faʻaliliuga uma o le Tusi Paia e leʻi i ai ina ua tusia na upu i le amataga. Ma, tatou faitau le tala faʻatatau iloa o le mataupu malologa e le o lona uiga o loo i ai le malolo i mafaufauga po o se suiga o le autu. O le mea moni, i lenei faʻataʻitaʻiga, o le manatu o le fuaiupu 31 e taʻitaʻi saʻo atu i le mataupu 13 fuaiupu 1.
Na amata Paulo e ala i le faʻatusatusaina o meaalofa na ia faʻafesoʻotaʻi ma le alofa ma faʻaalia e leai se mea e aunoa ma lena.
"Afai ou te tautala i gagana a tagata po o agelu, ae leai soʻu alofa, ua na o aʻu o se taalili po o se sumepalo leo. 2Afai o ia te au le meaalofa o valoʻaga ma e mafai ona malamalama i mea lilo uma ma malamalama uma, ma afai ei ai loʻu faʻatuatua e mafai ona minoi mauga, ae leai se alofa, o aʻu o se mea noa. 3Afai ou te foaʻiina aʻu mea uma ie matitiva ma foaʻi loʻu tino i mea faigata ou te mitamita ai, ae leai soʻu alofa, e leai se mea ou te maua. ” (1 Kolinito 13: 1-3 NIV)
Ona ia tuuina mai lea ia i tatou se faauigaga matagofie o le alofa-le alofa o le Atua.
"O le alofa e onosai, o le alofa e agalelei. E le lotovale, e le mitamita, e le o le mitamita. 5E le faʻaleagaina isi, e le o le sailia e le tagata lava ia, e le o itagofie, e le tausia ai se faamaumauga o sese. 6E le fiafia le alofa i le leaga ae fiafia i le mea moni. 7E puipuia i taimi uma, faʻalagolago i taimi uma, faʻamoemoe i taimi uma, faʻaauau pea ona fai. 8E le uma le alofa .... "(1 Corinthians 13: 4-8 NIV)
Siamani i la matou talanoaga, o lena alofa "e le faʻaleagaina isi”. O le aveʻese ese o se meaalofa mai se uso Kerisiano pe faʻatapulaʻaina lana tautua i le Atua o se matua le faʻaaloalo lava.
Ua tapunia Paulo e ala i le faaali atu o meaalofa uma e le tumau ma o le a mou atu, ae o se mea e sili atu ona faatalitali mo i tatou.
"12Mo le taimi nei, ua na o se ata e pei o se faʻata; ona tatou feiloai faafesagaʻi lea. O lenei ua ou iloa i se vaega; ona ou iloa lelei lea, e pei lava ona ou iloa lelei. "(1 Corinthians 13: 12 NIV)
O le aveʻese mai nei mea uma e foliga mai o le tausinio mo sili meaalofa e ala i le alofa e le taitai atu ai i le lauiloa i le taimi nei. O le tausinio mo ni meaalofa e sili atu, o le taumafai lava ina ia sili atu ona lelei le tautuaina o isi, ia lelei ona auauna atu i manaʻoga o tagata taʻitoʻatasi faapea foi le tino atoa o Keriso.
O le a le alofa e foaʻi mai ia i tatou o le sili atu ona uʻuina o le meaalofa silisili na ofoina mai mo se tagata, tane poʻo se fafine: E pule faʻatasi ma Keriso i le Malo o le lagi. O le a se sili atu lelei ituaiga o tautua i le tagata aiga mafai ai?
Tolu feeseeseaiga
Lelei ma lelei, oe ono fai mai, ae matou te le mananaʻo e o mamao, a? Aua foi, e leʻi faʻamatalaina ea e le Atua le sao o fafine i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano i fuaitau e pei o le 1 Korinito 14: 33-35 ma le 1 Timoteo 2: 11-15? Ma o loʻo iai foʻi le 1 Korinito 11: 3 e faʻatatau ile tulaga ulu. Faʻafefea ona tatou mautinoa tatou te le o punou i le tulafono a le Atua e ala i le faʻatagaina o tu ma aganuu lauiloa ma aga e tusa ai ma le matafaioi a fafine?
O nei fuaitau e mautinoa lava o le tuʻuina atu o tamaitai i se vaega e sili ona fesoasoani. Latou te faitauina:
"E pei o faapotopotoga uma a le au paia, 34 ia tuu fafine e le leoa i faapotopotoga, mo e le faatagaina mo i latou e tautala. Nai lo lena, ia latou gauai, e pei ona fai mai le Tulafono. 35 Afai latou te mananao e aʻoaʻo se mea, ia latou fesili atu ia latou tane i le fale, aua o se mea e leaga ai le tautala o se fafine i le faʻapotopotoga"(1 Corinthians 14: 33-35 NWT)
"Tuu atu i se tamaitai e aoao lemu ma le usitai atoatoa. 12 Ou te le faatagaina se tamaitai e aoao poʻo le faʻaaogaina o le pule i luga o se tamaloa, ae o le a ia le faʻalogo. 13 Aua na faia muamua Atamu, ona sosoo ai lea ma Eva. 14 E le gata i lea, e lei faaseseina Atamu, ae na matua faaseseina ma le faamaoni le fafine ma avea ai ma se tagata solitulafono. 15 Ae peitai, o le a puipuia o ia e ala i le fananau mai, pe afai e faaauau pea i le faatuatua ma le alofa ma le paia ma le mafaufau lelei. "(1 Timothy 2: 11-15 NWT)
"Ae ou te manao ia outou iloa o le ulu o tagata uma o le Keriso; o le ulu o le fafine o le tamaloa lea; o le ulu o Keriso o le Atua. "(1 Corinthians 11: 3 NWT)
Ae tatou te leʻi oʻo i nei fuaiupu, e tatau ona tatou toe taʻua se tulafono ua tatou o mai uma e talia ia tatou suʻesuʻega Tusi Paia: O le Upu a le Atua e le feteenaʻi ma ia lava. O le mea lea, a i ai se manino feteʻenaʻiga, tatou manaʻomia le loloto vaai.
E manino lava o loʻo i ai se feteenaʻiga manino iinei, aua ua tatou vaaia le faʻamaoniga manino e mafai e fafine i le va o Isaraelu ma Kerisiano ona avea ma faamasino ma na musuia i latou e le Agaga Paia e vavalo. Sei o tatou taumafai e foia le feteenaiga manino i upu a Paulo.
Na tali Paulo i se tusi
O le a tatou amata i le vaʻai i le tala o le uluai tusi i Korinito. O le a le mea na mafua ai ona tusi Paulo i lenei tusi?
Na oʻo mai i lona mafaufau mai tagata o Chloe (1 Co 1: 11) o loʻo i ai ni faafitauli matuia i le faapotopotoga i Korinito. Sa i ai se mataupu lauiloa o le le mama o feusuaiga e leʻi tagofiaina. (1 Co 5: 1, 2) Sa i ai ni fefinauaiga, ma uso na latou fetaiaʻi ma le faamasinoga. (1 Co 1: 11; 6: 1-8) Na ia iloa o loʻo i ai se tulaga lamatia e mafai ona vaaia e le au tausimea o le faapotopotoga latou te faʻaeaina i le taimi atoa. (1 Co 4: 1, 2, 8, 14) E foliga mai atonu latou te o atu i tua atu o mea na tusia ma avea ma le mitamita. (1 Co 4: 6, 7)
Ina ua uma ona fautuaina i latou i na mataupu, na ia taʻua le afa afa i le tusi: "O lenei e uiga i mea na e tusia ..." (1 Corinthians 7: 1)
Mai lea taimi i luma, o ia o tali i fesili poo popolega na latou tuʻuina ia te ia ia latou tusi.
E manino lava o le au uso ma tuafafine i Korinito ua leai so latou manatu e uiga i le taua tele o meaalofa na tuuina atu ia i latou e le agaga paia. O se taunuuga, o le toatele na taumafai e lauga i le taimi e tasi ma sa i ai le le mautonu i a latou faatasiga; o se siosiomaga vevesi na manumalo ai lea e ono aoga e tuliesea ai tagata liliu mai. (1 Co 14: 23) Na faaali atu e Paul ia i latou e ui lava e tele meaalofa oi ai na o le tasi lava le agaga e tuufaatasia ai i latou uma. (1 Co 12: 1-11) ma e pei o se tino o le tagata, e oʻo lava i le tagata sili ona taua e matua taua tele. (1 Co 12: 12-26) Na te faʻaaogaina uma mataupu 13 e faʻaalia ai ia i latou oa latou meaalofa taua o se mea e le faʻatusa ma le uiga e tatau ona latou mauaina: Alofa! O le mea moni, afai o le a tele naua i totonu o le faapotopotoga, o le a le toe i ai uma o latou faafitauli.
O le faʻamautuina o lena mea, o loʻo faʻaalia ai e Paul o meaalofa uma, e tatau ona tuʻuina atu i le vavalo aua o lenei mea e fausiaina ai le faʻapotopotoga. (1 Co 14: 1, 5)
"Mulimuli i le alofa, ma naunau ma le naunautai i meaalofa faaleagaga, aemaise lava ina ia e vavalo ....5O lenei la ou te manao ia outou tautala uma i isi gagana, ae ia outou vavalo. Auā e sili o ia na te vavalo nai lo lē tautala i isi gagana, seivagana ua ia faʻamatalaina, ina ia mafai ona fausia le faʻapotopotoga. (1 Korinito 14: 1, 5 WEB)
Fai mai Paulo, e manaʻomia lava e ia le perofeta o Korinito. O fafine i le uluaʻi senituri na vavalo. Ona o lena, faʻafefea ona maua e Paulo i lenei lava anotusi atoa - e oʻo lava i totonu o lenei lava mataupu - fai mai e le faʻatagaina fafine e tautala ma e mataga mo se fafine ona tautala (ergo, valoʻaga) i le aulotu?
Le faafitauli o faailoga
I tusitusiga Eleni masani mai le seneturi muamua, e leai ni mataʻitusi tetele, leai ni vaevaega o parakalafa, leai ni faʻailoga, poʻo ni mataʻupu ma fuaiʻupu numera. O nei elemeni uma na faʻaopopo mulimuli ane. E pule lava le faʻaliliu upu poʻo fea na te manatu e tatau ona latou o i ai e faʻailoa le uiga i se tagata faitau o ona po nei. Faatasi ai ma lena i lou mafaufau, tatou toe vaʻai i le feteʻenaʻi fuaiupu, ae aunoa ma se faʻailoga na faʻaopoopoina e le faʻaliliu upu.
"Aua o le Atua o le Atua e le o le le mautonu ae o le filemu e pei ona i ai i faapotopotoga uma a le au paia ia tuu fafine e le leoa i faapotopotoga aua e le faatagaina i latou e tautala ae ia latou usiusitai e pei o le Tulafono" ( 1 Korinito 14: 33, 34)
E faigata tele ona faitau, a ea? O le galuega o loo feagai ma le faaliliu Tusi Paia e faigata tele. E tatau ona ia filifili poʻo fea e tuʻu ai faʻailoga, peitaʻi o le faia o lea mea, e mafai ai ona ia suia ma le le iloa le uiga o upu a le tusitala. Faataitaiga:
Tusitusiga Paia a le Lalolagi
aua o le Atua e le o se Atua o le fenumiai, ae o le filemu. E pei o faapotopotoga uma o le au paia, ia faʻalogo a 'outou avā i faapotopotoga, auā e leʻi faʻatagaina i latou e tautala; ae ia latou usiusitai, e pei ona fai mai ai le tulafono.
Young's Literal Translation
aua o le Atua, e le o le Atua ia o le vavao, a o le filemu, e pei ona i ai i potopotoga uma o le au paia. O fafine i totonu o ekalesia, tuʻu pea i latou e faʻalologo, aua sa le faʻatagaina i latou e tautatala, a ia gauaʻi, pei ona fai mai le tulafono.
A e mafai ona e iloa, o le Tusitusiga Paia a le Lalolagi o le uiga o le masani masani i faapotopotoga uma mo tamaitai ia faʻalogo; ae Young's Literal Translation taʻu mai ia tatou o le masani ambiance i totonu o aulotu o se tasi o le filemu ae le o le vavao. Lua uiga eseʻese faʻavae faʻavae luga o le tuʻuina o le tasi koma! Afai e te vaʻai faʻasolosolo i le sili atu i le luasefulu faʻaliliuga avanoa i luga o le BibleHub.com, o le ae vaʻaia ai o tagata faʻaliliu e vaeluaina sili atu pe itiiti ifo 50-50 i le mea e tuʻu ai le koma.
E faavae i luga o le mataupu faavae o le lotogatasi tusitusiga paia, o le a le mea e te fiafia i ai?
Ae e tele atu.
E le gata o koma ma vaitaimi e toesea i le gagana Eleni masani, ae faʻapena foi ma upu sii. O le fesili ua tulaʻi mai, faʻafefea pe a fai o loʻo taʻua e Paulo se mea mai le tusi i Korinito o loʻo ia taliina?
I isi nofoaga, na tusia tuusao mai e Paulo pe manino foi ona tusia upu ma manatu na faailoa atu ia te ia ia latou tusi. I nei tulaga, o le tele o faaliliu ua manatu e tatau ona tuu i ai upu sii. Faataitaiga:
Ae mo mataupu na e tusia e uiga ia: "E lelei mo le tamaloa le feusuaiga ma se fafine." (1 Kolinito 7: 1 NIV)
I le taimi nei e uiga i meaʻai na fasia mo tupua: Ua tatou iloa o loʻo ia i tatou uma le poto. Ae o le poto e faʻafefeteina a o le alofa e atiaʻe. (1 Kolinito 8: 1 NIV)
'Āfai foʻi na folafolaina Keriso na toe tu mai nai ē' ua oti, e faʻapefea la e isi o 'outou' ona fai ane, “E leai se toe tutū mai o ē 'ua oti? (1 Kori.15: 14 HCSB)
Teteeina feusuaiga? Talitonu i le toetutu mai o ē ua oti ?! E foliga mai o tagata Korinito na i ai ni o latou uiga ese, a ea?
Pe latou te faʻafitia foi se fafine lana aia tatau e tautala ai i le faʻapotopotoga?
Tuuina atu le lagolagosua i le manatu faapea i le fuaiupu 34 ma le 35 o loo sii mai ai e Paulo le tusi a Korinito ia te ia, o lona faaaogaina o le upu Eleni faaeseese eta (ἤ) faʻalua i le fuaiupu 36 e mafai ona uiga "pe, nai lo" ae o loʻo faʻaaogaina foi o se faʻaosooso faʻatamaia i le mea na taʻua muamua. O le auala faaEleni e fai atu ai se upu taufaifai “Ia!” poʻo le "Moni?" - faʻaalia le manatu e le o malie atoatoa se tasi i mea o loʻo fai mai ai seisi. I le faʻatusatusaga, mafaufau i nei fuaiupu e lua tusia i nei lava Korinito o loʻo amata foi i le eta:
"Pe na o maʻua ma Panapa ma aʻu e le o i ai le aia tatau e taofi ai le faigaluega mo se tupe maua?" (1 Kolinito 9: 6 NWT)
“Poʻo 'tatou faʻatupuina le losilosi ia Ieova'? E le sili atu lo tatou malosi nai lo ia, a ea? ” (1 Korinito 10:22 NWT)
O le leo o Paulo e inosia i inei, e oʻo lava i tauemuga. O loʻo taumafai e faʻaali ia latou le valea o latou mafaufauga, o lea na ia amata ai ona mafaufauga i eta.
O le NWT ua le mafai ona tuʻuina atu se faaliliuga mo le muamua eta i le fuaiupu 36 ma tuʻu faʻalua le lua pei "poʻo".
"Afai latou te mananao e aoao se mea, tuu atu ia i latou e fesili ia latou tane i le fale, aua o se mea e leaga ai le tautala o se tamaitai i le faapotopotoga. Pe mai ia te oe na afua mai ai le afioga a le Atua, pe sa na o oe lava na maua? "(1 Corinthians 14: 35, 36 NWT)
I le faatusatusaga, ua faitauina e le Old King James Version e faapea:
"Ma afai latou te aʻoaʻoina se mea, ia latou fesili atu ia latou tane i le fale: aua o se mea e māsiasi ai tamaitai ona tautala i le lotu. 36O le a? na sau le afioga a le Atua mai ia te oe? pe na sau naʻo oe? "(1 Corinthians 14: 35, 36 KJV)
Tasi le isi mea: O le faaupuga "pei ona fai mai le tulafono" e seasea sau mai se Nuuese aulotu. O le fea tulafono o loo latou faatatauina? O le tulafono a Mose sa le faasa ai fafine mai le tautala i le faʻapotopotoga. O se mea faʻaIutaia lea i le aulotu i Korinito e faʻatatau i le tulafono tuugutu e pei ona faia i na taimi. (E masani ona faʻaalia e Iesu le faʻasauā o le tulafono tuugutu, o lona faʻamoemoe autu o le faʻamalosia lea o nai tamaloloa nai lo isi vaega. E faʻaaoga e tagata a latou tulafono tuʻufofoga i le auala lava e tasi ma mo le faʻamoemoe e tasi.) Pe o Nuuʻese sa i ai lenei manatu, sesē le tulafono a Mose faʻavae i luga o lo latou malamalama faʻatapulaʻaina o mea uma Iutaia. E le mafai ona tatou iloa, ae o le mea ua tatou iloa e leai se mea i totonu o le Tulafono a Mose e iai se aiaiga faapena.
Faasaoina o tusa ai ma upu a Paulo o se isi nofoaga i totonu o lenei tusi-ae le taʻua lona isi tusitusiga-ma le tuuina atu o iloiloga ona o Greek kalama ma syntax ma le mea moni o loo ia lauga atu fesili sa latou faatuina muamua, e mafai ona tatou tuuina atu lenei mea i se auala phraseological faapea:
"Oe fai mai," E tatau ona filemu fafine i totonu o aulotu. E le faʻatagaina i latou ona tautatala, ae tatau ona usiusitaʻi pei ona fai mai ai lau tulafono. Afai latou te mananaʻo e aʻoaʻo se mea, e tatau ona latou fesili i a latou tane pe a oʻo i le fale, aua e mataga tele le tautala o se fafine i se fonotaga. ” Moni Ma, o le Tulafono a le Atua e amata ia oe, a ea? Na oʻo lava i lou mamao, a ea? Seʻi ou taʻu atu ia te oe afai e manatu se tasi o ia e faapitoa, o se perofeta po o se tasi e faʻapitoa i le agaga, e sili ona ia iloaina o le mea o loʻo ou tusi atu ai ia te oe e sau mai le Alii lava ia! Afai e te manaʻo e le amanaʻiaina lenei mea moni, ona e le amanaʻiaina lea! Uso e, faʻamolemole, taumafai pea e vavalo, ma ia manino, ou te le o faʻasaina oe ona tautala i gagana ese foi. Tau ina ia mautinoa o mea uma e faia i se tulaga lelei ma maopoopo. ”
Faatasi ai ma lenei malamalamaga, o le lotogatasi faatusitusiga paia ua toefuataiina ma o le matafaioi tatau a tamaitai, ua leva ona faatuina e Ieova, ua faasaoina.
Le tulaga i Efeso
O le mau lona lua e mafua ai le feeseeseaiga o le 1 Timothy 2: 11-15:
"Ia aʻoaʻoina e se fafine le filemu ma le usitai atoatoa. 12 Ou te le faatagaina se tamaitai e aoao pe faaaoga le pule i luga o se tamaloa, ae o le a ia le leoa. 13 Aua na faia muamua Atamu, ona sosoo ai lea ma Eva. 14 E le gata i lea, e lei faaseseina Atamu, ae na matua faaseseina ma le faamaoni le fafine ma avea ai ma se tagata solitulafono. 15 Ae peitai, o le a puipuia o ia e ala i le fananau mai, pe afai e faaauau pea i le faatuatua ma le alofa ma le paia ma le mafaufau lelei. "(1 Timothy 2: 11-15 NWT)
O upu a Paulo ia Timoteo e fai ai sina faitauga e le masani ai pe a vaʻai ese na o ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamatalaga e uiga i le fanauina o se pepe e faʻaosoina ai ni fesili mananaia. O fai mai Paulo e le mafai ona puipuimalu fafine pa? O i latou o loʻo taofia lo latou taupou ina ia mafai ona latou tautuaina atoatoa le Aliʻi, pei ona fautuaina ai e Paulo lava ia i le 1 Korinito 7: 9, nei ua le puipuia ona o le leai o se fanau? Ma faʻapefea ona fai le fanau o se puipuiga mo se fafine? Ma le isi, o le a le faʻamatalaga e uiga ia Atamu ma Eva? O le a le faiā a lena mea ma se mea ii?
O nisi taimi, e le lava le anotusi. I taimi faapea, e tatau ona tatou tilotilo i le talafaasolopito ma aganuu. Ina ua tusia e Paulo lenei tusi, na auina atu Timoteo i Efeso e fesoasoani i le faapotopotoga iina. Ua faatonuina Paulo e "faʻatonuga nisi e aua le aʻoaʻoina eseʻese mataupu, pe faʻalogo i tala sese ma gafa. " (1 Timoteo 1: 3, 4) O “nisi” o loo fesiligia e le o mailoa. I le faitauina o lenei, tatou ono manatu masani o latou o tamaloloa. Ae ui i lea, pau lava le mea e mafai ona tatou mautinoa ai mai ana upu o tagata taʻitasi na fesiligia 'mananao e avea ma aʻoaʻo tulafono, ae latou te leʻi malamalama i mea na latou tautalagia poʻo mea na latou tausisi malosi ai lava.' (1 Ti 1: 7)
Timoteo e talavou lava ma e maʻi, e foliga mai. (1 Ti 4: 12; 5: 23) O nisi na foliga mai o taumafai e faʻaaoga nei uiga ina ia maua ai luga i le faapotopotoga.
O se isi mea e sili ona taua e uiga i lenei tusi o le faamamafaina lea o mataupu e aafia ai tamaitai. E i ai le tele o faatonuga i tamaitai i lenei tusi nai lo isi tusitusiga a Paulo. Ua fautuaina i latou e uiga i ituaiga o laei talafeagai (1 Ti 2: 9, 10); e uiga i amio talafeagai (1 Ti 3: 11); e uiga i faitatala ma le paie (1 Ti 5: 13). Ua faatonuina Timoteo e uiga i le ala e tatau ai i tamaitai meaai, oe talavou ma e matutua (1 Ti 5: 2) ma i luga togafitiga talafeagai o fafine ua oti tane (1 Ti 5: 3-16). Ua lapataiina foi o ia faapitoa e "teena le le faaaloalo i tala sese, e pei o tala na faamatalaina e tamaitai matutua." (1 Ti 4: 7)
Aisea e faʻamalosia ai tamaitai uma i lenei faamamafa, ma aiseā e fai ai le lapataiga faʻapitoa e teena ai tala pepelo na taʻu mai e fafine matutua? Ina ia fesoasoani e tali mai e tatau ona tatou mafaufau i aganuu a Efeso i lena taimi. Tou te manatuaina le mea na tupu ina ua muai talaʻi Paulo i Efeso. Sa i ai se alaga tele mai le au fai ario na latou faia tupe mai le fausiaina o fale ia Tiana (aisa, Diana), le atua fafine e tele-faameaalofa o Efeso. (Galuega 19: 23-34)
O se tapuaiga sa fausia i luga o le tapuaiga ia Diana na faapea ai o Eva o le foafoaga muamua lea a le Atua na ia faia ai Atamu, ma o Atamu lea na faaseseina e le gata, ae le o Eva. O tagata o lenei tapuaiga sa tuuaia tagata mo mafatiaga o le lalolagi. O le mea lea atonu o nisi o tamaitai o le faʻapotopotoga na aʻafia i lenei mafaufauga. Masalo o nisi ua liliu mai lenei tapuaiga i le tapuaiga mama i le faa-Kerisiano.
Faatasi ai ma lena i le mafaufau, ia tatou maitauina se isi mea iloga e uiga i upu a Paulo. Ana fautuaga uma i fafine i le tusi atoa o loʻo faʻamatalaina i le numera tele. Ma, na faafuaseʻi lava ona sui i le numera tasi i le 1 Timoteo 2:12: “Ou te le faʻatagaina se fafine….” O lenei faʻaititia le mamafa i le finauga o loʻo ia faʻasino i se fafine faapitoa o loʻo tuʻuina atu se luʻi i le pule faʻauʻuina a Timoteo. (1 Ti 1:18; 4:14) O lenei malamalamaaga e faʻamalosia pe a tatou mafaufau e faapea a fai mai Paulo, "Ou te le faʻatagaina se fafine… e pule i se tane ...", na te le o faʻaaogaina le upu Eleni masani mo le pule o le faʻamalosi. O lena upu sa faaaoga e faitaulaga sili ma toeaiina ina ua latou luiina Iesu i le Mark 11: 28 o faapea mai, "O le a le pule (faʻamalosi) pe e te faia nei mea? "Ae ui i lea, o le upu Paulo o loo faaaogaina ia Timoteo o le moni lea e tauaveina le manatu o le faoa faamalosi o le pule.
FESOASOANI Upu suʻesuʻe e tuʻuina atu, "lelei, ia faʻalauteleina lima, e pei o le avea ma se autocrat - faʻapitoa, ia na tofia (ia galue e aunoa ma le gauaʻi).
O le a le mea e fetaui ma nei mea uma o le ata o se tamaitai faapitoa, o se tamaitai matua, (1 Ti 4: 7) o loo taitaia "nisi" (1 Ti 1: 3, 6) ma taumafai e faaaoga le pule paia a Timoteo e ala i le luitauina ia te ia i le lotolotoi o le faapotopotoga i se "aoaoga faavae eseese" ma le "tala pepelo" (1 Ti 1: 3, 4, 7; 4: 7).
Afai o le tulaga lenei, o lona uiga o le a ia faamatalaina foi se isi faamatalaga e le mafaamatalaina ia Atamu ma Eva. O Paulo o loo faasaʻo saʻo faamaumauga ma faaopoopo le mamafa o lona ofisa e toe faavaeina le tala moni e pei ona faaalia i Tusitusiga Paia, ae le o le tala sese mai le tapuaiga a Tiana (Tiana i Eleni).[I]
O lenei mea e oʻo ai i tatou i le mea e foliga mai o se mea e le masani ai i le fananau mai o se auala e tausia ai le saogalemu o le fafine.
E pei ona mafai ona e vaʻavaʻai mai le fesoʻotaʻiga vavalalata, o loʻo misi se upu mai le faʻaliliuina o le NWT i lenei fuaiupu.
O le upu na misi o le mea taua, ese, lea e suia ai le uiga atoa o le fuaiupu. Aua nei o tatou faigata tele i le NWT faaliliu i lenei tulaga, ona o le toatele o faaliliuga o le a tuu le tusiga taua iinei, vagana ai ni nai tagata.
"... o le a faasaoina o ia e ala i le fanau mai o le Tamaitiiti ..." - International Standard Version
"O ia [ma tamaitai uma] o le a faasaoina e ala i le fanau mai o le tamaitiiti" - Faaliliuga a le ATUA
"O le a faasaoina o ia e ala i le fananau mai" - Darby Bible Translation
"O le a laveaiina o ia e ala i le fanauina o fanau" - Young's Literal Translation
I le anotusi o lenei fuaitau o loo taʻua ai Atamu ma Eva, le o le fananau mai lea o loʻo faatatau i ai Paulo e ono lelei lava e faatatau i le Kenese 3: 15. O le fanau (o le fanauina o le fanau) e ala mai i le fafine lea e mafua ai le faaolataga o fafine uma ma alii, pe a oʻo loa ina solia e lena fatu Satani i le ulu. Nai lo le taulai atu ia Eva ma le tulaga maualuga maualuga o le matafaioi a tamaitai, o nei "tagata faapitoa" e tatau ona taulai atu i le fatu po o le fanau a le fafine lea e ala mai ai ona faaolaina uma.
Malamalama i le faasinoga a Paulo i le tulaga ulu
I le faapotopotoga a Molimau a Ieova na ou sau ai, e le tatalo fafine pe latou te aʻoaʻo foi. Soo se vaega aʻoga e mafai e se fafine ona i luga o le fausaga i totonu o le Maota mo Sauniga - pe o se faʻataʻitaʻiga, se faatalanoaga, poʻo se tautalaga a le tamaititi - e masani lava ona faia i lalo o le igoa o le 'auʻaunaga e taʻua o le "tulaga o le ulu," ma se tagata e pule i le vaega . Ou te manatu o se tamaitai e tulai i lalo o le musumusuga a le Agaga Paia ma amata ona vavalo e pei ona sa latou faia i le seneturi muamua, o le au leoleo o le a latou taulimaina lelei tagata matitiva i le eleele mo le solia o lenei mataupu faavae ma galue i luga atu o lona tulaga. Ua maua e Molimau lenei manatu mai la latou faaliliuga o upu a Paulo i Korinito:
"Ae ou te manao ia outou iloa o le ulu o alii uma o Keriso, ma o le ulu o le fafine o le tagata, ma o le ulu o Keriso o le Atua." (1 Corinthians 11: 3)
Ua latou ave le faʻaaogaina e Paulo o le upu "ulu" o lona uiga o le taʻitaʻi poʻo le pule. Ia i latou o lenei o se pulega hierarchy. O lo latou tulaga le amanaʻiaina le mea moni o fafine sa tatalo uma ma vavalo i le uluaʻi senituri faʻapotopotoga.
". . 'Ua ulufale atu i latou,' ona latou o aʻe ai lea i luga o le potu i luga, o Peteru, ma Filipo, ma Toma, ma Patolomaio, ma Mataio, tasi, ma Iuta le ataliʻio Iakopo. I le tasi le manatu, o nei mea uma o loo tumau pea i le tatalo, faatasi ai ma nisi tamaitai ma Maria le tina o Iesu ma ona uso. "(Galuega 1: 13, 14 NWT)
"O tagata uma e tatalo pe vavalo, o loʻo i ai se mea i luga o lona ulu, e faʻalialia lona ulu; ae o tamaitai uma e tatalo pe vavalo ma le ulu e le ufiufi lona ulu e faʻafefe lona ulu ,. . "(1 Corinthians 11: 4, 5)
I le Igilisi, a tatou faitau i le "ulu" tatou manatu "pule" poʻo le "taʻitaʻi" - le tagata e pule. Peitai, afai o le mea lena o lona uiga iinei, ona tatou vave maua lea i se faʻafitauli. O Keriso, i le avea ai ma taʻitaʻi o le aulotu Kerisiano, ua taʻu mai ia i tatou e aua neʻi i ai isi taʻitaʻi.
"Aua nei taʻua oe o taitai, aua o lou Taitai o le tasi, o Keriso." (Matthew 23: 10)
Afai tatou te taliaina upu a Paulo e faatatau i le tulaga ulu e fai ma faailoga o le pule, ona avea lea o alii Kerisiano uma ma taitai o tamaitai Kerisiano uma e feteenai ma upu a Iesu i le Mataio 23: 10.
Ae faimai foi Se Greek-English Lexicon, na tuufaatasia e HG Lindell ma R. Scott (le lomitusi a le Iunivesite o Oxford, 1940) o le upu Eleni o loo faaaogaina e Paulo o le kephalé (ulu) ma e faasino i 'le tagata atoa, poʻo le ola, pito i luga, luga (o le puipui poʻo le lautele), poʻo le faʻapogai, ae le faʻaaogaina mo le taʻitaʻi o se vaega'.
E tusa ai ma le talaaga iinei, e foliga mai o le manatu lena kephalé (ulu) o lona uiga "punavai", e pei o le ulu o se vaitafe, o le mea lea o loo i ai i le mafaufau o Paulo.
O Keriso e mai le Atua. O Ieova o le puna. O le faʻapotopotoga e mai ia Keriso. O Ia o le faapogai.
"... e muamua o ia i mea uma, ma o ia o loo fusia faatasi mea uma. 18Ma o ia o le ulu o le tino, o le ekalesia. O Ia o le amataga, o le ulumatua mai le oti, ina ia avea ma mea sili i mea uma. "(Kolose 1: 17, 18 NASB)
I le Kolose, o loo faʻaaogaina e Paulo le "ulu" e aua le faasino atu i le pule a Keriso ae ia faailoa atu o ia o le punavai o le faapotopotoga, le amataga.
E faalatalata atu Kerisiano i le Atua e ala ia Iesu. E le tatalo le fafine i le Atua i le igoa o le tane, a o le suafa o Keriso. O tatou uma, aliʻi poʻo le fafine, e i ai le fesoʻotaʻiga saʻo ma le Atua. E manino le mea lea mai upu a Paulo i Kalatia:
"Aua o outou uma lava o atalii o le Atua e ala i le faʻatuatua ia Keriso Iesu. 27Auā oi latou uma oe na papatisoina 'iā Keriso,' ua faʻaofuina outou e Keriso. 28E leai se Iutaia po o se Eleni, e leai se pologa pe leai se tane, e leai se tane po o se fafine; auā 'ua tasi' outou uma ia Keriso Iesu. 29Ma afai o oe o Keriso, o oe o fanau a Aperaamo, o suli e tusa ma le folafolaga. "(Galatians 3: 26-29 NASB)
Ioe, ua faia e Keriso se mea fou:
"O lea afai ei ai se tasi oi totonu ia Keriso, o ia o se foafoaga fou. Ua maliu le matua. Faauta, ua sau le fou! "(2 Corinthians 5: 17 BSB)
Fetaui lava. Ona o lenei, o le a le mea o loʻo taumafai Paulo e taʻu atu i tagata i Korinito?
Mafaufau i le tala. I le fuaiupu e valu na ia saunoa ai:
"Auā e lē mai le fafine le tane, ao le fafine mai le tane; 9auā e leʻi faia le tagata ona o le fafine, ao le fafine mo le tamaʻitaʻi. "(1 Corinthians 11: 8 NASB)
Afai o loʻo ia faʻaaoga kephalé (ulu) i le uiga o le mafuaʻaga, ona ia faʻamanatu uma tane ma fafine i le potopotoga i tua i luma o i ai le agasala, i le amataga lava o le aiga tagata, o se fafine na faia mai se tamaloa, na aumaia mai le gafa o lona tino. E le lelei mo le tamaloa ona nofo toʻatasi. Sa le atoatoa o ia. Na ia manaʻomia se paʻaga.
O se fafine e le o se tamaloa pe e tatau foi ona ia taumafai e avea. E leai foi se tane o se tamaitai, e le tatau foi ona ia taumafai e avea. Na foafoaina e le Atua mea uma mo se faʻamoemoe. E aumaia e mea taʻitasi se mea ese i le laulau. E ui e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻalatalata atu i le Atua e ala mai ia Keriso, e tatau ona latou faʻaalia le amanaiaina o matafaioi na filifilia i le amataga.
Faatasi ai ma lenei mea i le mafaufau, seʻi o tatou tilotilo atu i le fautuaga a Paulo ina ua mavae lana tautinoga e uiga i le ulu ulu amata i le fuaiupu 4:
"O tagata uma e tatalo pe vavalo, e ufiufi lona ulu, e faʻamalosi lona ulu."
O le ufiufi o lona ulu, pe o le a vave ona tatou vaaia, o le laeiina o lauulu umi e pei o se fafine o se le faamaoni aua a o ia lauga atu i le Atua i le tatalo po o le fai ma sui o le Atua i valoaga, ua ia le iloa lona tofiga paia.
"Ae o fafine uma e tatalo pe vavalo faʻatasi ma lona ulu e le faʻafefeteina faʻalumaina lona ulu. Aua o le mea e tasi ma le mea e tasi e pei lava na seleina. 6Auā afai e le ufiufi se fafine, faʻapaʻu foʻi ia. Ae afai o se mea e maasiasi ai le selesele pe selesele o se tamaitai, ia ufiufiina o ia. "
E manino lava sa tatalo foi fafine i le Atua ma vavalo i lalo o musumusuga i le aulotu. Pau lava le faʻatonuga o le latou maua le faʻailoga o le faʻamaonia latou te leʻi faia o se tamaloa, ae o se fafine. O le ufiufi o le faailoga lena. E leʻi faʻapea na latou usitaʻi i tamaloloa, ae a o latou faia le galuega lava e tasi e pei o tamaloloa, na latou faʻalauiloa faalauaʻitele lo latou tulaga tamaʻitaʻi i le viiga o le Atua.
E fesoasoani lenei mea i le faʻaogaina o upu a Paulo i ni nai fuaiupu pito i lalo.
13Faamasino mo outou lava. Pe talafeagai ea le tatalo a se fafine i le Atua? 14E le aʻoaʻoina foʻi oe e le natura lava ia, afai o le tamaloa e uʻumi lona lauulu, o se mea e le mamalu ai ia te ia? 15Ae afai ei ai se lauulu umi o se fafine, o se mea mamalu ia te ia, aua o ona lauulu na tuuina atu ia te ia mo se ufiufi.
E foliga mai o le ufiufi na taʻua e Paulo o le lauulu uumi o le fafine. A o faʻatinoina tutusa matafaioi, o itupa e tatau ona tumau eseese. O le le malamalama o loʻo tatou molimauina i aso nei sosaiete e leai se nofoaga i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano.
7Auā e lē tatau i se tagata ona ufiufi lona ulu, auā o ia o le faʻatusa ma le mamalu o le Atua, ao le fafine o le mamalu lea o le tane. 8Auā e lē mai le fafine le tane, ao le fafine mai le tane; 9aua e leai se tagata na faia mo le fafine, ao le fafine mo le tane. 10O le mea lea e tatau ai i le fafine ona i ai le pule i luga o lona ulu, ona o agelu.
O lona taʻua o agelu na faamanino atili mai ai lona uiga. Ua taʻu mai e Iuta e uiga i "agelu na le tumau i lo latou lava tulaga pule, ae ua tuua le mea sa latou nonofo ai…" (Iuta 6). Pe tamaloa, fafine, pe agelu, ua tuʻuina e le Atua i tatou taʻitoʻatasi i la tatou lava tulaga pule e tusa ai ma lona finagalo. O loʻo faʻamamafaina e Paulo le taua o le manatuaina o lena mea tusa lava poʻo le a le vaega o le tautua ua avanoa mo i tatou.
Masalo o le mafaufau i le tama tane e saili mo soo se alofaga e puleaina ai le tamaitai e tusa ai ma le taʻusalaga na fetalai mai ai Ieova i le taimi o le uluai agasala, na faaopoopo atu e Paulo le vaaiga paleni mulimuli ane:
11Ae ui i lea, e le o le fafine e tutoatasi mai le tamaloa, e le o le tane foi e tutoatasi mai le fafine, i le Alii. 12Auā faʻapei o le fafine na sau mai le tane, e faʻapea foʻi le tane mai le fafine; ae o mea uma e mai le Atua.
Ioe, o le fafine e mai i le tamaloa; Sa alu ese Eva mai ia Atamu. Ae talu mai lena taimi, o tamaloloa uma e leai se fafine. I le avea ai ma tamaloloa, aua neʻi o tatou mimita i la tatou matafaioi. O mea uma e mai le Atua ma o ia e tatau ona tatou mataala i ai.
Pe tatau i fafine ona tatalo i le faʻapotopotoga?
Atonu e foliga mai e le talafeagai le fesili atu i lenei mea i le manino manino mai le Korinito mataupu 13 o le uluaʻi senituri na tatalo moni ma vavalo faʻamaoni fafine Kerisiano i le faʻapotopotoga. Ae ui i lea, e faigata tele i nisi ona foia tu ma aga masani na latou tausia. Atonu latou te fautua mai foi o se tamaitai e tatalo, atonu e mafua ai le tautevateva ma mafua ai ona o ese nisi e tuua le faapotopotoga Kerisiano. Latou te fautua mai nai lo le faʻapogai o le tautevateva, e sili atu le le faʻamaonia le aia a se fafine e tatalo ai i le faʻapotopotoga.
Tuuina atu le fautuaga i le uluai Corinthians 8: 7-13, atonu e foliga mai o se tulaga faatusitusiga paia. O iina tatou te maua ai Paulo o fai mai afai o le aina o manu o le a mafua ai ona tautevateva lona uso - o lona uiga o le toe foi atu i tapuaiga faapaupau pepelo - o le a le mafai lava ona ia aina aano o manu.
Ae o se faʻataʻitaʻiga tatau lea? E tusa lava pe ou te 'aʻai i aano o manu e le afaina ai laʻu tapuaʻiga i le Atua. Ae a pe e te inu pe leai foi i le uaina?
Seʻi tatou manatu i le taumafataga i le afiafi a le Alii, e sau ai se tuafafine na tigaina i se manuʻa mataga a o tamaititi i lima o se matua inu ava malosi. Na ia manatu o soʻo se taumafa 'ava malosi o se agasala. Faʻamata e talafeagai le mumusu e inu le uaina e faʻatusa ai le toto faʻasaola o lo tatou Aliʻi ina neʻi "faʻatausuai" ia te ia?
Afai o le a le afaina ai le tagata lava ia i lau tapuaiga i le Atua, o lona uiga e taofia ai la latou tapuaiga i le Atua. I sea tulaga, o le taliaina o le a avea moni lava ma mafuaʻaga o le tautevateva. Manatua o le tautevateva e le o faatatau i le faatiga, ae nai lo le mafua ai ona toe se ese se tasi i tapuaiga sese.
iʻuga
Ua taʻu mai e le Atua o le alofa e le tatau ona faʻaleagaina le isi. (1 Korinito 13: 5) Ua taʻu mai ia i tatou afai tatou te le faamamaluina le ipu sili ona vaivai, le ipu fafine, o le a faalavelaveina a tatou tatalo. (1 Peteru 3: 7) O le teena o le aia a le Atua e fai ai tapuaiga i soʻo se tasi i totonu o le faʻapotopotoga, tane poʻo se fafine, e faʻalumaina ai lena tagata. I lenei mea e tatau ona tatou tuʻua ese o tatou lava lagona, ma usitaʻi i le Atua.
Atonu e i ai se vaitaimi o fetuʻunaʻiga tatou te lagona ai le le toʻamalie i le avea ma se vaega o se auala o tapuaiga na tatou manatu i taimi uma e sese. Ae seʻi o tatou manatua le faaaʻoaʻoga a le aposetolo o Peteru. I lona olaga atoa na taʻu atu ai ia te ia o ni meaai e le mama. Na mausali lava lenei talitonuga e faapea, e le tasi, ae tolu ona toe faia se faaaliga mai ia Iesu e faatalitonu ai o ia. Ma e oʻo lava i lena taimi, sa tumu o ia i masalosaloga. Na oʻo ina ua ia molimauina le afio ifo o le Agaga Paʻia i luga o Konelio, ona ia malamalama atoatoa ai lea i le suiga tele o lana tapuaiga sa faia. (Galuega 10: 1-48)
O Iesu, lo tatou Aliʻi, e malamalama i o tatou vaivaiga ma foaʻi mai ia i tatou le taimi e sui ai, ae iʻu lava ina finagalo o ia tatou te o atu i lona manatu. Na ia faʻatulagaina ni faʻataʻitaʻiga mo tamaloloa e faʻataʻitaʻi i le faiga lelei o fafine. O le mulimuli i lana taʻitaʻiga o le ala o le loto maulalo ma le gauaʻi moni i le Tama e ala i lona Alo.
[Mo nisi faʻamatalaga e uiga i lenei autu, vaʻai Po o Fafine e Tatalo i le Faapotopotoga e Vauvalea le Ulu?
_______________________________________
[I] O se suʻesuʻega o le Isis Cult with Initiative Exploration into the New Testament Study e Elizabeth A. McCabe p. 102-105; O Leo Natia: O Tusi Paia Fafine ma lo Tatou Faʻasolopito Kerisiano Saunia e Heidi Bright Parales p. 110
5:22-24 - O outou avā, e tatau ona aʻoaʻoina outou e fetuutuunaʻi outou lava i a outou tane, e pei ona outou gauaʻi atu i le Alii, auā o le tane o le “ulu” lea o le avā, e pei foʻi o Keriso o le ulu o le Ekalesia ma o le faaola o le faapotopotoga. le tino. O le gauai atu ma le naunautai o le Ekalesia ia Keriso e tatau ona toe faia i le gauai atu o ava i a latou tane. 5:25-27 – Ae, ia manatua, o lona uiga e tatau i le tane ona avatu i lana avā le ituaiga o alofa e pei ona tuuina atu e Keriso i le Ekalesia, ina ua ia ositaulagaina o ia lava mo ia. Na tuuina atu e Keriso o ia lava ina ia faapaiaina o ia,... Faitau atili »
Ae e leʻo lisiina Parako o se tasi o faʻamasino i le Eperu 11:32?
Tanielu 11:32 O Parako na i ai le igoa mais il n'est pas dit qu'il était juge.
Maeaea fou mafaufauga mo aʻu i lalo o le ulutala: "O le faʻafitauli o faʻailoga." E tatau ona ou toe faitau i lenei pe a ou mataala atili.
Ae na atili ai ona ou toe manatuaina, i luga o le mama upu "le faʻafitauli o faʻailoga" tutusa 6 upu, ae o faʻailoga o le ki: Fafine, aunoa ma lana tamaloa, e leai se mea. POO: Fafine, aunoa ma IA, o le tamaloa e leai se mea. 🙂
Tusitusiga manaia Eric, ua ou faitau i ai i le tele o taimi ma fai sina taimi e tomanatu ai i le mataupu. Muamua, ou te fiafia ua maua e fafine tutusa avanoa o tapuaiga o tamaloloa. O le faitauina o le Tusi Paia i faʻamatalaga o loʻo manino mai ai lenei mea. O le mea moni, aʻo avea aʻu ma molimau sa ou taumafaufau pe aisea na le faʻatagaina ai e Ieova avanoa faʻa-tautua a fafine ae faʻauʻuina nisi e avea ma pule lagolago a Keriso, o lea ua ou iloa o tapuaiga a tagata latou te le faʻatagaina. Atoa le auai o fafine i tapuaiga faʻaaogaga atoatoa faʻamaumauga aʻo latou faʻauʻuina o ni perofeta fafine, Faamasino ma aposetolo foi. Ua ou fiafia lava ua ou sau i le... Faitau atili »
(O lenei manatu na faia e le masini faʻaliliuga. Faʻamolemole mo le le saʻo) Ina ia mafai ona faʻatamaoaigaina le aano o lenei suʻesuʻega, ou te talitonu e talafeagai le faia o nei upusii mai le au tusitala Kerisiano o le seneturi muamua. Ou te manatu e tatau ona tatou fiafia aua na latou ola latalata atili nai lo tatou i le vaitaimi na tusia ai le Feagaiga Fou, ma o lea e ono maua ai se malamalama sili atu i aʻoaʻoga faʻaKerisiano. Seʻi o tatou taʻitaʻia a tatou fafine i le mea e lelei: ia latou faʻaalia le agamalu o la latou gagana e ala i le filemu… (Clement o Roma, TA 30-100) E le faʻatagaina... Faitau atili »
Bernabe,
Ua ou maasiasi i lau faamatalaga. E naʻo laʻu faʻaiuga lava na e faitauina le ulutala o lenei tusitusiga, ae na e filifili e te le faitauina faʻalelei, ona o manatu o loʻo e faia, ua faʻaleaogaina e le tusitusiga. Faʻapea foi, faʻafefea ona mafai e fafine ona filemu i le faʻapotopotoga ma i le taimi e tasi e tatalo ma vavalo ai? (1 Kori 11: 5)
[…] O le mea lea e tatau ona fai e oe ona aoga. O lea la, o le a amataina le tauaofiaga a le Eleasar antes de Continuar con este […]
O le upu Eperu ua faaliliuina o le “rib (s)”, na faaaogaina i le Kenese 2: 21,22, o le “ṣê · lā” ”. O le upu tupu taimi e fa fasefulu ma e na o faʻaaogaina na o mea i fale fetafai ma le malumalu (sei vagana Kenese 2 (o le mea moni), ma 2 Samuelu 16:13.). E tele lava ona faʻasino i le tasi itū poʻo le isi (faʻatatau i itu e lua o le atolaau, lua itu o le malumalu, itu i matu ma saute. O le faamatalaga a Atamu lava ia o loo faailoa mai ai o Eva e leʻi fausia mai i se “ivi”. Na ia faapea mai: “O le iʻa mulimuli lava o oʻu ivi ma aano o loʻu aano. Lenei o le a taʻua o Fafine, aua mai le tane ia... Faitau atili »
[…] Tala amata o se tala e tali atu ai i le manatu o Eleasar, manatu faʻaoso lelei i le uiga o le kephalē i le 1 Korinito […]
[…] [O le faʻaauauga lenei o le mataupu i le Matafaioi a Tamaʻitaʻi i le Faʻapotopotoga.] […]
I le vaega o le 1 Tim 2:15 na e fai mai ai "I le anotusi o lenei fuaitau o loʻo faʻasino ia Atamu ma Eva, o le fanauina o le tama o loʻo taʻua e Paulo atonu o loʻo taua i le Kenese 3:15. O le fanau (fanauina o fanau) e ala i le fafine e mafua ai le faaolaina o fafine ma alii uma… ”O le faitauga faaMesia e manaia, aua o le a maua ai se faigofie sola ese mai lenei faafitauli faʻafitauli, ae foliga mai e i ai ni faʻafitauli mautinoa ma ia e ono le mafai ai. Ou te talisapaia le mea moni o loʻo e fuafuaina le faʻa-Mesia vaʻaia na o sina taimi. O le... Faitau atili »
E le gata i lea, o se tasi faʻauiga uiga faʻaleaganuʻu i luga o le "Adamu na faia muamua, ona Eva lea" fesoʻotaʻi lenei fefaʻatauaiga ma aia a le ulumatua. E pei ona i ai i ulumatua i le faʻatulagaina a le Atua ni avanoa taua (ia e faʻapea o le pule, haha), faʻapena foi ona maua e Atamu, o le ulumatua i le aiga. Poʻo le a lava le tulaga, o le faigata faitauga o le 1 Timoteo mataupu 2 mai lona aganuu faʻamatalaga e faigata tele. O manatu na taua i lau tusitusiga e uiga i le tulaga faʻapitoa i Efeso ma le lotu atoa a Tiana / Tiana na lelei tele. E tusa ai ma le aganuu, ua ou mauaina le aoga o manatu a John Stott i nei fuaiupu... Faitau atili »
Faʻafetai lava mo lenei mafuaaga lelei, FrankVague. O oe o se sili faʻaopopoga i la matou pitonuʻu.
O loo finau nisi o tagata popoto faapea na tali atu Paulo i se feusuaiga ua matauina i le taimi atoa o le malo o Roma. Naʻo le google "fafine Roma fou". Sa tusia e le polofesa o Scot McKnight e uiga i na fafine: “O fafine sa inosia le faaipoipoga ma le fanauina o au ma fanauina. E le gata i lea, o lenei [Artemis] aganuu aganuu faalautele a latou feusuaiga ma itupa saolotoga i faiga tatala o le faapaʻu pepe ma le faʻailogaina. " [1] Ae ui i lea, ou te manatu e le o le mea lea sa i ai i le mafaufau o Paulo ma o le "fou Roma fafine" manatu o tala faasolopito. [2] Ou te iloa e sili atu le manaia o le finauga a Marg Mowzco. Na ia tusia: “Ou te masalo o“ Gnostic, poʻo le semi-Gnostic, manatu "o le faʻamalosiʻau lea mo aʻoaʻoga a Paulo... Faitau atili »
Faafetai atu mo le faʻasoa atu o lenei faʻamatalaga ma faʻamatalaga, Helanren. O loʻo faʻamalamalamaina ai le auala e tatau ai ona tatou aloese mai le faʻafefeteina o foliga uma i luga o le auala pe oso i faaiuga e faʻavae i luga o se fuaiupu se tasi pe a foliga mai e feteʻenaʻi ma isi fuaitau. E tatau ona i ai le fealofani. Paulo e le o se tagata pepelo, o lea e tatau ai ona tatou maua le filo tumau i ana aoaoga uma.
Ioe! Tele taimi tatou te mananaʻo ai e maua a tatou lava faʻaiuga, ae le o le Atua. Tatou te malilie ma mea ua tatou malilie i ai, ma tatou le malilie i mea tatou te lē malie i ai. O lenei mea e tupu tele pe a faitau le tala o le Feagaiga Tuai. I le ituaiga lea, e masani ona le faia e le tusitala se faʻaiuga mama. Tatou manatu, mo se faʻataʻitaʻiga, ona o le lua sipai i Jericho ua faʻasaoina ona o pepelo Raava, e mafai foʻi ona tatou pepelo a o tatou fili manaʻomia se mea mai ia tatou. Aisea tatou te mafaufau ai i lena auala? Aua e masani le manao e pepelo pe a oʻo i mafatiaga. Ou te le o fai atu o tatou... Faitau atili »
E i ai nuʻu o faʻamaoniga e se ese ai lo tatou malamalamaʻaga i tala faʻasolopito, o Deborah na matua fiafia lava sa ia faʻaali mai le lanumoana. E leai lava se isi a matou tamaitai o lo o talanoa i se tulaga maualuga ma ave tamaloloa i taua taua ma le faamanuiaga a lo tatou Tama Faalelagi. Ioe, sa i ai Miriam ae na aʻoaʻi ma faʻaalia o ia o se muimui lea na faʻamaonia ai o lona pa'ū ma e leʻi taofia o ia i se malamalama lelei. Seʻi oo i lena itu i tusitusiga paia, sa tele ina faʻaogatoa fafine ma i tulaga na latou avea... Faitau atili »
O le Kephale ulu poo le mea? O se finauga lenei na amata ile 1980s aʻo manaʻo ai le au atamamai e taʻuleleia le mataupu ia Iesu, o le avea o le Atua ma ulu. Sa ou mulimulitai i lenei mea ma le fiafia tele ma faia se suʻesuʻega tele i le mataupu. O nisi o i latou na fautuaina ma lagolagoina 'faʻamatalaga' o Dr Cervin, Berkeley ma Alvera Mickelsen, Philip B. Payne, ma Dr Gilbert Bilezikian. O le tali faʻasaga i nei faʻaiuga na siamupini e Wayne Grudem, John Piper ma isi. I le taimi lava lea e tasi, na i ai se finauga i le Anglican Communion le matafaioi a tamaitai o ni ositaulaga ma... Faitau atili »
Talofa Eleasar. Na amata ona ou fai atu se manatu, ae ua iu ane ua fai si umi mo se faamatalaga. Lenei o le fesoʻotaʻiga lea i le tali tali.
Eric, o se mea lena tala. O fea na e aumaia uma ai na mafaufauga? E fia foi taumafaiga na fai. Le mafai ona ou mafaufauina. Faʻafetai tele lava mo le faʻalauiloaina lelei o le matafaioi a tina. Sa tatau ona ou faitau pea lava pea i faʻamatalaga i le 1 Korinito e faʻafesoʻotaʻia uma le mafuaʻaga, ma ou te fiafia i lona mafuaʻaga, ae maise lava o le tele o le tusi na tali i fesili na laga, masalo, e le fale o Chloe. Ou te leʻi mafaufau iai foi, e le taʻua foʻi Barak o se Faamasino i soo se taimi. E manino lava e tele naʻu mea e fai... Faitau atili »
O se faʻafetai faʻafetai tele ia Uso Wilson mo lau faʻaaloaloga alofa i tina o loʻo i lenei 'upega tafaʻilagi e lagona le saoloto e faʻasoa atu la matou vaʻai ma le faʻamaoni! O le a ou faia na o lena! Talosia ia faʻamanuia oe lo matou Tama i taimi uma mo lau agalelei agalelei pe a maeʻa ona matou onosaʻi i le tele o seneturi… ma i le JW Organization. E foliga mai e leai se mea mai tusitusiga paia Kerisiano-Eleni o loo talanoa mai ai pe tatau ona TAGATA tagata taʻitoʻatasi e tatalo e fai ma sui o le faapotopotoga. Afai e sese i se tamaloa ona tatalo, o lona uiga e leaga se fafine... Faitau atili »
Uso Wilson, faʻafetai mo lenei tala lelei. Ou te fiafia na iu lava ina ou faaaluina le taimi e lesitala ai se teugatupe iinei ma mafai ai ona faailoa atu laʻu faafetai ia te oe ma le vaega o totoe o le nuu. I nai masina ua tuanaʻi le tele o vitio ma tala i luga o lenei 'upega tafaʻilagi na matua fesoasoani lava. E faʻatatau ia Tepora, e manaia pe faʻapefea ona faʻamamafa e le Faʻalapotopotoga lana matafaioi i lea itu o le talafaʻasolopito o Isaraelu. Ou te leʻi maitauina e leʻo tuʻuina atu ia te ia le tofi faamasino. E sili atu le leaga, pei o le aotelega o faʻamatalaga a Faamasino e foliga mai e faigata ona... Faitau atili »
Susu maia, FrankVague, ma faafetai atu mo se mafaufauga lelei ma le malamalama.
Ua leva na ou tuʻimomomoina. Lenei tusitusiga o le sili sili ona lelei ua ou faitau i luga o le mataupu. Moni lava, na fetalai Iesu o le a ia auina mai ia i tatou le Agaga O Le Upu Moni ma le Upu Moni o le a faasaʻolotoina i tatou. Lenei o loʻo ia faia. O aʻoaʻoga ma aʻoaʻoga a tagata ua puleaina tatou uma i lo tatou manuʻa. E leitioa foʻi faʻamasinoina e le Alo o le Atua! ae faʻafetai i lo tatou Tama Faalelagi & Keriso Iesu ua faʻasaʻolotoina i tatou. Faʻafetai, uso pele mo le tufaina atu o au sailiga. <3
Ua toetoe a ou le tautala. I le taimi muamua sa ou manatu o lau galuega i lenei autu patino e le o se mea sili ona manaia ia te aʻu Eric. Ae sa ou sese.
O lau sailiga e le mafaamatalaina ma e matua ofoofogia lava. Ou te faafetai mo lena mea. Ae sili atu, ou te matuai faafetai lava ina ua iu ina ou vaai i le lotogatasi i tusitusiga paia i lenei eria. E faamalosia ai loʻu alofa mo Ieova ma lana afioga. Ma o le lotogatasi e faaalia ai le alofa o Ieova ia te aʻu. Mafaamatalaina faafouina, loʻu uso. Ou te tatalo ia umi ona taofia oe e Ieova i lenei galuega.
Faʻafetai Eric mo le aumaia o lenei tusitusiga i fafo. Ou te ioe faatasi ma oe i lenei mataupu. Afai o se tuagane o loʻo taʻimua ma fesili pe "soʻo se tasi" manaʻo e tatala pe tapuni i le Tatalo, & o se tuafafine volenitia e, pe tatau ona avea lenei ma faʻafitauli. O loʻu 30 tausaga o le JW na ou talitonu ai e le mafai e fafine ona tatalo i nofoaga faitele e faʻaaoga ai mau o loʻo taʻua i luga i lau tusitusiga e pei foi o le tele o isi tapuaiga. A vaʻai i le anotusi e le mafai e se tasi ona fesoasoani e mafaufau o le vaʻai i le tino o Keriso e faia i tamaloloa ma fafine o lenei tino o le a faʻamasino agelu... Faitau atili »
Tele mafaufauga ma foliga mai itula faigaluega Eric, faʻafetai lava. Ae o laʻu fesili, aiseā e faataga ai e Ieova se manatu sese ma le sese o faaliliuga e faaauau pea ona faalauiloa i le tele o tausaga? O aʻoaʻoga o iai nei e le gata o JW ae o le tele lava o isi tapuaiga, ua avea ai fafine e foliga mai o tagata ole vasega lona lua, ma ua usitaʻia e le manaʻo o le tamaloa. O lenei mea ua mautinoa lava i aso nei o le sosaiete i aso nei ua mafua ai le toatele o fafine ona teena atoatoa le Afioga a le Atua o se tusi misogynistic mai alii. O lau suʻesuʻega ma faʻatatauga pe a vaʻaia ma mafaufau matala ma mafaufauga moni... Faitau atili »
Fesili mananaia, Gogetter. E mafai ona tatou o mamao. Aiseā na faʻatagaina ai e Ieova ona tusia tusitusiga paia i se auala e lagolagoina ai le talitonu i le Atua o le tolutasi po o seoli. E miliona ma miliona ua faʻaseseina i nei aʻoaʻoga. Aisea na ia le tusiaina ai le Tusi Paia e pei o se tulafono tulafono lea na vaʻaia uma le manino ma faʻamatalaina ina ia aveʻesea uma masalosaloga. Na fetalai Iesu: “Ou te vivii atu nei iā te oe, le Tamā e, le Alii o le lagi ma le lalolagi, ona ua e natia nei mea mai i ē popoto ma ē atamamai, ma faailoa atu i tamaiti. Ioe, le Tama e, aua... Faitau atili »
Eric E leai saʻu feeseeseaiga ma mea na e faʻasino i ai i laʻu tali atu i laʻu fesili ma ua naʻo se "momoʻe loʻu ulu" i le taimi o loʻo e manaʻo ai mo aʻu. E toʻafia tamaiti faamaoni o le Tusi Paia ma poʻo Kerisiano o maua le meaalofa ma mea e te maua ia latalata ane ai i lenei vaega o lou malamalama? Afai atonu e leʻi faʻaituau le au faʻaliliu muamua (pe pei o le au tusi WT Tusi Paia o loʻo faʻaopopo i tusitusiga paia) pe na tusia foi i latou i talitonuga faʻalelotu na tuʻuina mai talu mai le uluaʻi senituri lenei ma le tele o isi o aʻoaʻoga lē talitonuina... Faitau atili »
Gogetter, My 2 cents aoga… Mataio 7: 13,14 sau i loʻu mafaufau ma lenei talanoaga, o le a ou faʻamatalaina lata mai. Ou te talitonu e taua tele mo i tatou le manatua o faaliliuga o le Tusi Paia e na o lena, faaliliuga poʻo galuega a le tagata e masani ona i ai le faʻaituau poʻo le faʻamaoni pe a faʻatinoina a latou faʻaliliuga. O le mea lea, a vaʻai se tasi eisegetically i soʻo se mataupu, o le a latou faʻauʻuina ma le mea tonu na latou sailia. E moni lenei mea i tagata uma. Ma o lea le manaʻoga mo se exegetical iloiloina o le moni mea moni ua tatou maua i so o se taimi atofaina. Ae ui i lea, o lona uiga o la matou mausali manatu i luga o se mataupu... Faitau atili »
O le 2 Tesalonia mataupu e 2 o loʻo taʻu mai ai le mafuaʻaga ua faʻataga ai e le Atua nisi e talitonu i le mea sese ona latou te leʻi fiafia i le upu moni ae ua latou fiafia ma faia se pepelo. E mafua uma i le malosiaga o le The Man Of Lawless e tusa ma le gaioiga a Satani le tiapolo. O ai na faʻamamafaina o le a faʻaleaogaina e le Le Agaga o Le Upu Moni, lea ua susulu atu nei Keriso Iesu ia i latou e fiafia i le Upu Moni & inoino i le pepelo!
Hi Meleti,
Faafetai mo le tuʻuina atu o se isi suʻesuʻega lelei ma faʻaosofia.
Afai e te leʻi masani i lana galuega, oe ono manaʻo e faʻalogo pe faʻafefea e Lucy Peppiatt, o se tamaʻitaʻi lotu mai le Westminster Theological Center, ona finau foi mo se teteʻe atu i le 1 Korinito 11. Afai e te fiafia, e mafai ona e faʻalogo nisi o mea taua o lana auiliiliga iinei (amata i 27: 42).
Faʻafetai Vox Ratio. O le a ou siakiina.
Ua maua ni manatu mananaia: 1. 2001translation.com http://www.2001translation.com/NOTES.htm#_272 Fafine e le Faataga e Tautatala? O upu o loʻo amata i le ogatotonu o le 1 Korinito 14:33 ma e oʻo mai i le fuaiupu 35 atonu e avea ma faʻaosofia faʻaopoopo i le Tusi Paia, aua latou te fai mai: 'Ma e pei lava ona [moni] i totonu o faʻapotopotoga uma o le Au Paʻia; e tatau ona gugu fafine I le faapotopotoga. E le tatau ona faʻatagaina i latou e tautala ai. Ae (pei ona fai mai le Tulafono), e tatau ona latou usitai. Ma afai latou te mananaʻo e fia iloa se mea, ia latou fesili i a latou tane [pe a oʻo] i le fale, aua e faʻaluma i se fafine ona tautala... Faitau atili »
Ie suis marie depuis 40 ans. Ce qui a préservé mon mariage est le désir de plaire a Dieu. E le mafai ona e faʻaaloalo i le Atua. Jʻai toujours beaucoup targeté les lettres de Paul, bel exemple de rédemption, de foi et de lototele. Mais je ne comprenais pas son behaviour envers les femmes quand il leur disait de se taire. Mea aʻu faisait mal. Dʻun côté il parle de phoebé, ministre à Cenchrées; O loʻo manaʻomia e se tasi le au taʻutaʻua o le taʻavale e ala i le taʻitaʻi o le ekalesia, e aofia ai ma Paul. O le telefoni feaveaʻi a le maison?... Faitau atili »
Merci beaucoup dʻavoir ajouté cette information a la talanoaga. Jʻai pris la liberté de coller dans une traduction Google que jʻai modifiée au mieux de mes capacités. Bien que je sois Canadien, malheureusement, je nʻai jamais appris le français. Donc, voici ma réponse en anglais avec le français inclus au bas de ce commentaire. Merci dʻavoir élevé Phoebe. Quel sili atu ajout a la talanoaga. Les points relatifs a la manière dont Jesus a traité les femmes sont également très pertinents. Meleti FAʻALILIUINA O LE FAʻAMATALAGA A NICOLE Ua 40 nei tausaga talu ona ou faʻaipoipo. O le mea na faʻasaoina laʻu faʻaipoipoga o le manaʻo... Faitau atili »
Sa ou tauivi ma lenei autu mo sina taimi. O tusitusiga paia i le tulaga ulu ma le pule na foliga mai e le mafai ona faafitia. Faʻaopopo i lenei mea, na ou faʻaeteete lava i le Tusi Paʻia ina ua ou ala aʻe i le tulaga na faaseseina ai aʻu. O lau suʻesuʻega maeʻaeʻa ma mama na aumaia ai ia te aʻu meaʻai mo mafaufauga ma tatalo ou te leʻi maua ai le malosi poʻo le mautinoa e sauni ai mo aʻu. I le avea ai o se JW faʻamaoni faʻamaoni o 32 tausaga, Sa ou talitonu lava o le fealofani ma le fiafia i le ma faʻaipoipoga na mafua mai i lo ma usitaʻi i mea na ma aʻoaʻoina ai e uiga i le tulaga ulu, ma avatu uma viiga mo... Faitau atili »
Faʻafetai mo le faʻasoaina mai ia i matou, Atromitos. O le aofai o taimi na faaaoga seseina ai upu a Paulo ma faaaoga sese i le tele o seneturi ua tatau nei ona avea ma astronomical. Peitai, pei ona e fai mai, o le ata atoatoa o le Keriso na i ai iina e mulimuli ai pe a naʻo tamaloloa e fia faia.
Na e toe faʻaupuina le 1 Korinito 14:35, 36 ma faʻamatala atu o upu a Paulo e uiga i "Fafine e ao ona gūgū i totonu o aulotu… Afai latou te mananaʻo e aʻoa se mea, e tatau ona fesili i a latou tane pe a oʻo i le fale…" o le mea moni na fai mai O Paulo i le taufaifai, ma ula i le sese auala na vaʻaia ai e nisi le sao o fafine i le faʻapotopotoga. Na toeititi lava ou tagi mai le mapusaga i le vaai atu i lenei malamalamaaga saʻo o na fuaiupu. Na ou fiafia tele i lenei tusitusiga ma manaʻomia lenei faamatalaga. Faʻafetai, Uso Wilson.