“Na lofituina aʻu i popolega, ma na e faam ¯ afanafanaina ma faam ¯ afanafanaina aʻu.” - Salamo 94:19

 [Mai le ws 2/20 p.20 Aperila 27 - Me 3]

 

Mea tatou te aʻoaʻoina mai le faʻamaoni ia Hana (par.3-10)

O nei palakalafa e faʻasino i le faʻataʻitaʻiga a Hana, mulimuli ane o le tina o le perofeta o Samuelu.

O le mea e faanoanoa ai o se isi tulaga o le misia o avanoa e aʻoaʻo mai ai ia i tatou le ala e avea ai ma Kerisiano moni. Nai lo le faʻamatalaina o gaioiga a Penninah le isi faletua o le tane a Hana ma le auala e tatau ona tatou aloese ai mai le pei o Penninah, o le tusitusiga e faʻasino tonu lava i lagona o Hana. Atonu e tusa ai ma le mataupu, o se masani i tusitusiga o Le Olomatamata Suʻesuʻe i le tele o mataupu, e leai ni fautuaga e tetee ai i le faia o auala e mafua ai ona manaʻomia isi e faatoʻafilemu e Ieova. Ae, pei ona masani ai, o le tala lelei faʻalauiloa tatou tuu i luga ma tapuni e pei o le tala. O lona uiga e iai le mea e masani ai mo lenei ituaiga o tusitusiga, aua naʻo faʻailoga poʻo iʻuga e togafitia, nai lo le faʻaitiitia poʻo le faʻaitiitia o le mafuaʻaga. O le isi manatu, e le o se manatu taua, ua tatau nei ona leai se Kerisiano i lenei tulaga i lenei vaitaimi. Aisea? Aua na faamanino mai e Keriso e tatau ona tasi le avā a tane Kerisiano. O lenei e alofia vave le tele o faʻafitauli na feagai ma Hana.

O a faafitauli o Hana? Muamua, sa leai sana fanau e tusa ma le 1 Samuelu 1: 2, lea e tutusa ma fafine fetuu i fafine Isaraelu. O loʻo faʻapea lava ona faia i le tele o aganuu i aso nei. Lona lua, ma masalo o le mafuaʻaga sili na mafua ai ona faʻafitauli o ia, e faʻaopopo i le uiga masani o ana uo, ae ua ave e lona toʻalua le isi ava e faʻaopoopo ia Hana. O lona uso ava na ia vaai ia te ia o le tauvaga ma e tusa ai ma le 1 Samuelu 1: 6 “Taufaifai ia ia te ia ina ia faaitaina o ia”. O le iʻuga na maua e Hanatatou te tagi ma le 'aʻai ma avea ai “Matuā oona” i le loto. E tusa ai ma le tala ia Elekana, na alofa le tane a Hana ia te ia, ae foliga mai na ia le faia tele se mea e taofi ai le taufaifai ma faʻamaonia ai lona alofa.

Ina ua mavae ni tausaga o puapuaga i lenei auala, i le tasi asiasiga faaletausaga i le fale fetafai, sa sasaa atu e Hana ona lagona i le tatalo ia Ieova. A e ona o le mea na fai atu ai le faitaulaga sili ia te ia i le fesili atu ma suʻe po o le a lona faafitauli, na atili ai lona fiafia. Pe tusa o le 1 tausaga mulimuli ane ae fanauina Samuelu.

O a manatu o loo laga mai e le mataupu o Le Olomatamata mo i tatou e aʻoaʻo ai?

Palakalafa 6 amata i “E mafai ona toe maua lo matou filemu pe a matou finafinau i le tatalo”. Lenei e aoga, aua e pei ona taua e le Filipi 4: 6-7 pe a tatou tuu a tatou “Ole atu ina ia faailoa e le Atua” lea “Le filemu mai le Atua e silisili i manatu uma lava e leoleoina o outou loto ma mafaufau e ala ia Keriso Iesu”.

Manaia uma ma lelei. Ona see ai lea o le Parakalafa 7 i le “e ui i ona faafitauli, e masani ona alu Hana ma lona toʻalua i le tapuaiga a Ieova i Sailo ”(1 Samuelu 1: 3).  Lenei la e moni, ae ua faafia na fai lenei? Naʻo le faʻatasi i le tausaga, e tali tutusa ai ma le faʻalapotopotoga faaletausaga a le itulagi. E seasea na faia ile faʻauigaina e le Faʻapotopotoga oe faitau ma apalai, faʻalua taimi ile vaiaso! Ua na o le faʻaaogaina le avanoa e tulei ai se sapalai e i ai i fonotaga uma, e ui lava i le Co-Vid 19 virus, ma isi lava faʻafitauli ogaoga e pei o faʻanoanoa.

Ae o le palakalafa 8, o loo faaauau pea le mataupu a Le Olomatamata “E mafai ona matou toe maua le filemu pe a matou faaauau pea ona auai i sauniga a le faapotopotoga”. O fonotaga ia sina vailaʻau mo le le fiafia? E lē o le taimi e ono tupu ai, o se tasi o le sauniga a le faapotopotoga na te ita ia te oe. E tusa ai ma le tusitusiga i le auai i lesauniga e tusa lava pe o tatou popolega, tatou te tuu atu ia Ieova ma o tatou uso ma tuafafine le avanoa e faamalosia ai ma fesoasoani ia tatou toe maua le filemu o le mafaufau ma le loto. Ae e faafia ona ave e na uso ma tuafāfine le avanoa e faia ai ma faamalosiau oe? E fuafua lava i le faʻapotopotoga o loʻo e i ai, peitaʻi i le poto o le tusitala, e tatau ona e faia le faamalosiau i taimi uma, pe a fai e te manaʻomia le faʻamalosiʻau o le a manaʻomia ona e vaai i se isi mea. Na o le pau le auala e mafai ai e Ieova ona faalaeiauina oe, o le faitau lea o lana afioga. E mafai ona faia lenei mea i soʻo se mea.

Ae pei ona taua e le parakalafa 9 “Ina ua tuua le mataupu i aao o Ieova, sa le toe popolevale Hana i le popole”. O le ki, o le liliu atu lea ia Ieova i le tatalo.

Palakalafa 11-15 o loʻo aofia ai

"Mea ua tatou aʻoaʻoina mai le Aposetolo o Paulo."

O le faʻaaogaina o manatu na aʻoaʻoina mai le Aposetolo o Paulo ua toe faʻapitoa le Faʻapotopotoga. E na o le naunau o Paulo e fesoasoani i le faapotopotoga, ma taumafai e faaaoga le tausiga ma lagona o Paulo mo isi, e faatatau i le mataupu faavae o Le Olomatamata, ina ia faamalosia le pulega o le Faalapotopotoga e ala i toeaina.

Palakalafa 16-19 o loʻo aofia ai

O mea ua tatou aʻoaʻoina mai le tupu o Tavita

I lenei vaega, le palakalafa 17 e faaulutalaina “Tatalo mo le faamagaloga ” ma tagi “Ia e faailoa atu lau agasala ia Ieova i le tatalo. O le ae amata lagonaina se mapusaga mai le popolega e mafua mai i se loto fuatiaifo mama.

E faaauau pea “Ae afai e te manaʻo e toe faʻafou le lua faigauo ma Ieova, ua tatau la ona e faia ni mea se tele nai lo le tatalo” e tusa ma le Faalapotopotoga. Peitai, e tusa ai ma le Galuega 3:19 e tatau ona e salamo a o faitauina “O le mea lea, ia salam ¯ o ma liliu ese ina ia soloiesea au agasala, ina ia oo mai i tausaga o Ieova e faafouina ai.”

Ae peitai o le palakalafa 18 ua faaulutalaina “Talia aʻoaʻiga ” tagi "Kafai ne fai ne tatou se agasala matagā, e ‵ tau o faipati tatou ki tino kolā ne ‵ tofi aka ne Ieova ke tausi ne ia tatou. (Jaloʻu 5:14, 15)".

E tele manatu e manaʻomia ai talanoaga iinei.

  1. “Agasala matuia” - E mafai ona tatou fesili faʻapefea o le a le agasala matuiā? Pe o le faamatalaga a le Faalapotopotoga, lea e tutusa le tele o Molimau ma le faauigaga a le Atua, ae e masani ona fesuisuiai i nisi taimi, poʻo le uiga o le Tusi Paia? Mo se faʻataʻitaʻiga, mafaufau i le fuaitau "liliuese" e masani ona faʻaogaina e le Faʻalapotopotoga. E oʻo lava i le NWT Reference Edition o lea upu e naʻo le 13 taimi na faʻaalia ai i tusitusiga Eperu, ma ua le atoa ai mai Tusitusiga Kerisiano Eleni. A faʻapea o le amataga o lenei upu o le Eleni, ona iai lea o se faʻavae manino mo le finau e le tatau ona faʻaaogaina foi i Tusitusiga Eperu (Feagaiga Tuai). E oo lava i le "liliuese" na o le faʻaalu ona faʻaalia i le Feagaiga Fou i le NWT (vaʻai 2 Tesalonia 2: 3 ma le Galuega 21:21). O lea, e faʻavae e mafai e le Faʻalapotopotoga ona faʻatauaina i latou e le ioe ma ana aʻoaʻoga “Tagata liliuese” ma "Maʻi mafaufau"?
  2. “I latou ua tofia e Ieova e leoleo i tatou” - Se a te fakamaoniga me e ‵ tofi aka ne Ieova so se tino e pelā me ne tausi mamoe, i te senitenali muamua io me maise i aso nei? Na taʻua Paulo ma Panapa o le tofiaina “toeaiina mo i latou i faapotopotoga taitasi”(Galuega 14:23). O lea la, o Paulo ma Panapa, o isi alii, na tofia tagata matutua i uluai faapotopotoga Kerisiano, e le o Ieova.
  3. Galuega 20:28 e naʻo le pau lea o le faʻavae na mafai ai ona manatu i le Faʻalapotopotoga, ma o iina ia toeaina e leoleo le lafu, latou te tausia, ae leʻo avea ma faamasino i le lafu. O anafea na o atu ai mamoe ma faʻaali a latou amioga valea i le leoleo mamoe? Ae afai e vaai le leoleo mamoe i se mamoe ua alu, ma alu ma le agalelei ma le faʻaeteete ia fesoasoani ia te ia mai faʻafitauli. Na te le faasalaina mamoe.
  4. “Iakopo 5: 14-15” e sese le faauigaina o loʻo faʻamauina e le aʻafiaga o loʻo mulimuli mai i le palakalafa 20 e uiga i le faʻaalia o se tasi agasala i toeaiina. Iakopo 5: 14-15 ma o lona talaʻaga "O i ai se tasi e maʻi ia te oe? Ia valaau atu i toeaina o le faapotopotoga ia te ia, ma tuu atu ia i latou e tatalo mo ia, ma faaaoga le suauu ia te ia i le suafa o Ieova. 15A o le tatalo o le faatuatua o le a toe faaleleia ai le tagata mamai, ma o le a toe faatūina o ia e Ieova. Ma foi, afai na ia faia agasala, e faamagaloina o ia.

16 O le mea lea, ia faʻaali faʻaali au agasala i le tasi ma tatalo mo le tasi, ina ia e faʻamaloloina. E aoga tele le tatalo faatauanau a le tagata amiotonu".

Faʻamanatu: o le valaʻauina o toeaiina o le faʻapotopotoga e le faatatau i maʻi faaleagaga. E faatatau i maʻi faaletino. Faapapa ma masusuina i le suauu o se masani masani togafitiga muamua seneturi mo le tele o maʻi. “Foi, afai na ia faia agasala, e faamagaloina ia” E faʻaopoopoina se isi vaega, o se oloa a toeaiina o loʻo tatalo mo e mamaʻi.

  1. O ai e tatau ona taʻutaʻu atu a tatou agasala faʻamaoni tele foi? E mautinoa lava, e le o faapea mai le Tusi Paia, tatou te taʻutaʻu atu faalilolilo i se komiti faalilolilo e toatolu. Ae o le Iakopo 3:5 o loʻo taʻuina mai e faia ia mea io tatou uso Kerisiano, ma aisea? Ina ia latou tatalo mo i tatou a o tatou tatalo mo i latou, ma i le faʻaaogaina foi. Ave faʻataʻitaʻiga, o se tasi e i ai se faʻafitauli i le inu 'ava malosi ma soona inu ona o lona iʻuga. I le taʻutaʻu atu i isi, latou te ono maua se fesoasoani. Muamua, e ala i le faia e o latou uso Kerisiano le manatuaina e aua le fautuaina latou e inu ava malosi pe faauma a latou meainu pe a fai ua lava le latou. E faʻapea foi ona latou faʻamanatu i le uso kerisiano ua ia lava le 'ava i inu, aua na te le o iloa le tele o lona taumafaina.

iʻuga

A itiiti e mafai ona tatou malilie faʻatasi ma le palakalafa mulimuli ma faʻamamafa i ai nai lo le mea na muamua atu.

“Pe a iai ni ou mafaufauga popole, aua neʻi faatuai e sailia le fesoasoani a Ieova. Suesue ma le maelega le Tusi Paia. ”

“Ia tuu atu ia [lou Tama oi le lagi] e tauave au avega, ae maise lava mea e le tau puleaina ai”. Ona mafai lea ona tatou pei o le faisalamo na pese “A lofituina aʻu i popolega, sa e faamafanafanaina ma faatoafilemu aʻu. ” (Salamo 94:19).

 

Tadua

Mataupu a Tadua.
    11
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x