“Se a te mea e taofi ei au mai te papatiso?” —Galuega 8:36

 [Mai le ws 03/20 p.2 Me 04 - Me 10]

 

Palakalafa 1: “E te manao e papatiso o se soo o Keriso! O le alofa ma le talisapaia na unaʻia ai le toatele e faia lena filifiliga. ”

O se matua talafeagai lenei faʻamatalaga. Talisapaia ma Alofa e tatau ona avea ma aga faʻamalosi tino e faʻaosofia ai oe e faia lena filifiliga.

Ona faʻamalosia ai lea o tatou e le tusitala e mafaufau i le faʻataʻitaʻiga a le aloaʻia na tautua le tupu tamaʻitaʻi o Etiopia.

Mo sina taimi e te laa ai i tua ma taumafai e manatua le mea na faaosofia ai oe e papatiso.

Masalo na e lagonaina foi se lagona o le alofa ma le talisapaia mo mea na e aoaoina. Peitai, e lē moni ea mo se anoanoai o tagata i totonu o Kalaiesetete ma i totonu o Molimau a Ieova, atonu na faia foi se sao o aiga, aiga, faauoga ma isi omiga faaagafesootai?

O le faʻamatalaga i lenei vaiaso i le tusitusiga ua fai mai ai mea nei:

“O nisi e alolofa iā Ieova, e latou te lē mautinoa pe a latou sauni e papatiso o se tasi o ana Molimau. Afai e te manatu faapena, o le a fesoasoani lenei tusitusiga ia e iloiloina nisi o mea aoga e mafai ona e faia e taitai atu ai oe i le papatisoga. ”

O a autu autu o le a iloiloina i lenei tusitusiga?

  • Aʻoaʻo e uiga ia Ieova e ala i lana foafoaga.
  • Aʻoaʻo e talisapaia le Afioga a le Atua le Tusi Paia.
  • Aʻoaʻo ia alofa ia Iesu, ma o le a tupu tele lou alofa mo Ieova.
  • Aoao e alofa i le aiga o Ieova
  • Aʻoaʻo e talisapaia ma faatatauina tapulaa a Ieova.
  • Aʻoaʻo ia alofa ma lagolago le faalapotopotoga a Ieova
  • Fesoasoani i isi ia aʻoaʻo e alolofa ia Ieova.

Ia faʻatumauina le mafaufau matala, seʻi o tatou vaʻai i mea tatou te aʻoaʻoina mai le mataupu o lenei vaiaso e uiga i le alofa ma le agaga talisapaia o loʻo tatou papatiso.

Seʻi o tatou fuaina le fautuaga ua aumaia i totonu o le tusitusiga e faasaga i le faʻataʻitaʻiga a le tagata Aitiope ofisa.

O le tala o loʻo i le Galuega 8. O le a tatou iloiloina uma le fuaiupu mai le fuaiupu 26 - 40, ina ia maua ai le faʻatonuga:

"26 Na faʻapea loa le agelu a le Aliʻi ia Filipo, "Tulai ia ma alu i le itu i saute i le ala e alu ifo mai Ierusalema i Kasa." Lenei toafa toafa. 27 Ma sa ia tu i luga ma alu loa. Ma sa i ai le Aitiope, le eunuka, o le faʻamasino o Candace, masiofo o le Aitiope, o le na pule i ana oa uma. Na sau i Ierusalema e tapuaʻi ai 28 na foi, ua nofo i lona kariota, ma sa ia faitau i le perofeta o Isaia. 29 Ma 'ua fetalai mai le Agaga ia Filipo, "Alu ia oe, ma e faʻatasi ma lenei kariota." 30 O lea na tamoʻe atu ai Filipo ia te ia ma faalogo ia te ia le faitauina o Isaia le perofeta ma fesili, "O e malamalama i mea o e faitauina?" 31 Ma sa ia fai mai, "E mafai faapefea ona ou, vagana o se tasi taitaiina au?" Ma na ia valaauliaina Filipo e sau e nofo ma ia. 32 O lenei o le faitauga o le Mau sa ia faitauina o lenei:

“Pei o le mamoe na taʻitaʻiina o ia i le fasiga ma pei o le tamai mamoe, i luma o lē e sele lona sele lona fulufulu, o lea ua ia le tautala ai. 33 I lona faalumaina faʻamasino aveʻesea ia. O ai e mafai ona faamatalaina lona tupuʻaga? Mo lona ola ua aveesea mai le lalolagi. "

34Ona tali atu lea o le eunuka ia Filipo, "Pe faʻapefea, ou te fesili atu ia te oe, fai mai le perofeta i lenei mea, e uiga ia te ia poʻo se isi tagata?" 35Ona tatalaina lea e Filipo lona gutu, ma amata atu i lenei Mau ua ia taʻu atu ai ia te ia le tala lelei e uiga ia Iesu. 36A o latou agai i le ala na latou o mai i ni vai, ma le eunuch fai mai, “Vaai, iinei o vai! O le a le mea ua taofia ai aʻu mai le papatisoina? ” 38Ma sa ia faatonuina le kariota e taofi, ma sa latou o uma ifo i lalo i le vai, Filipo ma le eunuka, ma sa ia papatisoina o ia. 39Ma ina ua latou o aʻe i luga o le vai, ona ave ese lea e le Agaga o le Alii Filipo, ma e lei toe vaai le eunuka ia te ia, ma alu i lona ala ma le fiafia. 40A o Filipo na maua o ia i Azotus, ma ina ua ia ui ane, sa ia folafola atu le tala lelei i taulaga uma, seʻia oʻo mai i Kaisareia. - Galuega 8: 26 - 40) Faʻafanua Peretania

Ae tatou te leʻi faaauauina le toe iloiloga ia tatou faaalu sina taimi e manatunatu ai i mau ua siiina mai;

  • Na faaali se agelu ia Phillip ma faatonuina o ia e alu i le itu i saute: O se faatonuga paia lea. O le faasinomaga i le “agelu a le Alii” faailoa mai ai e foliga mai na faamaonia e Iesu Keriso.
  • Atonu o le Eunuka Aitiope o se Iutaia poo se lotu Iutaia ae e leai se faamaoniga sa ia faaalu le taimi e fegalegaleai ai ma Kerisiano
  • Muamua na le malamalama atoatoa i upu a Isaia lea na faamatala e Phillip ia te ia ma pe faapefea ona latou faatatau ia Iesu
  • Ona alu ai lea o le Eunuch e papatiso i le aso lava e tasi:
    • E leai se vaitaimi moomia e faʻamaonia ai
    • Na te leʻi tau talaʻi atu pe faamalamalama ona talitonuga i se tasi
    • E leai se sauniga aloaia po o se fonotaga e manaʻomia mo ia e papatiso ai
    • E leai se faʻamaoniga na manaʻomia e ia suʻesuʻe atili ai ia Phillip ma faʻatumu se seti o ituaiga mea
    • Leai se faʻamaoniga na tatau ona ia taliina le tele o fesili na fesiligia e Phillip
    • Na amata ona ia talaʻi atu i isi ina ua uma ona papatiso ae leʻo muamua
    • E leʻi faʻatonuina e Phillip ia auai i se faʻalapotopotoga faʻapitoa poʻo ua aloaia foi se tino e taua o le "The Governing Body"

O upu i le parakalafa 2 e moni e moni pe a fai mai: “Ae aisea na alu ai le taʻitaʻi i Ierusalema? Aua ua uma ona ia atiaʻe le alofa mo Ieova. Faʻafefea ona tatou iloa? Na faatoa leva ona ia tapuai ia Ieova i Ierusalema. "

E le o faʻalauteleina e le tusitala lona uiga i le "lona uiga"tapuai ia Ieova i Ierusalema”. Afai e tapuaʻi o ia e tusa ai ma tu masani a Iutaia (e masalo o le tulaga lea na te leʻi oʻo mai e talisapaia atoatoa e faapea o upu i le Isaia faasino ia Iesu) ona avea lea o se ituaiga le aoga le tapuai ona ua teena e Iesu le lotu Iutaia.

E manino mai la o le a le manatu se tasi o le au Faresaio ma tagata Iutaia sa i Ierusalema ma teena Iesu ua “uma ona latou atiaʻeina se alofa mo Ieova”. Atonu e mafai ona tatou manatu sa ia atiaeina se alofa mo Ieova, e faavae i le mea moni e faapea na faatonu e le agelu ia Phillip e alu ia te ia, ma e faavae foi i lona manao vave ia papatiso ina ua ia malamalama atili i tusitusiga paia. E manino lava, e tatau ona vaai le agelu se mea manaʻo i lenei tagata.

Palakalafa 3 fai mai mea nei:

“O le alofa mo Ieova e mafai ai ona faaosofia oe e te papatiso. A o le alofa, atonu e taofia ai foi oe mai le faia o lea mea. Faʻafefea? Matau na o ni faʻataʻitaʻiga. Atonu e te alofa tele i lou aiga ma uo le talitonu, ma e te popole foi afai e te papatiso, latou te feita ia te oe ”

E toatele ua teena e o latou aiga ona ua latou lagolagoina mea ua latou talitonu e moni. O fegalegaleaiga faaleaiga ma uo e masani ona faigata ai ona faia ni laasaga malosi.

O lenei vasega e aoga foi i Molimau a Ieova. A e faailoa manino atu lou finagalo faatatau i aʻoaʻoga a le Tusi Paia e masani ai Molimau a Ieova, o i latou la na muamua le lafoaia oe ma lafoai oe.

O Le Pusa "O Le a O Loo I Lou Loto? ” E aoga le mafaufauina pe a faʻamatalaina e le tusitala le mea o loʻo faʻatusa e ituaiga eseese o eleele i le Luka 8

O le faataoto lenei i le lulu saito o loo maua i le Luka 8 mai le fuaiupu 4:

4Ma 'ua faʻapotopotoina le motu o tagata e toʻatele,' ona fetalai atu ai lea o ia i le tala faʻatusa, 5"Sa alu atu le lulu saito e lulu lana fatu. Ma ao ia lūlūina, o nisi na pa'ū i luga o le ala ma sa solia i lalo o vae, ma 'ai e manu felelei. 6Ma o nisi na pa'ū i luga o le papa, ma aʻo tuputupu ae, ua mamae, ona e leai se susu. 7'Ua paʻu'ū nisi i vao tuitui,' ona tutupu aʻe ai lea o vao talatala, ma faʻatau ai. 8Ma o nisi na paʻu'ū i le eleele lelei ma ola aʻe ma fua mai selau. ” A o ia tautala atu i nei mea, na ia valaau mai, “O le ua i ai taliga e faalogo ai, faalogo mai ia.” - (Luka 8: 4-8)  Faʻafanua Peretania

Le uiga o le fatu: “Ma o le faataoto o lenei: O le fatu o le afioga a le Atua. (Luka 8: 4-8)  Faʻafanua Peretania

Solia le Eleele

Le Olomatamata: “E laʻitiiti lava taimi e sauniuni ai lenei tagata mo lana suʻesuʻega faale-Tusi Paia. E masani ona faaleaogaina ana suʻesuʻega faale-Tusi Paia pe na te le faia ni fonotaga ona e pisi i le faia o isi mea. ”

Iesu i le Luka 8:12: “O e na i luga o le ala, oi latou na na faalogo; ona sau lea o le tiapolo ma aveʻesea le upu mai o latou loto, ina neʻi latou talitonu ma faʻasaoina. ”

Eleele malo

Le Olomatamata: “O lenei tagata ua faʻatagaina le faʻamalosi poʻo le teteʻe mai lana tupulaga poʻo le aiga e taofia o ia mai le usitaʻi ia Ieova ma ola e tusa ma ana tapulaa. ”

Iesu i le Luka 8:13: “Ma o i luga o le papa o latou na, pe a latou faʻalogo i le upu, taliaina ma le fiafia. Ae o nei mea e leai ni aa; latou te talitonu mo sina taimi, ma i le taimi o suʻega paʻu ese. ”

Eleele ma laau talatala

Le Olomatamata: “E fiafia lenei tagata i mea na ia aʻoaʻoina e uiga ia Ieova, ae na ia lagona o le i ai o tupe ma meatotino o le a ia maua ai le fiafia ma le saogalemu. E tele taimi na te misia ai ana lava suʻesuʻega faale-Tusi Paia ona o loʻo galue pe o faʻafiafia i nisi ituaiga o faʻafiafiaga. ”

Iesu i le Luka 8:14: “Aʻo le mea ua paʻu i vaotuitui, o latou ia e faalogo, ae a o latou agaʻi atu ua afaina i le popole ma le oa ma le fiafiaga o le olaga, ma ua le fua o latou fua. "

Eleele lelei

Le Olomatamata: “O lenei tagata e masani ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia ma taumafai e faʻaaoga le mea na ia aʻoaʻoina. O lana faamuamua i le olaga o le faafiafia a Ieova. E ui i puapuaga ma teteega, ae na ia taumafai pea e taʻu atu i isi mea o loo ia iloa e uiga iā Ieova. ”

Iesu i le Luka 8:15: “A o le mea lena i le eleele lelei, o latou ia na, faʻalogo i le upu, ia taofi mau i le faʻamaoni ma le loto lelei, ma fua mai i le onosaʻi.

Suafa-tusi

Luka 8: 16                   “E leai se tasi na te tutuina se moli ma ufiufi i se fagu pe tuu i lalo o le moega. Nai lo lena, na te setiina le moli moli, ina ia mafai ei latou e ulufale mai ona mafai ona iloa le malamalama. "

Roma 2: 7               “Ia i latou e filiga i le faia o le lelei saili le mamalu, mamalu, ma le tino ola pea, o le a Ia aumaia le ola e faavavau.”

Luka 6:45 “O le tagata lelei mai le oa lelei o lona loto na te aumaia mea lelei; o le tagata leaga foi ua au mai i mea leaga a lona loto, ua au mai mea leaga; aua o le tele o le loto, e tautala ai lona fofoga ”

E manino fuaiupu ma faʻamatalaina latou. Talu ai e le o aumaia e Iesu nisi faʻamatalaga e uiga i ituaiga 'eseʻese o eleele, e le mafai ona faʻaopopo tatou lava faʻauiga i nei upu. Ole fefaasinoai i le fuaiupu 15 ua aumaia ai ia i tatou se manatu o le autū o Iesu faʻataʻitaʻiga. Aemaise lava, pe a faatatau i le Luka 6:45 tatou te vaʻai o le mea sa taulaʻi lava i le mea moni o le eleele lelei e faasino ia i latou e lelei loto ma o le mea lena e faʻatagaina le afioga a le Atua e fua mai ai totonu o latou.

O le taumafaiga a le tusitala e faʻaopopo lona faʻauigaina ua toe avea foʻi ma auala e faʻalautele ai mafaufauga o le tagata faitau i mafaufauga e tusa ai ma le aʻoaʻoga o le JW Mo se faataitaiga, o le faasinomaga i le “E ui i puapuaga ma teteega, ae na ia taumafai pea e taʻu atu i isi mea o loo ia iloa e uiga iā Ieova. ” o le isi auala e faʻamalosia ai Molimau e faʻaalu o latou taimi e talaʻi ai mo le Faʻalapotopotoga.

O LE ALOFA LELEI E TELE

Palakalafa 4 fai mai: "A e alofa ia Ieova nai lo isi mea uma, e te le tuua se mea po o se tasi e taofia oe mai le auauna atu ia te ia ” Lenei e tatau ona moni e tusa lava pe o le Faʻalapotopotoga e avea ma pa'ū i la tatou tapuaiga. Peitai, Afai e te faailoa atu o latou le taofi i le tele o mataupu e faatatau i le JW aoaoga faavae, oe e ono avea ma se tagata liliuese.

Ua taʻu mai e le Parakalafa 5 ia i tatou i palakalafa o loʻo sosoʻo mai o le a tatou aʻoaʻoina ai le auala tatou te mafaia ai “alofa ia Ieova ma o tatou loto atoa, agaga, mafaufau, ma le malosi atoa ” e pei ona faʻatonu e Iesu i le Mareko 12:30.

Aʻoaʻo e uiga ia Ieova e ala i lana foafoaga -o le manatu autu i le palakalafa 6 e faapea a o tatou manatunatu i le foafoaga, o le a faalolotoina ai lo tatou faaaloalo mo Ieova. E moni lea.

Palakalafa 7 i se taumafaiga e faʻailoa lagona e faapea e manatu mamafa mai Ieova ia i latou, na taʻua e le tusitala mea nei:  O le mea moni, o le mafuaaga o loo e suʻesuʻe ai nei i le Tusi Paia, e pei ona fetalai mai Ieova, “Ua ou tosina mai oe.” (Iere. 31: 3) E ui e leai se finauga e manatu alofa Ieova i ana auauna, pe e iai ni faamaoniga e na o ē e suesueina le Tusi Paia ma Molimau a Ieova e tosina mai e Ieova? E fetaui ea lenei mea mo i latou e le o ni Molimau?

O ai o lo o faatatau i ai upu a Ieremia?

"O ona po ia, taʻutino ai le ALII, o aʻu o le Atua o aiga uma o Isaraelu, e fai foi aʻu moʻu nuu." O loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI: O tagata o le nuʻuo le pelu e alofagia i latou i le vao; Ou te sau e avatu le malologa mo Isaraelu. ” Na faaali mai le ALII ia i matou i aso ua tuanaʻi, ma fetalai mai: "Na ou alofa atu ia te oe i le alofa tumau-faavavau; Ua ou tosina atu oe i le agalelei tumau. (Ieremia 31: 1-3)  Faʻafanua Peretania

E manino lava o le mau e na o tagata Isaraelu. E leʻi faaali mai le Alii i Kerisiano i aso nei po o Molimau a Ieova mo lena mea moni. Soo se tagi o nei upu e faatatau i se vaega o tagata i aso nei, o le faaaoga sese lea o le mau e mafua ai ona talitonu le tagata faitau o le suesue ma Molimau a Ieova o se vaega o se valaauga paia.

Palakalafa 8 o loʻo iai se fautuaga lelei e mafai ona faʻaaogaina. Faalatalata atu ia Ieova e ala i le talanoa ia te ia i le Tatalo. Maua le poto ma le malamalama i ona ala e ala i le suʻesuʻeina o lana Upu, le Tusi Paia.

Palakalafa 9 fai mai “Na o le Tusi Paia lava e iai le mea moni e uiga iā Ieova ma lona finagalo mo oe.”  Toe o se faamatalaga malosi. Aisea la e te ono fesili ai, pe e faaauau pea ona fai mai Molimau e na oi latou lava i le “Upu Moni”? Aise ¯ a ua faapea mai ai le Vaega Pule o latou o sui filifilia a le Atua i le lalolagi? O fea le faʻamaoniga mai le Tusi Paʻia e mafai ona latou faʻauigaina ma suia faʻauiga o upu i le Tusi Paia pe a o latou "malamalama atili"? O le tele o molimau e le taitai fai mai o loo fetalai saʻo e Ieova i le Vaega Pule, peitaʻi, e ala i ni faamatalaga le mautonu latou te mafai ai ona fai mai ua i ai latou i latou monopoli i faaaliga ma le faauigaina e faatatau i le Tusi Paia ma mea tutupu i le lalolagi.

E faʻapefea lava ona le faʻatupuina lenei fesili i loʻu mafaufau mo nei tausaga uma, o se mea e ofo ai. Faʻafefea tonu ona aoga lenei faʻaaliga paia? Leai se tasi i le tulaga ma faila Molimau e iai se manatu. O le mea e te ono faʻalogo i ai o le fesiligia o lenei mea e tupu e tutusa ma le taufaaleaga i mata o le Faʻalapotopotoga.

Palakalafa 10 mulimuli ane o loo taʻua Iesu Keriso o se isi mafuaaga aisea e tatau ai ona tatou faitauina le Tusi Paia. Peitaʻi, o Iesu lava le faavae e faavae faʻatatau ai le papatisoga mo Kerisiano.

Palakalafa 11 'Aʻoaʻo ia alofa iā Iesu, ma o le a tupu tele lou alofa iā Ieova. Aisea? Aua e atagia lelei lava e Iesu uiga o lona Tama O le tele o mea e te aʻoaʻoina e uiga ia Iesu, o le lelei foʻi o lou malamalama ma le talisapaia o Ieova. " Atonu o se isi mafuaaga sili lea e avea ai Iesu ma taulaiga o lenei talanoaga. E leai se isi faaaʻoaʻoga sili o le uiga o le Alofa o le Atua na i lo Iesu na usitai e oo lava i le oti e faataunuu le finagalo o Ieova. Na sili atu ona atagia mai e Iesu uiga o Ieova nai lo se isi lava tagata na soifua mai i le lalolagi (Kolose 1:15). O le faafitauli tele o le Faalapotopotoga e taulai i le taumafai e aʻoaʻo i tatou ia alolofa ia Ieova, ae le o Iesu Keriso, o le faataitaiga sili ua tatou maua i le auala e faia ai lena mea.

Palakalafa 13 “Aʻoaʻo e alofa i le aiga o Ieova. Atonu e le malamalama lou aiga lē talitonu ma muamua uo, pe aisea e te manaʻo ai e tuuina atu oe ia Ieova. Latou te ono tetee foi ia te oe. O le a fesoasoani Ieova ia te oe i le sauniaina o se aiga faaleagaga. Afai e te latalata i lena aiga faaleagaga, o le a e mauaina le alofa ma le lagolago oe manaʻomia. ”  Toe o le isi fesili e tatau ona fesili ai se tasi pe o le a le tulaga na o latou “aiga lē talitonu ”. Mafai ona latou talitonu ia Keriso ma atonu latou te auai i seisi tapuaiga ma o lea e i ai se eseʻesega i aʻoaʻoga nai lo mataupu faavae faatusitusiga paia? O a a latou mafuaʻaga e tetee ai ia te oe? Mata o la latou mafuaʻaga ona o le masani ai o JW e le faʻamalosia i isi lotu lotu?

A fai mai le tusitala, aʻoaʻo ia alofa i le "aiga o Ieova" o le a latou uiga o le aʻoaʻo ia alofa "Ieova [Molimau]”[Lototele i tatou].

Palakalafa 15 toe faʻamalosia le tulaga o le Faʻalapotopotoga i le avea ma fofoga fetalai a le Atua e ala i le faapea mai "O nisi taimi, e te ono faigata ona iloa le auala e faatatau ai mataupu silisili o le Tusi Paia o loo e aʻoaʻoina. O le pogai lea ua faaaogā ai e Ieova lana faalapotopotoga e maua oe i mea faale-Tusi Paia e mafai ona fesoasoani iā ​​te oe e iloa ai le saʻo mai le sese. ”  O fea o iai le lagolago mo sea faʻamatalaga? O fea le faʻamaoniga e faʻaaogaina ai e Ieova le tasi Faʻalapotopotoga poʻo se faʻalapotopotoga mo lena mataupu? E mafai e molimau a Ieova ona faia se auiliiliga o vaega lotu uma, o latou talitonuga, ma tuputupu aʻe agaʻi ina ia mafai ai ona latou faia lenei mea ma le mautinoa? O le tali faigofie e leai! E faʻatapulaʻaina talanoaga a isi molimau ma isi lotu vagana ai pe a latou taumafai e faʻaliliu tagata na i JW ma e le o auai pe faʻalogo foi i ni talanoaga ma sauniga lotu e le o ni Molimau.

Palakalafa 16 fai mai "Aʻoaʻo ia alofa ma lagolago le faalapotopotoga a Ieova Ua faamaopoopo e Ieova ona tagata i faapotopotoga; lona Alo, o Iesu, o le ulu o latou uma. (Efe. 1:22; 5:23) Ua tofia e Iesu se vaega toaitiiti o tane faauuina e taʻimua i le faamaopoopoina o le galuega ua ia manaʻo e fai i aso nei. Na taʻua e Iesu lenei vaega o tagata o le “pologa faamaoni ma le faautauta,” ma latou manatu mamafa i la latou matafaioi e fafaga ma puipuia oe faaleagaga. (Mata. 24: 45-47) ”.

I le ma le isi mau faamatalaga, e tatau ona tatou vaai faalemafaufau ia o lo o nofo mai Ieova ma faufau tagata i ni faapotopotoga laiti? E leʻi manatu se tasi e mafai e le Pule Sili o se kamupani ona faamaopoopo tagata faigaluega ia latou lava 'au, ae e manaʻo le tusitala, matou te talitonu o loo pisi Ieova e filifili pe toafia tagata lolomitusi e tatau ona iai i se faapotopotoga. Ae o loo iai se isi mafuaaga, o le taumafai e faatoʻilalo se eseʻesega ona o le tuufaatasiga o faapotopotoga i le lalolagi atoa, ina ia mafai ona faatau ese atu fale o le Malo.

E leai se tasi o mau ua taʻua e lagolagoina nei mau. Mo se faʻalautelega talanoaga i le Mataio 24 faʻasino i tala nei:

https://beroeans.net/2013/07/01/identifying-the-faithful-slave-part-1/

https://beroeans.net/2013/07/26/identifying-the-faithful-slave-part-2/

https://beroeans.net/2013/08/12/identifying-the-faithful-slave-part-3/

https://beroeans.net/2013/08/31/identifying-the-faithful-slave-part-4/

iʻuga

Atonu e pei o aʻu ile taimi lea atonu ua galo ia te oe le autu o lenei Olomatamata tusiga O le alofa ma le faʻafetai ua tosina ai le Papatisoga. E mafai ona faamagaloina oe mo le faia. Laititi i le tusitusiga e faatatau moni i Papatisoga. I le va o talanoaga e uiga i le fausiaina o le alofa ia Ieova e ala i le natura, tatalo, ma le Tusi Paia ma toe mafaufau ia Iesu, e matua leai se mea o taʻua i le papatisoga vagana ai mo le Eunuka i le amataga o le talanoaga. O le mataupu o sosoo mai o le a faʻatatau i le tasi ua sauni mo le Papatisoga. O le a tatou iloiloina lena mataupu ona talanoaina lea o manatu mai le Tusi Paia e uiga i lenei mataupu taua.

21
0
E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
()
x