Toe fetaui le Mesia Valoaga o le Tanielu 9: 24-27 ma Secular History

Faʻafitauli ua faʻailoaina ma masani malamalamaaga

faʻatomuaga

O le fuaitau o mau i le Tanielu 9: 24-27 o loʻo iai se valoaga e uiga i le taimi tonu o le afio mai o le Mesia. O Iesu o le Mesia na folafolaina, o le faʻavae autu o le faʻatuatua ma le malamalama mo Kerisiano. O le talitonuga foi lea o le tusitala.

Ae na e suʻesuʻeina lava le faavae e te talitonu ai, o Iesu o le Mesia na folafola mai? E le i faia e le tusitala le tulaga ogaoga. E tele, tele, faʻauiga e uiga i aso ma mea na tutupu e fesoʻotaʻi ma lenei valoʻaga. E le mafai ona moni uma. O lea la, talu ai o se faʻavae autu ma taua taua, e taua tele le taumafai e faʻamanino mai le malamalamaaga.

Peitaʻi, sa tatau ona faʻailoa i le amataga ona o mea nei na tutupu i le va o le 2,000 ma le 2,500 tausaga talu ai, e faigata le 100% mautinoa e uiga i soʻo se malamalama. E le gata i lea, tatou te manaʻomia e manatua pe a fai e leai se faʻamaoniga mautinoa ua avanoa, ona leai lea o se manaʻoga mo le faʻatuatua. Peitai, e le tatau ona taofia i tatou mai le taumafai e maua se malamalama manino e uiga i le auala tatou te mautinoa ai o Iesu o le Mesia na folafolaina.

Manaia le Eperu 11: 3 o loʻo faamanatu mai e le aposetolo o Paulo ia i tatou “O le faʻatuatua tatou te iloa ai ia faʻatulaga le faʻatulagaga o mea i le afioga a le Atua, o le mea lea ua vaʻaia ua oʻo mai i mea e le foliga mai”. O loʻo tumau lava i aso nei. O le mea moni lava na sosolo ma onosaʻi le faa-Kerisiano, e ui i le tele o sauaga i le tele o seneturi, o se faamaoniga o le faatuatua o tagata i le afioga a le Atua. I le faʻaopopo atu i lenei, o le mea moni o le faʻaKerisiano e mafai lava ona matua suia olaga o tagata mo le sili atu, fesoasoani ia tatou iloa mea “Vaaia” e iai “Ia outou o ese mai mea na” le mafai ona faʻamaonia pe vaaia nei (“Aua e te faʻaali"). Masalo o se faiga lelei e mulimuli ai o le faʻavae o faʻaaogaina i tele o faiga o Tulafono. O le faiga faavae e tatau i se tasi ona faʻamasino e faʻavae i luga o le mataupu ma mea moni ua faʻamaonia i tua atu o se masalosalo talafeagai. E faapena foi, i talaʻaga anamua, e mafai foi ona tatou mauaina ni mea e faamaonia ai, o Iesu o le Mesia na folafola mai, e le taumate. E ui i lea, e lē tatau ona taofia ai tatou mai le suʻesuʻeina o se tagi, poo le taumafai foi e malamalama atili i se faʻamatalaga a le Tusi Paia.

O mea o sosoʻo ai, o iʻuga o suʻesuʻega a le tusitala, e aunoa ma se isi mea e faia e ese mai le taumafai e faʻamautinoa pe o le malamalamaaga na iloa e le tusitala mai lona talavou e moni lava o le mea moni o le mataupu. Afai e leai, o le a taumafai le tusitala e faʻamanino mea, ma tala atu o se masalosalo talafeagai pe a mafai. Na manaʻo le tusitala e mautinoa ia tulaga muamua le Tusi Paia i le faʻaaogaina o le Exegesis[I] nai lo le taumafai e faʻafetaui i se soʻo se faʻalapotopotoga poʻo ni lotu e taliaina faʻaigoa o Eisegesis.[Ii] I lenei mea, na amata ai e le tusitala le taulaʻi atu i le mauaina o le malamalama lelei i le Nofoaga o Tusi e aumaia ia i tatou. O le mafuaʻaga o le taumafai lea e faʻafesoʻotaʻi mataupu ua iloa ma ia mautinoa le amataga ma le iʻuga o le valoʻaga. E leai se mataupu e uiga i ni aso faʻapitoa i le kalena faʻalelalolagi e tatau ona latou faʻafetaui ma o a mea tutupu e tatau ona iai. E saʻo lava ona taʻitaʻia le tusitala e le Tusi Paia.

Na o le taimi lava na manino mai ai faʻamaumauga a le Tusi Paʻia, lea na amata ai ona faʻailoa mai poʻo le a se mea na tupu i le faʻasologa o taimi, sa i ai se taumafaiga na faia ina ia faʻafetaui le faʻasologa o taimi faʻalelalolagi ma le faasologa o taimi i le Tusi Paia. E leai ni suiga na faia ile Tusi Paʻia a le Tusi Paʻia na mauaina. Na i lo lea na faia se taumafaiga e toe faʻafesoʻotaʻi ma faafetaui mea moni na maua i le faasologa o taimi i le Tusi Paʻia.

O iʻuga, o se mea na faateʻia, ma sa ono teteʻe tele i le toʻatele, e pei ona o le a e vaʻai i ai.

E leai ni taumafaiga na faia pe le o le faia foi e faʻasaʻo ai talitonuga eseese ma talitonuga o loʻo taofia e vaega eseese o le faʻalapotopotoga poʻo lotu Kerisiano eseese. O fafo atu o le sini o lenei faasologa o le mauaina le malamalamaaga a le Tusi Paia i le Mesia Valoaga. E tele lava suiga eseese o le a ia tiaʻieseina mai le feʻau e moni o Iesu o le Mesia o valoaga.[Iii]

E pei ona latou fai mai, o le auala sili e amata ai se tala pe a amata mai lava ile amataga, o lea e taua ai le amata i se suʻesuʻega vave o le valoaga o loʻo fesiligia, ina ia taumafai ai e maua se laʻasaga manino o le valoaga e amata mai. O se vaʻaiga loloto i le valoaga e tali ai fesili pe o le a tonu le auala e tatau ona malamalama ai nisi vaega e ono oʻo mai.

Le Valoaga

Tanielu 9: 24-27 fai mai:

“E fitusefulu vaiaso [fitu] ua fuafuaina i luga o ou tagata ma luga o lou aai paia, ina ia mafai ai ona faamutaina le solitulafono, ma faaumaina le agasala, ma faia le togiola mo se mea sese, ma aumaia le amiotonu mo taimi e faavavau, ma ia faailoga se faamaufaailoga i luga o le faaaliga ma perofeta, ma faauuina le Mea Paia. 25 Ma e tatau ona e iloa ma maua le malamalamaga [e] mai le o atu o [le] upu e toe faʻaleleia ma toe fausia Ierusalema seia o Mesia [le] Taʻitaʻi, o le a fitu vaiaso [fitu], onosefulu-lua vaiaso [fitu]. O le a toe foʻi mai ma o le a toe fausia, faʻatasi ai ma se malae lautele, ma ta, ae i taimi saʻo o taimi.

26 "Ma ina ua mavae le onosefulu-lua vaiaso [fitu] O Mesia o le a vavaeeseina, e leai se mea mo ia lava.

"Ma le aai ma le nofoaga paʻia tagata o se taʻitaʻi o loʻo sau e faʻatamaia ai. Ma o lona iʻuga o le ai ai i le lolo. Ma seia oʻo i le iuga, o le ai ai taua; o le mea e filifilia i luga o faʻatafunaga.

27 “E tatau foi ona ia tausia le feagaiga mo le toatele mo le tasi le vaiaso [fitu]; ma le afa o le vaiaso [fitu] O le a ia faamutaina taulaga ma taulaga meaalofa.

“O luga o apaau o mea inosia o le a i ai le tasi na mafua ai le faʻatafunaina; ma e oo i le faaumatiaina o ia, le mea tonu na filifili i ai o le a sasaa atu foi i luga o le ua faʻatafunaina. ” (NWT Reference Edition). [faatusilima i puipui: latou], [fitu: maina].

 

O se mea taua e matauina o le tusitusiga Eperu moni lava e iai le upu “Sabuim”[Iv]  o loo faapea e toatele mo le “fitu”, ma o lea uiga moni o lona uiga “fitu”. O lona uiga o le vaitaimi o le vaiaso (e aofia ai le fitu aso) poʻo le tausaga e fuafua i le aano. Aunoa ma le valoaga e le talafeagai pe a faitau i le 70 vaiaso seʻi vagana le faʻaaogaina e le tagata faitau le faʻauiga, e tele faaliliuga e le o le "vaiaso." E faigofie ona malamalama i ai le valoʻaga pe a tatou faapea atu i le f27: ”ma o le afa o le fitu na ia faamutaina taulaga ma taulaga meaalofa ” E pei ona matou iloa le umi o le galuega a Iesu o le tolu ma le afa tausaga, matou te malamalama lelei i le fitu e faasino i tausaga, nai lo le faitau i le “vaiaso” ma le tatau ona manatua e liua i le “tausaga”.

O isi fesili e manaʻomia ni mafaufauga o:

Le e “Upu” or “Poloaiga” pe o le a?

Mata o le afioga / tulafono a Ieova le Atua poo se upu / poloaiga a le Tupu Peresia? (fuaiupu 25).

Afai fitu fitu o tausaga, o le a le umi o tausaga i le tulaga o aso?

E mata, o tausaga e 360 ​​aso, o le tausaga lea ua taʻua?

Po o tausaga 365.25 aso le umi, le tausaga la lea ua tatou masani ai?

Po o le umi o le masina masina, lea e alu ai le 19-tausaga taamilosaga ae leʻi atoa le umi e tutusa ma le numera o aso o 19 solar tausaga? (O lenei e ausiaina i le faʻaopopoina o masina masina o leap i le 2 po o le 3 tausaga vaitaimi)

E i ai foi isi fesili aoga. O lea e manaʻomia se suʻesuʻega totoʻa o le tusitusiga Eperu, e faʻamautu ai tusitusiga saʻo ma ona uiga, ae leʻi vaʻavaʻai i ni mea e tutusa ma isi tusitusiga.

Oi ai nei Malamalama Malamalama

E tusa ai ma le masani, e masani ona malamalama o le 20th Tausaga o Artaxerxes (I)[V] na faailogaina le amataga o le Mesia 70 fitu (po o vaiaso) tausaga. E tusa ai ma mau sa maua e Neemia le faatagaga e toe fausia ai pa o Ierusalema i le 20th Tausaga o Artaxerxes faʻauigaina faʻalelalolagi o Artaxerxes I (Neemia 2: 1, 5) ma i le faia o lea, e manatu le toatele, Neemia / Artaxerxes (I) na amataina le amataga o le 70 fitu (po o vaiaso) o tausaga. Ae ui i lea, faʻasologa o taimi faʻalelalolagi aso Artaxerxes (I) 20th tausaga e pei o le 445 TLM, lea o le 10 tausaga ua tuai e fetaui ma foliga o Iesu i le 29 T.A. ma le iʻuga o le 69th fitu (po o le vaiaso) o tausaga.[vi]

O le 70th fitu (po o le vaiaso), faʻatasi ai ma taulaga ma taulaga faʻasoaina ile faʻamutaina ole afa ole vaiaso ole 7 (3.5 tausaga / aso), e foliga mai e fetaui ma le maliu o Iesu. O lana taulaga togiola, e tasi i taimi uma, ma avea ai taulaga i Herodian o se malumalu le aoga ma ua le toe manaʻomia. O le iʻuga o le atoa 70 tausaga (po o vaiaso) o tausaga, e talafeagai ma le tatalaina i Nuuese i le 36 TA o le faʻamoemoe e avea foi ma atalii o le Atua faʻatasi ma le au Kerisiano Iutaia.

Le itiiti ifo 3 sikola[vii] ua faailogaina maualuga faamaoniga[viii] e lagolagoina le manatu o Xerxes o se sa pule faatasi ma lona tama Darius I (le Sili) mo 10 tausaga, ma lena Artaxerxes sa ou pulea 10 tausaga umi (i lona 51st tausaga tupu nai lo le masani 41 tausaga tofia). I lalo ole faʻasologa masani, e agaʻi iai Artaxerxes 20th tausaga mai le 445 TLM i le 455 TLM, lea e faaopoopo le 69 * 7 = 483 tausaga, e oʻo mai i le 29 TA. Ae peitai, o lenei fautuaga o le 10-tausaga faatasi-pulega e matua finau tele ma e le taliaina e le au atamamai.

Talaʻaga o lenei suʻesuʻega

E silia i le 5 tausaga pe sili atu foʻi na faaalu e le tusitala le tele o itula i totonu, suʻesuʻe loloto pe a le mea o taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou e uiga i le umi na faaaunuua ai tagata Iutaia i Papelonia ma ina ua amata. I le faagasologa, o le mauaina o le mauaina o le faʻamaumauga o le Tusi Paia e mafai ona faigofie faʻafouina ma ia o le sili ona taua vala. Ona o lea, na iloa ai foi ua malie le Tusi Paia i le faasologa faasologa solofanua ma le umi taimi na maua i faamaumauga faalelalolagi, e aunoa ma ni feteenaiga, e ui lava e le o se tulaga muamua po o se manaʻoga. O lona uiga o le vaitau i le va o le faʻaumatiaga o Ierusalema e Nepukanesa i le 11th Tausaga o Setekaia, i le pa'ū o Papelonia ia Kuresa, na o le 48 tausaga ae le o 68 tausaga.[ix]

O le talanoaga ma se uo e uiga i nei iʻuga na mafua ai ona latou taʻuina o la latou lava talitonuga, o le amataga o le fausiaina o le fatafaitaulaga i Ierusalema e tatau ona avea ma amataga o le Mesia 70 fitu (po o vaiaso) o Tausaga. O le mafuaaga na latou tuʻuina mo lenei mea na sili lava ona o le toe faifai pea o le faʻasinoina o lenei mea taua na tupu i tusitusiga paia. O lenei mea na mafua ai le filifiliga a le tagata lava ia, ua oʻo i le taimi e toe Iloilo ai ma le loloto le malamalamaaga sa i ai, e uiga i le amataga o lenei vaitaimi o le 455 BC po o le 445 BC. Sa manaʻomia foʻi suʻesuʻega pe o le aso amata e fetaui ma le 20th Tausaga o Artaxerxes I, o le malamalama na masani ai le tusitala.

E le gata i lea, o le Tupu na tatou iloa o Artaxerxes I i tala faʻasolopito? E manaʻomia foʻi ona tatou sailiili pe o le iʻuga o lenei vaitaimi sa i ai moni lava i le 36 TA. Peitai, o lenei suʻesuʻega o le a aunoa ma se faʻatulagaina agenda e tusa ai ma faʻaiuga manaʻomia pe faʻamoemoeina. O filifiliga uma o le a iloiloina pe a auiliiliina le faʻamaumauga o le Tusi Paʻia faʻatasi ai ma le fesoasoani a tala faʻasolopito. Pau lava le mea na manaʻomia o le faʻatagaina tusitusiga paia i latou lava.

I uluaʻi faitauga ma suʻesuʻega o tusi o le Tusi Paia sa auʻiliʻili vave le vaitaimi o le Post-Exilic mo le suʻesuʻega faatatau i le tafeaga i Papelonia, sa i ai ni nai mataupu na faailoa mai e faigata ona toe faafesootai ma le malamalamaaga o iai nei. Ua oʻo i le taimi e toe suʻesuʻe ai nei mataupu i le faʻaaogaina lelei o le Exegesis[x] nai lo le Eisegesis[xi], lea na iʻu lava ina faia i le suʻesuʻega o le faʻafitauli a Iutaia i Papelonia ma faʻaiuga sili ona aoga.

O mea taua e fa ua uma ona iloa mai suʻesuʻega muamua o tusitusiga paia (ae leʻi suʻesuʻe loloto i lena taimi) o:

  1. Le tausaga o Moretekai, pe a fai o Xerxes o le Tupu [Ahasuerus] o le na faaipoipo ia Eseta ma faʻateleina le tausaga o Eseta lava ia.
  2. Le tausaga o Esera ma Neemia, pe a o le Artaxerxes o le Tusi Paia tusi o Esera ma Neemia o Artaxerxes I o taimi faalelalolagi.
  3. O le a le taua o le 7 fitu (po o vaiaso) tausaga e atoa i le 49 tausaga? O le a le autu o le tuueseeseina mai le 62 vaiaso? I lalo o le iai nei malamalamaaga o le taimi vaitaimi amata i le 20th Tausaga o Artaxerxes I, o le faʻaiʻuga o lenei 7 fitu (po o vaiaso) poʻo tausaga e paʻu latalata i le iʻuga o le nofoaiga a Darius II, e aunoa ma se faʻasologa o le Tusi Paia na tupu pe na tusia i le tala faʻasolopito e faʻailogaina le iʻuga o lenei vaitau o le 49 tausaga.
  4. Faʻafitauli i le faigata o le fetaui tutusa taimi, tagata taʻitoʻatasi tala faʻasolopito pei o Sanballat maua i vaega faʻalelalolagi ma upusii i totonu o le Tusi Paia. O isi e aofia ai le Faitaulaga Sili mulimuli na taua e Neemia, Jaddua, o le na foliga mai sa avea pea ma Ositaulaga Sili i le vaitaimi o Alesana le Sili, e tusa ai ma Josephus, o le sa tele tele taimi avanoa, o le silia ma le 100 tausaga ma o lo oi ai nei fofo.

Tele mataupu na aliali mai ao agai i luma suʻesuʻega. O mea e mulimuli mai ai o le iʻuga o lena suʻesuʻega. A o tatou iloiloina nei mataupu, e tatau ona tatou manatua upu o le Salamo 90:10 lea e faapea

"I totonu o latou, o aso o tatou tausaga e fitusefulu tausaga;

Ma afai ona o le malosi faapitoa latou valu sefulu tausaga,

Ae o lo latou finafinau lava i faigata ma mea tiga;

Aua e tatau ona vave pasi, ma tatou lele lele".

O lenei tulaga o mea e uiga i le soifua o tagata o loʻo moni pea i aso nei. Tusa lava pe iai se alualu i luma i le iloa o meaʻai ma tausiga tau soifua maloloina, o se mea e seasea lava ona o se tasi e ola i 100 tausaga le matua ma e oʻo lava i atunuʻu e iai le soifua maloloina lautele o le averesi o ola ola e le o maualuga atu nai lo lenei faʻamatalaga Tusi Paia.

1.      Le Vaitausaga o Moretekai & Eseta Faʻafitauli

Eseta 2: 5-7 faʻailoa “O le tasi tagata, o se Iutaia, na tupu i le maota o le tupu, ma o lona igoa o Moretekai, le atalii o Iairo, le atalii o Semi, le atalii o Kiso, o se Peniamina, o le na ave faapagota mai Ierusalema na ave faapagota tagata na ave faapagota ma Iekonia le tupu o Iuta na ave faapagota e Nepukanesa le tupu o Papelonia. Ma na sau o ia e tausi i Atata, o Eseta, le afafine o le uso o lona tama,…. Ma ina ua maliu lona tama ma lona tina o Moretekai na avea o ia ma ona afafine. ”

O Iekonia [Ioakina] ma i latou sa faatasi ma ia, na ave faatagataotaua i le 11 tausaga ao lei faatafunaina mulimuli ia Ierusalema e Nepukanesa. I le taimi muamua lava Eseta 2: 5 e faigofie ona malamalama i le fai mai o Moretekai “na ave faʻapagota mai Ierusalema faʻatasi ai ma tagata na tulia na ave faʻapagota ma Iekonia le tupu o Iuta na ave faʻapagota e Nepukanesa le tupu o Papelonia. O le Esera 2: 2 o loo taua ai Moretekai faatasi ai ma Serupapelu, Iosua, Neemia i le toe foi mai le Tafeaga. Tusa lava pe tatou te faʻapea o Mordecai na fanau na o 20 tausaga aʻo le i toe foi i le tafeaga, ua iai foʻi lo tatou faʻafitauli.

  • A o le itiiti ifo o le 1 tausaga le matua, faʻaopopo i le 11 tausaga o Setekaia mai le tafeaga o Ioakina i le faʻaumatiaga o Ierusalema ae toe 48 tausaga na pa'ū ai Papelonia, o lona uiga o Moretekai sa tatau ona i lalo ifo o le 60-61 tausaga. ina ua faasaʻolotoina e Kuresa Iutaia e toe foi i Iuta ma Ierusalema i lona 1st
  • Neemia 7: 7 ma Esera 2: 2 o taua Moretekai o se tasi oi latou na o atu i Ierusalema ma Iuta ma Serupapelu ma Iosua. E tutusa lenei Moretekai? O Neemia o loo taua i fuaiupu lava ia, ma e tusa ai ma tusi o le Tusi Paia o Esera, Neemia, Hakai, ma Sakaria, o nei tagata e toaono na avea ma vaega iloga i le toe fausiaina o le Malumalu ma pa ma le aai o Ierusalema. Aisea o le a ese ai tagata na taʻua o Neemia ma Moretekai iinei nai lo isi tagata o taʻua i isi lava Tusi Paia? Afai oi latou o ni tagata eseese o le tusitala a Esera ma Neemia o le a mautinoa lava le manino o ai i latou e ala i le tuuina atu i le tama (s) o tagata taitoatasi e aloese ai mai le le mautonu, e pei ona latou faia ma isi tagata e tutusa o latou igoa ma isi taua uiga e pei Ieshua ma isi.[xii]
  • O le Eseta 2:16 o loo aumaia ai faamaoniga o Moretekai sa ola i le 7th tausaga o le Tupu o Asueru. Afai o Asueru o Xerxes le Sili (I) e pei ona masani ona fautuaina lenei mea e avea Mordecai (1 + 11 + 48 + 9 + 8 + 36 + 7 = 120). Tuuina atu o Esther o lona tausoga o le a avea o ia ma 100-120 tausaga le matua pe a filifilia e Xerxes!
  • Ae na ola pea Mordecai 5 tausaga mulimuli ane i le 12th masina o le 12th tausaga o le Tupu o Asueru (Eseta 3: 7, 9: 9). Eseta 10: 2-3 faʻaalia ai na ola Moretekai i tua atu o lenei taimi. Afai e faʻailoa le Tupu o Asueru o le Tupu Xerxes, pei ona masani ai, ona faia lea e le 12th tausaga Xerxes, Mordecai o le a itiiti ifo 115 tausaga e oʻo i le 125 tausaga. E le talafeagai lenei.
  • Faʻaopopo tu masani masani nofoaiga a Kuresa (9), Cambyses (8), Darius (36), i le 12th tausaga o le nofoaiga a Xerxes tuuina mai se tausaga le mafai o 125 (1 + 11 + 48 = 60 + 9 + 8 + 36 + 12 = 125). Tusa lava pe tatou te taliaina o Xerxes sa i ai le pule-faʻatasi ma lona tama o Tariu mo le 10 tausaga, ae o lenei e maua ai le itiiti ifo o le 115 tausaga le matua, ma Mordecai na o le tasi-tausaga le matua ina ua ave i Papelonia.
  • O le taliaina o le 68-tausaga mai le oti o Setekaia i le pa'ū o Papelonia, na faʻatupu ai le faʻaletonu i le 135 tausaga, ma le 145 tausaga.
  • Pei la i le malamalamaaga mai le tatou suʻesuʻega muamua i le vaitaimi-vaitaimi i le va o le oti o Setekaia ma Kuresa na ave Papelonia, o le vaitaimi lea o le ave faatagataotaua i Papelonia e tatau ona 48 tausaga ae le 68 tausaga. Peitaʻi, e ui i lea, e leai se mea e mafai ona tupu i le masani a le Tusi Paia.

O le Esera 2: 2 o loo taua ai Moretekai faatasi ai ma Serupapelu, Iosua, Neemia i le toe foi mai le Tafeaga. Tusa lava pe tatou te faʻapea o Mordecai na faʻatoʻa fanau mai i le 20 tausaga aʻo leʻi toe foʻi mai le Exile, ae o loʻo iai pea le faʻafitauli. Afai o Eseta e ui o se tausoga e 20 tausaga laiti, ma na fanau i le taimi o le toe foi mai Exile, o le a ia 60 ma Mordecai 80 pe a ia faaipoipo ia Xerxes, o le ua faailoa mai o le Ahasuerus o le tusi a Esther e tagata atamamai ma tagata atamamai faalelotu . O se matuia tele lenei faʻafitauli.

E manino lava e matua le mafai.

2.      Le vaitau o Ezra Faafitauli

O vaega taua nei o le faʻatulagaina o le taimi o le soifua o Ezra:

  • O le Ieremia 52:24 ma le 2 Tupu 25: 28-21 o loo tusia ai e Seraia, le faitaulaga sili i le taimi o le nofoaiga a Setekaia, na aveina atu i le tupu o Papelonia ma fasiotia, i le taimi lava na paʻu ai Ierusalema.
  • O le 1 Nofoaiga a Tupu 6: 14-15 e faʻamaonia ai lea tulaga pe a taʻua “O Akaraia foi na fanaua ia Seraia. O Seraia, na fanaua e Ioasasa. Na soloia Ioasasa ina ua faaaunuua e Ieova Iuta ma Ierusalema i lima o Nepukanesa. ”
  • I le Esera 3: 1-2 “O Iosua o le atalii o Iosataka ma ona uso o ositaulaga” o loo taʻua i le amataga o le toe foi i Iuta mai le tafeaga i le tausaga muamua o Kuresa.
  • O loo taʻua i le Esera 7: 1-7 “I le nofoaiga o Aretaseta le tupu o Peresia, O Esera le ataliʻio Seraia le ataliʻio Asaria, le ataliʻio Hilikia…. I le lima masina, o lona uiga, i le fitu tausaga o le tupu. "
  • Ma le Neemia 12: 26-27, 31-33 o loo faʻaalia ai Esera i le faʻatulagaina o le pa o Ierusalema i le 20th Tausaga o Artaxerxes.

Pe a tuʻufaʻatasia nei vaega o faʻamatalaga, e foliga mai o Jehozadak o le ulumatua tama a Seraia le Faitaulaga Sili, ina ua foʻi mai le tafeaga mai le tofi o le Ositaulaga Sili i le atalii o Jehozadak o Iesua. Atonu o Esera o le lona lua le fanau mai a Seraia le Faitaulaga Sili i le taimi o Setekaia. O Iesua o le atalii o Iozadak, ma o lea na avea ai ma Ositaulaga Sili ina ua toe foi i Iuta ina ua faaaunuua i Papelonia. Ina ia avea ma Faitaulaga Sili, e tatau ona i ai Iesua pe tusa o le 20 tausaga le matua, masalo e 30 tausaga le matua, o le tausaga amata lea mo le avea ma ositaulaga i le fale fetafai ma mulimuli ane i le Malumalu.

Numera 4: 3, 4:23, 4:30, 4:35, 4:39, 4:43, 4:47 e faasino uma i le sa Levi amata mai i le 30 tausaga ma auauna atu e oo i le 50 tausaga le matua, peitaʻi, i faiga masani , O le Faitaulaga Sili e foliga mai na tautua seʻia oʻo i le oti ona sui lea e lona ataliʻi po o le ataliʻi o lona ataliʻi.

A o Seraia na fasiotia e Nepukanesa, o lona uiga na tatau ona fanau mai Esera ao lei oo i lena taimi, i luma o le 11th Tausaga o Setekaia, o le 18th Tausaga Tausaga o Nepukanesa.

I lalo o tusitusiga masani a le Tusi Paia, o le vaitaimi mai le paʻu o Papelonia ia Kuresa e oʻo i le 7th tausaga o le nofoaiga a Artaxerxes (I), e aofia ai mea nei:

Fanau a o lei oo i le oti o lona tama lea na fai ae lei leva ona faatafunaina Ierusalema, tusa o le 1 tausaga, o lo o faaaunuua i Papelonia, 48 tausaga, Kuresa, 9 tausaga, + Cambyses, 8 tausaga, + Darius le Sili I, 36 tausaga, + Xerxes, 21 tausaga + Artaxerxes I, 7 Tausaga. Pe tusa o le 130 tausaga, o se matua faigata tele tausaga.

O le 20th Tausaga o Artaxerxes, isi 13 tausaga, ave tatou mai le 130 tausaga i le le mafai 143 tausaga. Tusa lava pe matou te avea le Xerxes o le 10-tausaga co-regency ma Darius le Sili, o le tausaga na o lalo i 120 ma 133 taʻitasi. E moni, e iai se mea o faaletonu i lenei malamalamaaga.

E manino lava e matua le mafai. 

3.      Le vaitaimi o Neemia Faafitauli

 O le Esera 2: 2 o loo i ai muamua i le faamatalaga a Neemia ina ua taʻu atu ia i latou na tuua Papelonia e toe foi i Iuta. Ua taʻua o ia i le kamupani ma Zerubbabel, Jeshua, ma Mordecai faatasi ai ma isi. O le Neemia 7: 7 e tai tutusa ma le Esera 2: 2. E matua faʻateia lava o ia o se tamaititi i le taimi lea, aua oi latou uma na taua e ia o le au matutua ma e ono maua uma i luga o 30 tausaga le matua.

O le mea la, i le maitau a mea, e tatau ona tatou tofia Neemia i le 20 tausaga i le pa'ū o Papelonia ia Kuresa, ae pe tusa e 10 tausaga pe sili atu foi.

E tatau foi ona tatou auiliiliina le matua o Serupapelu, ona e iai foi sona aoga i tausaga o Neemia.

  • I le Nofoaiga a Tupu 1: 3-17 o loʻo faʻaalia ai o Serupapelu o le atalii tino o Petaia, le atalii lona tolu o le [Tupu] Ioakina.
  • O le Mataio 1:12 o loʻo iai le gafa o Iesu ma faʻamaumau ai, ina ua taunuʻu i Papelonia, na fanaua e Iekonia (Ioakina) o Salatielu [le ulumatua]; Na avea Shealtiel ma tama ia Serupapelu.
  • O mafuaʻaga ma mea tonu e fai mai, e leʻo taʻuina mai, ae o le pule faʻatulafonoina ma le laina na pasia mai Shealtiel i Zerubbabel, lona uso. O Shealtiel e leʻo tusia foi o loʻo ia maua ni fanau, e leʻo Malchiram foʻi le ataliʻi lona lua o Ioakina. O nei faʻaopopoga faʻailoga na faʻaalia ai foi se tausaga ole laititi ole 20 e ono oʻo atu ile 35 tausaga mo Zerubbabel. (O lea faʻatagaina le 25 tausaga mai le faʻaseseina o Ioakina seʻia fanau mai ia Serupapelu, mai le aofaiga e 11 + 48 + 1 = 60. 60-25 = 35.)

O Iesua o le Ositaulaga Sili, ma Serupapelu o le Kovana o Iuta i le 2nd Tausaga o Tariu e tusa ai ma Hakai 1: 1, na o 19 tausaga mulimuli ane. (Cyrus + 9 tausaga, Cambyses +8 tausaga, ma Darius +2 tausaga). A o Zerubbabel sa avea ma kovana i le 2nd tausaga o Tariu ona ono lea e le i le va o 40 ma 54 tausaga.

O Neemia o loo taua o le Kovana i ona po o Joiakim le atalii o Iesua [o loo avea ma Ositaulaga Sili] ma Esera, i le Neemia 12: 26-27, i le taimi o le fauga o le pa o Ierusalema. Ole 20 leneith Tausaga o Artaxerxes e tusa ai ma le Neemia 1: 1 ma le Neemia 2: 1.[xiii]

O lea la, e tusa ai ma faasologa masani masani a le Tusi Paia, o le vaitaimi Neemia ao lei tupu o Papelonia, 20 tausaga aupito i lalo, + Kuresa, 9 tausaga, + Cambyses, 8 tausaga, + Darius le Sili I, 36 tausaga, + Xerxes, 21 tausaga + Artaxerxes I, 20 Tausaga. O lea 20 + 9 + 8 + 36 + 21 + 20 = 114 tausaga. Lenei foʻi se tausaga matuaʻi faigata.

O le Neemia 13: 6 o loo tusia ai na toe foi Neemia e auauna i le tupu i le 32nd Tausaga o Artaxerxes, le Tupu o Papelonia, ina ua maeʻa tausaga e 12 sa avea ma Kovana. O loo tusia i le tala e faapea, i se taimi mulimuli ane, na toe foi atu i Ierusalema e foia le mataupu ma Tobiah le Amoni na faataga ona faia se potu tele i le malumalu e Eliashib le faitaulaga sili.

O lea la, ua i ai ia tausaga o Neemia e tusa ma le masani a le faauigaina o taimi o le Tusi Paia e pei o le 114 + 12 +? = 126+ tausaga.

E sili atu le faigata tele o lenei mea.

4.      Aisea vaevaeina “69 vaiaso” i “7 vaiaso ma le 62 vaiaso”, E iai se taua?

 I lalo o le masani masani malamalamaaga o le amataga o le 7 fitu i le 20th Tausaga o Artaxerxes (I), ma na faatonuina e Neemia le toe fausia o pa o Ierusalema o le amataga lea o le 70 fitu (po o vaiaso) o tausaga, lea ua tuu ai le iʻuga o le muamua 7 sevens po o le 49 tausaga i le tausaga 9 o le Artaxerxes II o masani faʻale-aganuʻu faʻasologa.

E leai se mea o lenei tausaga poʻo se mea latalata i ai o loʻo tusia i tusitusiga poʻo tala faʻasolopito, e uiga ese. E leai foi se mea taua ua maua i tala faʻasolopito i lenei vaitaimi. O lenei mea o le a taʻitaʻia ai le tagata faitau fesili e fesili pe aisea na musuia ai Tanielu e vaeluaina le vaevaega o le taimi i le 7 fitu ma le 62 fitu pe a fai e leai se taua i le faaiuga o le 7 fitu.

Lea o le a faʻaalia manino ai foi o se mea e le saʻo i lenei malamalama.

Faafitauli ma Ages lalo Secular Tafaoga Faamasani

5.      Faafitauli Malamalama i le Tanielu 11: 1-2

 Toatele na faʻauigaina lenei fuaitau o lona uiga o le a naʻo le 5 Tupu Peresia i luma o Alesana le Sili ma le Lalolagi malosi o Eleni. O agaifanua a Iutaia e iai foi lona malamalamaaga. O le faʻamatalaga i fuaiʻuga e mulimuli atu i le Tanielu 11: 1-2 i le taimi lava lena, ie Tanielu 11: 3-4 e matua faigata lava ona tuʻuina i seisi tagata ae na o Alesana le Sili o Eleni. Tele na o tagata faitio fai mai o le talafaʻasolopito tusia ina ua maeʻa le mea na tupu ae le o valoʻaga.

“A o aʻu, i le tausaga muamua o Tariu le Metai, na ou tulaʻi ai o se malosi ma o se 'olo malosi mo ia. 2 O lenei, o le 'upu moni e taʻu atu ai' iā te oe: “Faʻauta! E iai foʻi tupu e toʻatolu e tutū mo Peresia, aʻo le lona fa o le a faʻaputuina 'oa e sili atu i isi uma. Ma o le taimi lava e malosi ai o ia i lona tamaoaiga, o le a ia faʻaoso uma mea e faʻasaga i le malo o Eleni. ".

O le Tupu o Peresia e masani ona faʻailoaina o se tasi na tosoina mea uma ia Eleni o Xerxes, faʻatasi ma isi tupu ina ua faʻailoa Cyrus o Cambyses, Bardiya / Smerdis, Darius, ma Xerxes o le 4th tupu. Ole isi mea, e aofia ai Cyrus ma le aofia ai ma le laititi nai lo le 1-tausaga nofotupu o Bardiya / Smerdis.

Peitai, e ui o lenei fuaitau e mafai lava ona iloa nisi tupu a le Peresia ma le faatapulaaina i latou i le fa, o le mea moni o nei fuaiupu o loʻo mulimulitaʻi i se valoaga e uiga ia Alesana le Sili, e ono faʻailoa mai ai o le osofaʻiga a le Tupu Peresia e faasaga ia Eleni na faaosofia ai le tali mai e Alesana le Sili. O le mea moni, o lenei osofaʻiga e Xerxes poʻo mea e manatua ai, o le tasi lena o le malosiʻaga na mafua ai le osofaʻiga a Alesana i tagata Peresia e taui ma sui.

O loʻo i ai se isi faʻafitauli i le tupu o Peresia na mauoa ona o le faʻatosina i tausaga taʻitasi o lafoga ia Darius ma o ia lea na amataina le osofaʻiga muamua ia Eleni. Xerxes na o le manuia mai le oa na maua ma taumafai e faʻamaeʻa le taumafaiga e faʻatoʻilaloina Eleni.

E le aoga se faʻamatalaga vaʻavaʻaia o lenei mau.

Vaʻaiga Vaʻavaʻiliga o Sailiga

E i ai mataupu ogaoga i le faailoaina o Aasueru ma Xerxes, ma Artaxerxes I o le Artaxerxes i isi vaega mulimuli o le Esera ma le tusi o Neemia lea e masani ona faia e le au atamamai faalelalolagi ma ekalesia. O nei faʻailoaina mai e mafua ai faʻafitauli ma le matua o Moretekai ma o lea Eseta, faʻapea foi mo le matua o Esera ma Neemia. E faʻapea foi le leai o se uiga o le vaega muamua o 7 fitu.

E toatele tagata masalosalo o le Tusi Paia, o le a faasino atu loa i nei mataupu ma latou oso atu ai i le faaiuga o le Tusi Paia. Peitai, ile poto masani o le tusitala, na ia maua pea le talitonuga e mafai ona faalagolago iai le Tusi Paia. O le poto faʻasolopito poʻo faʻamatalaga a le tagata poto i ia, e le mafai ona faʻalagolago iai pea. Ole mea foi ole tusitala ole mea lea e sili atu ona faigata ole fofo fautuaina ole tele e ono le talafeagai le sao.

Ole naunautaiga ia iloa uma mataupu ona suʻe lea i se faasologa ole mataupu e maua ai ni tali faʻamalieina i nei mataupu ao malilie i faʻamaumauga a le Tusi Paia.

Ia faʻaauau pea i le Vaega 2….

 

 

[I] Exegesis [<Greek faʻatauvaʻa (faʻamatala) ¯ (i fafo) + hègeisthai (e taitai). E fesoʻotaʻi ma le Igilisi 'saili'.] Ia faʻauiga upu i se auala o iloiloga auiliili o ona mataupu.

[Ii] Eisegesis [<Greek eis- (totonu) + hègeisthai (e taitai). (Vaʻai le 'exegesis'.)] O se gaioiga e mafai ai e se tasi ona suʻesuʻeina i le faitauina o le tusitusiga e faʻavae i luga o ni manatu muamua o ona uiga.

[Iii] Mo i latou e fiafia i se vave iloiloga o le tele o tala i fafo atu ma e eseʻese a latou o loʻo i lalo o le pepa e ono fiafia. https://www.academia.edu/506098/The_70_Weeks_of_Daniel_-_Survey_of_the_Interpretive_Views

[Iv] https://biblehub.com/hebrew/7620.htm

[V] E le o aumaia i faamaumauga a le Tusi Paia numera o tupu o Peresia - po o isi lava tupu ona o le mataupu. E faapena foi faʻaupuga Peresia e pei ona iai. O le numera, o se manatu sili ona fou lea e taumafai e faʻamanino poʻo ai le Tupu o lea lava igoa, puleaina i se taimi.

[vi] Na i ai taumafaiga e faamalosia le fetaui i lenei vaitau o le 445 TA i le 29 TA, e pei o le faʻaogaina i tausaga taʻitasi e naʻo le 360 ​​aso (o se tausaga faʻavaloaga) poʻo le faʻaaluina o le aso o le afio mai ma le maliu o Iesu, ae o nei e i fafo atu lautele o lenei tusitusiga e pei ona maua mai i eisegesis, nai lo le exegesis.

[vii] Gerard Gertoux: https://www.academia.edu/2421036/Dating_the_reigns_of_Xerxes_and_Artaxerxes

Rolf Furuli: https://www.academia.edu/5801090/Assyrian_Babylonian_Egyptian_and_Persian_Chronology_Volume_I_persian_Chronology_and_the_Length_of_the_Babylonian_Exile_of_the_Jews

Yehuda Ben – Dor: https://www.academia.edu/27998818/Kinglists_Calendars_and_the_Historical_Reality_of_Darius_the_Mede_Part_II

[viii] E ui ua finauina lenei e isi.

[ix] Faʻamolemole vaʻai le 7 vaega faʻasologa “O le malaga o le mauaina i le taimi”.  https://beroeans.net/2019/06/12/a-journey-of-discovery-through-time-an-introduction-part-1/

[x] Exegesis o le faʻaaliga poʻo se faʻamatalaga o se tusitusiga e faʻavae i luga O le upu exegesis o lona uiga moni o le "taitai atu i fafo." O lona uiga o le faʻamatalaʻupu ua taʻitaʻi atu i ana faʻaiuga i le mulimuli lea i tusitusiga.

[xi] Eisegesis o le faʻauigaina o se fuaitau faʻavae i luga o se faʻavae mataupu, lē auiliiliina faitauga. O le upu eisegesis o lona uiga moni o le "ia taitai atu i totonu," o lona uiga faʻamatala e faʻaaoga e le faʻamatalaupu ana lava manatu i le tusitusiga, ma o lona uiga o soʻo se mea e finagalo i ai.

[xii] Tagai Neemia 3: 4,30 “Mesulama le atalii o Perekia” ma le Neemia 3: 6 “Mesulama le atalii o Besodeiah”, Neemia 12:13 “Mo Esera, Mesulama”, Neemia 12:16 "Mo Ginnethon, Meshullam" o se faʻataʻitaʻiga. Neemia 9: 5 & 10: 9 mo Iesua le ataliʻio Asania (o le sa Levī).

[xiii] E tusa ma le tala ia Josephus o le taunuu mai o Neemia i Ierusalema ma le faamanuiaga a le Tupu na tupu i le 25th tausaga o Xerxes. Vaai http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 5 v 6,7

Tadua

Mataupu a Tadua.
    11
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x