O le Talafaʻasolopito o Atamu (Kenese 2: 5 - Kenese 5: 2): O Taunuʻuga o le Agasala
Kenese 3: 14-15 - Le fetuu o le gata
“Ona fetalai atu lea o Ieova le Atua i le gata:“ Ona ua e faia lenei mea, ua fetuuina oe mai manu vaefa uma ma manu feʻai uma o le vao. I luga o lou manava o le a e alu ai, ma o le efuefu o le a oe 'ai i aso uma o lou olaga. 15 Ma o le a ou tuu le feitagai i le va o oe ma le fafine ma i le va o lau fanau ma lana fanau. O le a ia tuʻimomomoina lou ulu ma o oe o le a tuʻimomomoina lona mulivae".
O le mea manaia i le fuaiʻupu 15 o le vaega o totoe o le Tusi Paʻepaʻe e naʻo tamā e fai mai e iai a latou fanau. O le mea lea ua malamalama ai o le fasifuaitau "lana fanau" e faatatau i le fafine, o loo faatatau i le mea moni o Iesu (le fanau) o le ai ai se tina faalelalolagi ae le o se tama faalelalolagi.
O le gata [Satani] tuʻimomomoina le fatu [Iesu] i le mulivae ua malamalama e faatatau ia Iesu na fasiotia i luga o le laau, ae ua na o se tiga le tumau ina ua toetu mai o ia 3 aso mulimuli ane e pei o le ita o se manuʻa o le mulivae lea e mouese ai le tiga pe a maeʻa ni nai aso. O le mau a le fatu [Iesu] ua tuʻimomomoina le ulu o le gata [Satani], e faasino atu i le faaiʻuina mulimuli o Satani le Tiapolo.
O le a le toe taʻua se "fanau" seʻi vagana Aperamo [Aperaamo] i le Kenese 12.
Kenese 3: 16-19 - O Taunuuga Vavave ia mo Atamu ma Eva
" 16 Na ia faapea atu i le fafine: “O le a ou matua faateleina le tiga o lou maʻi to; o le a e fānanau ni fafine i le taimi e fānau ai, ma o lou manaʻoga o lau tane lea, na te pule foʻi 'iā te oe. ”
17 Ma ia Adamu na ia fai atu: "Ona ua e faʻalogo i le leo o lau ava ma 'ai i le fua o le laau na ou fai atu ai ia te oe,' Aua e te 'ai ai,' ua malaia le eleele ona o oe. I le tiga o le a 'ai ona fua i aso uma o lou olaga. 18 Ma o laau tuitui ma vao talatala o le a tupu mo oe, ma e tatau ona e 'ai le vao o le fanua. 19 O le afu o ou mata o le a e 'ai ai le areto seia e toe foʻi i le eleele, aua na aumaia ai oe. Mo le efuefu o oe ma i le efuefu o le a e toe foi ”.
I le taimi muamua na vaʻaia ai, o nei fuaiupu na mafai ona avea ma faʻasalaga a le Atua ia Eva ma Atamu. Peitaʻi, e mafai ona faigofie ona latou malamalama e pei o iʻuga o a latou gaioiga. I se isi faaupuga, ona o lo latou le usiusitaʻi, o lenei ua latou le atoatoa ma o le a le toe ola le olaga. O le a le toe i ai le faʻamanuiaga a le Atua ia i latou, na puipuia ai i latou mai tiga. O le le atoatoa o le a aʻafia ai le va feagai ma aliʻi ma fafine, aemaise i faʻaipoipoga. E le gata i lea, o le a le toe maua se latou togalaʻau matagofie e nonofo ai i fualaʻau, ae tatau lava ona latou galulue malosi ina ia lava a latou meaʻai e tausi ai latou.
Na faʻamaonia foi e le Atua o le a latou toe foʻi i le efuefu na foafoaina ai i latou, i se isi faaupuga, o le a latou feoti.
Le Mafuaʻaga a le Atua mo le Tagata
Pau lava le taʻua o le oti na faia e le Atua ia Atamu ma Eva e faatatau i le 'ai i le laau e iloa ai le lelei ma le leaga. Na tatau ona latou iloa le oti, ana leai, e leai se uiga o le poloaʻiga. E le taumateina, na latou maitauina manu, manulele, ma laʻau ua mamate ma toe pala i le efuefu. Kenese 1:28 o loʻo tusia ai na fetalai le Atua ia i latou “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia e pule i iʻa o le sami, ma manu felelei o le lagi, ma mea ola uma e fetolofi i le eleele. ” O le mea lea, latou te mafaia ona faʻamoemoe e nonofo pea i le Faʻatoʻaga o Etena, e aunoa ma le oti, pe a latou usitaʻi i lena tulafono e tasi, faigofie ma faigofie.
I le agasala, na tuu ai e Atamu ma Eva le ola e faavavau i se lalolagi pei o le togalaau.
Kenese 3: 20-24 - Faʻateʻaina mai le Faatoʻaga o Etena.
“Ina ua maeʻa le mea lea, faʻaigoa e Atamu le igoa o lana ava o Eva, aua na tatau ona avea o ia ma tina o tagata uma e ola. 21 Ona faia lea e Ieova le Atua o ofu paʻu uumi mo Atamu ma lana ava, ma faaofuina i latou. 22 Ona fetalai atu lea o Ieova le Atua: “O lenei ua pei le tagata o so tatou na te iloa le lelei ma le leaga, a o lenei ina neʻi tuu atu lona lima ma ave foi [fua] mai le laau o le ola ma 'ai ma ola ai e faavavau, - ” 23 Ma o le mea lena na aveese ai o ia e Ieova le Atua mai le togalaau o Eden e galue ai le eleele na aumai ai o ia. 24 Ma o lea na ia tuliesea ai le tamaloa ma tuu i le itu i sasaʻe o le faatoʻaga o Etena o kerupi ma le pelu mumu o le pelu o loo liliu pea e leoleo le ala i le laau o le ola ".
I le faaEperu, o Eva o "Chavvah"[I] o lona uiga "ola, foaʻi-ola", lea e talafeagai "Aua na tatau ona avea o ia ma tina o tagata uma ola". I le Kenese 3: 7, o loʻo taʻu mai ai i le tala, ina ua maeʻa ona 'aina le fualaʻau aina, na iloa ai e Atamu ma Eva ua le lavalava, ma fai o latou ie i ie o le mati. Lea na faʻaalia e le Atua e ui lava i le le usiusitaʻi na ia tausia pea i latou, a o ia avatua ia i latou ni ofu uumi talafeagai o paʻu (atonu o paʻu) mai manu mate e ufiufi ai. O nei lavalava o le a avea foi ma mea e mafanafana ai i latou, aua atonu o le tau i fafo atu o le togalaau atonu e le matua manaia. Na tuliʻesea nei i latou mai le togalaʻau ina ia le toe mafai ai ona latou 'aʻai mai le laʻau o le ola ma tumau ai ona ola mo se taimi umi i le lumanaʻi lumanaʻi.
Le laau o le ola
O faaupuga o le Kenese 3:22 e foliga mai e taʻu mai ai e oʻo mai i lenei taimi latou te leʻi avea lava ma 'aʻai le fua mai le laʻau o le ola. Afai na latou 'aʻai mai le laʻau o le ola, o lona uiga la, o le isi gaioiga a le Atua i le faʻateʻaina o i latou mai le Faʻatoʻaga o Etena e leai se aoga. O le mafuaaga autu na tuu ai e le Atua ia Atamu ma Eva i fafo o le Togalaau ma le leoleoga e taofi ai lo la toe ulufale i le togalaau ina ia taofi i laʻua mai le aveina o fua. "foʻi mai le laau o le ola ma 'ai ma ola i le faavavau faavavau lava ”. I le faapea atu "foi" (faa-Eperu "gam") uiga o le Atua latou 'aʻai mai le laau o le ola e faʻaopoopo i le fua o le laʻau o le iloa o le lelei ma le leaga ua uma ona latou' aʻai. I se faʻaopopoga, a o Atamu ma Eva o le a toeititi atoa le afe tausaga e feoti ai, o le faʻailoga o le 'ai o le fua o le laʻau o le ola o le a mafai ai ona latou ola i le faavavau, e le faʻavavau, e leʻo tino ola pea, ae o loʻo ola pea , taimi umi lava, i se faʻamatalaga, sili atu ona umi nai lo le toeititi tasi le afe tausaga ae latou te leʻi feoti e aunoa ma le 'ai mai le laʻau o le ola.
O le laueleele i fafo atu o le togalaau manaʻomia galueaina, ma o lea galue malosi, ina ia mafai ai ona latou maua meaai ma faaauau pea ona ola. Ina ia mautinoa latou te le mafai ona toe foʻi i le togalaau, fai mai le tala ia tatou, i le faitotoʻa i sasaʻe o le togalaʻau, e le itiiti ifo ma le lua kerupi na faʻatutuina iina ma le afi, ma liliu le pelu e taofi ai latou mai le toe ulufale i le togalaau. pe taumafai e 'ai mai le laʻau o le ola.
O isi mau o loʻo taua ai le Laʻau o le Ola (I fafo o le Kenese 1-3)
- Faataoto 3:18 - Talanoa e uiga i le poto ma le faʻautauta "O se laau o le ola ia i latou e taofiina, ma oi latou e taofi mau i ai e taʻua o le fiafia ”.
- Faataoto 11:30 - “O le fua o le tagata amiotonu o le laau o le ola lea, ma o le ua manumalo i agaga ua poto”.
- Faataoto 13:12 - "O le faʻamoemoe e tolopoina e mamaʻi ai le fatu, ae o le mea e manaʻomia o se laau o le ola pe a oʻo mai".
- Faataoto 15:4 - "O le toʻafilemu o le laulaufaiva o se laau o le ola, ae o le faʻaletonu o lona uiga o le malepe i lalo i le agaga".
- Faʻaaliga 2: 7 - I le faʻapotopotoga a Efeso "O le ua i ai taliga faʻalogo i le mea o fai mai ai le agaga i aulotu: O le e manumalo, ou te avatua ia te ia le 'ai o le laau o le ola, o loʻo i le parataiso o le Atua.'"
Kerupi
O ai nei kerupi na tutu i le faitotoʻa o le Togalaʻau e poloka le toe ulufale atu ia Atamu ma Eva ma a la fanau? O le isi taʻua o le kerupi i le Esoto 25:17 e faatatau i kerupi e lua na vaneina ma tuu i luga o le Atolaau o le Feagaiga. O loʻo faʻamatalaina mai iinei e lua apaʻau. Mulimuli ane, ina ua fausia e le Tupu o Solomona le Malumalu i Ierusalema, na ia tuu kerupi e lua o fafie-laau e 10 kupita le maualuga i le potu pito i totonu o le fale. (1 Tupu 6: 23-35). O le isi tusi o le Tusi Paia Eperu e taʻua kerupi, lea e tele na te faia, o Esekielu, mo se faʻataʻitaʻiga i le Esekielu 10: 1-22. Lenei o loʻo faʻamatalaina ai latou foliga e 4, 4 apaʻau ma foliga o lima o tagata i lalo o latou apaʻau (v21). O foliga e 4 o loʻo faʻamatalaina o foliga o le kerupi, o lona lua, o mata o le tagata, o lona tolu, o mata o le leona, ma le lona fa, o mata o le aeto.
E i ai ni faʻailoga o le manatuaina o nei kerupi i se isi mea?
O le upu Eperu mo le Kerupi o le “kerupi", Plural" kerubim ".[Ii] I le Akkadian o loʻo iai se upu tutusa "karabu" o lona uiga "ia faʻamanuia", poʻo le "karibu" o lona uiga "o se tasi na te faʻamanuiaina" lea e foliga faʻatusa i kerupi, kerupi. "Karibu" o se igoa mo le "lamassu", o se atua puipuia Sumerian, na faaalia i Asuria taimi o se hybrid o se tagata, manulele ma a le o se povi poʻa poʻo se leona ma ei ai apaʻau manulele. O le mea e malie ai, o ata o nei karibu \ lamassu na faʻafefe faitotoʻa (ulufale) i le tele o taulaga (nofoaga o le saogalemu) e puipuia ai i latou. E i ai faʻamatalaga a Asuria, Papelonia ma Peresia.
Mai faʻatafunaga o nei malo anamua, o faʻataʻitaʻiga o latou na avea ma mafai ona maua i le Louvre, Berlin Museum ma British Museum, faʻatasi ai ma isi. O le ata o loʻo i lalo e sau mai le Louvre ma o loʻo faʻaalia ai povi fai apaʻau tagata mai le maota o Sargon II i Dur-Sharrukin, Khorsabad nei. O le Falemataaga a Peretania o loʻo i ai ni leona tagata fai apaʻau mai Nimrud.
@Copyright 2019 Tusitala
E i ai foi isi foliga tutusa e pei o bas-reliefs i Nimroud, (Asuria faʻafuaseʻi, ae o lenei i le British Museum), o loʻo faʻaali mai ai "se atua" ma apaʻau ma se ituaiga o mumū pelu i lima taʻitasi.
O le ata mulimuli e pei lava o le faʻamatalaga a le Tusi Paia i kerupi, ae tusa lava poʻo le a le tagata Asuria na manatua lelei meaola mamana, eseʻese i tagata na puipuia poʻo leoleo.
Kenese 4: 1-2a - Ua Fanaua Fanau Muamua
“Sa feusuaiga Atamu ma Eva lana ava ma ua to foi o ia. Na iʻu ina fanauina e ia Kaino ma faapea atu: “Ua ou fanaua se tamaloa e ala i le fesoasoani a Ieova.” 2 Mulimuli ane na toe fanaua foi e ia lona uso o Apelu. ”
O le upu Eperu faʻaaogaina, faʻaliliuina o le "feusuaiga" o le “Yada”[Iii] o lona uiga "ia iloa", ae ia iloa i se faʻaletino (feusuaiga) auala, ona o loʻo mulimuli mai ai ma le moliaga faʻailoga "et" lea e mafai ona vaaia i lenei interlinear Tusi Paia[Iv].
O le igoa Kaino, “Qayin”[V] i le faaEperu o se tala i upu i le gagana Eperu ma le "mauaina", (faaliliuina i luga pei ona gaosia) "o lona uiga "Qanah"[vi]. Peitai, o le igoa "Hehbel" (Igilisi - Apelu) ua naʻo se igoa talafeagai.
Kenese 4: 2a-7 - O Kaino ma Apelu o ni Tagata matua
“Ua avea Apelu ma leoleo i mamoe, a ua fai Kaino ma galue fanua. 3 Ua mavae aso, ona avatu lea e Kaino o fua o le laueleele e fai ma taulaga iā Ieova. 4 Ae mo Apelu, na ia aumaia foi ulumatua o lana lafu, e oo lava ia latou gaʻo. O loo silasila mai leova ia Apelu ma lana taulaga; 5 na te leʻi vaʻai ia Kaino ma lana taulaga. Ma sa vevela Kaino i le ita tele, ma sa amata ona paʻu o ona fofoga. 6 Ona fetalai atu lea o Ieova ia Kaino: “Se a le mea ua e ita tele ai ma aisea ua e to foliga ai? 7 A e liliu e fai mea lelei, e leai ea se faʻaeaina? 'Ae' āfai 'e te lē liliu e fai mea lelei, o loʻo faʻapipiʻi le agasala i le faitotoʻa, ma e mafai e oe, mo lau vaega, ona pule i ai? ””
Na avea Apelu ma leoleo mamoe poʻo mamoe ma 'oti, aua o le upu faʻaEperu o loʻo faʻaaogaina ii e mafai ona faʻasino i le lafu fefiloi. Lenei le tasi o le lua 'matata' filifiliga avanoa. O leisi matata filifiliga o le galueaina o le eleele lea e foliga mai na filifilia e Kaino faʻaaogaina lona tulaga ulumatua (pe na tofia ia te ia e Atamu).
I se taimi mulimuli ane, o le tusitusiga a le gagana Eperu e faitauina faʻapea "i le gasologa o taimi", na latou o mai uma e osi le taulaga o a latou galuega i le Atua., Kaino na aumaia ni fua o le eleele, ae leai se mea faʻapitoa, ae o Apelu na aumaia le sili, o le ulumatua. , ma fasi sili ona lelei o le ulumatua. E ui lava e leʻo aumaia i le tala se mafuaʻaga, ae e le faigata ona iloa pe aisea na finagalo malie ai Ieova ia Apelu ma lana taulaga, aua o le sili lea ona lelei na mafai e Apelu, ona faʻaalia lona talisapaia o le olaga tusa lava poʻo le a le tulaga na i ai nei tagata. I le isi itu, e leʻi i ai se taumafaiga a Kaino i lana filifiliga o le taulaga. Afai o oe o se matua ma lau fanau e toʻalua na ofoina atu ia te oe se meaalofa, e te le faʻafetai ea i le tasi na faia le tele taumafaiga tuʻuina i totonu, poʻo le a lava lena meaalofa, nai lo le tasi na faʻaalia ai faʻailoga o le vave ona lafo faʻatasi e aunoa ma se lagona poʻo popole?
Sa vaaia le le fiafia o Kaino. Ua taʻu mai e le tala ia i tatou "Na tupu le ita o Kaino i le ita tele ma ua amata ona pa'ū ona mata". Na alofa Ieova a o ia taʻuina atu iā Kaino le mafuaaga na ia togafitia ai, ma ia mafai ona toe faasaʻo. O le a le mea e tupu O fuaiupu nei e taʻu mai ai le mea na tupu.
Kenese 4: 8-16 - Le fasioti tagata muamua
“Ona fai atu lea o Kaino ia Apelu lona uso: [“ Seʻi tatou o i le fanua. ”] O lea aʻo latou i ai i le fanua Sa fasi e Kaino lona uso o Apelu ma fasioti ia te ia. 9 Mulimuli ane ona fetalai atu lea o Ieova iā Kaino: “O fea Apelu lou uso?” ma sa ia faapea mai: “Ou te le iloa. O aʻuo le leoleo o loʻu tuagane? ” 10 Ona ia faapea atu lea: “O le a lau mea ua fai? Faʻalogo! O loʻo tagi mai le toto o lou uso 'iā te aʻu mai le' eleʻele. 11 Ma o lenei ua faʻafanoina oe i le faʻateʻaina mai le eleele, ua tatala lona gutu e talia le toto o lou uso mai lou lima. 12 A e galueaina le eleele, o le a le toe avatua ia te oe lona paoa. O le a avea oe ma se tagata maumausolo ma maumausolo i le lalolagi. ” 13 Ona fai atu lea o Kaino iā Ieova: “O laʻu faasalaga ona o laʻu mea sesē e sili ona mamafa. 14 Lenei o loʻo e tuliina aʻu i le aso nei mai luga o le eleele, ma o ou foliga o le a ou natia ai; ma e tatau ona 'avea aʻu ma tagata fealualuaʻi ma fealualuaʻi i le lalolagi, ma e mautinoa lava o se tasi e mauaina aʻu o le a fasiotia aʻu. ” 15 Ona fetalai atu lea o Ieova ia te ia: “O le mea la e fasioti fitu ia Kaino.”
Ma o lea na faatuina e leova se faailoga mo Kaino ina neʻi laveaia o ia e se tasi na maua o ia.
16 Ona alu ese ai lea o Kaino mai luma o Ieova ma ua nofo i le laueleele o le Fugitiveness i le itu i sasaʻe o Etena. ”
O le Westminster Leningrad Codex e faitauina “Ma sa talanoa Kaino ma Apelu lona uso, ma sa latou i le fanua ona tulaʻi lea o Kaino e tetee i lona uso o Apelu ma fasioti ia te ia. ”
E faitau foi i le Kenese 4: 15b, 16 lena "Ma ua tuu e leova (pe tuu) i luga o Kaino se faailoga neʻi maua e se tasi ua maua o ia fasioti ia te ia". "Ona alu ese ai lea o Kaino ai luma o leova, ua mau i le nuu o Nota, i le itu i sasaʻe o Etena.
E ui ina fasioti e Kaino le ola o lona uso, ae na filifili le Atua e aua le toe totogia lona ola, peitaʻi e leʻi sao mai se faʻasalaga. E foliga mai o le eria e lata i Etena sa latou nonofo ai sa faigofie lava ona galueaina, ae le o le tulaga lena na faʻatafeaina ai Kaino, agaʻi i sasaʻe o le Faʻatoʻaga o Etena e mamao ese mai ia Atamu ma Eva ma lona laititi. uso ma tuafafine.
Kenese 4: 17-18 - Le Faletua a Kaino
“Mulimuli ane, ua faiaiga Kaino ma lana ava, ona to ai lea o ia ma fanaua Enoka. Na ia galue i le fausiaina o se 'aʻai ma faʻaigoa le igoa o le' aʻai i le igoa o lona ataliʻio Enoka. 18 Mulimuli ane na fanaua e Enoka, Iʹrad. Na fanaua e Iareto o Metuseli, na fanaua e Meosueli o Metuseli, na fanaua e Metusaeli o Laemeka. ”
E le mafai ona tatou pasiina lenei fuaiupu e aunoa ma le talanoaina o se fesili e masani ona laga.
O fea na maua ai e Kaino lana ava?
- Kenese 3:20 - "Eva… na tatau ona avea ma tina o tagata uma ola"
- Kenese 1:28 - Na fetalai le Atua ia Atamu ma Eva, "Ia fanafanau, ma ia uluola, ma tumu le lalolagi"
- Kenese 4: 3 - Na faia e Kaino lana taulaga “ina ua mavae sina aso”
- Kenese 4:14 - Ua iai foʻi isi fanau a Atamu ma Eva, e oʻo foʻi i fanau a fanau, poʻo fanau a fanau a fanau. Sa popole Kaino i lena mea "so o se tasi o le sailia o aʻu o le a fasiotia aʻu ”. Na te leʻi taʻua foi "o se tasi o oʻu uso e mauaina aʻu o le a fasiotia aʻu".
- Kenese 4:15 - Aisea na faʻamamafa ai e Ieova Kaino e lapataʻi i latou na maua o ia, aua le fasioti ia te ia, pe a fai e leai se isi aiga ola e ese mai ia Atamu ma Eva o le a vaʻai i lea faʻailoga.
- Kenese 5: 4 - "O lenei na fanaua e ia [Atamu] tama ma teine".
Faaiuga: O le ava a Kaino atonu o se tasi o ona fafine aiga aiga atonu o se tuafafine po o se tei.
Na solia e lenei le tulafono a le Atua? Leai, e leai se tulafono e faʻatatau i le faʻaipoipoga i se tei seʻia oʻo mai i taimi o Mose, pe tusa o le 700 tausaga talu ona maeʻa le lolo, o le taimi lea na mamao ai le tagata mai le atoatoa ina ua oʻo i le 2,400 tausaga le aofaʻi mai ia Atamu. I aso nei, o le le atoatoa e faʻapea e le o se poto le faʻaipoipo e oʻo lava i le 1st tausoga, tusa lava pe faʻatagaina e le tulafono, e mautinoa e le o se tuagane poʻo se tuafafine, a leai, o le fanau a sea faʻatasiga ei ai le tele o le aʻafiaga o le fananau mai ma ogaoga tino ma le mafaufau le atoatoa o loʻo i ai.
Kenese 4: 19-24 - Fanau a Kaino
“Ona ave lea e Lameko o ava e lua mo ia. O le igoa o lē na muamua o Ata ma le igoa o le lona lua o Selila. 20 Ile taimi na fanaua ai e Apasa o Iapalu. Na ia faʻamaonia le faʻavaeina oi latou e nonofo i faleʻie ma fai lafumanu. 21 Ma o le igoa o lona uso o Jubalbal. Na ia faʻamaonia le faʻavaeina o latou uma na taina kitara ma paipa. 22 A o Selila, na fanaua foi e ia o Tuʹbal-cain, o le tufuga o ituaiga mea faigaluega uma o le kopa ma le uamea. Ma o le tuafafine o Tuʹbal-cain o Naʹama · mah. 23 O le mea lea na tusia ai e La'mech nei upu mo ana ava o Ata ma Selala:
“O 'outou fafine o Laomeka, faʻalogo mai ia i loʻu leo;
Faalogo mai i laʻu upu:
O le tamaloa na ou fasiotia mo le manuʻaina aʻu,
Ioe, o se tauleʻaleʻa talavou mo le sasaina o aʻu.
24 Afai e faafitu ona tauimasui Kaino,
Ona fitugafulu fitu lea o fitu o Lameko. ”
O Lameko, o le tama a le tama a le afafine o Kaino, na faʻamaonia le fouvale ma ave ni ava se lua mo ia. Na avea foi o ia ma fasioti tagata e pei o lona tuaa o Kaino. O le tasi ataliʻi o Lameko, o Iapala, na muamua faia faleʻie ma feoaʻi ma manu. O le uso o Jabal, o Jubal, na ia faia le kitara (kitara) ma le paipa e fai ai musika, aʻo le latou tuagane o Tubal-cain na avea ma pepelo o 'apamemea ma uʻamea. Atonu matou te faʻaigoaina lea mea o se lisi o paionia ma fatufatu tomai eseese.
Kenese 4: 25-26 - Setu
“Ona toe faia foi lea e Atamu le feusuaiga ma lana ava, ona fanauina ai lea e ia le tama tane, ma faaigoa ia te ia o Setu, aua, pei ona ia fai mai:“ Ua tofia e le Atua le tasi fanau e sui aʻi Apelu, aua na fasiotia o ia e Kaino. ” 26 Na fanaua foi e Setu le atalii, ma ua ia faaigoa ia te ia o Enosa. O le taimi lea na amata ai ona valaau le suafa o Ieova ”.
Ina ua maeʻa sina talaʻaga o Kaino, le ulumatua a Atamu, na toe foʻi le tala ia Atamu ma Eva, ma na fanau Setu ina ua mavae le oti o Apelu. Faʻapea foi, i le taimi lea ma Setu ma lona ataliʻi na faia ai le toe foʻi i tapuaiga a Ieova.
Kenese 5: 1-2 - Colophon, "toledot", Family History[vii]
O le Colofon o le Kenese 5: 1-2 o loʻo faʻamatalaina ai le talafaʻasolopito o Atamu na tatou talanoaina i luga, e faʻaiʻuina ai le vaega lona lua o le Kenese.
Le Tusitala poo le e ona: “O le tusi lenei i le tala faasolopito o Atamu”. O le ana po o le tusitala o lenei vaega o Atamu
Le faʻamatalaga: “Tane ma le fafine na ia faia i laʻua. Ina ua maeʻa na ia [Atua] faʻamanuiaina i latou ma faʻaigoa le latou igoa Tagata i le aso na foafoaina ai i latou ”.
a: "I le aso na faia ai e le Atua Atamu, na ia faia o ia i le faatusa o le Atua ”o le faʻaalia o le tagata na faʻaatoaina i le faʻatusa o le Atua aʻo leʻi agasala i latou.
[I] https://biblehub.com/hebrew/2332.htm
[Ii] https://biblehub.com/hebrew/3742.htm
[Iii] https://biblehub.com/hebrew/3045.htm
[Iv] https://biblehub.com/interlinear/genesis/4-1.htm
[V] https://biblehub.com/hebrew/7014.htm
[vi] https://biblehub.com/hebrew/7069.htm
[vii] https://en.wikipedia.org/wiki/Colophon_(publishing) https://en.wikipedia.org/wiki/Jerusalem_Colophon
Ma ia Adamu na ia fai atu: "Ona ua e faʻalogo i le leo o lau ava ma 'ai i le fua o le laau na ou fai atu ai ia te oe,' Aua e te 'ai ai,' ua malaia le eleele ona o oe. I le tiga o le a 'ai ona fua i aso uma o lou olaga. 18 E tutupu ai laʻau tuitui ma laʻau talatala mo oe, ma e te 'aʻai le vao o le vao. 19 O le afu o ou fofoga e te ai ai le mea e 'ai seʻia e toe foʻi atu i le' eleʻele; Mo le efuefu oe ma i le efuefu o le ae... Faitau atili »
O se fautuaga i le JWs:
O le leo o le 1984 NWT Reference Bible i luga ole laiga i le jw org e sili atu nai lo le tusi fou. Ua latou faia le Tusi Paia i se tala a Sophia ma Kalepo. Le lelei O le motusia pea o leo eseese e faalavelaveina ai le laina o mafaufauga. Ma le Vaega Pule, tusa lava poʻo le a le latou taumafai malosi, aua le tutusa le faitauga o le 1984 lomia.
Lalotoso i le leo 1984. Taaalo mo oe ma lau fanau.
Jack
Le faʻamoemoe ile lagi. E manaʻomia e le 'au faʻauʻuina ni tamaloloa e taʻu atu ia i latou ua valaauina ma faʻauʻuina i latou? E leai. Na taʻua e Russell e faapea, o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia uma, sa iai le faamoemoe i le lagi. Fai mai Rutherford o le faamoemoe faalelagi o le a tapunia ma o le faamoemoe faalelalolagi o le muamua faamoemoe. I le vaitaimi o Russell, o le toʻatele na latou mauaina le faamoemoe faalelagi, i le vaitaimi o Rutherford, na amata ai ona paʻu le faamoemoe faalelagi ma le faamoemoe faalelalolagi na suia. E foliga mai o le tele na mulimuli i mea na taʻu atu ia i latou. Afai e valaauina se soʻo i le faʻamoemoe i le lagi, ono mafai ona ia teʻena le tagofia o faʻatusa ona ua taʻu mai e le Vaega Pule... Faitau atili »
Faʻamatalaga faitotoa i luga sasaʻa corriger notre faʻamatalaga?
La bible ne dit pas quʻAdam et Eve auraient besoin de manger régulièrement de lʻarbre de vie. Aua neʻi mama le masalosalo i le aucun fondement niblique. Selon la Bible, o se tasi o tuutuuga mo le ulugaliʻi, ma le fua o le laumei taua. Il est plus raisonnable de penser quʻil aurait suffi dʻune fois pour que le couple vive en mangeant de lʻarbre de vie. Jah met en parallèle lʻarbre de la connaissance a lʻarbre de vie. Même principe. Quant au fait de créer des animaux dans la journal is et les faire mourir dans la même journal... Faitau atili »
Jʻai oublié de parler du monde végétal. Atamu o loʻo amata mai i lau tala fou. Il découvre tout. Tout est nouveau pour lui. Pour celui qui aime le jardinage, il comprendra très vite le temps quʻon est prêt à consacrer à la terre et à sa production. O le finau a le au tusitala o lagona o le manque. Au contraire, on est rassasié de bonheur du travail de la terre. Combien de fleurs, combien dʻarbres ai je pu découvrir en 1 journal? Si peu. Il nous tarde juste le lendemain pour en découvrir dʻautres. Toto, entretenir, voir croître, auai i le fua o le... Faitau atili »
Mo le tele o loʻu olaga, sa ou matua talitonu lava i le faʻauigaina o le aso / tausaga, ae e i ai ni itu na faia e le Young Earth Creationists e le mafai ona ou le amanaʻiaina. O le a ou le alu i le mamao e pei o le dogmatically taua o lena na o le pau le faʻauigaina, ae e tatau ona ou fai atu na latou aumaia ia te aʻu sina mea e mafaufau ai. I laasaga uma o le foafoaga, na silasila le Atua ua lelei. O le vaaiga a le Young Earth Creationist i lenei mea o le o le malo o manu e leʻi mafatia i le oti seʻia paʻu le tagata, o le finauga o le lalolagi o le oti ma... Faitau atili »
"O le a ou fai atu na faia lava Tagata i le tane ma le fafine, i le genome mo itupa uma sa i ai i totonu o Atamu."
Ou te talitonu o se aʻoaʻoga a le Tagata Aʻoga o le Tusi Paia.
O le faʻafitauli e faʻasaga ile mau:
(Kenese 1:29). . Ona fetalai mai lea o le Atua: "O lenei ua ou tuuina atu ia E o laʻau uma o loʻo totōina fatu o loʻo i luga o le lauʻeleʻele atoa ma laʻau uma o loʻo i ai le fua o le laʻau o loʻo tupu ai fatu. Ia E ia avea ma meaʻai. . .
O le tamaloa ma le fafine na faia o se tane ma le fafine e le o ni tane e lua itupa.
"O le mafuaaga autu na tuu ai e le Atua ia Atamu ma Eva i fafo o le Togalaau ma se leoleo e taofi lo la toe ulufale i le togalaau ina ia taofi i laua mai le aveina o fualaʻau" foi mai le laau o le ola ma 'ai ma ola ai i taimi uma ". I le faapea atu "foi" (faa-Eperu "gam") uiga o le Atua latou 'ai mai le laau o le ola e faaopoopo i le fua o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga ua uma ona latou' aʻai. " Manatu lelei. Afai o le 'ai i le Laʻau o le Poto o se faʻasalaga i le oti, o le' ai i le Laʻau o le Ola o le a avea ma se mautinoa i le ola. E le mafai... Faitau atili »
"O le gata [Satani] tuʻimomomoina le fatu [Iesu] i le mulivae ua malamalama e faatatau ia Iesu na fasiotia i luga o le laau, ae na o se tiga le tumau ina ua toetu mai o ia 3 aso mulimuli ane e pei o le ita o se manuʻa i le mulivae lea na mouese ai le tiga ina ua mavae ni nai aso. " E tatau ona ou taʻuina le tetee i lenei uiga o le maliu o Keriso, ina ua tautau le le lavalava i luga o le satauro le onosaʻi o le upu leaga, o se upu taufaamataʻu ia te ia, na o se "tiga le tumau", "pei o le itaitagofie o se tiga i le mulivae. . ”... Faitau atili »
“O le mea manaia i le fuaiʻupu 15 o le vaega o totoe o le Tusi Paia e naʻo tama e fai mai e iai a latou fanau. O lea ua malamalama o le fuaitau "lana fanau" e faatatau i le fafine, o loo faatatau i le mea moni o Iesu (le fanau) o le ai ai se tina faalelalolagi ae le o se tama faalelalolagi. " (Kenese 24:60). . "Ona latou faʻamanuia atu ai lea ia Repeka ma fai atu ia te ia:" Loʻu tuafafine e, ia avea oe ma afe o sefulu afe, ma ia avea lau fanau ma faitotoʻa o ē ita i ai. " Kenese 4:25 Ma sa toe iloa e Atamu lana ava; ona fanau ai lea e ia... Faitau atili »
O le a lau faʻavae e fai mai ai latou te le ola faavavau?
Oe tusi: " a o Atamu ma Eva o le a toeititi atoa le afe tausaga e feoti ai, o le faʻailoga o le 'ai o le fua o le laʻau o le ola o le a mafai ai ona latou ola i le faavavau, e le faʻavavau, e le o se tino ola pea, ae o loʻo ola lava, i se taimi umi lava. O le taimi, i se faʻamatalaga, sili atu ona umi nai lo le lata i le afe tausaga ae latou te leʻi feoti e aunoa ma le 'aʻai mai le laau o le ola. ”
Ou te fia faʻaopopoina se faʻamalamalamaga i lenei tulaga ou te leʻi aofia ai i le tusitusiga.
O loʻu malamalamaaga mai le faʻaupuga o le tusitusiga, o Atamu ma Eva e manaʻomia le 'aʻai mai le laʻau i se vaitaimi umi lava e tumau ai ma pe ana faʻatagaina i laʻua ona faia lena mea semanu e mafai ona la nonofo faʻavavau. I nisi upu latou te le mafai ona ola e faavavau e aunoa ma le 'aʻai masani mai le laʻau, ae pe a fai latou te masani ona' aʻai, latou te mafaia.
E i ai laʻu fesili, Tadua. Ua e faapea mai o aso taʻi 24 na o le 1 itula le umi. O le lona ono o aso o le foafoaga na amata i le foafoaina o "mea ola e tusa ma o latou ituaiga, manu vaefa ma manu fetolofi ma manu feʻai o le lalolagi e tusa ma o latou ituaiga." (Kenese 24:24) Ona faʻaiʻuina lea i le foafoaina o le uluaʻi tane ma mai ia te ia le uluaʻi fafine, uma i totonu o le XNUMX itula. Talu ai na faia i latou i le faʻaiuga o le aso ono, semanu latou na o ni nai itula le matutua, o lea ou te le iloa ai pe faʻafefea le mea oe fai mai mafai ona moni pe a oe... Faitau atili »
Afai na foafoaina laau atoa fausiaina ma fua o le a taʻu mai i le tusitusiga, e ono mafai foi ona foafoaina e le Atua nisi o manu latalata i le oti, lea na maliliu ai ma o Atamu ma Eva na vaai i ai.
Pe na tupu lena mea pe leai tatou te le iloa, ae manino na malamalama Adamu ma Eva i le faʻatonuga ma e tatau foi ona i ai le uiga ia i laʻua, a leai o le a avea ma se itu-tasi le faʻatonu faʻatonuga e faʻaeʻe atu ia i laʻua.
Leai se le faʻaaloalo uiga, Tadua.
Tagata soifua i le tama: Ataliʻi Ou te manaʻo e aʻoaʻo ia te oe e uiga i le oti. Na ou tuiina se taʻifau i le matou fanua i tua pe a e faʻatali ma matamata o le ae vaʻaia ua mate. Ona e iloa ai lea o le oti.
Tagata soifua i le tama tagata: Leai e sese lena. Faʻamatala i le ma tama o le oti e le valea o ia.
Atonu na aʻoaʻoina e Ieova Lona atalii o Atamu e uiga i le oti.
A mafaufau loloto i lau tali e sili ona lelei, Siaki.
O laau e leʻi foafoaina na fausiaina atoa foi ma manu e le foafoaina latalata i le oti e pei ona taʻua manino mai i tusitusiga paia. Masalo afai na umi se taimi na faʻatali ai Atamu ma Eva, faʻatagaina la ona laʻua 'ai mai le laʻau sa i le ogatotonu o le faʻatoʻaga, pe a oʻo mai i le vaitau (Ec 3: 1) ma faasolo atu ai.
Salamo
E foliga mai o loʻo matou oʻo atu e faʻafetaui le mau ma le faʻauiga uiga. Afai o le faʻavae mo le talitonuina o le "aso" tatau ona fuaina i lo tatou malamalamaʻaga i lona umi, aua e le faʻaopopoina e le Atua le agavaʻa, o loʻo tatou faia se tulafono poʻo le tuʻuina o se faʻavae ona faamasinoina ai lea. Peitaʻi, o le faʻataʻitaʻiga e le gata ile faʻatatau ile talaʻaga ae o tusitusiga faʻasino, pei o le Tusi Paʻia. Afai tatou te manaʻomia se faʻauiga o le umi o le aso, talu ai ona o loʻo tatou talanoa e uiga i aso o le foafoaga, o lona uiga, o aso o le Atua, e le tatau ea ona tatou taliaina lana faʻauiga? Na te le faʻamatalaina ea se aso mo i tatou... Faitau atili »