O le Talafaʻasolopito o Atamu (Kenese 2: 5 - Kenese 5: 2): O Taunuʻuga o le Agasala

 

Kenese 3: 14-15 - Le fetuu o le gata

 

“Ona fetalai atu lea o Ieova le Atua i le gata:“ Ona ua e faia lenei mea, ua fetuuina oe mai manu vaefa uma ma manu feʻai uma o le vao. I luga o lou manava o le a e alu ai, ma o le efuefu o le a oe 'ai i aso uma o lou olaga. 15 Ma o le a ou tuu le feitagai i le va o oe ma le fafine ma i le va o lau fanau ma lana fanau. O le a ia tuʻimomomoina lou ulu ma o oe o le a tuʻimomomoina lona mulivae".

 

O le mea manaia i le fuaiʻupu 15 o le vaega o totoe o le Tusi Paʻepaʻe e naʻo tamā e fai mai e iai a latou fanau. O le mea lea ua malamalama ai o le fasifuaitau "lana fanau" e faatatau i le fafine, o loo faatatau i le mea moni o Iesu (le fanau) o le ai ai se tina faalelalolagi ae le o se tama faalelalolagi.

O le gata [Satani] tuʻimomomoina le fatu [Iesu] i le mulivae ua malamalama e faatatau ia Iesu na fasiotia i luga o le laau, ae ua na o se tiga le tumau ina ua toetu mai o ia 3 aso mulimuli ane e pei o le ita o se manuʻa o le mulivae lea e mouese ai le tiga pe a maeʻa ni nai aso. O le mau a le fatu [Iesu] ua tuʻimomomoina le ulu o le gata [Satani], e faasino atu i le faaiʻuina mulimuli o Satani le Tiapolo.

O le a le toe taʻua se "fanau" seʻi vagana Aperamo [Aperaamo] i le Kenese 12.

 

Kenese 3: 16-19 - O Taunuuga Vavave ia mo Atamu ma Eva

 

" 16 Na ia faapea atu i le fafine: “O le a ou matua faateleina le tiga o lou maʻi to; o le a e fānanau ni fafine i le taimi e fānau ai, ma o lou manaʻoga o lau tane lea, na te pule foʻi 'iā te oe. ”

17 Ma ia Adamu na ia fai atu: "Ona ua e faʻalogo i le leo o lau ava ma 'ai i le fua o le laau na ou fai atu ai ia te oe,' Aua e te 'ai ai,' ua malaia le eleele ona o oe. I le tiga o le a 'ai ona fua i aso uma o lou olaga. 18 Ma o laau tuitui ma vao talatala o le a tupu mo oe, ma e tatau ona e 'ai le vao o le fanua. 19 O le afu o ou mata o le a e 'ai ai le areto seia e toe foʻi i le eleele, aua na aumaia ai oe. Mo le efuefu o oe ma i le efuefu o le a e toe foi ”.

 

I le taimi muamua na vaʻaia ai, o nei fuaiupu na mafai ona avea ma faʻasalaga a le Atua ia Eva ma Atamu. Peitaʻi, e mafai ona faigofie ona latou malamalama e pei o iʻuga o a latou gaioiga. I se isi faaupuga, ona o lo latou le usiusitaʻi, o lenei ua latou le atoatoa ma o le a le toe ola le olaga. O le a le toe i ai le faʻamanuiaga a le Atua ia i latou, na puipuia ai i latou mai tiga. O le le atoatoa o le a aʻafia ai le va feagai ma aliʻi ma fafine, aemaise i faʻaipoipoga. E le gata i lea, o le a le toe maua se latou togalaʻau matagofie e nonofo ai i fualaʻau, ae tatau lava ona latou galulue malosi ina ia lava a latou meaʻai e tausi ai latou.

Na faʻamaonia foi e le Atua o le a latou toe foʻi i le efuefu na foafoaina ai i latou, i se isi faaupuga, o le a latou feoti.

 

Le Mafuaʻaga a le Atua mo le Tagata

Pau lava le taʻua o le oti na faia e le Atua ia Atamu ma Eva e faatatau i le 'ai i le laau e iloa ai le lelei ma le leaga. Na tatau ona latou iloa le oti, ana leai, e leai se uiga o le poloaʻiga. E le taumateina, na latou maitauina manu, manulele, ma laʻau ua mamate ma toe pala i le efuefu. Kenese 1:28 o loʻo tusia ai na fetalai le Atua ia i latou “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia e pule i iʻa o le sami, ma manu felelei o le lagi, ma mea ola uma e fetolofi i le eleele. ” O le mea lea, latou te mafaia ona faʻamoemoe e nonofo pea i le Faʻatoʻaga o Etena, e aunoa ma le oti, pe a latou usitaʻi i lena tulafono e tasi, faigofie ma faigofie.

 

I le agasala, na tuu ai e Atamu ma Eva le ola e faavavau i se lalolagi pei o le togalaau.

 

Kenese 3: 20-24 - Faʻateʻaina mai le Faatoʻaga o Etena.

 

“Ina ua maeʻa le mea lea, faʻaigoa e Atamu le igoa o lana ava o Eva, aua na tatau ona avea o ia ma tina o tagata uma e ola. 21 Ona faia lea e Ieova le Atua o ofu paʻu uumi mo Atamu ma lana ava, ma faaofuina i latou. 22 Ona fetalai atu lea o Ieova le Atua: “O lenei ua pei le tagata o so tatou na te iloa le lelei ma le leaga, a o lenei ina neʻi tuu atu lona lima ma ave foi [fua] mai le laau o le ola ma 'ai ma ola ai e faavavau, - ” 23 Ma o le mea lena na aveese ai o ia e Ieova le Atua mai le togalaau o Eden e galue ai le eleele na aumai ai o ia. 24 Ma o lea na ia tuliesea ai le tamaloa ma tuu i le itu i sasaʻe o le faatoʻaga o Etena o kerupi ma le pelu mumu o le pelu o loo liliu pea e leoleo le ala i le laau o le ola ".

 

I le faaEperu, o Eva o "Chavvah"[I] o lona uiga "ola, foaʻi-ola", lea e talafeagai "Aua na tatau ona avea o ia ma tina o tagata uma ola". I le Kenese 3: 7, o loʻo taʻu mai ai i le tala, ina ua maeʻa ona 'aina le fualaʻau aina, na iloa ai e Atamu ma Eva ua le lavalava, ma fai o latou ie i ie o le mati. Lea na faʻaalia e le Atua e ui lava i le le usiusitaʻi na ia tausia pea i latou, a o ia avatua ia i latou ni ofu uumi talafeagai o paʻu (atonu o paʻu) mai manu mate e ufiufi ai. O nei lavalava o le a avea foi ma mea e mafanafana ai i latou, aua atonu o le tau i fafo atu o le togalaau atonu e le matua manaia. Na tuliʻesea nei i latou mai le togalaʻau ina ia le toe mafai ai ona latou 'aʻai mai le laʻau o le ola ma tumau ai ona ola mo se taimi umi i le lumanaʻi lumanaʻi.

 

Le laau o le ola

O faaupuga o le Kenese 3:22 e foliga mai e taʻu mai ai e oʻo mai i lenei taimi latou te leʻi avea lava ma 'aʻai le fua mai le laʻau o le ola. Afai na latou 'aʻai mai le laʻau o le ola, o lona uiga la, o le isi gaioiga a le Atua i le faʻateʻaina o i latou mai le Faʻatoʻaga o Etena e leai se aoga. O le mafuaaga autu na tuu ai e le Atua ia Atamu ma Eva i fafo o le Togalaau ma le leoleoga e taofi ai lo la toe ulufale i le togalaau ina ia taofi i laʻua mai le aveina o fua. "foʻi mai le laau o le ola ma 'ai ma ola i le faavavau faavavau lava ”. I le faapea atu "foi" (faa-Eperu "gam") uiga o le Atua latou 'aʻai mai le laau o le ola e faʻaopoopo i le fua o le laʻau o le iloa o le lelei ma le leaga ua uma ona latou' aʻai. I se faʻaopopoga, a o Atamu ma Eva o le a toeititi atoa le afe tausaga e feoti ai, o le faʻailoga o le 'ai o le fua o le laʻau o le ola o le a mafai ai ona latou ola i le faavavau, e le faʻavavau, e leʻo tino ola pea, ae o loʻo ola pea , taimi umi lava, i se faʻamatalaga, sili atu ona umi nai lo le toeititi tasi le afe tausaga ae latou te leʻi feoti e aunoa ma le 'ai mai le laʻau o le ola.

O le laueleele i fafo atu o le togalaau manaʻomia galueaina, ma o lea galue malosi, ina ia mafai ai ona latou maua meaai ma faaauau pea ona ola. Ina ia mautinoa latou te le mafai ona toe foʻi i le togalaau, fai mai le tala ia tatou, i le faitotoʻa i sasaʻe o le togalaʻau, e le itiiti ifo ma le lua kerupi na faʻatutuina iina ma le afi, ma liliu le pelu e taofi ai latou mai le toe ulufale i le togalaau. pe taumafai e 'ai mai le laʻau o le ola.

 

O isi mau o loʻo taua ai le Laʻau o le Ola (I fafo o le Kenese 1-3)

  • Faataoto 3:18 - Talanoa e uiga i le poto ma le faʻautauta "O se laau o le ola ia i latou e taofiina, ma oi latou e taofi mau i ai e taʻua o le fiafia ”.
  • Faataoto 11:30 - “O le fua o le tagata amiotonu o le laau o le ola lea, ma o le ua manumalo i agaga ua poto”.
  • Faataoto 13:12 - "O le faʻamoemoe e tolopoina e mamaʻi ai le fatu, ae o le mea e manaʻomia o se laau o le ola pe a oʻo mai".
  • Faataoto 15:4 - "O le toʻafilemu o le laulaufaiva o se laau o le ola, ae o le faʻaletonu o lona uiga o le malepe i lalo i le agaga".
  • Faʻaaliga 2: 7 - I le faʻapotopotoga a Efeso "O le ua i ai taliga faʻalogo i le mea o fai mai ai le agaga i aulotu: O le e manumalo, ou te avatua ia te ia le 'ai o le laau o le ola, o loʻo i le parataiso o le Atua.'"

 

Kerupi

O ai nei kerupi na tutu i le faitotoʻa o le Togalaʻau e poloka le toe ulufale atu ia Atamu ma Eva ma a la fanau? O le isi taʻua o le kerupi i le Esoto 25:17 e faatatau i kerupi e lua na vaneina ma tuu i luga o le Atolaau o le Feagaiga. O loʻo faʻamatalaina mai iinei e lua apaʻau. Mulimuli ane, ina ua fausia e le Tupu o Solomona le Malumalu i Ierusalema, na ia tuu kerupi e lua o fafie-laau e 10 kupita le maualuga i le potu pito i totonu o le fale. (1 Tupu 6: 23-35). O le isi tusi o le Tusi Paia Eperu e taʻua kerupi, lea e tele na te faia, o Esekielu, mo se faʻataʻitaʻiga i le Esekielu 10: 1-22. Lenei o loʻo faʻamatalaina ai latou foliga e 4, 4 apaʻau ma foliga o lima o tagata i lalo o latou apaʻau (v21). O foliga e 4 o loʻo faʻamatalaina o foliga o le kerupi, o lona lua, o mata o le tagata, o lona tolu, o mata o le leona, ma le lona fa, o mata o le aeto.

E i ai ni faʻailoga o le manatuaina o nei kerupi i se isi mea?

O le upu Eperu mo le Kerupi o le “kerupi", Plural" kerubim ".[Ii] I le Akkadian o loʻo iai se upu tutusa "karabu" o lona uiga "ia faʻamanuia", poʻo le "karibu" o lona uiga "o se tasi na te faʻamanuiaina" lea e foliga faʻatusa i kerupi, kerupi. "Karibu" o se igoa mo le "lamassu", o se atua puipuia Sumerian, na faaalia i Asuria taimi o se hybrid o se tagata, manulele ma a le o se povi poʻa poʻo se leona ma ei ai apaʻau manulele. O le mea e malie ai, o ata o nei karibu \ lamassu na faʻafefe faitotoʻa (ulufale) i le tele o taulaga (nofoaga o le saogalemu) e puipuia ai i latou. E i ai faʻamatalaga a Asuria, Papelonia ma Peresia.

Mai faʻatafunaga o nei malo anamua, o faʻataʻitaʻiga o latou na avea ma mafai ona maua i le Louvre, Berlin Museum ma British Museum, faʻatasi ai ma isi. O le ata o loʻo i lalo e sau mai le Louvre ma o loʻo faʻaalia ai povi fai apaʻau tagata mai le maota o Sargon II i Dur-Sharrukin, Khorsabad nei. O le Falemataaga a Peretania o loʻo i ai ni leona tagata fai apaʻau mai Nimrud.

@Copyright 2019 Tusitala

 

E i ai foi isi foliga tutusa e pei o bas-reliefs i Nimroud, (Asuria faʻafuaseʻi, ae o lenei i le British Museum), o loʻo faʻaali mai ai "se atua" ma apaʻau ma se ituaiga o mumū pelu i lima taʻitasi.

 

O le ata mulimuli e pei lava o le faʻamatalaga a le Tusi Paia i kerupi, ae tusa lava poʻo le a le tagata Asuria na manatua lelei meaola mamana, eseʻese i tagata na puipuia poʻo leoleo.

 

Kenese 4: 1-2a - Ua Fanaua Fanau Muamua

 

“Sa feusuaiga Atamu ma Eva lana ava ma ua to foi o ia. Na iʻu ina fanauina e ia Kaino ma faapea atu: “Ua ou fanaua se tamaloa e ala i le fesoasoani a Ieova.” 2 Mulimuli ane na toe fanaua foi e ia lona uso o Apelu. ”

 

O le upu Eperu faʻaaogaina, faʻaliliuina o le "feusuaiga" o le “Yada”[Iii] o lona uiga "ia iloa", ae ia iloa i se faʻaletino (feusuaiga) auala, ona o loʻo mulimuli mai ai ma le moliaga faʻailoga "et" lea e mafai ona vaaia i lenei interlinear Tusi Paia[Iv].

O le igoa Kaino, “Qayin”[V] i le faaEperu o se tala i upu i le gagana Eperu ma le "mauaina", (faaliliuina i luga pei ona gaosia) "o lona uiga "Qanah"[vi]. Peitai, o le igoa "Hehbel" (Igilisi - Apelu) ua naʻo se igoa talafeagai.

 

Kenese 4: 2a-7 - O Kaino ma Apelu o ni Tagata matua

 

“Ua avea Apelu ma leoleo i mamoe, a ua fai Kaino ma galue fanua. 3 Ua mavae aso, ona avatu lea e Kaino o fua o le laueleele e fai ma taulaga iā Ieova. 4 Ae mo Apelu, na ia aumaia foi ulumatua o lana lafu, e oo lava ia latou gaʻo. O loo silasila mai leova ia Apelu ma lana taulaga; 5 na te leʻi vaʻai ia Kaino ma lana taulaga. Ma sa vevela Kaino i le ita tele, ma sa amata ona paʻu o ona fofoga. 6 Ona fetalai atu lea o Ieova ia Kaino: “Se a le mea ua e ita tele ai ma aisea ua e to foliga ai? 7 A e liliu e fai mea lelei, e leai ea se faʻaeaina? 'Ae' āfai 'e te lē liliu e fai mea lelei, o loʻo faʻapipiʻi le agasala i le faitotoʻa, ma e mafai e oe, mo lau vaega, ona pule i ai? ””

Na avea Apelu ma leoleo mamoe poʻo mamoe ma 'oti, aua o le upu faʻaEperu o loʻo faʻaaogaina ii e mafai ona faʻasino i le lafu fefiloi. Lenei le tasi o le lua 'matata' filifiliga avanoa. O leisi matata filifiliga o le galueaina o le eleele lea e foliga mai na filifilia e Kaino faʻaaogaina lona tulaga ulumatua (pe na tofia ia te ia e Atamu).

I se taimi mulimuli ane, o le tusitusiga a le gagana Eperu e faitauina faʻapea "i le gasologa o taimi", na latou o mai uma e osi le taulaga o a latou galuega i le Atua., Kaino na aumaia ni fua o le eleele, ae leai se mea faʻapitoa, ae o Apelu na aumaia le sili, o le ulumatua. , ma fasi sili ona lelei o le ulumatua. E ui lava e leʻo aumaia i le tala se mafuaʻaga, ae e le faigata ona iloa pe aisea na finagalo malie ai Ieova ia Apelu ma lana taulaga, aua o le sili lea ona lelei na mafai e Apelu, ona faʻaalia lona talisapaia o le olaga tusa lava poʻo le a le tulaga na i ai nei tagata. I le isi itu, e leʻi i ai se taumafaiga a Kaino i lana filifiliga o le taulaga. Afai o oe o se matua ma lau fanau e toʻalua na ofoina atu ia te oe se meaalofa, e te le faʻafetai ea i le tasi na faia le tele taumafaiga tuʻuina i totonu, poʻo le a lava lena meaalofa, nai lo le tasi na faʻaalia ai faʻailoga o le vave ona lafo faʻatasi e aunoa ma se lagona poʻo popole?

Sa vaaia le le fiafia o Kaino. Ua taʻu mai e le tala ia i tatou "Na tupu le ita o Kaino i le ita tele ma ua amata ona pa'ū ona mata". Na alofa Ieova a o ia taʻuina atu iā Kaino le mafuaaga na ia togafitia ai, ma ia mafai ona toe faasaʻo. O le a le mea e tupu O fuaiupu nei e taʻu mai ai le mea na tupu.

 

Kenese 4: 8-16 - Le fasioti tagata muamua

 

“Ona fai atu lea o Kaino ia Apelu lona uso: [“ Seʻi tatou o i le fanua. ”] O lea aʻo latou i ai i le fanua Sa fasi e Kaino lona uso o Apelu ma fasioti ia te ia. 9 Mulimuli ane ona fetalai atu lea o Ieova iā Kaino: “O fea Apelu lou uso?” ma sa ia faapea mai: “Ou te le iloa. O aʻuo le leoleo o loʻu tuagane? ” 10 Ona ia faapea atu lea: “O le a lau mea ua fai? Faʻalogo! O loʻo tagi mai le toto o lou uso 'iā te aʻu mai le' eleʻele. 11 Ma o lenei ua faʻafanoina oe i le faʻateʻaina mai le eleele, ua tatala lona gutu e talia le toto o lou uso mai lou lima. 12 A e galueaina le eleele, o le a le toe avatua ia te oe lona paoa. O le a avea oe ma se tagata maumausolo ma maumausolo i le lalolagi. ” 13 Ona fai atu lea o Kaino iā Ieova: “O laʻu faasalaga ona o laʻu mea sesē e sili ona mamafa. 14 Lenei o loʻo e tuliina aʻu i le aso nei mai luga o le eleele, ma o ou foliga o le a ou natia ai; ma e tatau ona 'avea aʻu ma tagata fealualuaʻi ma fealualuaʻi i le lalolagi, ma e mautinoa lava o se tasi e mauaina aʻu o le a fasiotia aʻu. ” 15 Ona fetalai atu lea o Ieova ia te ia: “O le mea la e fasioti fitu ia Kaino.”

Ma o lea na faatuina e leova se faailoga mo Kaino ina neʻi laveaia o ia e se tasi na maua o ia.

 16 Ona alu ese ai lea o Kaino mai luma o Ieova ma ua nofo i le laueleele o le Fugitiveness i le itu i sasaʻe o Etena. ”

 

O le Westminster Leningrad Codex e faitauina “Ma sa talanoa Kaino ma Apelu lona uso, ma sa latou i le fanua ona tulaʻi lea o Kaino e tetee i lona uso o Apelu ma fasioti ia te ia. ”

E faitau foi i le Kenese 4: 15b, 16 lena "Ma ua tuu e leova (pe tuu) i luga o Kaino se faailoga neʻi maua e se tasi ua maua o ia fasioti ia te ia". "Ona alu ese ai lea o Kaino ai luma o leova, ua mau i le nuu o Nota, i le itu i sasaʻe o Etena.

E ui ina fasioti e Kaino le ola o lona uso, ae na filifili le Atua e aua le toe totogia lona ola, peitaʻi e leʻi sao mai se faʻasalaga. E foliga mai o le eria e lata i Etena sa latou nonofo ai sa faigofie lava ona galueaina, ae le o le tulaga lena na faʻatafeaina ai Kaino, agaʻi i sasaʻe o le Faʻatoʻaga o Etena e mamao ese mai ia Atamu ma Eva ma lona laititi. uso ma tuafafine.

 

Kenese 4: 17-18 - Le Faletua a Kaino

 

“Mulimuli ane, ua faiaiga Kaino ma lana ava, ona to ai lea o ia ma fanaua Enoka. Na ia galue i le fausiaina o se 'aʻai ma faʻaigoa le igoa o le' aʻai i le igoa o lona ataliʻio Enoka. 18 Mulimuli ane na fanaua e Enoka, Iʹrad. Na fanaua e Iareto o Metuseli, na fanaua e Meosueli o Metuseli, na fanaua e Metusaeli o Laemeka. ”

 

E le mafai ona tatou pasiina lenei fuaiupu e aunoa ma le talanoaina o se fesili e masani ona laga.

O fea na maua ai e Kaino lana ava?

  1. Kenese 3:20 - "Eva… na tatau ona avea ma tina o tagata uma ola"
  2. Kenese 1:28 - Na fetalai le Atua ia Atamu ma Eva, "Ia fanafanau, ma ia uluola, ma tumu le lalolagi"
  3. Kenese 4: 3 - Na faia e Kaino lana taulaga “ina ua mavae sina aso”
  4. Kenese 4:14 - Ua iai foʻi isi fanau a Atamu ma Eva, e oʻo foʻi i fanau a fanau, poʻo fanau a fanau a fanau. Sa popole Kaino i lena mea "so o se tasi o le sailia o aʻu o le a fasiotia aʻu ”. Na te leʻi taʻua foi "o se tasi o oʻu uso e mauaina aʻu o le a fasiotia aʻu".
  5. Kenese 4:15 - Aisea na faʻamamafa ai e Ieova Kaino e lapataʻi i latou na maua o ia, aua le fasioti ia te ia, pe a fai e leai se isi aiga ola e ese mai ia Atamu ma Eva o le a vaʻai i lea faʻailoga.
  6. Kenese 5: 4 - "O lenei na fanaua e ia [Atamu] tama ma teine".

 

Faaiuga: O le ava a Kaino atonu o se tasi o ona fafine aiga aiga atonu o se tuafafine po o se tei.

 

Na solia e lenei le tulafono a le Atua? Leai, e leai se tulafono e faʻatatau i le faʻaipoipoga i se tei seʻia oʻo mai i taimi o Mose, pe tusa o le 700 tausaga talu ona maeʻa le lolo, o le taimi lea na mamao ai le tagata mai le atoatoa ina ua oʻo i le 2,400 tausaga le aofaʻi mai ia Atamu. I aso nei, o le le atoatoa e faʻapea e le o se poto le faʻaipoipo e oʻo lava i le 1st tausoga, tusa lava pe faʻatagaina e le tulafono, e mautinoa e le o se tuagane poʻo se tuafafine, a leai, o le fanau a sea faʻatasiga ei ai le tele o le aʻafiaga o le fananau mai ma ogaoga tino ma le mafaufau le atoatoa o loʻo i ai.

 

Kenese 4: 19-24 - Fanau a Kaino

 

“Ona ave lea e Lameko o ava e lua mo ia. O le igoa o lē na muamua o Ata ma le igoa o le lona lua o Selila. 20 Ile taimi na fanaua ai e Apasa o Iapalu. Na ia faʻamaonia le faʻavaeina oi latou e nonofo i faleʻie ma fai lafumanu. 21 Ma o le igoa o lona uso o Jubalbal. Na ia faʻamaonia le faʻavaeina o latou uma na taina kitara ma paipa. 22 A o Selila, na fanaua foi e ia o Tuʹbal-cain, o le tufuga o ituaiga mea faigaluega uma o le kopa ma le uamea. Ma o le tuafafine o Tuʹbal-cain o Naʹama · mah. 23 O le mea lea na tusia ai e La'mech nei upu mo ana ava o Ata ma Selala:

“O 'outou fafine o Laomeka, faʻalogo mai ia i loʻu leo;

Faalogo mai i laʻu upu:

O le tamaloa na ou fasiotia mo le manuʻaina aʻu,

Ioe, o se tauleʻaleʻa talavou mo le sasaina o aʻu.

24 Afai e faafitu ona tauimasui Kaino,

Ona fitugafulu fitu lea o fitu o Lameko. ”

 

O Lameko, o le tama a le tama a le afafine o Kaino, na faʻamaonia le fouvale ma ave ni ava se lua mo ia. Na avea foi o ia ma fasioti tagata e pei o lona tuaa o Kaino. O le tasi ataliʻi o Lameko, o Iapala, na muamua faia faleʻie ma feoaʻi ma manu. O le uso o Jabal, o Jubal, na ia faia le kitara (kitara) ma le paipa e fai ai musika, aʻo le latou tuagane o Tubal-cain na avea ma pepelo o 'apamemea ma uʻamea. Atonu matou te faʻaigoaina lea mea o se lisi o paionia ma fatufatu tomai eseese.

 

Kenese 4: 25-26 - Setu

 

“Ona toe faia foi lea e Atamu le feusuaiga ma lana ava, ona fanauina ai lea e ia le tama tane, ma faaigoa ia te ia o Setu, aua, pei ona ia fai mai:“ Ua tofia e le Atua le tasi fanau e sui aʻi Apelu, aua na fasiotia o ia e Kaino. ” 26 Na fanaua foi e Setu le atalii, ma ua ia faaigoa ia te ia o Enosa. O le taimi lea na amata ai ona valaau le suafa o Ieova ”.

 

Ina ua maeʻa sina talaʻaga o Kaino, le ulumatua a Atamu, na toe foʻi le tala ia Atamu ma Eva, ma na fanau Setu ina ua mavae le oti o Apelu. Faʻapea foi, i le taimi lea ma Setu ma lona ataliʻi na faia ai le toe foʻi i tapuaiga a Ieova.

 

Kenese 5: 1-2 - Colophon, "toledot", Family History[vii]

 

O le Colofon o le Kenese 5: 1-2 o loʻo faʻamatalaina ai le talafaʻasolopito o Atamu na tatou talanoaina i luga, e faʻaiʻuina ai le vaega lona lua o le Kenese.

Le Tusitala poo le e ona: “O le tusi lenei i le tala faasolopito o Atamu”. O le ana po o le tusitala o lenei vaega o Atamu

Le faʻamatalaga: “Tane ma le fafine na ia faia i laʻua. Ina ua maeʻa na ia [Atua] faʻamanuiaina i latou ma faʻaigoa le latou igoa Tagata i le aso na foafoaina ai i latou ”.

a: "I le aso na faia ai e le Atua Atamu, na ia faia o ia i le faatusa o le Atua ”o le faʻaalia o le tagata na faʻaatoaina i le faʻatusa o le Atua aʻo leʻi agasala i latou.

 

 

 

[I] https://biblehub.com/hebrew/2332.htm

[Ii] https://biblehub.com/hebrew/3742.htm

[Iii] https://biblehub.com/hebrew/3045.htm

[Iv] https://biblehub.com/interlinear/genesis/4-1.htm

[V] https://biblehub.com/hebrew/7014.htm

[vi] https://biblehub.com/hebrew/7069.htm

[vii] https://en.wikipedia.org/wiki/Colophon_(publishing)  https://en.wikipedia.org/wiki/Jerusalem_Colophon

Tadua

Mataupu a Tadua.
    19
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x