Talofa, o loʻu igoa o Eric Wilson. Na ou ola aʻe o se tasi o Molimau a Ieova ma na ou papatiso i le 1963 i le 14 o ou tausaga. Sa ou auauna o se toeaina mo le 40 tausaga i totonu o le lotu a Molimau a Ieova. Faatasi ai ma na faʻailoga, e mafai ona ou fai atu e aunoa ma le fefefe i le feteʻenaʻi talafeagai o fafine i le Faʻalapotopotoga o loʻo avea ma tagatanuʻu vasega lua. O loʻu talitonuga e le o faia lenei mea ma se manatu leaga. E talitonu aliʻi ma fafine molimau o loʻo latou mulimulitaʻi i faʻatonuga a le Tusi Paʻia e tusa o tu ma aga a itupa uma. 

 I totonu o le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova, o le mafai e se fafine ona tapuaʻi i le Atua e matua faʻatapulaʻaina lava. E le mafai ona ia aʻoaʻo mai le pulelaa i luga o le tulaga, ae mafai ona auai i faʻatalanoaga poʻo faʻataʻitaʻiga pe a fai o se uso e pule i le vaega. E le mafai ona ia umiaina soʻo se tofiga i totonu o le faʻapotopotoga, e oʻo lava i se mea e faʻatauvaʻa pei o le faʻatautaia o masini faaleo leo na faʻaaoga mo le faʻaalia o manatu o le aofia i taimi o fonotaga. Pau lava le tuusaunoa i lenei tulafono tupu pe a leai se agavaʻa aliʻi avanoa e faia le galuega. O le mea lea, o se tamaititi ua 12-tausaga le matua, e mafai ona ia faia le galuega o le faʻatautaia o masini faaleotele leo a o lona lava tina e tatau ona nofo i lalo ma le faʻalogo. Vaʻai faalemafaufau i lenei vaaiga, pe a fai o le a e: O se vaega o matutua fafine ma tausaga o le poto masani ma sili atu tomai aʻoaʻo e manaʻomia le le pisa ao feagai ai ma se pimply feagai, talu ai nei na papatisoina 19-tausaga le matua talitonu e aʻoaʻo ma tatalo mo i latou i luma o ulu atu i totonu le galuega talaʻi.

Ou te le o fai atu o le tulaga o fafine i totonu o le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova e tulaga ese. O le matafaioi a fafine i totonu o le tele o ekalesia a Kerisinetoma, na avea ma faapogai o finauga mo le selau o tausaga. 

O le fesili o loʻo feagai ma tatou a o tatou taumafai e toe foʻi i le faʻataʻitaʻiga o le faʻaKerisiano na faʻatautaia e le au aposetolo ma uluaʻi seneturi Kerisiano o le a tonu le sao o fafine. O saʻo molimau a Molimau i le latou tulaga mausali?

E mafai ona tatou vaevaeina i lalo i ni fesili taua se tolu:

  1. Tatau ea ona faʻatagaina fafine e tatalo e fai ma sui o le faʻapotopotoga?
  2. Tatau ea ona faʻatagaina fafine e aʻoaʻo ma aʻoaʻo le aulotu?
  3. Tatau ea ona faʻatagaina fafine e umia tulaga o le vaʻai i totonu o le faʻapotopotoga?

O fesili taua ia, aua a tatou sese, e ono faʻalavelaveina le tapuaiga o le afa o le tino o Keriso. E le o se talanoaga faʻaleaʻoaʻoga. E le o se mataupu o le "Tatou malilie e feeseeseai." Afai o loʻo tatou tutu i le ala o le aia a se tasi e tapuaʻi ai i le Atua i le agaga ma le upu moni ma le ala na finagalo ai le Atua, o lona uiga ua tatou tutu i le va o le Tama ma lana fanau. Leʻo se lelei nofoaga e i ai i le Aso faʻamasino, e te le malilie?

I se isi itu, afai o loʻo tatou mimilo sesē le tapuaʻiga tatau i le Atua e ala i le faʻalauiloaina o amioga e faʻasa, e i ai foʻi iʻuga e afaina ai lo tatou faʻaolaina.

Seʻi oʻu taumafai e tuʻu lenei mea i totonu o se talaʻiga Ou te manatu o le a mafai e tagata uma ona malamalama: O aʻu o le afa-Aialani ma le afa-Sikotilani. Ua ou paʻepaʻe pei ona latou o mai. Vaʻai faalemafaufau pe a fai ou te fai atu i se uso tama Kerisiano e le mafai ona ia aʻoaʻo pe tatalo i le aulotu ona o lona paʻu o le sese lanu. Ae faʻapefea pe a ou fai atu na faʻatagaina e le Tusi Paia se faʻaeseesega? O nisi aulotu Kerisiano i taimi ua tuanaʻi na latou faia na mataga ma le le tusa ai ma le Tusi Paia. Mata e le o se mafuaaga lena o le tautevateva? O le a le tala a le Tusi Paia e uiga i le taʻusuai o le laititi?

Atonu e te finau e le ose faʻatusatusaga lena mea; E le faasaina e le Tusi Paia tamaloloa eseʻese mai le aʻoaʻo ma tatalo; ae o le faʻasaina fafine mai le faia. Ia, o le manatu atoa na o le talanoaga a ea? E faʻasa e le Tusi Paia fafine ona tatalo, aʻoaʻo, ma vaʻai i mea a le faʻapotopotoga? 

Aua neʻi o tatou faia ni mafaufauga, ua lelei? Ou te iloa o le malosi faʻaagafesoʻotaʻi ma faʻalelotu faʻaituau o loʻo taʻalo iinei, ma e faigata tele ona faʻatoʻilaloina le faʻaituau ua leva ona aʻoaʻoina talu mai le tamaititi, ae e tatau ona tatou taumafai.

Ma, na o le kilia ese uma na lotu talitonuga ma talitonuga faʻaituau mai lou faiʻai ma tatou amata mai le sikuea tasi.

Sauni? Ioe? Leai, ou te le manatu.  O laʻu mate o le e te leʻi sauni tusa lava pe e te manatu o loʻo e i ai. Aisea ou te fautuaina ai lena mea? Ona ua ou lotomalie e tautoʻoga lena pei o aʻu, oe manatu na o le pau le mea e tatau ona tatou foia o le matafaioi a fafine. Atonu o loʻo e galue i lalo o le faʻamatalaga - pei ona ou faia muamua - ua uma ona tatou malamalama ile matafaioi a aliʻi. 

Afai tatou te amata i se manatu faʻaletonu, tatou te le ausia le paleni tatou te sailia. Tusa lava pe tatou te malamalama lelei i le matafaioi a fafine, e naʻo le tasi le itu o le paleni. Afai o le isi pito o le paleni o loʻo taofiofia le silasila i le matafaioi a aliʻi, ona tatau ai lea ona tatou le paleni.

Mata e te ofo i le iloa o soʻo o le Aliʻi lava ia, o le uluaʻi 12, sa i ai se pupula ma le le paleni le vaʻai i tiute o aliʻi i le aulotu. Sa tatau ona taumafai pea Iesu e faasaʻo o latou mafaufauga. Na toe taʻua e Mareko se tasi o na taumafaiga:

"Ona valaʻauina lea e Iesu o i latou ma faʻapea atu," Ua oulua iloa o pule o le lalolagi nei ua pule i o latou tagata, ma ua faʻailoaina e taʻitaʻi o latou pule ia latou tagata. Ae i totonu o outou o le a ese. Po o ai lava e fia avea ma taʻitaʻi i totonu o oe tatau ona avea ma au auauna, ma ai se manaʻo e muamua i totonu o oe tatau ona avea ma pologa a isi tagata uma. Aua foi o le Atalii o le Tagata na sau e aua le auauna mai tagata ia te ia, ae ia auauna atu i isi, ma foai atu lona ola e fai ma togiola mo le toatele. " (Mareko 10: 42-45)

Tatou te manatu uma e iai i le tane le aia tatau e tatalo ai e fai ma sui o le aulotu, ae a ea? O le a tatou vaʻavaʻai i totonu. Tatou te manatu uma o tamaloloa ei ai le aia tatau e aʻoaʻo ai i le aulotu ma faʻatautaia ai le vaʻavaʻaiga, ae o le a le tele? Sa i ai i le ausoo se manatu e uiga i lena, ae sa sese i latou. Fai mai Iesu, o le tagata e manaʻo e avea ma taʻitaʻi, e tatau ona auauna, ioe, e tatau ona avea o ia ma pologa. O lau pelesetene, palemia, tupu, poʻo le a lava le gaioiga e pei o se pologa a tagata?

O Iesu na afio mai ma se aulelei foliga i le pulega, a ea? Ou te le o vaʻai i taʻitaʻi o le tele o lotu i aso nei o mulimuli i ana taʻiala, a ea? Ae na taʻitaʻia e Iesu le faaaʻoaʻoga.

“Ia e tumau le mafaufau i totonu ia te oe na ia Keriso Iesu foi, e ui lava na i ai o ia i le tino o le Atua, ae na te leʻi mafaufauina se faoa faamalosi, o lona uiga ia tutusa o ia ma le Atua. Leai, ae na ia faʻamamaina ia lava ma avea ma pologa ma avea ma tagata. E sili atu i lena, ina ua sau o ia o se tagata, na ia faalotomaualaloina o ia lava ma avea ma usitai e oʻo i le oti, ioe, o le oti i luga o le satauro satauro. Mo lenei lava mafuaʻaga, siitiaina o ia e le Atua i se tulaga maualuga ma agalelei na tuuina atu ia te ia le igoa e sili atu i isi igoa uma, ina ia i le suafa o Iesu tootuli tulivae uma-o i latou i le lagi ma i latou i le lalolagi ma i latou i lalo o le eleele - ma laulaufaiva uma e tatau ona faʻailoa faalauaitele o Iesu Keriso o le Alii i le viiga o le Atua le Tama. ” (Filipi 2: 5-11)

Ou te iloa o le New World Translation e maua ai le tele o faitioga, o nisi o ia mea e tatau, o nisi e leai. Peitaʻi i lenei tulaga, o loʻo iai se tasi o faʻamatalaga silisili a Paulo e uiga ia Iesu o loʻo faʻaalia ii. O Iesu sa fai ma foliga o le Atua. Ua faaigoaina o ia e le Ioane 1: 1 o le "atua", ma fai mai le Ioane 1:18, o ia o le "atua toatasi." O loʻo i ai o ia i le natura o le Atua, o le natura paia, lona lua i le Tama e ona le malosi uma lava, ae o loʻo ia lotomalilie e tuʻu uma ia mea, e faʻatamaia o ia lava, ma sili atu e avea ma foliga o se pologa, o se tagata, ona oti ai faʻapea.

Na te leʻi saili e faʻaeaina o ia lava, ae na o le faʻamaulalo o ia lava, e auauna atu i isi. O le Atua, o ia na na tauia na faʻafitia e ia lava le nofo pologa e ala i le faʻaeaina o ia i se tulaga maualuga ma faʻatagaina o ia i se igoa e sili atu i isi igoa uma.

O le faʻataʻitaʻiga lea e tatau i aliʻi ma fafine i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano ona taumafai e faʻataʻitaʻi. Ma, a o taulaʻi atu i le matafaioi a fafine, o le a tatou le amanaʻiaina le matafaioi a tamaloloa, pe faia ni mafaufauga e uiga i le a lena matafaioi tatau ona. 

Tatou amata i le amataga lava. Sa ou faʻalogo o se lelei tele nofoaga e amata ai.

Na muamua foafoaina le tagata. Ona foafoaina lea o le fafine, ae le tutusa i le tutusa ma le muamua tane. Na ia faia mai ia te ia.

Kenese 2:21 faitau faapea:

“O lea na faamoegase ai e Ieova le Atua le tamaloa, ma a o moe o ia, ona tago ai lea o le tasi ona ivi asoaso ona pupuni ai lea o le aano i luga o le mea sa i ai. Ona faia lea e Ieova le Atua le ivi asoaso na toina mai le tane i le fafine, ona ia aumaia lea o le fafine i le tamaloa. ” (Faʻaliliuga a le Lalolagi Fou)

I se tasi taimi, o lenei na ulagia o se tala faʻatau tupe, ae o onapo nei saienitisi ua faʻaalia mai ia tatou e mafai ona faʻapipiʻiina se mea ola mai se tasi sela. E le gata i lea, o saienitisi ua mauaina o sela sela mai ponaivi ponaivi mafai ona faʻaaogaina e fausia ai ituaiga o sela o loʻo maua i le tino. Ma, faʻaaogaina ai le gafa o Atamu, o le aliʻi mamanu e faigofie lava ona fauina se fafine tagata mai ia. O le mea lea, o le tali faʻasolosolo a Atamu ile muamua vaʻai i lona toʻalua, e le naʻo se faʻatusa. Na ia faapea mai:

“O le ivi mulimuli lava lenei o oʻu ponaivi Ma aano o oʻu aano. E taʻua foi lenei, o le Fafine, Talu ai na fai mai na tane. " (Kenese 2:23 NWT)

I lenei auala, oi tatou uma na mafua mai moni mai le tasi tagata. O i tatou uma lava mai le tasi faʻavae. 

E taua foʻi lo tatou malamalama i le tutasi o tatou i le foafoaga faʻale tino. Fai mai le Kenese 1:27, “Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; o le tane ma le fafine na ia faia i lāʻua. ” 

Ua faia tagata i le faatusa o le Atua. Lenei e le mafai ona fai mai e uiga i se manu. O i tatou o se vaega o le aiga o le Atua. I le Luka 3:38, ua taʻua Atamu o le atalii o le Atua. I le avea ai ma fanau a le Atua, ua ia i tatou le aia tatau e mautofi ai i mea ua i ai i lo tatou Tama, lea e aofia ai le ola e faavavau. O le tofi lea o le uluaʻi ulugaliʻi. Pau a latou mea e fai o le tumau faʻamaoni i lo latou Tama ina ia nonofo i totonu o lona aiga ma maua le ola mai ia te ia.

(I seisi itu, afai e te teuina le faʻataʻitaʻiga a le aiga i tua o lou mafaufau i le taimi o lau suʻesuʻega o le Mau, o le a e iloa ai o le tele o mea e talafeagai.)

Na e maitauina se mea e uiga i le faʻaupuga o le fuaiupu 27. Sei o tatou vaʻavaʻaia lona lua. "Na faia e le Atua le tagata i lona faatusa, i le Atua foliga na ia faia ai o ia". Afai tatou te tutu iina, tatou te ono manatu e naʻo le tagata na faia i le faʻatusa o le Atua. Ae fai mai pea le mau: "male tane ma le fafine na ia faia i latou". O le tamaloa tane ma le fafine tamaloa na faia i le faatusa o le Atua. I le Igilisi, o le upu "fafine" o lona uiga moni, "tamaloa ma le manava" - manava tane. O o tatou malosiaga fanafanau e leai se faiā ma le foafoaina i le faatusa o le Atua. E ui e eseese a tatou teuga tino ma le tino, o le uiga ese o le tagata soifua, o tatou, tane ma le fafine, o fanau a le Atua na faia i lona faatusa.

Afai tatou te faʻaleagaina se itupa e lua o se vaega, ua tatou faʻaleagaina le fuafuaga a le Atua. Manatua, o itupa uma, tane ma le fafine, na faia i le faatusa o le Atua. Faʻafefea ona tatou faʻaleagaina se tasi na faia i le faʻatusa o le Atua e aunoa ma le taʻufaʻatauvaaina o le Atua lava ia?

E i ai se isi mea fiafia e ao mai mai lenei teuga tupe. O le upu Eperu ua faaliliuina i le "ivi asoaso" i le Kenese o le Tsela. I le 41 taimi na faʻaaogaina ai i Tusitusiga Eperu, na o iinei lava tatou te maua ai na faʻamatalaina o le "ivi asoaso". I se isi mea o se sili lautele faaupuga uiga o le itu o se mea. O le fafine e leʻi faia mai le vae o le tamaloa, e le mai i lona ulu, ae mai lona itu. O le a le uiga o lena mea? O se faʻaaliga mai le Kenese 2:18. 

Ae o lea, ae tatou te leʻi faitau i ai, atonu na e maitauina sa ou siʻiina mai le Tusi Paia o le Lalolagi Fou o Tusitusiga Paia na tuʻuina mai e le Watchtower Bible & Tract Society. O se tasi lea o faʻamatalaga masani a le Tusi Paia e faitioina, ae e iai ona itu lelei ma e tatau ona ave iai le faʻafetai i le mea e tatau ona avatu i ai le faʻafetai. Ou te leʻi mauaina lava se faaliliuga o le Tusi Paia e aunoa ma se mea sese ma e faʻaituʻau. O le King James Version faʻamamaluina e leai se tuusaunoa. Peitaʻi, e tatau foʻi ona ou faʻailoa atu oute fiafia e faʻaaoga le lomiga 1984 o le New World Translation i lo le lomiga fou o le 2013. Ole mea mulimuli e leʻo se faʻaliliuga uma. Ua naʻo se toe teuteuina o le lomiga o le 1984. Ae paga lea, i le taumafaiga e faʻafaigofie le gagana, na faʻalauiloa ai foi e le komiti faʻatonu se vaega o le faʻaituau o le JW, ma o lea ou te taumafai ai e aloese mai lenei lomiga lea e fiafia i ai molimau e faʻaigoaina o "The Silver Sword" ona o lona ufiufi faʻaefuefu.

Pau lava le mea o fai mai, o le mafuaʻaga ou te faʻaaogaina ai le New World Translation iinei o lena, mai le fiasefulu o lomiga na ou iloiloina, ou te talitonu o loʻo ofoina mai ai se tasi o faʻamatalaga sili ona lelei o le Kenese 2:18, e faitauina: 

“Ona fetalai mai lea o Ieova le Atua:“ E le lelei ina mau toatasi le tagata. Ou te faia se fesoasoani mo ia, o se fesoasoani mo ia. ”” (Kenese 2:18 NWT 1984)

Lenei o le fafine e taua uma o se fesoasoani i le tamaloa ma lana fesoasoani.

Atonu e foliga mai e faalumaina i le tepa muamua, ae manatua, o le faʻaliliuga lea o se mea na tusia i le gagana Eperu i le 3,500 tausaga talu ai, o lea e tatau ai ona tatou o i le gagana Eperu e faʻamaonia ai le uiga o le tusitala.

Tatou amata i le "fesoasoani". O le upu Eperu o le afe. I le Igilisi, tasi vave o le a tofiaina se tulaga maualalo matafaioi i soʻo se tasi e taʻua "o se fesoasoani". Peitaʻi, afai tatou te vaʻai faʻasolosolo 21 upu o lenei upu i le faʻaEperu, o le a tatou iloa ai e masani ona faʻaaoga e faʻasino i le Atua Silisiliese. O le a tatou le tuʻuina ia Ieova i se vaega taua, a ea? O le mea moni, o se upu taʻuleleia, e masani ona faʻaaoga e se tasi e sau e fesoasoani i se tasi o manaʻomia, e avatu le fesoasoani ma le mafanafana ma le mapusaga.

Seʻi tatou vaʻai la i le isi upu o loʻo faʻaaogaina e le NWT: "faʻaopoopo".

Ua maua e le Dictionary.com se faʻauiga e tasi ou te talitonu e fetaui iinei. O le faaopopoga o le "a le o le lua vaega po o mea e manaʻomia e faamaea ai le atoa; paga. ”

Tasi o vaega e lua manaʻomia e faʻamaeʻaina le atoa; poʻo se "paʻaga". O le fiafiaga o le faaliliuga tuuina atu lenei fuaiupu e Young's Literal Translation:

Ona fetalai mai lea o leova le Atua, E le lelei ina toatasi o le tagata, ua ou faia se fesoasoani mo ia - e fai ma ona soa.

O le paʻaga o se tutusa ma le faʻafeagai itu. Manatua na faia le fafine mai le itu o le tamaloa. Tafatafa ane; vaega ma le paga.

E leai se mea iinei e faʻailoa mai ai le faiā a le pule ma le tagata faigaluega, tupu ma le mataupu, pule ma pule.

Ole mafuaʻaga lea oute fiafia ai ile NWT nai lo isi faʻamatalaga pe a oʻo mai ile fuaiupu lea. Valaʻau i le fafine o se "fesoasoani talafeagai", pei o le tele o faʻamatalaga faia, foliga mai o ia o se matua lelei fesoasoani. E le o le tofo lena o lenei fuaiupu maitau uma le talaaga.

I le amataga, sa i ai le paleni i le va o le tamaloa ma fafine, vaega ma paʻaga. Faʻafefea ona atiaʻe lena a o latou fanau ma le faitau aofai o tagata faitau aofai o se mataupu o le masalosalo. Na agaʻi uma i saute ina ua agasala le ulugaliʻi i le teʻena ma le alofa o le Atua.

O le iʻuga na faʻaumatia le paleni i le va o itupa. Na taʻu atu e Ieova iā Eva: “O lou manaʻoga o lau tane lea, e pule lava o ia ia te oe.” (Kenese 3:16)

E leʻi aumaia e le Atua lenei suiga i le tama ma le fafine. Na tupu aʻe mai le le paleni i totonu o itupa taʻitasi na mafua mai i le leaga faʻatosina a le agasala. O nisi uiga o le a avea sili. Tasi le naʻo le vaʻai pe faʻafefea ona togafitia fafine i aso nei i aganuʻu eseese i le lalolagi e vaʻaia ai le saʻo o le valoʻaga a le Atua.

O lena fai mai, i le avea ai o ni Kerisiano, tatou te le saili ni 'alofaga mo amioga le tatau i le va o itupa. E mafai ona tatou amanaʻia o loʻo galue pea masalosaloga agasala, ae tatou te tauivi e faʻataʻitaʻi ia Keriso, ma o lea tatou te teteʻe ai i le tino agasala. Matou te galulue e faʻafetaui le uluaʻi tulaga masani finagalo le Atua e faʻatonutonu sootaga i le va o itupa. O le mea lea, tane ma fafine Kerisiano e tatau ona galulue i le sailia o le paleni na leiloa ona o le agasala a le uluaʻi paga. Ae faʻapefea ona faʻataunuʻuina lenei mea? O le agasala o se matua malosi aʻafiaga mulimuli ane. 

E mafai ona tatou faia e ala i le faʻataʻitaʻi i le Keriso. Ina ua afio mai Iesu, na te leʻi toe faʻamalosia ni mafaufauga tuai ae na ia faʻataʻatia le galuega mo le fanau a le Atua e faʻatoilaloina ai le tino ma oofu i le tagata fou ua fauina i le faʻataʻitaʻiga na ia faia mo tatou.

Faitau le Efeso 4: 20-24:

“A e leʻi aʻoaʻoina outou i le Keriso ia pei o lenei, pe afai na outou faʻalogo ia te ia, ma aʻoaʻoina e ia, e pei ona moni o le upu moni ia Iesu. Na aʻoaʻoina oe e tuu ese le tagata tuai e tusa ma lau amio sa masani ai, ma ua faaleagaina e tusa ma ona tuinanau pepelo. Ma e tatau ona faʻaauau pea ona faʻafouina oe i lau amio faʻapitoa mafaufau, ma ia oofu i le tagata fou na faia e tusa ma le finagalo o le Atua i le amiotonu moni ma le faʻamaoni. "

Kolose 3: 9-11 taʻu mai ia i tatou:

"Ave ese ia le tagata tuai ma ana amio, ma faʻaofuina outou i le tagata fou, lea e ala i le poto saʻo ua faʻafouina e tusa ma le foliga o Le na faia ia, lea e leai se Eleni poʻo se Iutaia, peritomeina poʻo le peritomeina, tagata mai fafo , Scythian, pologa, poʻo le saolotoga; ae o Keriso o mea uma ma i mea uma. ”

E tele mea e tatau ona tatou aʻoaʻoina. Ae muamua, e tele mea e tatau ona tatou aʻoaʻoina. O le a tatou amata i le maimoaina o matafaioi a le Atua na atofaina i fafine e pei ona tusia i le Tusi Paia. O le autu lena o le isi a matou vitio.

 

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    28
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x