Ae e te leʻi alu i le vaega 2 o le tatou faʻasologa, e tatau ona ou faia se faʻasaʻoga i se mea na ou fai atu ai i le vaega 1 faʻapea foi ma le faʻaopopoina o se faʻamalamalamaina i se isi mea na taʻua iina.

O se tasi o faʻamatalaga na faʻailoa mai ma le agalelei ia te aʻu o laʻu tautinoga o le "fafine" i le Igilisi e afua mai i upu e lua, "manava" ma le "tamaloa", o lona uiga o se tamaloa ma se manava, na sese. I le avea ai nei ma totino o le Vaega Pule, ua ou fai atu i toeaina i le lotoifale e ave le tagata faatupu vevesi i le potu i tua o le Maota o le Malo e fai o ia e toso ese pe faateʻaina. O le a lale? E leʻo aʻu o se sui o le Vaega Pule? E le mafai ona ou faia lena mea? Oi, ua lelei. Ou te matea e tatau ona ou taʻutino na ou faia se mea sese.

Matua, o lenei faʻaalia le mataʻutia tatou feagai uma, ona o lenei o se mea na ou "aʻoaʻoina" i se taimi ua leva talu ai ma ou te leʻi mafaufau lava e fesili. E tatau ona tatou fesiligia fale taʻitasi, ae e tele lava ina faigata ona iloa le eseesega i le va o mea faigata ma nofoaga e leʻi suʻesuʻeina, ae maise pe a fai o le nofoaga e toe foʻi i tua i le taimi o tamaititi, aua o loʻo faiʻai nei le tatou faiʻai i totonu o le tatou faletusi mafaufau o le "faʻamaonia mea moni". 

O leisi mea sa ou manaʻo e aumai o le mea moni a a e suʻe e se tasi le Kenese 2:18 i le interlinear e le o faʻapea "complete". O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou ua faaliliuina lenei: "Ou te faia se fesoasoani mo ia, o se fesoasoani ia te ia." O upu e lua e masani ona faʻaliliuina "talafeagai fesoasoani" i le gagana Eperu ezer e faʻatau. Na ou taʻua ou te fiafia tele i le faaliliuga o le New World Translation nai lo le tele o isi faaliliuga, aua ou te talitonu o lenei mea e latalata i le uiga o le amataga. Ua lelei, ou te iloa o le toʻatele o tagata e le fiafia i le New World Translation, aemaise i latou e fiafia i le talitonuga i le Tolutasi, ae sau, e le leaga uma. Aua neʻi tatou tiaʻia le pepe i fafo ma le vai taele, a ea? 

Aisea ou te mafaufau ai i lena faifai tatau ona faʻaliliuina "faʻaopoopo" poʻo le "paʻaga" nai lo le "talafeagai"? Ia, ole tala lea a Strong's Concordance.

Leaga, faʻauigaina: "i luma o, i luma o, i luma atu". Ia maitau le seasea ona faaliliuina "talafeagai" i le New American Standard Bible faatusatusa i isi faaupuga pei o le "muamua", "luma", ma le "faafeagai".

faasaga i le (3), aloʻese * (3), ese (1), muamua (60), lautele (1), faʻaletonu * (1), tuusao (1), mamao * (3), luma (15), faafeagai (16), faafeagai * (5), isi itu (1), auai (13), teteʻe * (1), lamatia * (1), vaʻai (2), vaʻaia * (2), saʻo i luma (3), saʻo i luma (1), talafeagai (2), lalo o le (1).

O le a ou tuua lenei mea i luga o le lau mo sina taimi ina ia mafai ona e iloiloina le lisi. Atonu e te manaʻo e taofi le video a o e aveina i totonu.

E faʻapitoa lava le taua o lenei upusii na aumaia mai ia Strong's Exhaustive Concordance:

“Mai vao; a luma, ie Vaega faafeagai; faapitoa se paʻaga, poʻo se paʻaga ”

E ui lava la ona faʻaletonu e le Faʻalapotopotoga le sao o fafine i fuafuaga a le Atua, ae o la latou lava faʻaliliuga o le Tusi Paia e le lagolagoina le latou manatu i fafine o loʻo usitaʻi. Tele o latou manatu o le taunuuga o le aberration i le sootaga i le va o itupa mafua mai i le uluai agasala.

“O lou manaʻoga o le a mo lau tane, ma o le a pule ia te oe.” (NIV)

O le tamaloa o le Kenese 3:16 o se pule malosi. O le mea moni, e iai foʻi le fafine i le Kenese 3:16 o ona uiga e faʻapena foi ona tiaʻi. O lenei mea na mafua ai le le mafaitaulia o mafatiaga mo le anoanoaʻi fafine i lalo i le tele o seneturi talu mai le uluaʻi tagata ulugaliʻi mai le faʻatoʻaga.

Peitai, o matou o Kerisiano. O i tatou o fanau a le Atua, a ea? Matou te le faʻatagaina tuʻinanauga agasala e fai ma 'alofaga e faaleagaina ai la matou va ma le isi itupa. O la matou sini o le toe faʻaleleia o le paleni na leiloa i le ulugaliʻi muamua e ala i le teʻena o lo latou Tama faalelagi. Ina ia ausia lenei mea, e tatau ona tatou mulimuli i le faʻataʻitaʻiga a Keriso.

Faatasi ai ma lena sini autu, sei o tatou iloiloina eseese matafaioi na tuuina mai e Ieova i fafine i taimi o le Tusi Paia. Na ou sau mai se talaʻaga a Molimau a Ieova, ma o lea o le a ou faʻatusatusaina ai nei uiga faale-Tusi Paia i na matafaioi sa faia i loʻu talitonuga muamua.  

E le faʻatagaina e Molimau a Ieova fafine.

  1. Ia tatalo e fai ma sui o le aulotu;
  2. E aʻoaʻo ma aʻoaʻo le faʻapotopotoga e pei ona faia e aliʻi;
  3. E umia tulaga o le vaʻai i totonu o le faʻapotopotoga.

O le mea moni, latou te le o tuʻulafoaʻia i le faʻatapulaʻaina o matafaioi a tamaʻitaʻi, ae o le i ai i totonu o sili atu ogaoga mataupu, latou o le a avea o se lelei suʻesuʻega tulaga.

I lenei laasaga, ou te manatu o le a lelei pe a tuʻuina atu autu o le a tatou talanoaina i le vaega o totoe o lenei faasologa. Amata i lenei vitio, o le a amata ona tatou taliina fesili nei i le suʻesuʻeina o matafaioi na tuʻuina mai e Ieova le Atua lava ia i fafine. E manino lava, afai e valaʻau atu Ieova i se fafine e faʻatumu se matafaioi e tatou te ono lagona e naʻo se tamaloa e mafai ona faʻatumuina, e tatau ona toe fetuʻunaʻi o tatou mafaufauga. 

I le vitio o loʻo sosoʻo mai, o le a tatou faʻaogaina ai lena malamalama i le faʻapotopotoga Kerisiano e malamalama ai i matafaioi talafeagai mo aliʻi ma fafine ma suʻesuʻeina ai le mataupu atoa o le pule i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano.

I le vitio lona fa, o le a tatou iloiloina ai faʻafitauli faigata mai le tusi a Paulo i tagata i Korinito faʻapea foi ia Timoteo e foliga mai e matua faʻatapulaʻaina ai galuega a fafine i le aulotu.

I le lona lima ma le mulimuli vitio, o le a tatou suʻesuʻeina ai le mea e masani ona taʻua o le tulaga ulu ma le mataupu o ulu ulu.

Mo le taimi nei, seʻi o tatou amata i le mulimuli o a tatou manatu e tolu. E mata, e talia ne Molimau a Ieova, e pelā mo nisi lotu i Lotu Kelisiano ‵ Se, a fāfine ki tulaga pule? E manino lava, o le faʻaaoga tatau o le vaʻavaʻai e manaʻomia uma le poto ma le faʻautauta. E tatau i le tasi ona filifili poʻo le a le gaioiga e mulimuli ai pe a fai o le tasi e vaʻavaʻaia isi. E manaʻomia e lena le mafaufau lelei, a ea? E faʻapena foʻi, pe a valaʻauina se ovasia pe a valaʻauina e foʻia se finauga, e finau i le va o ai e saʻo ma o ai e sese, o lona uiga o ia o se faʻamasino, a ea?

Faʻamata e faʻatagaina e Ieova fafine e fai ma faʻamasino i aliʻi? Tautala mo Molimau a Ieova, o le tali o le a avea ma se leo leotele “Leai”. A o le Ausetalia Royal Komisi i totonu o faʻalapotopotoga Tali i Tamaiti Faʻasaua i le Fautuaina fautuaina e molimau Taʻitaʻi e aofia ai fafine i nisi tulaga o le faʻagasologa o le faʻamasinoga o le Vaega Pule e avea ma le soona malamalama. Latou te talitonu o le faaaofia ai fafine i soo se tulaga o le a solia tulafono a le Atua ma le faatulagaga faa-Kerisiano.

O le finagalo moni lava lea o le Atua? 

Afai e te masani i le Tusi Paia, e te ono iloa la o loʻo iai se tusi ua faʻaulutalaina "Faʻamasino" i totonu. O lenei tusi o loʻo aofia ai le vaitaimi o le tusa o le 300 tausaga i le tala faʻasolopito o Isaraelu sa leai se tupu, ae e iai lava tagata na faʻamasino e faʻafoe ni finauga. Peitai, latou faia sili atu nai lo naʻo le faamasino.

Tagaʻi, o Isaraelu e leʻo se faʻapitoa faʻatuatua. Sa latou le tausia le tulafono a Ieova. O le a latou agasala ia te Ia e ala i le tapuaʻi i Atua sese. Ina ua latou faia lena mea, na aveʻesea e Ieova lana puipuiga ma e le maalofia se isi malo na o mai o ni gaoi, faʻatoilaloina i latou ma faapologaina i latou. Ona latou alalaga lea i o latou tiga ma o le a faatuina e le Atua se Faamasino e taitaiina i latou i le manumalo ma faasaolotoina i latou mai i latou na taofia. Ma, o faʻamasino foi sa avea ma faaola o le malo. Judges 2: 16 e faitauina faapenei: “Ona faatuina lea e Ieova o faamasino, ma latou faaola ia te i latou ai lima oo latou tagata gaoi.”

O le upu Eperu mo le "faamasino" o le foafoaina  ma e tusa ai ma le Brown-Driver-Briggs o lona uiga:

  1. galue o le tulafono-foaʻi, faʻamasino, kovana (tuuina tulafono, filifiliina o finauga ma le faʻatinoina o tulafono, i le va o tagata, lotu, faaupufai, agafesootai; i le amataga ma le tuai):
  2. filifili faʻapitoa finauga, faʻailoga tagata i le va o Tagata, i fesili faalemalo, faaupufai, aiga ma faʻalelotu fesili:
  3. faʻatino le faʻamasinoga:

Sa leai se tulaga maualuga o le pule i Isaraelu i lena taimi, na muamua atu i taimi o tupu.

Ina ua aʻoaʻoina lana lesona, o lena augatupulaga e masani lava ona tumau faamaoni, ae a latou feoti, o le a suia e se augatupulaga fou ma le taamilosaga o le a toe faia, ma faamautuina le muagagana tuai, "O i latou e le aʻoaʻoina mai le talafaʻasolopito e tatau ona toe faia."

O le a le mea a lenei e fai i le matafaioi a fafine? Ma, ua uma ona matou faʻamautuina o le tele o lotu Kerisiano, e aofia ai ma Molimau a Ieova, o le a le taliaina se fafine e avea ma faʻamasino. Lenei o iinei o le mea e manaia ai. 

Le tusi, Malamalama i Tusitusiga Paia, Tusi II, itulau 134, lomia e le Watchtower Bible & Tract Society, lisiina ni tamaloloa se toʻa 12 na tautua o ni faamasino ma ni faaola o le malo o Isaraelu i le tusa o le 300 tausaga na aofia ai i le tusi o le Tusi Paia o Faamasino. 

Lenei o le lisi:

  1. Otinielu
  2. Jair
  3. Euta
  4.  Iefata
  5. Samgar
  6. Ivisana
  7. Parako
  8. Elon
  9. Kitiona
  10. Apetone
  11. Tulaga
  12. Samasoni

Lenei le faʻafitauli. O se tasi oi latou sa leʻi avea ma faamasino. E te iloa le tasi? Numera 7, Parako. E 13 taimi na taʻua ai lona igoa i le tusi a Faamasino, ae leʻi taʻua o ia o le faamasino. O le faaupuga "Faamasino Barak" e 47 taimi e maua ai i le mekasini o le Olomatamata ma le 9 taimi i le tusi Insight, ae leai lava i le Tusi Paia. Aua neʻi tasi.

I le taimi o lona olaga, o ai na faamasinoina Isaraelu pe a le o Parako? Ua tali le Tusi Paia:

“O Tepora, o le perofeta fafine, o le faletua o Lappidoth, na faamasinoina Isaraelu i na ona po. Sa nofo o ia i lalo o le pama a Tepora i le vā o Rama ma Peteli i le vaega maugā o Efaraima. na ō aʻe Isaraelu 'iā te ia e faʻamasino ai. ” (Faʻamasino 4: 4. 5 NWT)

O Tepora o se perofeta a le Atua ma o ia foi na faamasino ia Isaraelu. Mata e le avea lena ma faamasino? E le saʻo ea matou e taʻu ai le Faamasino o Tepora? E mautinoa, talu ai o lena e saʻo iina i le Tusi Paia, e le tatau la ona iai se tatou faʻafitauli e taʻu ai o ia o le Faamasino, a ea? O le a le mea a le Malamalama tusi e tatau ona fai mai e uiga i lena?

"Ina ua faatoa faailoa mai e le Tusi Paia Tepora, e faatatau ia te ia o" se perofeta fafine. " O le igoa lena na faʻaigoa ai Tepora, e le masani ai i faʻamaumauga a le Tusi Paia. Sa iai foi se isi tiute tauave a Tepora. Sa mautinoa foi sa ia foia feeseeseaiga i le tuuina atu o le tali a Ieova i faafitauli na aliae mai. - Faamasino 4: 4, 5 ”(Malamalama i Tusitusiga Paia, Tusi I, itulau 743)

le Malamalama fai mai le tusi na ia "mautinoa lava le foia o feeseeseaiga". "E mautinoa lava"? E foliga mai o loʻo matou malamalama i se mea e leʻo faʻamatala maia. O la latou lava faaliliuga fai mai o ia "faamasinoina Isaraelu" ma o le "Isaraelu o le a o atu ia te ia mo le faamasinoga". E leai se mea e uiga iai. O loʻo manino ma manino le faʻamatalaga na ia faʻamasinoina le atunuʻu, ma avea ai o ia ma faʻamasino, o le faamasino sili o lena taimi, i le mea moni. Aisea la le mea e le faʻaigoaina ai e le lolomiga ia Judge Judge Tepora? Aisea latou te faʻaeeina ai lena igoa ia Barak o le e le o faʻaalia mai o loʻo galue i soʻo se matafaioi o se faʻamasino? O le mea moni, o ia o loʻo faʻaalia i se tautua gauaʻi ia Tepora. Ioe, o le tamaloa sa i lalo o le gauaʻi faʻatinoina i se fafine, ma o lenei na faia e le aao o le Atua. Seʻi ou faataatia ese le tulaga:

O ona po ia na puapuagatia ai Isaraelu i le lima o Iapino le tupu o Kanana. Sa latou mananao e faasaoloto. Na faʻatūina e le Atua Tepora, ma taʻu atu ia Parako le mea e tatau ona fai.

“Na ia auina atu Parako (Na te leʻi auina atu mo ia, na ia valaauina o ia.)  ma fai atu iā te ia: “E leʻi poloaʻi mai ea Ieova le Atua o Isaraelu? ‘Inā alu ia ma savali i le Mauga o Tapora, ma e‘ ave tagata e sefulu afe o Nafatali ma Sepulona. 'Ou te' aumaia foʻi 'iā te oe o Sesera le aliʻie pule i' au a Iapino, ma ana kariota tau ma ana 'au i le alia o Kisona, ma' ou te tuʻuina atu o ia i lou lima. (O ai o loʻo fuafuaina fuafuaga faʻamiliteli ii? Le o Parako. O loʻo ia aumaia ana poloaʻiga mai le Atua e ala i le gutu o Tepora o le na faʻaaogaina e le Atua e avea ma ana perofeta.)  Ona fai atu lea o Parako ia te ia: "Afai e te alu ma aʻu, ou te alu, ae a e le alu ma aʻu, ou te le alu."  (O Barak o le a le alu i lenei taua faʻamalositino seʻi vagana ua sau Tepora. Na ia iloa o faʻamanuiaga a le Atua e auala mai ia te ia.)  Na ia faapea atu: “O le a ta o faatasi ma oe. Ae peitaʻi, o le taumafaiga o loʻo e faia o le a le maua ai lou mamalu, aua o le a tuʻuina atu i lima o se fafine o le a avatua e Ieova ia Sesera. ” (Faamasino 4: 6-9)

I tua atu o nei mea uma, ua faʻamalosia e Ieova le tiute o fafine i le taʻuina atu ia Parako o le a ia le fasiotia le taʻitaʻiʻau o le fili, o Sesera, ae o lenei fili o Isaraelu o le a oti i le lima o se fafine. O le mea moni, o se fafine e igoa ia Iaeli na fasiotia Sesera.

Aisea o le a suia ai e le faʻapotopotoga le tala a le Tusi Paia ae le amanaʻiaina le perofeta filifilia a le Atua, faamasino ma le faʻaola e sui a ia i se tamaloa? 

I loʻu manatu, latou te faia lenei mea aua o le tamaloa o le Kenese 3: 16 o le sili pule i totonu o le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova. Latou le mafai ona vaʻaia le manatu o se fafine e pule i tamaloloa. Latou le mafai ona taliaina o le fafine o le a tuʻuina i se tulaga e mafai ai ona faʻamasino ma faʻatonutonu aliʻi. E le afaina le tala a le Tusi Paia. E manino mea moni e le afaina pe a feteʻenaʻi ma le faʻamatalaina o tamaloloa. O le Faʻalapotopotoga e faigata lava ona tutasi i lenei tulaga, peitaʻi. O le mea moni o le tamaloa o le Kenese 3:16 o loʻo ola ma ola lelei i le tele o lotu Kerisiano. Ma ia aua neʻi o tatou amataina i lotu e le o ni Kerisiano o le lalolagi, o le tele o ia lotu e faʻataʻitaʻia o latou fafine o ni pologa masani.

Seʻi o tatou agaʻi i luma i le taimi o le vaitaimi faʻaKerisiano. Ua suia mea uma mo le lelei atu aua o auauna a le Atua ua le o toe i lalo o le tulafono a Mose, ae i lalo o le tulafono silisili a Keriso. E faʻatagaina fafine Kerisiano i soʻo se faʻaiuga faʻamasino, pe o Deborah o se faʻasologa?

I lalo o faatulagaga faa-Kerisiano e leai se malo faalelotu, e leai se Tupu e ese ai Iesu lava ia. E leai se aiaiga mo le pule a le Pope i tagata uma, pe mo le Akiepikopō o le ekalesia a Egelani, poʻo se Peresetene o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Aupaia o Aso e Gata Ai, poʻo se Vaega Pule a Molimau a Ieova. E faʻapefea la ona fai le faʻamasino i totonu ole faʻatulagaina faa-kerisiano?

Pe a oʻo mai i le tagofiaina o mataupu faʻamasino i le faʻapotopotoga Kerisiano, naʻo le pau lava le poloaʻiga mai ia Iesu o le i le Mataio 18: 15-17. Sa matou talanoaina auiliili lenei mea i se vitio talu ai, ma o le a ou lafoina se fesoʻotaʻiga i luga atu pe a fai e te manaʻo e iloilo lena faʻamatalaga. Ua amata le fuaitau i le faapea atu:

“Afai e agasala lou uso poʻo sou tuafafine, alu e faʻailoa le latou sese, i le va tonu o oulua. Afai latou te faʻalogo ia te oe, ua e manumalo ia te i latou. ” E mai le New International Version.  le Fou Faʻaliliuga Fou Faʻapea: "Afai e agaleaga mai se isi tagata ia te oe, alu na o oe ma taʻu le solitulafono. Afai e faʻalogo leisi tagata ma taʻutaʻu atu, ua e toe maua le tagata lena. ”

O le mafuaʻaga ou te fiafia ai i nei faʻaliliuga e lua ona o loʻo latou feʻaveaʻi i itupa. E manino lava, e le o fetalai lo tatou Alii e uiga i se uso faʻaletino ae o se sui o le aulotu Kerisiano. E le gata i lea, e manino lava, na te le o faʻatapulaʻaina la matou tali atu i le tagata agasala ia i latou e oʻo mai o tama. O le fafine fafine o le a feutanaʻi i le tutusa auala e pei o se tane Kerisiano i le tulaga o le agasala.

Sei o tatou faitau i le atoa tusitusiga mai le New Living Translation:

“Afai e agasala se isi tagata faʻatuatua ia te oe, alu na o oe ma taʻu le solitulafono. Afai e faʻalogo leisi tagata ma taʻutaʻu atu ia, ua e manumalo la i lena tagata. Ae afai e te le manuia, ave se tasi pe lua isi ma oe ma toe foʻi, ina ia mafai ona faʻamaonia mea uma e te fai mai ai e le toʻalua pe toʻatolu molimau. Afai e musu pea le tagata e faʻalogo, ave lau mataupu i le lotu. Afai la na te le taliaina le faʻaiuga a le lotu, fai lena tagata o se faapaupau poʻo se lafoga piʻopiʻo. ” (Mataio 18: 15-17 Fou Faʻaliliuga Fou)

O lenei e leai se mea iinei e faʻamaoti ai tamaloloa e tatau ona aofia ai i laʻasaga tasi ma le lua. Ioe, e mafai ona aʻafia aliʻi, ae leai se mea e faʻailoa mai ai ose manaʻoga. E mautinoa lava, e leʻo faʻamatalaina mai e Iesu se faʻamatalaga e uiga i le aʻafia ai o aliʻi i tofiga e vaʻai ai, matutua poʻo toeaiina. Ae o le mea e sili ona manaia o le lona tolu o laʻasaga. Afai e le faʻalogo le tagata agasala i le maeʻa ai o taumafaiga e lua e aumaia ai o ia i le salamo, o lona uiga o le ekalesia atoa poʻo le faʻapotopotoga poʻo le faʻapotopotoga a le fanau a le Atua o le a nonofo i lalo ma le tagata i se taumafaiga e finau mea i fafo. O lenei mea e manaʻomia ai ona iai uma aliʻi ma fafine.

E mafai ona tatou vaʻaia le alofagia o lenei faʻatulagaga. Avea ma faʻataʻitaʻiga se tama talavou sa faia le faitaʻaga. I le tulaga tolu o le Mataio 18, o le a ia iloa ai o ia o feagai ma le faʻapotopotoga atoa, e le gata i aliʻi, ae faʻapena foʻi fafine. O le a ia maua fautuaga ma timaʻiga mai le tama ma le vaʻaiga faʻaaliga. O le a le faigofie ia te ia ona malamalama atoatoa i iʻuga o lana amio pe a maua e ia le manatu o itupa uma. Mo se tuafafine o loʻo feagai ma le tulaga lava e tasi, o le a le sili atu o le toʻafilemu ma le saogalemu o le a ia lagonaina pe a fai o loʻo iai fafine foʻi.

Ua toe faauiga e Molimau a Ieova le fautuaga lenei ina ia ave le mataupu i luma o le potopotoga atoa e uiga i luma o le komiti e toatolu alii matutua, ae matua leai lava se mafuaʻaga mo le aveina o lena tofiga. E pei lava ona latou faia ia Barak ma Tepora, o loʻo latou toe tusia Tusitusiga Paia e fetaui ma o latou lava aʻoaʻoga tulaga. O lenei o le mama le aoga, manino ma faigofie. Pei ona faaupu e Iesu:

"E le aoga le latou tapuaʻi mai ia te aʻu, aua ua latou aʻoaʻo tulafono a tagata o ni aʻoaʻoga." (Mataio 15: 9)

Fai mai o le faʻamaoniga o le pudding o loʻo tofoina. O le pupula o le faʻamasino faʻamasino a Ieova e matua oʻona lava lona tofo, ma e oona. Na mafua ai le le mafaitaulia tiga ma faigata mo le afe ma afe o tagata taʻitoʻatasi na sauaina, o nisi i le taimi na latou pule ai i o latou lava ola. E le o se fua fua na fuafuaina e lo tatou Aliʻi alofa. E i ai, ia mautinoa, se isi Aliʻi na fuafuaina lenei faapitoa fua. Afai na usitaia e Molimau a Ieova faatonuga a Iesu ma faaaofia ai fafine i le faiga o faamasinoga, aemaise lava i le laasaga lona tolu, seʻi mafaufau la i le sili atu o le alofa o tagata agasala i totonu o le aulotu.

O loʻo iai foʻi leisi faʻataʻitaʻiga o tamaloloa ua suia le Tusi Paia ina ia ofi i la latou lava talitonuga ma faamautu ai le pule silisili a tamaloloa i le aulotu.

O le upu "aposetolo" e sau mai le upu Eleni aposetolo, lea e tusa ai ma le tusi Strong's Concordance o lona uiga: “o se avefeʻau, o se tasi na auina atu mo se misiona, o se aposetolo, avefeʻau, sui, tasi tofia e le isi e fai ma ona sui i nisi itu, aemaise lava le tagata na auina mai e Iesu Keriso lava Ia e folafola le Talalelei. ”

I le Roma 16: 7, o loʻo faʻafeiloaʻi atu ai e Paulo ia Aneroniko ma Iunia o loʻo iloga i le 'au aposetolo. O Junia i le faaEleni o le igoa fafine. Na mafua mai i le igoa o le atua fafine faapaupau Juno o le na tatalo fafine e fesoasoani ia latou i le taimi o le fananau mai. Ua suia e le New World Translation le "Junias" i le "Junia", o le igoa faia-up e le maua i soo se mea i tusitusiga Eleni masani. O Junia, i leisi itu, e taatele i tusitusiga faapea ma e masani ona faʻasino i se fafine.

Ina ia faʻatatau i le 'aufaʻaliliuina o le Bible Bible, o lenei gaioiga faʻasolosolo suiga o itupa e faia e le tele o faʻaliliuga o le Tusi Paia. Aisea? Tasi le tatau ona manatu o le faʻaitu tama o loʻo taʻalo. E le mafai e taʻitaʻi lotu a le ekalesia ona faʻagaeʻetia le manatu o le fafine aposetolo.

Peitaʻi, a tatou vaʻai i le uiga o le upu faʻatinoina, e le o faʻamatalaina le mea tatou te faʻaigoaina nei o se misionare? Ma e le o i ai ni a tatou tamaitai faifeautalai i aso nei? Ia, o le a le faʻafitauli?

O loʻo iai matou faʻamaoniga o fafine sa tautua o ni perofeta i Isaraelu. E ese mai ia Tepora, o loʻo ia i tatou foʻi Miriama, Ulata ma Ana (Esoto 15:20; 2 Tupu 22:14; Faamasino 4: 4, 5; Luka 2:36). Sa matou vaʻaia foʻi fafine o fai ma perofeta i le faʻapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri. Na valoia e Ioelu lenei mea. I le taʻua ai o lana valoaga, na faapea mai ai Peteru:

 "I aso e gata ai," o le tala lea a le Atua, "Ou te liligi ifo foi loʻu agaga i luga o ituaiga uma o tagata, ma o le a vavalo ou atalii ma ou afafine, ma o outou taulelea o le a vaʻai i faʻaaliga, ma o outou toeaiina o le a fai miti. o aso foʻi ia o aʻu 'auʻauna tane ma aʻu' auʻauna fafine, 'ou te liligi atu ai foʻi loʻu agaga i na aso, latou te perofeta ai foʻi. ” (Galuega 2:17, 18)

Ua matou vaʻaia nei faʻamaoniga, e le gata i Isaraelu ma taimi faʻa-Kerisiano, o fafine sa tautua i se tulaga faʻamasino, fai o ni perofeta, ma o lea, o loʻo iai faʻamaoniga e faʻasino i le fafine fafine. Aiseā e tatau ai i se tasi o nei mea ona tupu se faʻafitauli i aliʻi i le faʻapotopotoga Kerisiano?

Masalo e faʻatatau i le tulaga masani o loʻo tatou taumafai ai e faʻatutu ni tulaga faʻatulafonoina i totonu o soʻo se faʻalapotopotoga a le tagata poʻo se faʻatulagaga. Atonu e manatu tamaloloa i nei mea o se faʻalavelave i le pule a le aliʻi.

O le mataupu atoa o taʻitaʻi i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano o le a avea ma mataupu o le a tatou vitio o loʻo sosoʻo.

Faʻafetai mo lau lagolago tautupe ma au upu faʻamalosi.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    11
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x