I lenei vitio, o le a tatou suʻesuʻeina ai faatonuga a Paulo e uiga i matafaioi a fafine i se tusi na tusi atu ia Timoteo ao galue o ia i le aulotu i Efeso. Peitai, ae tatou te leʻi oʻo i lena mea, e tatau ona tatou iloiloina mea ua uma ona tatou iloa.

I le matou video muamua, sa matou suʻesuʻeina ai le 1 Korinito 14: 33-40, o le feteʻenaʻiga o tusitusiga lea e foliga mai o loʻo taʻu atu ai e Paulo i fafine e mataga tele lo latou tautatala i totonu o le faʻapotopotoga. Na matou oʻo atu e leʻi feteʻenaʻi Paulo ma lana tala sa fai, i le tusi lava lea e tasi, lea na faʻailoa ai le aia a fafine e tatalo uma ma vavalo i totonu o le faʻapotopotoga - naʻo le pau lava le tulafono o le ufiufi o le ulu.

"Ae o fafine uma e tatalo pe vavalo ma lona ulu e le ufiufi lona ulu, aua e tasi ma tutusa e pei o se fafine ma lona ulu ua seleina." (1 Kolinito 11: 5 New World Translation)

E mafai la ona tatou vaʻaia e leʻi maasiasi i se fafine ona tautala - ma sili atu ona vivii i le Atua i le tatalo, pe aʻoaʻo le aulotu e ala i valoʻaga - seʻi vagana na ia faia faapea ma lona ulu le ufiufi.

Na matou vaʻaia o le feteʻenaʻiga na aveʻesea pe a matou malamalama na faʻaleaga e Paulo le talitonuga o tamaloa i Korinito i tua atu ia i latou ma faʻapea mai o le mea na ia muaʻi fai atu ai ia latou faia e aloese ai mai le vevesi i fonotaga a le aulotu e mai ia Keriso ma e tatau ona latou mulimuli i ai pe mafatia i iʻuga o lo latou valea. 

E i ai le numera o manatu na faia i luga o lena vitio mulimuli e tamaloloa oe matua le malilie i faʻaiuga ua tatou maua. Latou te talitonu o Paulo lea na faaleoina le tulafono faasaga i fafine o loʻo tautala i le aulotu. I le taimi nei, e leai se tasi o latou na mafai ona foʻia le feteʻenaʻiga o lenei mafuaʻaga ma le 1 Korinito 11: 5, 13. Fai mai nisi o na fuaiupu e le o faatatau i tatalo ma aʻoaʻoga i le aulotu, ae e le aoga mo mafuaʻaga e lua.

Muamua o tusitusiga paia. Matou faitau,

“Ia outou faamasino mo outou lava: Pe talafeagai i le fafine ona tatalo i le Atua ae ufiufi lona ulu? E le aʻoaʻoina ea oe e le natura lava ia o lauulu uʻumi o se mea e le mamalu ai le tamaloa, ae afai o le fafine uʻumi lauulu, o se mamalu ia te ia? Mo lona lauulu ua tuuina atu ia te ia nai lo le ufiufi. Peitaʻi, afai e manaʻo se tasi e finau mo seisi aganuʻu, e leai la se matou, poʻo se faʻapotopotoga a le Atua. Ae a o tuuina atu nei faatonuga, ou te le faamalo atu ia te oe, aua e le, mo le sili atu, ae mo le leaga o lo o outou potopoto faatasi. Mo le mea muamua lava, ou te faʻalogo a oʻo mai outou i se faʻapotopotoga, o loʻo i ai ni fevaevaeaʻiga i totonu o outou; ma i se tulaga ua ou talitonu i ai. ” (1 Kolinito 11: 13-18 New World Translation)

O le mafuaʻaga lona lua e naʻo le logologoa Na tuuina mai e le Atua i fafine le meaalofa o valoʻaga e le mafai ona faia. Na taʻua e Petelo ia Ioelu ina ua ia fai atu i le motu o tagata i le Penetekoso, "Ou te liligi ifo loʻu agaga i luga o tagata uma, e perofeta foi o outou atalii ma o outou afafine, e iloa foi e o outou taulelea o faaaliga, e fai miti foi o outou toeaina. o aso foʻi ia o aʻu 'auʻauna tane ma aʻu' auʻauna fafine, 'ou te liligi atu ai foʻi loʻu agaga i na aso, latou te perofeta ai foʻi. ” (Galuega 2:17, 18)

O lea la, liligi mai e le Atua lona agaga i luga o se fafine ona vavalo ai lea, ae na o le fale e naʻo le toʻatasi e faʻalogo ia te ia o lana tane ua aʻoaʻoina nei e ia, aʻoaʻoina e ia, ma o lea ua tatau nei ona alu i le faʻapotopotoga lea nofo le leoa le faletua ao ia faamatala lima lona lua mea uma na ia taʻu atu ia te ia.

O lena vaʻaiga atonu e foliga faʻavalevalea, ae tatau a pe a fai tatou te talia le mafuaʻaga o upu a Paulo e uiga i le tatalo ma vavalo a fafine e naʻo totonu lava o le fale e mafai ona fai ai. Manatua o tamaloa o Korinito na o mai ma ni aitia uiga ese. Sa latou faapea mai e leai se toetutu. Na latou taumafai foʻi e faʻasa le feusuaʻi faʻaletulafono. (1 Korinito 7: 1; 15:14)

O le manatu la e latou te ono taumafai foʻi e faʻapipiʻi fafine e le faigata ona talitonuina. O le tusi a Paulo o se taumafaiga e taumafai e faasaʻo mataupu. Na aoga? Ia, sa tatau ona ia tusia se tasi, tasi lona lua tusi, lea na tusia na o masina ina ua mavae le muamua. E iloa ai se mea ua alualu i luma?

O lenei ou te manaʻo e te mafaufau i lenei; ma afai o oe o se tamaloa, aua le fefe e feutagai ma fafine e te iloa e maua ai o latou manatu. O le fesili ou te fia fesili atu ai ia te oe o, pe a tumu tamaloloa ia i latou lava, faasausili, mimita ma fia sili, o lena e ono maua ai se saolotoga sili atu mo fafine? E te manatu o le aliʻi pulepuletutu o le Kenese 3:16 faʻaalia o ia i aliʻi lotomaulalo pe tumu i le mimita? O le a se manatu o outou tuafafine?

Ua lelei, taofi lena mafaufauga. Seʻi tatou faitau la i le tala a Paulo i lana tusi lona lua e uiga i taʻitaʻi iloga o le aulotu i Korinito.

“Peitai, ou te fefe, e pei lava ona olegia Eva i le togafiti a le gata, e ono taitaieseina foi o outou mafaufau mai lo outou faamaoni atoatoa ma le mama ia Keriso. Aua afai e sau se tasi ma folafola atu se Iesu e ese mai le Tasi na matou folafolaina, pe afai e te mauaina se agaga ese nai lo le Tasi na e mauaina, po o se eseʻese tala lelei nai lo le tasi na e taliaina, na e onosaia faigofie. "

"Ou te manatu ia te aʻu e leai se mea faatauvaa i na" supa-apose- tolo. " E ui lava e le o aʻu o se failauga polesi, ae mautinoa e le o lava loʻu poto. Ua matou faailoa manino atu lenei mea ia te oe i soo se auala e mafai ai. ”
(2 Korinito 11: 3-6 BSB)

Super-aposetolo. E pei a. O le a le agaga na faʻaosofiaina nei tamaloa, nei maoaʻe-aposetolo?

“Aua o tagata faapena o aposetolo pepelo, ma le pepelo le au faigaluega, ua faafoliga mai o ni aposetolo o Keriso. Ma e leitioa, aua o Satani lava ia e faafoliga o ia o se agelu o le malamalama. E le o se mea la e faateʻia ai, pe afai e faafoliga ana auauna o ni auauna o le amiotonu. O lo latou iʻuga e faʻatatau ia latou gaioiga. "
(2 Korinito 11: 13-15 BSB)

Talofa! O nei tamaloloa sa saʻo i totonu o le potopotoga o Korinito. Ole mea lea sa finau ai Paulo. O le tele o le fuʻa na mafua ai ona tusia e Paulo le tusi muamua i tagata i Korinito, o nei aliʻi. O i latou o ni tagata mimita, ma sa latou i ai ni aafiaga. Na lolo atu i ai le au Kerisiano i Korinito. Na tali atu Paulo ia latou ma le taufaifai i mataupu 11 ma le 12 o le 2 Korinito. O lesi foi mea,

“Ou te toe fai atu: Aua neʻi avea se tasi ma aʻu valea. Ae afai e te faia, ona onosaʻi mai ia te aʻu pei ona e faia se vale, ina ia mafai ona ou faia sina mitamita. I lenei mitamitaga faʻamaualuga, ou te le o tautala pei o le Aliʻi, ae pei o se vale. Talu ai e toʻatele o loʻo mitamita i le faiga a le lalolagi, o lea foʻi ou te mitamita ai. Oe fiafia e faʻapalepale i tagata valea talu ai lou poto tele! O le mea moni, oe lava onosaʻi ma soʻo se tasi e faʻapologaina oe pe faʻaaoga oe pe faʻaaoga oe poʻo le tuʻuina i luga o le ea pe po oe i ou foliga. I loʻu maasiasi ou te taʻutino atu sa tatou vaivai tele mo lena mea! ”
(2 Kolinito 11: 16-21 NIV)

Soo se tasi e faʻapologaina oe, faʻaaoga oe, tuʻu i luga o le ea ma fasi oe i ou foliga. Faatasi ai ma lena ata mausali i lou mafaufau, o ai e te manatu na mafua ai upu: "O fafine e tatau ona filemu i le potopotoga. Afai e i ai se latou fesili, e mafai ona latou fesili ia latou lava tane pe a latou o mai i le fale, aua o se mea maasiasi mo se fafine le tautala i le aulotu. ”?

Ae, ae, ae faʻapefea le tala a Paulo ia Timoteo? E na ona ou lagonaina le tetee. Fetaui lava. Fetaui lava. Seʻi o tatou vaʻai atu i ai. Ae tatou te leʻi faia, tatou malilie i se mea. O nisi fai mai mitamita latou te o ma mea ua tusia. Afai na tusia e Paulo se mea i lalo, ona latou talia lea o mea na ia tusia ma o le iʻuga lena o le mataupu. Ua lelei, ae leai se "backsies." Oe le mafai ona fai atu, "Oi, ou te malamalama i lenei, ae le o lena." E le o se aʻoaʻoga faʻalelotu. A le o le aveina o ana upu i foliga taua ma malaia le mataupu, pe leai.

O lea ua tatou oʻo mai i le mea na tusi atu ai Paulo ia Timoteo a o tautua ai le aulotu i Efeso. O le a tatou faitau i upu mai le Faaliliuga a le Lalolagi Fou e amata i le:

“Tuu le fafine e aʻoaʻo i le le leoa ma le gauaʻi atoatoa. Ou te le faʻatagaina se fafine e aʻoaʻo pe faʻaaoga le pule i luga o se tamaloa, ae e tatau ona ia filemu. Aua na faia muamua Atamu, ona sosoo ai lea ma Eva. E le gata i lea, e leʻi olegia foi Atamu, ae na olegia lava le fafine ma avea ai ma tagata solitulafono. Peitai, o le a puipuia o ia e ala i le fanauina o se pepe, pe a fai e faaauau pea i le faatuatua ma le alofa ma le paia faatasi ai ma le mafaufau lelei. ” (1 Timoteo 2: 11-15 NWT)

O fai e Paulo le tulafono e tasi mo tagata i Korinito ae ese le tulafono mo tagata Efeso? Faatali mo se minute. Lea na ia fai mai na te le faʻatagaina se fafine e aʻoaʻo, e le tutusa ma le vavalo. Pe o lea? 1 Korinito 14:31 fai mai,

“Aua e mafai ona outou vavalo uma ina ia mafai ona aʻoaʻoina ma faʻamalosia tagata uma.” (1 Korinito 14:31 BSB)

O se faiaoga o se faiaoga, a ea? Ae o le perofeta e sili atu. Na ia taʻua foi i tagata i Korinito.

“Ua tofia e le Atua i latou i le ekalesia, muamua, o aposetolo; lona lua, o perofeta; lona tolu, faiaoga; ona mamana ai lea o galuega; ona meaalofa o faʻamalologa; fesoasoani tautua, agavaʻa e faʻatonutonu, eseʻese gagana. " (1 Korinito 12:28 NWT)

Aisea ua faamuamua ai e Paulo ia perofeta nai lo o faiaoga? Na ia faamatala mai:

“… Ou te manao ia e vavalo. O ia e vavalo e sili atu i le tasi e tautala i gagana eseese, seʻi vagana ua ia faaliliuina ina ia mafai ona faagaeetia le ekalesia. " (1 Korinito 14: 5 BSB)

O le mafuaʻaga e fiafia ai o ia e vavalo ona e fausia ai le tino o Keriso, le faʻapotopotoga. O lenei e alu i le fatu o le mataupu, i le eseesega taua i le va o le perofeta ma le faiaoga.

“Ae o se tasi e vavalo e faʻamalosia isi, faʻamalosiau ia i latou, ma faʻamafanafanaina i latou.” (1 Korinito 14: 3 NLT)

O se faiaoga i ana upu e mafai ona faʻamalosia, faʻamalosiau, ma faʻamafanafana foi i isi. Peitai, e te le tau faʻatuatua i le Atua e aʻoaʻo atu. E oʻo lava i se tagata e le talitonu i le Atua e mafai ona faʻamalosia, faʻamalosi, ma faʻamafanafana. Ae o le le talitonu i le Atua e le mafai ona avea ma perofeta. E mafua ona o le perofeta valoia le lumanaʻi? Leai. E le o le uiga lena o le "perofeta". O le mea lena tatou te mafaufau iai pe a talanoa e uiga i perofeta, ma e i ai taimi na muaʻi taʻu mai ai e perofeta i tusitusiga paia mea o le a tutupu i le lumanaʻi, ae le o le manatu lena na muamua ona mafaufau i ai le failauga Eleni i lona faʻaaogaina o le upu ae le o le mea lea o loʻo faʻasino i ai e Paulo ii

Ua faʻauiga e le Strong's Concordance perofeta [Phonetic Spelling: (prof-ay'-tace)] o se "perofeta (o se faʻamatala upu poʻo se tagata taʻutaʻu i luma le finagalo o le Atua)." O loʻo faʻaaogaina "o le perofeta, le tusisolo; o se tagata talenia i le faʻaalia o le mea moni mai le lagi. ”

E le o se valoʻaga, ae o se vavalo; o lona uiga, o se e tautala i luma poʻo se tautala, ae o le tautala fesoʻotaʻi ma le finagalo paia. O le mafuaaga lena e le mafai ai e se tagata le talitonu i le Atua ona avea ma perofeta i le uiga faale-Tusi Paia, aua o le faia o lea mea o lona uiga-e pei ona FESOASOANI Upu-suesueina fai mai - masani lava, talanoa mai Lana savali mo se tulaga faapitoa. "

O le perofeta moni e faʻagaeetia e le agaga e faʻamalamalamaina le afioga a le Atua mo le faʻamafanafanaina o le faʻapotopotoga. Talu ai o fafine o perofeta, o lona uiga na faʻaaogaina e Keriso i latou e faʻamalamalamaina le faʻapotopotoga.

Faatasi ai ma lena malamalamaaga i le mafaufau, sei o tatou iloiloina ma le faaeteete nei fuaiupu:

Tuu atu i ni tagata se toalua pe toatolu e vavalo, ae tuu e isi e iloilo le mea o fai mai ai. 30 'Ae' āfai e vavalo se tasi 'ae maua e se tasi faʻaaliga mai le Aliʻi, o le tagata o loʻo tautala e tatau' ona tuʻu. 31 I lenei auala, oi latou uma e vavalo o le a maua le avanoa e tautala, tasi i le isi, ina ia mafai ona aoao uma ma faamalosiauina. 32 Manatua o tagata e vavalo e pule i o latou agaga ma mafai ona feauauai. 33 Auā o le Atua, e lē o le Atua ia o le faʻalavelave, a o le filemu, e pei o sauniga uma a le 'au paʻia a le Atua. ” (1 Korinito 14: 29-33 NLT)

Lenei ua ese ai Paulo i le va o le tasi valoʻaga ma le tasi mauaina faʻaaliga mai le Atua. O lenei e faʻailoaina le eseʻesega i le va o le latou vaʻai i perofeta ma le auala tatou te vaʻaia ai. O le ata lea. O se tasi e tu i luga i le aulotu o faamatala le afioga a le Atua, ae faafuaseʻi ona maua e seisi se musumusuga mai le Atua, o se feʻau mai le Atua; o se faʻaaliga, o se mea sa natia muamua o le a faʻaalia. E manino lava, o le faʻaaliga o loʻo tautala o se perofeta, ae i se uiga faʻapitoa, o lea na taʻu atu ai i isi perofeta e filemu ma tuʻu le tasi ma le faʻaaliga e tautala. I lenei tulaga, o le tasi ma le faʻaaliga o loʻo i lalo o le pule a le agaga. E masani lava, o perofeta, a o taʻitaʻia e le agaga, latou te puleaina le agaga ma mafai ona taofia o latou filemu pe a valaauina mo. O le mea lea na taʻu atu e Paulo ia latou e fai iinei. O le e i ai le faʻaaliga e faigofie lava ona avea ma se fafine ma o le tasi e tautala o se perofeta i lena taimi semanu e pei lava ona faigofie ona avea ma se tamaloa. E leʻo popole Paulo ile itupa, ae ole vaega na fai ile taimi nei, ma talu ai ose perofeta - tamaloa poʻo le fafine - na faʻatonutonu le agaga o valoʻaga, semanu e taofi faʻaaloalo e le perofeta ana aʻoaʻoga ina ia faʻalogo tagata uma. o le faaaliga e sau mai le Atua.

Tatou te talia ea soʻo se mea e taʻu mai e se perofeta ia i tatou? Leai. Fai mai Paulo, "tuu le toalua i le toatolu tagata [alii poʻo fafine] vavalo, ae tuu e isi e iloiloina mea na fai mai ai." Ua taʻu mai e Ioane ia tatou e tofotofo mea ua faʻaali mai e agaga o perofeta ia te i tatou. (1 Ioane 4: 1)

E mafai e le tagata ona aʻoaʻo atu i se mea. Matematika, talaʻaga, soʻo se mea. E le avea lena ma perofeta. O se perofeta na te aʻoaʻoina se mea e sili ona maoti: o le afioga a le Atua. Ma, e ui e le o faiaoga uma o ni perofeta, o perofeta uma o faiaoga, ma fafine ua faitauina faatasi ma perofeta o le aulotu Kerisiano. O le mea lea, o perofeta fafine o faiaoga.

Aisea la na fai ai e Paulo, I le iloaina ai o nei mea uma e uiga i le mana ma le autu o valoʻaga e tatau ona aʻoaʻo ai le lafu, fai atu ia Timoteo, "Ou te le faatagaina se fafine ona aʻoaʻo atu… e ao ona filemu." (1 Timoteo 2:12 NIV)

E leai se uiga. Semanu e tuua ai ma le ulu o Timoteo. Ae, leai. Na malamalama lelei lava Timoteo i le uiga o le tala a Paulo aua na ia iloa le tulaga na ia i ai.

Atonu e te manatua o le tatou ata mulimuli na tatou talanoaina ai le natura o tusi tusi i le uluaʻi senituri. E leʻi nofo i lalo Paulo ma mafaufau, "O le aso nei o le a ou tusia ai se tusi musuia e faʻaopopo i tusi o le Tusi Paia." Sa leai se Tusi Paia o le Feagaiga Fou i na vaitaimi. O le mea ua tatou taʻua o le Feagaiga Fou poʻo le Tusi Paia a Eleni, na tuufaatasia i le selau o tausaga mulimuli ane, mai tusitusiga na totoe a le au aposetolo, ma le au lauiloa o le seneturi muamua. O le tusi a Paulo ia Timoteo o se galuega ola na fuafuaina e feagai ma se tulaga na i ai i lena nofoaga ma le taimi. E naʻo le malamalama ma le talaʻaga i le mafaufau e mafai ona tatou maua se faʻamoemoe o le mauaina o le uiga o ia.

Ina ua tusia e Paulo le tusi lenei, na auina atu Timoteo i Efeso e fesoasoani i le faapotopotoga iina. Ua faatonuina o ia e Paulo e "faatonu nisi e aua le aʻoaʻo atu i se tasi mataupu eseʻese, pe faʻalogo i tala pepelo ma gafa." (1 Timoteo 1: 3, 4). O "nisi" fesili e le o faʻailoaina. O le faʻaitu tagata e ono taʻitaʻia ai i matou e faʻaiʻuina o tamaloloa nei, ae a? Pau lava le mea tatou te mautinoa o tagata taʻitasi na fesiligia "mananao e avea ma aʻoaʻo tulafono, ae latou te leʻi malamalama poʻo a latou tala na fai poʻo mea na latou tausisi malosi ai." (1 Timoteo 1: 7)

O lona uiga na taumafai nisi e faʻaoga le poto masani o le talavou o Timoteo. Na lapataia o ia e Paulo: “Aua lava neʻi e vaai maulalo i se tasi i lou talavou.” (1 Timoteo 4:12). O le isi mea na foliga mai sa faʻaaoga ai Timoteo o lona le maloloina. Na fautuaina o ia e Paulo e aua le toe inu vai, ae inu sina uaina mo lou manava ma ou maʻi masani. (1 Timoteo 5:23)

O seisi mea e maitauina e uiga i lenei tusi muamua ia Timoteo, o le faʻamamafaina o mataupu e aofia ai fafine. E tele atu faʻasinoga i fafine i lenei tusi nai lo seisi lava tusitusiga a Paulo. Ua fautuaina i latou e fai o latou ofu talafeagai ma aloese mai teuteuga teuteu ma laulu e faatosina mai ai mafaufau o tagata ia i latou (1 Timoteo 2: 9, 10). O fafine e tatau ona faʻaaloalo ma faʻamaoni i mea uma, aua le taufaʻaleaga (1 Timoteo 3:11). Na ia faʻatatauina fafine talavou ua oti a latou tane e pei ona lauiloa i le avea ma tagata pisi ma tagata faitatala, tagata paie oe na o le fealuai solo mai lea fale i lea fale (1 Timoteo 5:13). 

Na faʻatonu lava e Paulo le faʻatonuina o Timoteo i le faiga o fafine, talavou ma matutua (1 Timoteo 5: 2, 3). I lenei tusi ua tatou iloa ai foi sa iai se faatulagaga aloaia i le aulotu Kerisiano mo le tausiga o fafine ua oti a latou tane, o se mea sa matua le maua lava i le Faʻalapotopotoga o Molimau a Ieova. O le mea moni, o le faʻataʻitaʻi o le mataupu. Na ou vaʻaia tala o le Olomatamata e faʻamalosia ai fafine ua oti a latou tane ma tagata matitiva, e foaʻi a latou mea iti o le olaga e fesoasoani ai i le Faʻalapotopotoga e faʻalauteleina lona malo i le lalolagi atoa.

E taua tele le matauina o le apoapoaiga a Paulo ia Timoteo ia “aua neʻi e faia i tala faafagogo e le migao. Ae aʻoaʻi oe lava i le amio Atua ”(1 Timoteo 4: 7). Aisea lenei lapataʻiga faʻapitoa? "Talafatu le faʻaaloalo ma le le mafaufau"?

Ina ia taliina lena mea, e tatau ona tatou malamalama i le faʻapitoa aganuʻu a Efeso i lena taimi. O le taimi lava tatou te faia, mea uma o le a oʻo mai i le taulaʻiga. 

E te manatua le mea na tupu i le taimi na talaʻi ai Paulo i Efeso. Sa i ai le alaga tele mai le au fai ario na latou maua tupe mai le fausiaina o mea paia ia Artemis (aka, Diana), o le atua fafine tele-fatafata o le Efeso. (Tagaʻi i le Galuega 19: 23-34)

O se tapuaiga na fausia faataamilo i le tapuaiga a Tiana na talitonu o Eva o le uluaʻi foafoaga a le Atua na ia faia Atamu, ma o Atamu lea na faaseseina e le gata, ae le o Eva. O tagata o lenei lotu ua latou tuuaia tamaloloa ona o le mala o le lalolagi.

Fafine fafine, faiga faʻaEfeso!

E foliga mai o nisi o fafine i le aulotu na aafia i lenei mafaufauga. Masalo o nisi na liliu mai lenei tapuaiga i le tapuaiga mama i le faa-Kerisiano, ae o loo taofi mau pea i nisi o na talitonuga faapaupau.

Faatasi ai ma lena i le mafaufau, ia tatou maitauina se isi mea iloga e uiga i upu a Paulo. Uma fautuaga i fafine i le tusi atoa o loʻo faʻamatalaina i le tele. Tamaitai lenei ma fafine lena. Ma, faafuaseʻi lava ona suia o ia i le numera tasi i le 1 Timoteo 2:12: "Ou te le faatagaina se fafine…." O lenei faʻaititia le mamafa i le finauga o loʻo ia faʻasino i se fafine faapitoa o loʻo tuʻuina atu se luʻi i le pule faʻauʻuina a Timoteo.

O lenei malamalamaaga e faʻamalosia pe a tatou mafaufau e faapea a fai mai Paulo, "Ou te le faʻatagaina se fafine… e pule i se tane ...", na te le o faʻaaogaina le upu Eleni masani mo le pule o le faʻamalosi. (xu-cia) O lena upu na faʻaaoga e le au faitaulaga sili ma toeaiina ina ua latou luʻia Iesu i le Mareko 11:28 fai mai, "O le a le pule (faʻamalosi) pe e te faia nei mea? "Ae ui i lea, o le upu Paulo o loo faaaogaina ia Timoteo o le fa'amaoni (aw-ona-tau) lea e aumaia le manatu o le faoa o le pule.

FESOASOANI Upu-suʻesuʻega foaʻi mo fa'amaoni, "Tatau, ia unilaterally aveina auupega, ie galue o se autocrat - moni, oe lava filifilia (galue e aunoa ma le gauaʻi).

Hmm, authenteó, galue o se autocrat, oe lava filifilia. E mafua ai se fesoʻotaʻiga i lou mafaufau?

O le a fetaui ma nei mea uma o le ata o se vaega o fafine i le aulotu taʻitaʻia e se taitai o le aiga e fetaui lelei ma le faʻamatalaga na faia e Paul i le amataga o lana tusi:

“… Nofo ai iina i Efeso ina ia e faʻatonuina ni tagata e aua neʻi toe aʻoaʻoina aʻoaʻoga sese pe tuʻuina atu i latou i tala faʻafagogo ma gafa e le uma. O mea faapena e faʻatupuina finauga masalosaloga nai lo le alualu i luma o le galuega a le Atua - o le faʻatuatua. O le faʻamoemoe o lenei poloaʻiga o le alofa lea e sau mai le loto mamā ma le lotofuatiaifo lelei ma le faʻatuatua faʻamaoni. O nisi ua o ese mai nei ma ua liliu atu i le leai se aoga talanoaga. Latou te mananaʻo e avea ma aʻoaʻo o le tulafono, ae latou te le iloa poʻo le a le mea o loʻo latou talanoa ai poʻo ni mea latou te matua mautinoa ai. " (1 Timoteo 1: 3-7 NIV)

O lenei tina sa taumafai e sui Timoti, e faoa (fa'amaoni) lana pule ma faʻavaivaia ai lona tofiga.

O lenei ua i ai la se filifiliga talafeagai e mafai ai ona tatou tuu upu a Paulo i totonu o se talaaga e le manaʻomia ai tatou e valivali ia te ia o se pepelo, aua o le a ia pe a fai atu i fafine i Korinito e mafai ona latou tatalo ma vavalo a o faafitia le Efeso tamaitai tutusa lava avanoa.

O lenei malamalamaaga e fesoasoani foi ia i tatou e fofo le faʻamatalaga le talafeagai na ia faia ia Atamu ma Eva. O Paulo na faʻamaʻoti saʻo tala ma faʻaopopo le mamafa o lona ofisa e toe faʻamautu ai le tala moni e pei ona faʻaalia i Tusitusiga Paia, ae le o le tala pepelo mai le faʻalelotu a Tiana (Artemis i tagata Eleni).

Mo nisi fa'amatalaga, va'ai O se Suʻesuʻega o le Isis Cult ma le Uluaʻi Suʻesuʻega i le Feagaiga Fou saunia e Elizabeth A. McCabe itu. 102-105. Vaʻai foʻi, Leo Natia: Tamaʻitaʻi Faʻale-Tusi Paia ma La Tatou Tofi Faʻa-Kerisiano saunia e Heidi Bright Parales itu. 110

Ae faʻapefea le faʻamatalaga uiga ese i le fanauina o se auala e puipuia ai le fafine saogalemu? 

Sei o tatou toe faitau le fuaitau, o le taimi lenei mai le New International Version:

"O le fafine a tatau ona aʻoaʻo i le filemu ma le gauaʻi atoatoa. 12 'Ou te lē faʻatagaina se fafine e aʻoaʻo pe pule i se tane; e ao ona filemu o ia. 13 Aua na muamua ona faia o Atamu, ona mulimuli ai lea o Eva. 14 Ma sa le o Atamu le na faaseseina; o le fafine na faʻaseseina ma avea ma tagata agasala. 15 Peitaʻi o le a faʻaolaina fafine e ala i le fānau tama - pe afai latou te tumau i le faʻatuatua, alofa ma le paʻia ma le amio tatau. (1 Timoteo 2: 11-15 NIV)

Na taʻu atu e Paulo i tagata Korinito e sili le aua le faʻaipoipo. Ua ia taʻu atu nei i fafine Efeso le faʻafeagai? O ia faʻamasinoina uma fafine pa ma fafine nofofua ona latou te le fanauina ni fanau? E i ai se uiga o lena mea?

Pei ona e iloa mai le interlinear, o se upu o loʻo misia mai le faʻauigaina o le tele o faʻaliliuga tuʻuina atu lenei fuaiupu.

O le upu na misi o le mea taua, ese, ma aveʻese ai suia le uiga atoa o le fuaiupu. O le mea e lelei ai, o nisi faʻaliliuga e le aveʻesea le mautinoa tusitusiga iinei:

  • "... o le a faasaoina o ia e ala i le fanau mai o le Tamaitiiti ..." - International Standard Version
  • "O ia [ma tamaitai uma] o le a faasaoina e ala i le fanau mai o le tamaitiiti" - Faaliliuga a le ATUA
  • "O le a faasaoina o ia e ala i le fananau mai" - Darby Bible Translation
  • "O le a laveaiina o ia e ala i le fanauina o fanau" - Young's Literal Translation

I le vaʻaiga o lenei fuaitau o loʻo faʻasino ia Atamu ma Eva, o le fanauina o le tamaititi o loʻo taʻua e Paulo atonu o loʻo taua i le Kenese 3:15.

“O le a ou tuu foi le feitagai i le va o oe ma le fafine, ma i le va o lau fanau ma lana fanau. Na te tuʻimomomoina lou ulu, ao oe e te tuʻimomomoina lona mulivae. ”(Kenese 3:15)

O le fanau (fanauina o fanau) ala i le fafine lea e mafua ai le faʻaolaina o fafine uma ma aliʻi, pe a tuʻimomomoina e le fanau le ulu o Satani. Nai lo le taulaʻi atu ia Eva ma le masalomia o matafaioi taua a fafine, o nei "mautinoa" tatau ona taulaʻi atu i le fatu po o le fanau a le fafine, o Iesu Keriso, o le e ala ia te ia uma ona faaolaina.

Ou te mautinoa a maeʻa uma nei faʻamatalaga, o le a ou vaʻai atu i nisi o faʻamatalaga a tamaloloa o finau mai e ui lava i nei tala uma, o Timoteo o se tamaloa ma na tofia e avea ma faifeau, poʻo patele, poʻo se toeaina i le aulotu i Efeso. Leai se fafine na tofia. Maliega. Afai o loʻo e finau i lena mea, lona uiga ua e misia le manatu atoa o lenei faʻasologa. O le faʻaKerisiano o loʻo iai i totonu o se sosaiete e pulea e tama ma o le faʻaKerisiano e leʻi iai lava se taimi e toe fuatai ai le lalolagi, ae o le valaauina o fanau a le Atua. O le mataupu o loʻo feagai nei e le o le pe tatau i fafine ona faʻatautaia le pule i le aulotu, ae pe tatau i aliʻi? O le pito i lalo lena o soʻo se finauga faʻasaga i fafine o loʻo tautua o ni toeaʻina poʻo ni ovasia. O le manatu o aliʻi e finau faʻasaga i tamaʻitaʻi pule, o le vaʻaia o lona uiga o le taʻitaʻi, o se tagata e taʻu atu i isi tagata pe faʻafefea ona ola io latou olaga. Latou te vaʻai i potopotoga a le ekalesia poʻo le ekalesia o se ituaiga o pulega; ma i lena tulaga, o le pule tatau ona avea ma se aliʻi.

I le fanau a le Atua, o le pule aoao e leai se avanoa aua ua latou iloa uma o le ulu o le tino ua na o Keriso. 

O le a tatou talanoaina atili lena mea i le isi vitio e uiga i le tulaga ulu.

Faʻafetai mo lou taimi ma lau lagolago. Faʻamolemole lesitala e maua faʻasilasilaga o lumanaʻi tatalaina. Afai e te manaʻo e fesoasoani i la matou galuega, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga i le faʻamatalaga o lenei vitio. 

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    9
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x