“E i ai loʻu faʻamoemoe i le Atua… o le a iai le toe tu.” Galuega 24:15
[Suʻesuʻega 49 mai le ws 12/20 itu.2 Fepuari 01 - Fepuari 07, 2021]
Lenei suʻesuʻega tusitusiga o le muamua o le lua o loʻo faʻamoemoe e faʻamalosia le "lua taunuʻuga tulafono", e pei o le "lua-molimau tulafono" e matua faʻaletonu lava. O loʻo vaʻaia e le Faʻalapotopotoga se manaʻoga e toe taʻu mai le faʻavae faʻavae tusitusiga paia mo le faʻamoemoe oi latou o loʻo fai mai o le 'aufaauʻu. O le mafuaʻaga ua vaʻaia ai e le Faʻalapotopotoga le manaʻomia o le talanoaina o lenei i le suʻesuʻega o le Olomatamata mo molimau uma o se fesili lelei. I le uma, e naʻo le aʻafia ai, tusa o le faʻamanatuina mulimuli a le faʻalapotopotoga, le aofaʻi o le tusa o le 20,000 tagata na auai, faʻasaga i le tusa o le 8,000,000 na teʻena le taulaga a Keriso. Talu ai e na ona tatou taumatemate, tatou te le mafaia, o le a tatou tuʻua lena e avea o se malo le faʻafinagaloina ma le aia tatau a le Faʻalapotopotoga.
Talanoaina o Manatu Sese
E fetaui lelei, o le vaega lona lua o le mataupu o Le Olomatamata e faaulutalaina “Faʻatonuina o Mea Sesē”! O le faʻafitauli o le masalomia o le talanoaina o manatu sese, ua folafola ai e le Faʻalapotopotoga manatu sese e le mai tusitusiga paia. Faʻafefea?
Palakalafa 12 o loo taʻua "Sa i ai lava le malamalamaaga o Paulo faapea “ua toetu mai le Keriso nai e ua oti.” O lena toetu na sili atu nai lo le toetu o i latou na muamua toefaatu mai i le ola i le lalolagi - ae toe feoti foi. Na taʻua e Paulo o Iesu o le "faapolopolo o e ua momoe i le oti." O le a le uiga na muamua ai Iesu? O ia o le tagata muamua na toe faʻatuina mai i le ola o se agaga agaga ma o le muamua mai tagata na alu aʻei le lagi. - 1 Korinito 15:20; Galuega 26:23; faitau le 1 Peteru 3:18, 22. ”.
O le faaupuga o le fuaiupu mulimuli o le a toe iloiloina lenei iloiloina. Moni, Iesu "O le muamua tagata na toe faʻatuina mai i le ola o se agaga avea", ae o le a faʻatupuina isi o ni agaga e pei ona faʻaalia i upu o le mataupu o Le Olomatamata? Tautala saʻo, e ui e ono sese lenei tagata iloilo, Ua le mafai ona ou mauaina nisi mau o loʻo taua mai ai o le a toe faʻatu mai i le ola o ni tagata faʻaleagaga. E i ai ni mau, o nisi faʻamatalaina o le tulaga, ae leai se mea i loʻu malamalama faʻamatala manino lenei. (Faʻamolemole: Ae le i fai se faʻamatalaga a le 1 Korinito 15: 44-51 o loʻo taua ai, e leai. O le faʻapea e faʻapea o le mimiloina o le Igilisi (ma le gagana Eleni mo lena mataupu). Faʻamolemole vaʻai i le faʻaopoopoga faʻasino mo se loloto suesuega o le 1 Korinito 15) [I].
Ae mo isi “mai tagata e alu aʻe i le lagi ”, toe, e leai se mau moni fai mai o lenei o le a tupu, lea o le lagi o le malo o le Atua, Iesu, ma agelu, o le faamoemoe uiga o le Olomatamata tusitusiga. (Toe 1 Tesalonia 4: 15-17 lauga o le feiloaʻi ma le Aliʻi i le ea poʻo le lagi poʻo lagi lagi, ae le o le malo o le Atua.)[Ii]
O se mafuaʻaga tele na toetu mai ai Iesu e sili atu, ma na taʻua e le Aposetolo o Paulo o ia na avea “O le muamua e toetu mai le oti”, o le muamua lea na ola pea le tasi toetu e aunoa ma le taufaamatau o le oti i le lumanaʻi, aua na ia iloa isi toetutu, moni na ia faia le tasi ia lava (Galu. 20: 9). O fua lona lua o le ai ai foi lenei eseʻesega mai isi toetu uma na faʻamaumauina i tusitusiga faʻamaumauga.
O i latou o le a toe faaolaina
O le palakalafa 15 o loʻo faʻaauauina ai le moni ma i nisi taimi e le faʻatauaina le faʻaogaina o le aʻoaʻoga a le Faʻalapotopotoga o nisi o vaega o tusitusiga paia sa naʻo le tusiaina i se vasega faʻauʻuina "faʻauʻuina" ae le o Kerisiano atoa. E manaʻomia le Roma 6: 3-5 mai le anotusi e taʻu mai ai o le faatusa o le toetu o Iesu ma le toetu mai o le "faauuina" o se toetu i le lagi. Ae fai mai le Roma 6: 8-11, o le mataupu atoa o le Roma 6: 3-5 “E le gata i lea, afai ua tatou oti faʻatasi ma Keriso, tatou te talitonu o le a tatou ola foʻi faʻatasi ma ia. 9 Aua ua tatou iloa lena O Keriso, o lea 'ua toe faʻatūina mai nai le oti, e lē toe maliu; ua le toe pule le oti ia te ia. 10 Mo le oti na maliu ai o ia, na maliu o ia e faʻatatau i le agasala faʻatasi mo taimi uma. a o le olaga o loʻo soifua ai, e ola faʻatasi ma le Atua. 11 E faʻapenā foʻi 'outou,' ona 'outou manatu' ua 'outou oti' ona o le agasala, a 'ua ola e tusa ma le Atua' iā Keriso Iesu. ” O le faatusa e tusa ma le Aposetolo o Paulo o latou, pei o Keriso, o le a le toe feoti. O lena oti o le a le toe avea ma pule ia latou, ma o le a latou ola ma faatatau i le Atua nai lo le agasala ma le le atoatoa.
O le mea lea, a fai mai le palakalafa 16 "E le gata i lea, i le taʻua o Iesu o le "faapolopolo," o lona uiga o isi o le a toe tutu mai le oti i le ola faalelagi. " o le a "Manatu sese". E leʻo le manatu o le faʻalapotopotoga ae o manatu o tusitusiga paia. E le gata i lea, o le a manaʻomia e se tasi ona faʻamaonia manino e Keriso se faʻamoemoe fou mo le au kerisiano na suia le talitonuga o le toʻatele o tagata Iutaia i le uluaʻi senituri, e uiga i le toe tu mai i le lalolagi (e le aofia ai le au Satukaio).
Isisese manatu”Na faalauiloa i lenei mataupu o le Olomatamata e aofia ai le palakalafa 17 o loo faapea mai: "O aso nei o loʻo tatou ola i le vaitaimi o lena" valoʻaga "o Keriso.". Faʻafefea lea tulaga ina ua tusi le Aposetolo o Ioane e uiga i le faʻaaliga na avatu e Iesu ia te ia, i le Faʻaaliga 1: 7, “Faʻauta, o loʻo afio mai ma ao ma o le a vaai mata uma ia te ia, ma i latou na tuʻia o ia; ma o le a taufaitagituʻi ituaiga uma o le lalolagi ona o ia". Ina ua faamasinoina i luma o le au Saniterini, na taʻu atu foi e Iesu ia i latou “E te iloa atu le ataliʻi o le tagata o loʻo nofo i le itū taumatau o le malosi ma sau i luga o ao o le lagi” (Mataio 26:64). E le gata i lea, na taʻu mai e Iesu ia i tatou i le Mataio 24: 30-31 e faapea “E faʻaali mai foʻi le faʻailoga o le ataliʻi o le tagata i le lagi, e taufaitagituʻi ituaiga uma o le lalolagi, latou te iloa atu foʻi le Ataliʻio le tagata o loʻo sau i ao o le lagi ma le mana ma le mamalu tele. Ma o le a ia auina atu ana agelu ma le pu tele, ma o le a latou faaputuputuina lana au filifilia faatasi mai matagi e fa… ”.
Ioe, o ituaiga uma o le lalolagi o le a vaʻai i le afio mai o le Atalii o le tagata [Iesu] ma o le a muamua i le faapotopotoina o le au filifilia. Ua e vaai i le afio mai o le Atalii o le Tagata? Ua vaʻai uma ituaiga o le lalolagi i le afio mai o le Atalii o le Tagata? O le tali e tatau ona leai! i fesili uma e lua.
E manino lava la, e leai se mea o nei mea na tutupu, ae maise o le faʻaputuputuina o le au filifilia e mulimuli i le vaʻaia vaaia o le ataliʻi o le tagata. O le mea lea, o i latou e faʻapea mai o le toe tu ua uma ona faia o loʻo pepelo ma faʻaseseina tatou, pei ona lapataʻi atu e Paulo ia Timoteo i le 2 Timoteo 2:18 "O nei lava tagata ua o ese mai le mea moni, fai mai ua maeʻa le toe tu mai, ma ua latou suia ai le talitonuga o nisi."
Ioe, o le Toetu o se faʻamoemoe mautinoa, ae o le tasi ma le tutusa faʻamoemoe mo uma moni Kerisiano. I se faʻaopopoga, e leʻi amataina, a leai, tatou te iloa uma lava. Aua neʻi faʻasesēina oe e le "manatu sesē" a le Faʻalapotopotoga.
Mo se suʻesuʻega loloto o tusitusiga paia o lenei mataupu i le vaʻai uma i le toe tu mai o faamaumauga o le Tusi Paia ma le atinaʻeina o le faamoemoe o le toetu, aisea e te le suʻea ai ia vaega e lua o loʻo i luga o lenei tulaga.
https://beroeans.net/2019/12/09/mankinds-hope-for-the-future-where-will-it-be-part-7/
[I] Vaʻai se talanoaga o le 1 Korinito 15 i lenei tusitusiga: https://beroeans.net/2019/03/14/mankinds-hope-for-the-future-where-will-it-be-a-scriptural-examination-part-5/
[Ii] Ibid.
E MAFAI ONA E FAIA I SE FAITAUGA FAITAU ……… .. suʻesuʻe tusitusiga
Na na ona ou aumaia lenei, ou te le iloa pe na i ai se siakiina le faʻaaogaina o READJUSTED i le 2 Korinito 13:11 e vaʻai ai o le tele o isi faʻaliliuga na le faʻaaogaina upu e iai se mea e fai ma READJUSTED poʻo READJUSTMENT. E tai pei lava o se upu vela e faʻaaoga e faʻasalalau ai le polokalame o le JWs i soʻo se taimi latou te mananaʻo ai.
Faʻafetai tele mo le toe iloiloga, Tadua.
Na i ai seisi na vaʻai i le mea ou te talitonu o se mea sese i le parakalafa 18, mafua mai i le faʻamoemoe i le
NWT?
Filipi 3:11 o loo taʻua e faapea “o le muamua toetu ”. Peitai, "muamua" e le o i le faaEleni. E i ai se Tusi Paia o fai mai "muamua"?.
Fai le mea lenei e te loto i ai.
Talofa, na ou siakiina le aʻoaʻoga ma maua ai o mea uma e iai se mea faʻapea:
ABP_Malosi
11 G1513 pe a fai o se mea G2658 E tatau ona ou taunuʻu G1519 at G3588 le G1815 toetu G3588 o le G3498 oti
YLT(i) 11 a faʻapefea ona ou maua le toe tu mai o e ua oti.
I se faatusatusaga, NWT:
11 e iloa ai pe mafai, 'ou te maua le toetū muamua mai le oti.p
E pei ona fai mai Menrov, o le NWT faʻaliliuga e atisi ae leʻo saʻo faʻaliliuga, naʻo le lagolagoina a latou aʻoaʻoga o le 144k toetu ua uma ona tupu.
Ou te le o mautinoa pe o le faʻaopopoga o le upu "muamua" ua lelei faʻavae ae ou te manatu atonu na latou maua mai nei lua i le tuai o le 19 seneturi Tusi Paia faʻaliliuga.
Rotherham's Emphasized Tusi Paia
Filipi 3: 11
“Afai e mafai ona ou alu i le toe tu muamua * lea mai ie ua oti”
* ”Le toe tu i fafo.”
Le Tusi a le Bible Union
Filipi 3: 11
"Afai e mafai ona ou maua le toetu mai le oti. *"
* Ver. 11 Toetu: Gr., Toe tu-i fafo, o lona uiga, o se toetu faʻapitoa pe filifilia.
Faʻatusatusa le Luka 14:14; Faaa.20: 4-6
Sa naʻo loʻu vaai i le Bible Hub. E leʻi lagolagoina e le Rotherhams se faʻaliliuga pe masani ona faʻasino e le WTBS?
Toetu-i fafo - e le mafai ona taʻuina le uiga o lena mea, ae ou te ioe o le uluai upu Eleni. Ou te le manatu e i ai se mea e taʻuamiotonuina "muamua", WE Vine lagona o loʻo i ai se faʻasino i "le taimi nei olaga o faʻamaoniga ma Keriso i Lona toetu", poʻo le a lava le uiga o lena mea, o lea i lena tulaga atonu e faʻapitoa. Ou te mafaufau pe aisea e leai ai seisi na togiina lena mafaufauga i totonu o le mama, pe o se isi?
Na ou siakiina luga o lenei tulaga: https://studybible.info/compare/Philippians%203:11
ma naʻo Rotherham ei ai le upu muamua.
Na ou siakiina le OUT-RESURRECTION ma lona uiga. Lenei tasi foliga pei o le WT vaʻai: http://www.bibleone.net/BF15.htm
Ioane 14: 2,3 Na fetalai Iesu i le au aposetolo, o le mea ou te alu i ai, e iai foi outou. Na afio Iesu i le lagi e faʻapena foi i latou o le tino o Keriso, o le faʻaipoipo a Keriso o le a faʻatasi ma ia i le lagi. Ioe o le galuega i le taimi o le meleniuma o loo i luga o le lalolagi. Ou te manatu o agaga e mafai ona foliga mai tino faʻaletino e pei ona faia e Iesu ina ua mavae lona toetu, ona avea foi lea o tupu ma patele i le meleniuma o le a faia foi e lana faʻaipoipo.
O le ki i lenei mau o fea o le ai ai Keriso pe a toe afio mai? Mata e nofo pea o ia i le lagi? E mautinoa e leai. Na o le taimi lena o le a faʻatasi ai le au aposetolo ma Keriso.
Lenei o le a i le lagi 1 Tesalonia 4: 15-17 poʻo luga o le lalolagi Faʻaaliga 5:10 (le NWT Tusi Paia) poʻo mea uma e lua!
Étonnamment, le parakalafa 3 totoina le décor. «LA RÉSURRECTION DES MORTS» e le taliaina le aʻoaʻoga. I Korinito 15 suʻesuʻeina i soʻo se faʻailoga. OUI, lʻenseignement sur la résurrection des morts, DE TOUS LES MORTS. Merci pour cette auʻiliʻili, a faʻapea ona tuʻuina atu i isi mataupu, ma isi tala o le olaga. Ma o loʻo tumau pea le faʻaiuga o le mataupu e 15 o le I Korinito, au Roma ma Tesalonia, ma isi faaiuga na maua mai ai. Cela me rapproche encore plus de Christ, moi qui souhaite être «en union avec lui» et faire partie de ceux qui lui appartiennent. Kolose 1:28 «Maʻimau i le mea e leai... Faitau atili »
o se mea manaia lea na ou aʻoaʻoina e uiga i le mellenium. O le tautalaga a le JW e uiga ile afe tausaga o le afe tausaga. O le Greek Plural mo le mautinoa le iʻu o le upu "CHILLOI" ae na suia i le "CHILLIAS" NT 5507 i tusitusiga mulimuli ane o lona uiga (afe) ae o le uluaʻi upu CHILLOI "i tusitusiga muamua o lona uiga o le afe ma afe o tausaga le faʻamatalaina. Pei o le REV 20: 1-7 ma le 2 Peter 3: 8 o le numera le faʻamatalaina o le faitau afe. O loʻo faʻaaogaina ile REF 5:11 e faʻamatala ai le afe ma afe o agelu. Sa saisaitia Satani mo le faitau afe o tausaga ae le tasi le afe. Na latou nofotupu ma Keriso mo le faitau afe... Faitau atili »
Manaia. Mafai ona e saunia ni faʻamatalaga poʻo se faʻasino i lenei?
Talu ona ou amata suʻesuʻe ma JWs, ou te leʻi avea lava o se afe moni tausaga, e ui lava o le latou faʻamatalaina na o lena. Na foliga mai e le fetaui ia te aʻu le mafuaaga o le a taofia ai Iesu e pule mo le afe tausaga, pe a maeʻa le suʻega mulimuli, e i ai le faavavau o faatalitali mo i latou e faamaonia le faamaoni. O le le iloaina o seisi tagata o i ai se "afe-tausaga nofotupu", na ou faaiuina atonu o se faailo, e pei foi o le "Le Tolu Reich" e masani ona faatatau i le Siamani Nazi-malo i lalo o Mr. Hitler. Faʻapena foi, lenei afe-tausaga nofotupu ua lauiloa e faʻasino i le Atua Malo,... Faitau atili »