I ni nai vaiaso talu ai, na ou mauaina ai iʻuga o le CAT scan lea na faʻailoa mai ai o le alatoto faʻaalu i loʻu fatu na fausia ai se matautia o le aneurysm. I le fa tausaga talu ai, ma e naʻo le ono vaiaso talu ona maliu loʻu toʻalua mai le kanesa, sa ou faia se taotoga o le fatu-faʻapitoa, o se faʻataʻitaʻiga Bentall-e sui ai se alatoto o le fatu na faaletonu ma ia feagai ai ma se vailaʻau masani, o se tulaga na maua mai ia aʻu tina o le aiga. Sa ou filifili mo le alatoto puaʻa e fai ma sui, aua ou te leʻi manaʻo e alu i le toto manifinifi mo aso o totoe o loʻu olaga, o se mea manaʻomia mo se alatoto fatu valavala. Ae paga lea, o le sui faʻapipiʻi o loʻo faʻamalieina-o se mea e seasea tupu e faʻamuta ai le alatoto faʻavae. I se faapuupuuga, e mafai ona feula i soo se taimi.

Ma, ia Me 7th, 2021, o le aso lea o loʻo ou fuafua ai foʻi e faʻamatuʻu mai lenei vitio, o le a ou toe foʻi mai i lalo o le naifi ma maua mai se ituaiga fou o alatoto. E talitonu le fomai ole a manuia le taotoga. O ia o se tasi o taʻitaʻi fomai tipitipi mo lenei ituaiga taotoga fatu iinei i Kanata. Ou te matua talitonu o le a lelei le iʻuga, ae tusa lava poʻo le a le mea e tupu ou te le o popole. Afai ou te ola, o le a faʻaauau pea ona ou faia lenei galuega na aumaia ai i loʻu olaga le tele o uiga. I le isi itu, afai ou te moe i le oti, o le a ou faatasi ma Keriso. O le faamoemoe lena e lagolagoina aʻu. O le mea moni, ou te tautala faʻatatau, e pei o Paulo i le 62 TA, a o tigaina i le falepuipui i Roma ma tusia, "Aua o Keriso e tatau ona ou ola, ma ia oti, ia maua." (Filipi 1:21)

Tatou te tau le mafaufau tele e uiga i lo tatou lava olaga faitino seʻi vagana ua faamalosia ia i tatou. E i ai saʻu uo lelei lava na matua lagolagoina aʻu, ae maise lava talu mai le taimi o le maliu o loʻu toalua. Na matua puapuagatia o ia i lona lava olaga, ma o se vaega ona o lena, o ia o se le talitonu i le Atua. Ou te tausua ma ia, afai e saʻo o ia ae o aʻu e sese, o le a le taitai ona ia faapea mai, “Na ou taʻu atu ia te oe.” Ae peitaʻi, afai o aʻu le tagata e saʻo, ona o lona toe tu mai, o le a ou mautinoa na taʻu atu ia te ia, "Na ou taʻu atu ia te oe". Ae a, i tulaga e i ai, ou te masalosalo o le a ia popole.

Mai loʻu taimi muamua aafiaga i lalo o le vai faagase, o le a ou le iloa tonu le taimi ou te moe ai. Mai lena taimi, seʻia ou ala aʻe, e leai se taimi o le a pasi atu mai laʻu manatu o manatu. A le o le a ou ala aʻe i totonu o le potu malolo i le falemaʻi, pe o le a tu mai Keriso i oʻu luma e faafeiloaʻia aʻu. Afai o le mulimuli, ona ou maua ai lea o le faʻaopoopoga faʻamanuiaga o le faʻatasi ma aʻu uo, aua, pe toe afio mai Iesu taeao, poʻo le tausaga mai le taimi nei, poʻo le 100 tausaga mai le taimi nei, o le a tatou faʻatasi uma. Ma sili atu nai lo lena, uo leiloloa mai le taimi ua tuanaʻi faʻapea foi ma tagata o aiga na pasi mai muamua ia te aʻu, o le a i ai foi iina. Ma, ou te malamalama pe aisea na fai mai ai Paulo, "o le ola o Keriso, ma ia oti, ia maua."

O le mea taua o le tautala faʻapitoa, o le taimi va i le va o lou oti ma lou toe fanaufouina ma Keriso e leai. Ma le faʻamoemoe, atonu e selau pe oʻo foʻi i le afe ma afe o tausaga, ae ia te oe, o le a vave. E fesoasoani lena ia matou e malamalama ai i se feteʻenaʻiga o mau.

A o maliu Iesu i luga o le satauro, na salamo se tasi o tagata solitulafono ma faapea atu, "Iesu, ia e manatua mai aʻu pe a e oo i lou malo."

Na tali atu Iesu i le tamaloa ma faapea atu, "E moni, ou te fai atu ia te oe, o le aso nei o le a ta faatasi ai ma oe i parataiso."

O le auala lena na faaliliuina ai e le New International Version le Luka 23:43. Peitaʻi, ua faaliliuina e Molimau a Ieova le mau i le auala lenei, ave le koma i le isi itu o le upu "aso" ona suia ai lea o le uiga o le fetalaiga a Iesu: "E moni ou te fai atu ia te oe i le aso, o le a ta faatasi ma oe i Parataiso."

E leai ni koma i le gagana Eleni anamua, o lona uiga e pule lava le faʻaliliu upu poʻo fea e tuʻu iai ma isi faʻailoga. Toetoe lava uma lomiga o le Tusi Paia, tuu le koma i luma o le "aso nei".

Ou te manatu o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou e iai se mea sese ma o isi uma lomiga e saʻo, ae le mo le mafuaʻaga manatu o faʻaliliuupu. Ou te talitonu o le faʻaitu lotu e taʻitaʻia latou, aua o le toʻatele e talitonu i le agaga ola pea ma le Tolutasi. O le mea lea na oti ai le tino o Iesu ma le tino o le pagota, ae o latou agaga na ola, o Iesu o le Atua, ioe. Ou te le talitonu i le Tolutasi poʻo le agaga e le oti e pei ona ou talanoaina i isi vitio, aua ou te matua malamalama lelei i le fetalaiga a Iesu ina ua ia faʻapea,

“. . Aua e pei ona iai Iona i le manava o le iʻa tele i ao e tolu ma le tolu po, e faʻapena foi le Atali o le tagata i le eleele o le lalolagi i ao e tolu ma le tolu po. " (Mataio 12:40)

I lena tulaga, aisea ou te manatu ai le Faaliliuga a le Lalolagi Fou ua saʻo le tuu ole koma?

Pe sa na ona faamamafa ea e Iesu, e pei ona latou fai mai ai? Ou te le manatu i ai, ma o le mafuaaga lenei.

E leʻi tusia lava Iesu e faapea, "E moni, ou te fai atu ia te oe nei", o se ituaiga o faamamafa. Na ia fai mai, "e moni ou te fai atu ia te oe", po o le "moni ou te fai atu" e uiga i le 50 taimi i Tusitusiga Paia, ae na te le faʻaopopoina soʻo se ituaiga o le faaletino agavaa. Oe ma aʻu ono faia lena mea pe a fai o loʻo tatou taumafai e faʻatalitonu se tasi i se mea o le a tatou faia e leʻi faia e muamua. Pe a fai atu lau paaga iā te oe, “Na e tautō na te faia muamua, ae e te leʻi faia.” Atonu e te tali atu i se mea pei o le, “Ia, ua ou taʻu atu nei ia te oe o le a ou faia.” O le "nei" o se faaletino agavaʻa faʻaaogaina e taumafai e faʻatalitonu ai lau paʻaga o lenei taimi o le a ese ai mea. Peitai e leʻi tusia lava Iesu na faia lena mea. Na ia fai mai, "e moni ou te fai atu" i le tele o taimi i Tusitusiga Paia, ae na te leʻi faʻaopoopoina "aso nei". Na te le tau manaʻomia.

Ou te manatu - ma ua naʻo se masalosaloga, ae faʻapena foi isi faʻamatalaga a isi tagata - Ou te manatu na fetalai Iesu mai le vaaiga o le pagota. E oʻo lava i ona puapuaga ma mafatiaga uma, ma le mamafa o le lalolagi i luga o ona tauʻau, na mafai lava ona ia eli loloto ma fai mai se mea e faʻaosofia e le alofa ma taʻitaʻia e le poto tele na o ia lava. Na silafia e Iesu o le tagata solitulafono o le a vave ona oti ae na te le alu i se olaga pe a mavae seoli e pei o aʻoaʻo faapaupau Eleni na aʻoaʻoina ma o le tele o tagata Iutaia o na taimi na talitonu foi. Na silafia e Iesu, mai le vaaiga a le pagota, o le ai ai i le parataiso i lena lava aso. O le a leai se avanoa i le taimi i le va o le taimi o lona maliu ma le taimi o lona toetu. O le a le mea na te popole ai o tagata uma tagata vaʻai i le afe ma afe o tausaga ua mavae? Pau lava le mea e afaina ia te ia o le o ona mafatiaga na toeititi lava maeʻa ma lona faʻaolaina lata mai.

E leʻi i ai ia Iesu le taimi poʻo le malosi e faʻamatala ai mea faigata uma o le olaga, maliu, ma le toetu i le tagata salamo ua maliu i ona autafa. I se tasi o fuaiupu puʻupuʻu, na taʻu atu ai e Iesu i le pagota mea uma na ia manaʻomia ia iloa e tuu ai lona mafaufau i le malologa. Na vaʻaia e le tamaloa Iesu ua maliu, ae e leʻi umi lava, ae sau loa fitafita ma gagau ona vae ina ia tautau uma le mamafa o lona tino mai ona lima ma mafua ai ona vave mole oti. Mai lona manatu, o le taimi i le va o lana manava mulimuli i luga o le satauro ma lana muamua manava i parataiso o le a vave. Na moeiini ona mata, ona toe pupula foi lea e vaai atu ia Iesu o faaloaloa mai lona lima e faatu ia te ia i luga, masalo o faapea atu, "Ou te leʻi na ona fai atu ia te oe o le aso o le ae faatasi ma aʻu i parataiso?"

O tagata natura e i ai faʻafitauli le taliaina o lenei manatu. A ou fai atu "natura", o loʻo ou faʻasino i le faʻaaogaina e Paulo o le fuaitau i lana tusi i Korinito:

“O le tagata natura na te le taliaina mea e sau mai le Agaga o le Atua. Aua o mea valea ia ia te ia, ma e le mafai ona ia malamalama i ai, aua e malamalama faale-agaga. O le tagata faʻaleagaga e faʻamasinoina mea uma, ae o ia lava e le mafai ona faia i se faʻamasinoga a se tasi. ” (1 Kolinito 2:14, 15 Beroean Study Bible)

O le upu faʻaliliuina iinei o le "natura" o / psoo-khee-kós / psuchikos i le gagana Eleni o lona uiga "manu, natura, maaleale" fesoʻotaʻi i le "tino (tangilble) ola na o ia (ie ese mai le Atua galueaina o le faʻatuatua)" (FESOASOANI Upu-su'esu'e)

E i ai le uiga le lelei i le upu i le gagana Eleni e le o faʻamatalaina i le Igilisi e le "natura" lea e masani ona vaʻaia i se malamalama lelei. Atonu o se sili atu faaliliuga o le "faaletino" pe "faʻaletino", o le tagata faʻaletino po o le tagata faʻaletino.

O tagata tuʻinanau e vave faitio i le Atua o le Feagaiga Tuai ona e le mafai ona feutanaʻi faʻaleagaga. I le tagata tuinanau, o Ieova e amioleaga ma saua ona na ia faaumatia le lalolagi o tagata i le lolo, soloia aai o Sotoma ma Komoro i le afi mai le lagi, faatonuina le fasiotiga tagata uma o Kanana, ma fasiotia le Tupu o Tavita ma O le pepe fou a Patisepa.

O le tagata faʻaletino o le a faʻamasino le Atua e peiseai o ia o se tagata ma tapulaʻa o se tagata. Afai o le a e faʻamaualuga e faʻamasinoina le Atua silisili ese, ona e iloa lea o ia o le Atua ma le mana o le Atua, ma tiutetauave uma a le Atua, i lana fanau tagata ma lona aiga selesitila o agelu. Aua le faʻamasinoina o ia pei o ia e gata e pei o oe ma aʻu.

Seʻi oʻu faʻamatala atu ia te oe lenei ala. E te manatu o le oti faʻasalaga e mataga ma e le masani ai faʻasalaga? O oe o se tasi o na tagata e manatu o le olaga atoa i le falepuipui o se sili atu ituaiga o faʻasalaga ona aveina lea o le ola o le tamaloa i le oti tui?

Mai se vaaiga faʻaletino pe faʻaletino, o le manatu o le tamaloa, e ono talafeagai. Ae toe faʻapea, afai e te talitonu moni i le Atua, e tatau ona e vaʻai i mea mai le silafaga a le Atua. O oe o se Kerisiano? E te talitonu moni i le faʻaolaina? Afai o lea, ona mafaufau lea i le mea lea. Afai o oe le tasi o loʻo feagai ma le filifiliga a le o le 50 tausaga i totonu o le falepuipui sela sosoo ai ma le oti o le matua, ma o se tasi na avatua ia te oe le filifiliga o le taliaina vave o le oti e ala i le tui oti, o le a le mea e te faia?

O le a ou tago i se tui oti i se minute i Niu Ioka, aua o le oti o le ola lea. O le oti o le faitotoʻa lea i se olaga lelei. Aisea le mea e tiga ai i totonu o le sela falepuipui mo le 50 tausaga, ona e oti ai lea, ona toe faʻatuina lea i se olaga sili atu, pe a mafai ona e oti vave ma alu iina e aunoa ma mafatiaga mo le 50 tausaga i le falepuipui

Ou te le o lagolagoina le faʻasalaga o le oti pe ou te teteʻe iai. Ou te le aʻafia i polokiki a lenei lalolagi. Naʻo loʻu taumafai e taʻu se manatu e uiga i lo tatou faʻaolaina. E tatau ona tatou vaʻai i mea mai le silafaga a le Atua pe a fai o le a tatou malamalama i le ola, oti, toetu, ma lo tatou faʻaolaina.

Ina ia faʻamatala lelei atu lena mea, o le a ou alu atu ia te oe “laʻititi”, o lea faʻamolemole ia e faʻapalepale mai ia te aʻu.

Na e maitauina pe faʻafefea e nisi o au mea faigaluega ona hamu? Pe a e savali i lalo o le auala e se masini eletise i luga o se pou fafagaina lou fale i le eletise, na e faʻalogo i lona hum? O lena hum o le iʻuga o le eletise o loʻo fesuiaʻi i tua ma luma 60 taimi i le sekone. E alu i le tasi itu, ona alu lea i le isi itu, faʻatele pea, 60 taimi i le sekone. O le taliga a le tagata e mafai ona lagona leo maualalo pei o le 20 Taamilosaga ile sekone pe pei ona tatou faʻaigoaina nei o Hertz, 20 Hertz. Leai, e leai se mea e faʻatatau i le ofisa taʻavale totogi. Tele o tatou mafai ona faigofie ona lagona se mea gatete i le 60 Hz.

Ma, pe a alu se eletise tafe i totonu o se uaea, tatou mafai ona lagonaina. E fausia ai foi se malae maneta. Tatou te iloa uma le a maneta. Soʻo se taimi lava e i ai se eletise o loʻo i ai, e i ai le malosiaga faʻamalosi. E leai se tasi na te iloa pe aisea. E na o le.

Ua ou fiu ea ia te oe? Onosaʻi ia te aʻu, ou te toeititi lava i le taimi. O le a le mea e tupu pe a e faʻateleina le tele, o lena taimi, ina ia o le aofai o taimi o loʻo feauauai i tua-ma-i tua e alu mai le 60 taimi i le sekone i, fai mai, 1,050,000 taimi i le sekone. O le mea e te mauaina, sili atu iinei i Toronto o le CHUM AM leitio 1050 i luga o le leitio. Sei tatou fai atu oe siitia le alualu i luma sili atu maualuga, i le 96,300,000 Hertz, po o taʻamilosaga i le sekone. Ia, oe o le a faʻalogo i laʻu sili ona fiafia i ai musika musika nofoaga, 96.3 FM "matagofie musika mo se valea lalolagi".

Ae tatou o maualuga. Tatou o atu i le 450 piliona Hertz i luga o le eletise eletise. A oʻo i le taimi ua maualuga ai lena, ua amata ona e vaʻaia le lanu mumu. Faʻasusuina oʻo i le 750 trillion Hertz, ma e te vaʻai atu i le lanu lanumoana. Alu i mea maualuga, ma e te le toe vaʻai i ai ae o loʻo i ai lava iina. E te maua le malamalama Ultraviolet e avatua ia oe le la matagofie, pe a fai e te le nofo umi tele. E oʻo lava i luga o alaleo e maua ai x-ray, gamma ave. O lona uiga o nei mea uma o loʻo i luga o le paʻu eletise tutusa, pau lava le mea e suia o le taimi, o le numera o taimi e alu ai i tua ma luma.

Seʻia oʻo mai nei, i le sili laitiiti atu ma le 100 tausaga talu ai, na o le tagata faʻaletino na vaʻaia le laʻititi laʻititi tatou te taʻua o le malamalama. Na te leʻi iloa uma mea na totoe. Ona fausia lea e saienitisi masini e mafai ona iloa ma gaosia leitio galu, x-ave, ma mea uma i le va.

Ua matou talitonu nei i mea e le mafai ona vaʻaia e o tatou mata poʻo lagona ma isi o tatou lagona, aua na tuʻuina mai e saienitisi ia i tatou auala e iloa ai nei mea. Ma o Ieova le Atua o le puna o le poto uma, ma o le upu "saienisi" e sau mai le upu Eleni mo le poto. Tela la, a Ieova te Atua ko te māfuaga o saienisi katoa. Ma o le mea e mafai ona tatou vaʻaia o le lalolagi ma le atulaulau e oʻo lava ia tatou masini o loʻo avea pea o se tamaʻi vaega laitiiti o le mea moni o loʻo i ai iina ae e le oo i ai lo tatou malamalama. Afai o le Atua, o le sili atu nai lo se isi saienitisi, taʻu mai ia i tatou se mea o i ai, o le tagata faʻalogo faʻalogo ma malamalama. Ae e musu le tagata faʻaletino e faia. O le tagata faʻaletino e vaʻai ma mata o aano, ae o le tagata faʻaleagaga e vaʻai ma mata o le faʻatuatua.

Tatou taumafai e vaʻai i nisi o mea na faia e le Atua i le tagata faʻaletino foliga mai e matua saua ma leaga.

E faatatau ia Sotoma ma Komoro, tatou te faitau ai,

“. . .ma i le faʻatupuina o le 'aʻai o Sotoma ma Komoro e fai ma lefulefu, na ia faʻasalaina foʻi i latou, ma tuʻuina mai ai le faʻataʻitaʻiga mo tagata amio faʻalelalolagi o mea o le a tutupu; (2 Peteru 2: 6)

Mo mafuaʻaga sili atu ona malamalama le Atua nai lo so tatou uma, na ia faʻatagaina le amioleaga e iai mo le faitau afe o tausaga. E i ai lana taimi atofaina. Na te le faʻatagaina se mea e faifai lemu pe faʻavavevave ai. Ana ia le faʻaletonu gagana i Papelu, semanu e vave tele le agaʻi i luma o le malo. Afai na ia faʻatagaina le tele ma le salalau o agasala e pei ona faia i Sotoma ma Komoro e alu e aunoa ma le luʻiina, semanu e toe faʻaleagaina foʻi le malo e pei ona iai i taimi o le lolo.

E leʻi faʻatagaina e le Atua le Atua tagata soifua e alu i ona lava ala mo le faitau afe o tausaga i luga o se lagona. E i ai lona mafuaʻaga i nei mea uma. O ia o se tama alofa. Soʻo se tama e leiloa lana fanau e manaʻo e na ona toe maua mai latou. Ina ua fouvale Atamu ma Eva, na tuliesea i laua mai le aiga o le Atua. Ae o Ieova, o le sili ia i tama uma, e naʻo lana fanau e toe foʻi. Ma, mea uma na ia faia e mulimuli ane ma lena sini i le mafaufau. I le Kenese 3:15, na ia valoia ai le atinaʻeina o ni fatu se lua poʻo ni gafa. Mulimuli ane, o le tasi fatu o le a pulea le isi, aveʻesea atoa. O le fatu lena poʻo le tama a le fafine na i ai le faʻamanuiaga a le Atua ma o le a ala ai ona toefuatai mea uma.

I le taimi o le lolo, o lena fatu na toeititi lava aveʻesea. E naʻo le valu tagata i le lalolagi atoa o loʻo avea pea ma vaega o lena fatu. Afai na leiloa le fatu, semanu e leiloa tagata uma. Aua neʻi toe faʻatagaina e le Atua le tagata e feoaʻi solo e pei o taimi o le lalolagi. O lea, aʻo faʻataʻitaʻia e i latou i Sotoma ma Komoro mea leaga na faia i aso o le lolo, na tuʻuina ai e le Atua o se lesona aoga mo augatupulaga uma na mulimuli mai.

Tusa lava, o le tagata faʻaletino o le a fai mai e saua aua latou te leʻi maua lava se avanoa e salamo ai. O le finagalo lea o le Atua e uiga i le taliaina taliaina, faʻamaoniga faaleagaina i le sili misiona? Leai, o Ieova e le o se tamaloa e na o ia i na auala.

Ole tele ole fusi ole eletise e le mafai ona faʻalogo iai tatou tino, ae o loʻo iai lava. A oti se tasi tatou te alofa i ai, pau le mea tatou te vaʻaia o le toʻilalo. Ua le toe i ai. Ae e silasila le Atua i mea e sili atu nai lo o mea e mafai ona tatou vaʻaia. E tatau ona tatou amata vaʻai i mea e ala i ona mata. E le mafai ona ou vaʻai atu i leitio galu, ae oute iloa o iai aua e iai laʻu masini e taʻu ole leitio e mafai ona pikiina ma faʻaliliu ile leo. O le tagata faʻaleagaga e iai foʻi lana meafaigaluega faapena. E taʻua ole faatuatua. Faatasi ai ma mata o le faʻatuatua, e mafai ona tatou vaʻaia mea e natia e le tagata faʻaletino. Faʻaaogaina mata o le faʻatuatua, e mafai ona tatou vaʻaia ai o i latou uma ua maliliu, e leʻi feoti moni. Ole upu moni lea na aʻoaʻo mai e Iesu ia tatou ina ua oti Lasalo. Ina ua maʻi tigaina Lasalo, sa auina atu e ona tuafafine e toalua, o Maria ma Mareta se feau ia Iesu:

“Le Alii e, vaai! o le ua e alofa i ai ua maʻi. ” Ae ina ua faʻalogo i ai Iesu, ona ia fetalai atu lea: "O lenei maʻi e le tatau ona iʻu i le oti, ae e mo le viiga o le Atua, ina ia faamamaluina ai le Alo o le Atua e ala ia te ia." Ua alofa Iesu ia Mareta ma lona uso ma Lasalo. Peitai, ina ua ia faʻalogo ua maʻi Lasalo, sa nofo ai pea o ia i le mea sa i ai mo isi lua aso. ” (Ioane 11: 3-6)

O nisi taimi e mafai ona tatou maua i tatou lava i le tele o faʻafitauli pe a tatou maua hyper-moni. Matau na taʻua e Iesu o lenei maʻi e le o le iʻu i le oti. Ae na lelei. Na oti Lasalo. O lea la, o le a le uiga o le fetalaiga a Iesu? Tauave pea i le Ioane:

"Ina ua uma ona ia tautala atu i nei mea, sa ia toe faapea mai:" O Lasalo la tatou uo ua moe, ae o loo ou alu iina e fafagu ia te ia. " Ona fai atu lea o le au soo ia te ia: "Le Alii e, afai o moe o ia, e manuia." Peitai, na fetalai Iesu e uiga i lona maliu. Ae na latou mafaufauina o loʻo tautala o ia e uiga i le moe i le moe. Ona taʻu manino atu lea e Iesu ia i latou: "Ua oti Lasalo, ma ua ou fiafia ona o outou sa ou le i ai, ina ia outou talitonu. A e tatou ō ia te ia. ”” (Ioane 11: 11-15)

Na silafia e Iesu o le maliu o Lasalo o le a avea ma mafatiaga o ona tuafafine e toʻalua. Ae, na tumau pea i le tulaga. Na te leʻi faʻamalolo ia te ia i se mea mamao, pe na vave foi ona alu e faʻamalolo ia te ia. Na ia setiina le lesona o le a ia aʻoaʻoina i latou ma e moni o ona soo uma e sili atu lona taua nai lo lena mafatiaga. E manaia pe a na tatou le tigaina uma, ae o le moni o le olaga e masani ona naʻo puapuaga e maua ai mea sili. Mo i tatou o tagata kerisiano, e naʻo puapuaga lava tatou te faʻamamaina ma agavaʻa ai mo le faʻailoga silisili ua ofoina mai ia i tatou. Ma, tatou vaʻai i na puapuaga e le taua pe a faʻatusatusa i le lofituina taua o le ola faavavau. Ae e iai foʻi leisi lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai mea na aʻoaʻo mai e Iesu e uiga i le maliu o Lasalo i lenei tulaga.

Na ia faʻatusatusaina le oti i le moe.

O aliʻi ma fafine o Sotoma ma Komoro na feoti faʻafuaseʻi e le aao o le Atua. Peitai, ana ia le gaioi ona latou matutua ma feoti i soo se tulaga. Tatou te feoti uma. Ma tatou te oti uma lava i le aao o le Atua tusa lava pe tuʻu saʻo mai, mo se faʻataʻitaʻiga, afi mai le lagi; pe le tuʻusaʻo foi, ona o le faʻasalaga o le oti i luga o Atamu ma Eva ua tatou maua, ma na sau mai le Atua.

O le faʻatuatua tatou te talia ai Iesu malamalama i le oti. O le oti ua pei o le moe. Matou te faʻaaluina le tasi vaetolu oo matou olaga le malamalama ae leai se tasi o matou e salamo i lena. O le mea moni, matou te masani ona tulimatai atu i le moe. Tatou te le manatu ua tatou feoti a o tatou momoe. E na ona tatou le malamalama i le lalolagi o loʻo siomia ai i tatou. Matou te ala i le taeao, ki le TV poʻo le leitio, ma taumafai e suʻea le mea na tupu ao matou momoe.

O tane ma fafine o Sotoma ma Komoro, o sa Kananā na faʻaumatia ina ua osofai mai Isaraelu i lo latou laueleele, i latou na feoti i le lolo, ma ioe, le pepe a Tavita ma Patisepa - o le a toe feala uma lava. O lena pepe mo se faʻataʻitaʻiga. E i ai se manatua o le oti? E i ai sou manatua o le olaga a o avea ma pepe? Pau le mea o le a ia iloa lona olaga i le parataiso. Ioe, na ia misia le olaga i le aiga vevesi o Tavita ma puapuaga uma na oʻo iai. O le a ia fiafia nei i se olaga sili atu ona lelei. Pau a le mea na tigaina i le oti o lena pepe o Tavita ma Bathsheba o e na mafua i le tele o puapuaga ma tatau ai le mea na latou mauaina.

O le mea o loʻo ou taumafai e fai i nei mea uma, e tatau ona tatou taofi le vaʻai i le olaga ma mata faʻaletino. E tatau ona tatou taofi le mafaufau o mea tatou te vaʻaia na o iina lava. A o tatou faaauau pea le tatou suesueina o le Tusi Paia o le a tatou iloa ai o loʻo lua mea uma. E i ai fatu e lua o fetauaʻi. E i ai malosiaga o le malamalama ma malosiaga o le pogisa. E iai le lelei, e iai le leaga. E i ai le tino, ma le agaga. E lua ituaiga oti, e lua ituaiga olaga; e lua ituaiga o toe tu.

Ae mo ituaiga oti e lua, e i ai le oti e mafai ona e ala mai ai lea na faʻamatala e Iesu o loʻo moe, ma e i ai le oti e le mafai ona e ala mai ai, lea e taʻu o le oti faʻalua. O le oti lona lua o lona uiga o le faʻaumatia atoa o le tino ma le agaga e pei o le susunuina i le afi.

Talu ai e lua ituaiga o oti, e mulimuli ai e tatau ona lua ituaiga o olaga. I le 1 Timoteo 6:19, na fautuaina ai e le aposetolo o Paulo ia Timoteo ina ia “taofimau i le 'ola moni.'

Afai e i ai se ola moni, ona tatau foi ona i ai se pepelo pe sese, i se faʻatusatusaga.

Talu ai e lua ituaiga o oti, ma lua ituaiga o olaga, e lua foi ituaiga o toetu.

Na taʻua e Paulo le toe tu o le au amiotonu, ma le isi o le amioletonu.

“O loʻo ia te aʻu le faamoemoe e tasi i le Atua o loʻo i ai i nei tagata, na te faʻatupuina tagata amiotonu ma tagata amioletonu.” (Galuega 24:15 New Living Translation)

E manino lava, o Paulo o le a avea ma vaega o le toetu o le au amiotonu. Ou te mautinoa o tagata o Sotoma ma Komoro na fasiotia e le Atua i le afi mai le lagi o le a toe tutū mai i le amioletonu.

Na taʻua foi e Iesu le toe tu mai, ae e ese lava ana upu, ma o ana upu e aʻoaʻoina ai i tatou i mea e tele e uiga i le oti ma le ola ma le faamoemoe o le toetu.

I le isi a tatou vitio, o le a tatou faʻaaogaina ai fetalaiga a Iesu e uiga i le ola ma le oti ma le toetu e taumafai e tali ai fesili nei:

  • O tagata tatou te manatu ua feoti, ua feoti lava?
  • O tagata o tatou manatu o loʻo ola, ola moni?
  • Aisea ua toetu ai lua?
  • O ai e aofia ai le uluaʻi toetutu?
  • O le a le latou mea o le a fai?
  • O afea e tupu ai?
  • O ai e faia le toe tu lona lua?
  • O le a le latou iʻuga?
  • O afea e tupu ai?

O lotu Kerisiano uma ua faapea mai ua latou foia nei tupua. O le mea moni, o le toʻatele na mauaina ni vaega i le paso, ae o mea taʻitasi foi na faaleagaina le mea moni i aʻoaʻoga a tagata. E leai la se lotu ua ou suʻesuʻeina e sao lona faaolaina. E le tatau ona faateʻia se tasi o tatou i lena mea. O faʻalapotopotoga faʻalelotu e faʻalavelaveina e lana sini autu o le faʻaputuina lea o tagata mulimuli. Afai o le a e faʻatau atu se oloa, oe tatau ona i ai se mea a le isi aliʻi leai. O tagata mulimuli o lona uiga o tupe ma le malosi. Aisea e tatau ai ona ou tuʻuina laʻu tupe ma loʻu taimi i soʻo se faʻapitoa faʻavae tapuaiga pe a fai o latou faʻatau atu le tutusa oloa e pei o le isi tama? E tatau ona latou faʻatau atu se mea tulaga ese, o se mea e le maua e le isi tama, o se mea e manaia ia te aʻu. Ae o le feau o le Tusi Paia e tasi ma e lautele lautele. Ma, lotu e tatau ona suia lena feʻau ma a latou lava aʻoaʻoga faʻapitoa aʻoaʻoga e matau i tagata mulimuli.

Afai e mulimuli tagata uma ia Iesu o se taʻitaʻi, e tasi la le tatou aulotu poʻo le aulotu: Faʻakerisiano. Afai o loʻo e iai iinei ma aʻu, ou te faʻamoemoe o loʻo e tuʻuina mai laʻu sini ia aua neʻi toe mulimuli i tagata, ae mulimuli naʻo le Keriso.

I le isi vitio, o le a amata ona tatou faʻailoaina fesili na faʻatoa ou lisiina. Ou te tulimatai atu i ai. Faʻafetai mo lou i ai i lenei faigamalaga ma aʻu ma faafetai mo lau lagolago faifai pea.

 

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    38
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x