A o avea aʻu ma Molimau a Ieova, sa ou auai i le talaʻiga mai lea fale i lea fale. I le tele o taimi na ou fetaiaʻi ma Evagelia o le a luitauina aʻu i le fesili, "Ua e toe fanaufouina?" Ia faʻatonu, i le avea o se molimau ou te leʻi malamalama poʻo le a le uiga o le toe fanaufouina. Ina ia tutusa tutusa, ou te manatu o evagelia na ou talanoa ma malamalama i ai foi. Tagaʻi, na ou maua le faʻaaliga manino latou lagona o le tasi lava manaʻomia e faʻaolaina o le talia Iesu Keriso o se tasi faʻaola, toe fanaufouina, ma voila, oe lelei e alu. I se isi itu, sa leai se eseʻesega ma Molimau a Ieova o loʻo talitonu e manaʻomia e se tasi se tasi ina ia faʻaolaina, o le avea pea ma totino o le faʻalapotopotoga, alu i fonotaga ma tuʻuina i ai le lipoti o taimi taʻitasi tautua. O le a matua manaia pe a na o le faʻaola e faigofie, ae leai.
Aua neʻi e sese aʻu. Ou te le o faʻaitiitia le taua o le toe fanaufouina. E taua tele. O le mea moni, e taua tele lo tatou manaʻomia ia faʻasaʻo. Talu ai nei, sa faitioina aʻu i le valaauliaina na o Kerisiano papatiso i le taumafataga o le afiafi a le Alii. O nisi tagata na manatu o aʻu o tagata maualuga. Ia i latou ou te fai atu, "Faamalie atu ae ou te le faia tulafono, e faia e Iesu". O se tasi o ana tulafono o le e tatau ona toe fanaufouina. Na malamalama uma nei mea ina ua sau le Faresaio e igoa ia Nikotemo, o le pule o tagata Iutaia, e fesili ia Iesu e uiga i le faʻaolaina. Na taʻu atu e Iesu ia te ia se mea na le mautonu ai o ia. Fai mai Iesu, "E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, e le mafai e se tasi ona vaʻai i le malo o le Atua vagana ua toe fanau o ia." (Ioane 3: 3 BSB)
Sa le mautonu Nikotemo i lenei fesili ma fesili atu, “Faʻafefea ona fanau mai le tagata ua matua? … E mafai ona ulu o ia i le manava o lona tina mo le taimi lona lua e fanau ai? ” (Ioane 3: 4 BSB)
E foliga mai na pagatia le mativa o Nikotemo mai le maʻi na tatou masani ona vaaia i aso nei i talanoaga faale-Tusi Paia: Hyperliteralism.
Na faʻaaoga e Iesu le fasifuaitau, "toe fanaufouina" faʻalua, tasi i le fuaiupu tolu ma faapena foi i le fuaiupu fitu lea o le a tatou faitau ai i sina taimi puupuu. I le gagana Eleni, fai mai Iesu, gennaó (ghen-nah'-o) mulimuli ane (an'-o-ona) lea e toeitiiti uma faaliliuga o le Tusi Paia faaliliuina o le "toe fanaufouina", ae o le a le uiga o na upu uiga moni lava, "fanau mai luga", po o "fanau mai le lagi".
O le a le uiga o le fetalaiga a lo tatou Alii? Na ia faamatala ia Nikotemo:
“E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, e le mafai e se tasi ona sao i le malo o le Atua vagana ua fanau o ia i le vai ma le Agaga. O le tino e fanau mai i le tino, ae o le agaga e fanau mai i le Agaga. Aua e te maofa i loʻu fai atu, 'E tatau ona toe fanaufouina oe.' E agi le matagi i le mea e loto i ai. E te faʻalogo i lona leo, ae e te le iloa le mea na sau ai, poʻo fea e alu i ai. E faʻapena foi tagata uma e fananau mai ile Agaga. ” (Ioane 3: 5-8 BSB)
Ma, o le toe fanaufouina pe fanau mai luga o lona uiga o le "fanau i le Agaga". Ioe, tatou te fananau uma i la le tino. Na tatou tupuga uma mai le tasi tamaloa. Fai mai le Tusi Paia, "E pei ona oʻo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toʻatasi, o le oti foʻi ona o le agasala, ua faʻapea foi ona oʻo mai le oti i tagata uma lava, aua ua agasala uma lava." (Roma 5:12 BSB)
A tuu faapuupuu lenei mea, ua tatou feoti ona ua tuufaasolo mai ia i tatou le agasala. O le mea moni, ua tuufaasolo mai ia i tatou le oti mai lo tatou augatama o Atamu. Afai e ese lo matou tama, e ese foʻi lo matou tofi. Ina ua afio mai Iesu, na ia faia ia mafai ai ona avea i tatou ma tamafai a le Atua, e suia ai lo tatou tama, ina ia maua ai le ola.
"Ae o le toatele na talia o Ia, na Ia foai atu ia i latou le pule e avea ai ma fanau a le Atua - ia i latou e talitonu i Lona suafa, fanau e le fananau i le toto, po o le manaʻoga poʻo le loto o le tagata, ae fanauina i la le Atua." (Ioane 1:12, 13 BSB)
E tautala lena e uiga i le toe fanaufouina. O le toto o Iesu Keriso e faʻatagaina ai tatou ia fanauina i la le Atua. I le avea ai ma fanau a le Atua, tatou te mautofi i le ola faavavau mai lo tatou tama. Ae tatou te fananau mai foi i le agaga, aua o le Agaga Paʻia na liligi mai e Ieova i luga o le fanau a le Atua e faʻauʻuina i latou, e vaʻaia i latou e avea ma ana fanau.
Ina ia malamalama atili i lenei tofi o le fanau a le Atua, tatou faitau le Efeso 1: 13,14.
O 'outou foʻi tagata o Nuʻu' ese, 'ina' ua uma 'ona faʻalogo i le feʻau o le' upu moni, ma le Tala Lelei o lo 'outou faʻaolaina,' ua talitonu 'iā te ia, o le avea ai o le Agaga o se tautoga ma muaʻi faʻamanatuga o lo tatou tofi, ma le faʻamoemoe o lona faʻaolaina atoa - o le tofi ua Ia faʻatauina e avea faʻapitoa mo ia mo le faʻaneʻeneʻiaina o Lona mamalu. (Efeso 1:13, 14 Weymouth Feagaiga Fou)
Ae afai tatou te manatu na o le pau lena o le mea e tatau ona tatou faia e faʻaolaina ai, ua tatou faʻasesēina i tatou lava. O le a pei o le fai atu o le tasi le mea e tatau ona fai ina ia faʻaolaina o le papatisoina i le suafa o Iesu Keriso. O le papatisoga o le faʻatusa o le toe fanaufouina. E te alu i lalo i le vai ona e alu ese ai lea, e toe faʻafouina oe i se faʻailoga. Ae e le gata iina.
Na fai mai Ioane le Papatiso e uiga i lenei mea.
"Ou te papatiso ia te oe i le vai, ae o le tasi e sili atu le malosi nai lo aʻu, o le a ou le agavaa e nonoa fusi o ona seevae. O le a ia papatisoina foi oe i le Agaga Paia ma le afi. ” (Luka 3:16)
Na papatisoina Iesu i le vai, ma na afio ifo i ona luga le Agaga Paia. Ina ua papatisoina ona soo, sa latou mauaina foi le Agaga Paia. Ma, ina ia toe fanaufouina pe fanau mai luga o se tasi e tatau ona papatisoina ina ia maua ai le Agaga Paia. Ae o le a lenei e uiga i le papatisoina i le afi? Na faaauau le tala a Ioane, “O loo i Lona aao lana tui e fufulu ai le mea e soli ai saito ma faaputu ai le saito i lona fale saito; a e susunuina e ia le aputi i le afi e le mate. ” (Luka 3:17 BSB)
O lenei mea o le a tatou manatua ai le faataoto i le saito ma vao. E tupu faʻatasi le saito ma le vao mai le taimi na latou totogo ai ma faigata ona iloa ese le tasi mai le isi seʻia oʻo i le seleselega. Ona susunuina ai lea o le vao i le afi, ae o le saito e teuina i le faleteuoloa a le Alii. Lenei faʻaalia ai o le tele o tagata oe manatu ua latou toe fanaufouina o le a teteʻi pe a latou aʻoaʻo i se isi itu. Ua lapatai mai Iesu ia i tatou e faapea, “E le sao atu i le malo o le lagi i latou uma e fai mai ia te aʻu, 'Le Alii e, le Alii e, ae na o ia lava e faia le finagalo o loʻu Tama i le lagi. E toʻatele o le a fai mai 'iā te aʻu i lea aso,' Le Aliʻie, le Aliʻi e, matou te leʻi vavalo 'ea i lou igoa; ma i lou igoa na tulia ai temoni ma fai vavega e tele?'
Ona ou taʻu manino lea ia i latou, 'Ou te leʻi iloa lava outou; Ina o ese ia outou mai ia te aʻu, outou tagata amio leaga. '”(Mataio 7: 21-23 BSB)
O leisi auala e tuʻuina ai o lenei: O le fanau mai luga o se taimi faifai pea. O lo tatou tofi o loʻo i le lagi, ae mafai ona faʻaleaogaina i soo se taimi pe a fai tatou te faia se gaioiga e teena ai le agaga o le vaetamaina.
O le aposetolo o Ioane na tusia le feiloaʻiga ma Nikotemo, ma o ia na faailoaina le mataupu o le fanauina i la le Atua poʻo ni faaliliu upu taumafai e faaliliuina, "toe fanaufouina". E atili faʻapitoa a John i ana tusi.
“Soo se tasi fanau e le Atua ua musu e fai le agasala, aua e tumau le fanau a le Atua ia te ia; e le mafai foʻi ona agasala pea o ia, aua na fanau mai le Atua. O le mea lea e iloga ai le fanau a le Atua mai le fanau a le tiapolo: Soo se tasi e le faia le amiotonu, e le mai le Atua ia, pe faapea foi se tasi e le alofa i lona uso. " (1 Ioane 3: 9, 10 BSB)
Pe a tatou fananau mai i le Atua, po o gennaó (ghen-nah'-o) mulimuli ane (an'-o-ona) - "fanau mai luga", poʻo le "fanau mai le lagi", "toe fanaufouina", tatou te faʻafuaseʻi ona avea ma aunoa ma se agasala. E leʻo le uiga lena o le tala a Ioane. O le fanauina i la le Atua o lona uiga tatou te mumusu e faʻatino le agasala. Ae, tatou te faʻataʻitaʻia le amiotonu. Matau le faʻafesoʻotaʻiga o le amiotonu i le alofa i o tatou uso. Afai tatou te le alofa i o tatou uso, e le mafai ona tatou amiotonu. Afai tatou te le o amiotonu, tatou te le fanau mai le Atua. Na faamanino mai e John lenei mea ina ua ia faapea mai, "Ai se ita i le uso po o le tuafafine o le fasioti tagata ia, ma ua e iloa e leai se fasioti tagata e maua le ola faavavau nofo ai ia te ia." (1 Ioane 3:15 NIV).
“Aua neʻi pei oe o Kaino o le ua leaga, na fasioti foi i lona uso. Ma aisea na fasioti ai o ia e Kaino? Aua e leaga ana amio, a o amio a lona uso e amiotonu. ” (1 Ioane 3:12 NIV).
E tatau ona iloilo totoʻa e aʻu uo i le faalapotopotoga a Molimau a Ieova. Maeu lo latou sauniuni e teʻena se tasi - inoino ia i latou-ona ua filifili lena tagata e tu atu mo le mea moni ma faʻaalialia pepelo aʻoaʻoga ma le pepelo pepelo o le Vaega Pule ma lana pulega faʻalelotu faʻavae.
Afai tatou te manaʻo e fananau mai i le lagi, e tatau ona tatou malamalama i le taua faʻavae o le alofa e pei ona faʻamamafaina e Ioane i leisi mataupu lea:
“Le pele e, ia tatou fealofani, aua o le alofa e mai le Atua. O i latou uma e alofa ua fanaua e le Atua ma iloa le Atua. Ai se le alofa e le iloa le Atua, aua o le Atua o le alofa. " (1 Ioane 4: 7, 8 BSB)
Afai tatou te alofa, ona tatou iloa lea o le Atua ma fanauina ia ia. Afai tatou te le alofa, tatou te le iloa le Atua, ma e le mafai ona fananau mai ia te ia. Na faaauau le manatu o Ioane:
“Soo se tasi e talitonu o Iesu o le Keriso ua fanaua e le Atua, ma i latou uma e alofa i le Tama e alofa foi i e ua fananau mai ia te Ia. O lenei tatou te iloa ai tatou te alofa i le fanau a le Atua: pe a tatou alolofa i le Atua ma tausi Ana poloaiga. Aua o le alofa lea i le Atua, ia tatou tausi i ana poloaʻiga. E le mamafa foi ana poloaʻiga, aua o tagata uma e fanau i la le Atua, e manumalo i le lalolagi. Ma o le manumalo lea ua manumalo ai i le lalolagi: lo tatou faʻatuatua. " (1 Ioane 5: 1-4 BSB)
O le faʻafitauli o loʻo ou vaʻaia o le tele o taimi tagata e talanoa e uiga i le toe fanaufouina latou te faʻaaogaina o se faʻailoga o le amiotonu. Sa masani ona matou faia lena mea o ni Molimau a Ieova e ui lava mo matou e le o le "toe fanaufouina" ae o le "i le upu moni". Matou te fai atu mea e pei o le, "Ua ou i le mea moni" pe matou te fesili i se tasi, "O le a le umi na e i ai i le mea moni?" E tali tutusa ma le mea ou te faʻalogo ai mai le "Fanaufouina" Kerisiano. “Ua ou toe fanaufouina” po o le “O anafea na e toe fanaufouina ai?” O se faamatalaga fesoʻotaʻi aofia ai le "sailia o Iesu '. “O anafea na e maua ai Iesu?” O le mauaina o Iesu ma le toe fanaufouina e tai tutusa lava aitia i le mafaufau o le tele o evagelia.
O le faʻafitauli i le fuaitau, "toe fanaufouina" o lena e taitaiina ai se tasi e mafaufau i se tasi taimi taimi gaioiga. “I se aso faapena ma se aso faapena na ou papatiso ai ma toe fanaufouina.”
E i ai le faaupuga i le ea 'ea taʻua o le "Afi ma Faagalo". E faʻasino i munitions, pei o missile, ia e faʻatautaia e oe lava. O le pailate loka loka i se taulaʻiga, oomiina le ki, ma faaoso le fana. Ina ua maeʻa, e mafai ona ia lele ese ma le iloaina o le missile o le a taʻitaʻia ia lava i lona faʻatulagaina. O le toe fanaufouina e leʻo se afi-ma-galo gaioiga. O le fanauina i la le Atua o se gaioiga faifai pea. E tatau ona tatou tausi pea i tulafono a le Atua. E tatau ona faʻaauau pea ona tatou faʻaalia le alofa mo fanau a le Atua, o tatou uso ma tuafafine i le faʻatuatua. E tatau ona tatou manumalo pea i le lalolagi e ala i lo tatou faʻatuatua.
O le fanauina i la le Atua, pe toe fanaufouina, e le o se tasi taimi tupu ae o se olaga atoa tautinoga. Na o le Atua tatou fanaua ai ma fananau mai i le agaga pe a fai o le agaga o le Atua e faaauau pea ona tafe i totonu ia i tatou ma e ala ia tatou ona tatou faia galuega o le alofa ma le usiusitaʻi. Afai o lena tafe ebbs, o le a suia e le agaga o le tino, ma tatou ono leiloa ai le faigata-manumalo tofi. O se mala o le ai ai, ae afai tatou te le faaeteete, e mafai ona seʻe ese mai ia i tatou e aunoa ma tatou le iloaina.
Manatua, oi latou na taufetuli atu ia Iesu i le aso o le faamasinoga o alalaga "Alii, le Alii e,…" faia faapea talitonuina na latou faia galuega tele i lona suafa, ae na te faafitia le iloaina oi latou.
Ia faʻafefea la ona e siakiina pe o tumau lou tulaga o se fanau i le Atua? Vaʻai ia oe lava ma au gaioiga o le alofa ma le alofa mutimutivale. I se fasifuaitau: Afai e te le alofa i ou uso poʻo ou tuafafine, ona e le toe fanaufouina, e le o fanau oe i le Atua.
Faafetai mo le matamata ma mo lau lagolago.
E le gata i laʻu tala i le taimi nei, o le aveina o le faʻatusa e le tatau ona fai se mea ma se tasi e talitonu ua "faʻauʻuina". O le aveina o le faatusa ma le "faʻauʻuina" o mataupu eseʻese ia e lua.
Talofa Eric. Faʻafetai tele lava mo lenei tusitusiga. Lenei poto masani ono le foiaina se mea, ae na mafua ai ona ou mafaufau. O se uo lelei, na ia faaaluina se taimi i le Peteli e taʻu mai ai ia te aʻu e uiga i talanoaga ma se tasi o le taimi nei GB ma le isi "faauuina" uso. Faʻafefea ona e iloa o oe o se tasi o le au faʻauʻuina? O le tali o se mea e te masani ai. Tele taimi e te le talitonu iai. Ae a e talanoa i se isi faʻauʻuina e te iloa o ou poto masani e tutusa. I leisi itu o le "faʻauʻuina" tuafafine na ou talanoa i ai i le na o le lua i le tolu tausaga talu ai, ma... Faitau atili »
Juan 3:13 “Nadie ha subido al cielo…” o le tala lea a Iesu i le Faifeʻau. Quien le ha visto en el cielo para reconocerlo? I le ma lea, ua tatau ai i le au fai pisinisi ona fai, Aso 13:14. Que la paz este con todos los hombres de buena voluntad.
Juan 3: 8 “Nacer de nuevo” La clave para entender este texto esta en el contexto, cito: sabemos que eres un maestro enviado por Dios. Nicodemo no había reconocido aún al Mesias. Faʻailoa atu Iesu e le taʻutaʻua: E leai se aoga o le Aso 3: 8. Esta idea es aclarada en Juan 8:14. Para nacer de nuevo es necesario creer en Iesu. Jesús es el viento que por sus actos debía ser reconocido es decir oído como el viento. Pero muchos prefieren la oscuridad.
Na ou iloa o ana mafuaaga e tumu i faʻamatalaga a le tagata lava ia ae le o gatasi ma Tusitusiga Paia.
Talofa Eric, ua ou fiafia ua e toe tino mai (faʻafetai i lo tatou Tama faalelagi). Ou te faamoemoe o le a tata lou fatu seia afio mai le tatou Alii. Faʻafetai mo lenei autu, e taua, aemaise lava e tusa ma le le mautonu faʻauiga WT o le Roma 8:16. E faʻapefea ona ou iloa o Ieova o loʻu Tama faalelagi? Faigofie lava - aua Na te galue ma na Ia taʻu mai ia te aʻu. Ma faʻafefea? E toʻatele e saili le tali ile faʻamatalaga saʻo a le Tusi Paia (a + b = c). Ae, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻafefea ona ou iloa o loʻu tama tagata o loʻu tama moni e aunoa ma lena? E mautinoa e leai seisi e taʻu maia... Faitau atili »
Faafetai Eric mo lenei faamalamalamaga. Ioe o lenei faaupuga "Toe fanaufouina" o taimi uma na fesiligia ai aʻu. Ou te manatuaina i le Talaʻi, pe a ou tau atu i le au Faievagelia, e masani ona latou fai mai ia te aʻu: "E te maua le Agaga Paia", po o le "Ua e toe fanaufouina", i se auala saua ma le finauvale? Na ou lagona le le toʻafilemu aua na ou fevaevaeai ona o le Agaga Paia na unaʻia aʻu e lauga, ae i le taimi lava e tasi, na aʻoaʻo mai e le Watch Tower e na o le 144,000 na mauaina le Agaga Paia. Sa ou le toʻamalie foi aua o le tagata i oʻu luma na matua mitamita lava e fia faamaonia o lana aiatatau... Faitau atili »
Mafaufauga lelei mai Tusitusiga Paia Eric pei ona masani ai, Aisea uma nei finauga faifai pea ma le le mautonu i lenei mea, tatou te manatu ai e manaʻomia e Ieova poʻo Iesu uma tagata Aʻoaʻo Tusi o le Tusi Paia ia malamalama i le uiga o le Toe Fanaufouina? Na aʻoaʻoina tele Nikotemo ma na ia mauaina foʻi le luʻi o le faʻamatalaina e Iesu. Ua poloaiina ea i tatou ia malamalama atoatoa i le uiga o le Toe Fanaufouina e maua ai le faʻaola? E ui lava o se mataʻupu mataʻupu ma le tele o manatu e leai se tasi e tatau ona faʻamautuina ii, o le auala GB. E mafai pe a o faitauina nisi o manatu o loʻo faʻaalia se tikeri... Faitau atili »
Faʻafetai mo le faʻasoaina mai o ou manatu faʻavae i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. Manatu lelei, Eric. Ma faʻafetai lava mo le faʻaliliuina o le poto masani a le uso o Fani… o le mea moni sa ou lagona e pei lava o ia - Ou te leʻi tagofia le areto ona o tusitusiga a le WT na sili atu lona taua mo aʻu nai lo le Tusi Paia mo le 30 tausaga. Ona amata ai lea ona ou mafaufau e uiga i upu a Keriso i le Ioane 6: 48-59 e faatatau ia te ia na ia talanoa ai - i le motu o tagata uma / i soʻo se tasi e fia mulimuli ia te ia. Sa ou matua tiga lava e ai pe leai foi mo ni nai tausaga. Lenei tausaga na ma filifili ai ma loʻu toʻalua e taumamafa peʻa uma ona faʻalogo i lau tautalaga... Faitau atili »
Oui, je lis bien dans la bible ce que tu as développé. Romains 5 agaga sili atu ona lelei e uiga i le sauniga o le adam, enfants du péché. Faʻafetai mo le taulaga ia Keriso, e le gata i lea, ae o le a le aoga i le taulaga. Roma 6: 11 “O le mea ua tupu: o le mea sili lea ona fai o le MORTS par rapport au péché, o le VIVANTS e tusa ai o le sootaga ma Keriso Iesu.” Rom 6: 4 “E le gata i lea, e le gata i lea, ae o le a avea foi Keriso ma sui o le au Peresetene o le ekalesia, e le gata i lea.... Faitau atili »
Belle Suʻesuʻe Fany du pasese o le Mort i le agaga o le aufaatasi ma Keriso. En le voyant sous cet cet, cʻest très parlant.
Faafetai lava tele
maʻa
E naʻo laʻu lava poto masani e mafai ona ou tautala ai ae na mautinoa na valaʻaulia aʻu. Semanu ou te le fia taumamafa e aunoa ma se valaaulia totino mai ia Ieova. Na o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia e leʻi faʻaosofia ai aʻu e ai.
O se faitauga lelei, faʻafetai.
O loʻo ou taumafai foʻi e fai sau Tusi Paʻia; le Tusi Paʻia Borean. E le o avanoa i le taimi nei ae o le faʻataʻitaʻiga na ou vaʻaia o se mea ofoofogia.
Le GB, pour rester en accord avec lʻidée que seules 144 000 personnes au sens littéral naissent de nouveau, désigne le royaume de Dieu ou royaume des cieux comme étant un gouvernement restictif. Iesu nous dit en Matthieu 5: 3 «Na te malamalama lelei i taʻitaʻi o le au lotu i le agaga o le Atua ma le au taʻutaʻua». Pourquoi tous les jw qui sont conscients de leurs besoins spirituels, nʻentrent-ils pas dans «ce gouvernement» puisque le royaume des cieux leur appartient? Le GB dit que cʻest Dieu qui choisit dʻengendrer ou faire naître de nouveau une... Faitau atili »
Faafetai Eric. Faʻafetai i taimi uma i ou malamalamaaga malamalama. Ou te fiafia tele iai pe a fai e te ofi i totonu o le JW cong ma tuʻuina atu lenei tusitusiga e avea ma lauga lautele. Sa mafai ona ma vaʻai atu ua liu suavai o latou mafaufau mai le vaai atu i tusitusiga paia i se auala fou. Ou te alofa ia 1 Ioane pe faʻapefea ona i ai se vaelua faigofie; fanau a le Atua (fanaufouina) poʻo fanau a le tiapolo. na te leʻi talanoa i se vaega lona tolu (o se motu o tagata e toʻatele) e ese le fanau mai. E ui lava na tusia e Ioane le Faʻaaliga i le vaitaimi lava e tasi, a ea e manaia le na ia le faʻaopopoina le lona tolu vaega (ma le... Faitau atili »
I le avea ai o se PIMO i le ogatotonu o le aoga, o lea ua ou tauivi nei ma lenei faʻapitoa mataupu. E foliga mai o le a leai ni 'epiphanies' i loʻu iloa faʻapitoa ae ou te le iloa ni mau o loʻo taʻua faʻapitoa mai pe faʻafefea e tagata na 'toe fanaufouina' e ala i le agaga paia iloa na filifilia / faʻaolaina / muaʻi faauuina / faʻamaufaʻailogaina seʻi vagana ai na latou maua meaalofa o faʻamalologa / gagana / ma isi. Ae faʻapefea i aso nei? Ae faʻapefea foi Konelio ma lona aiga e leʻi papatisoina? O le a le tele tatou te aveina ai tusitusiga paia o loʻo faapea mai 'talitonu ia / talitonu ia Iesu, ona faaolaina lea o oe'? (toefaaupu o le Galuega 16:31 ma le Roma... Faitau atili »
E masani lava, pe a fai e le malamalama atoatoa mea, e mafua ona o loʻo tatou galulue i luga o se faʻavae e sese, ae tatou te le malamalama i le mea moni. Ou te fia iloa pe o le faʻavae i lenei tulaga o le talitonuga e tatau i se tasi ona faʻamautinoaina o se tasi ua toe fanaufouina. E mautinoa lava, o se manatu lena e sau mai le faʻamatalaina e le Olomatamata o le Roma 8:16. Ou te iloa o le mataala i le galueina o le agaga paia e sili mamao atu nai lo nai lo le Faʻalapotopotoga manatu tatou talitonu i ai.
Ioe, ou te mautinoa a maeʻa le 40 tausaga o loʻo i ai le tele o aitia o le a toe alu sina taimi e sui ai le mea lea o loʻo ou taumafai e fai. E ui i lea, ua ou tau leiloa pe faʻafefea ona faʻamatalaina ia te aʻu lava mai tusitusiga paia le isi auala mafai ona malamalama ai i le Roma 8:16. Faʻatasi ai ma lena, o tusitusiga paia mautinoa taʻitaʻia aʻu e vaai o le mea moni e leai se isi filifiliga i le toe fanaufouina (pe a tatou faʻatagaina le agaga e taʻitaʻia ae le faʻanoanoa), ae o lena foi e taʻitaʻia ai UMA toe fanaufouina o le a pule Kerisiano tupu... Faitau atili »
Muamua lava, e tatau ona e teteʻa ma le manatu o le aveina o faʻatusa o se mea e taʻu atu e le Agaga ia te oe e fai. Manatua, na fai atu Iesu i ona soʻo e taumamafa muamua ae latou te leʻi mauaina le agaga. Tatou te taumamafa ai aua na taʻu mai e lo tatou Alii. Afai e te talia Iesu ma papatiso, ona tatau lea ona e taumafa. O se mataupu faigofie o le usitaʻi. A o e suesue ma tatalo o le a e lagonaina le agaga taʻitaʻia oe i mea moni uma. O le a e lagonaina o oe moni o se atalii / afafine o le Atua.
Moni e leai saʻu faʻafitauli ma le aveina o faʻatusa. Sa ou inu na o aʻu mo le taimi muamua i lenei tausaga. O mataupu o loʻo ou tauivi ai, e pei ona taʻua i laʻu tala ua tuanaʻi, o le a le uiga tatou te malamalama ai i le Roma 8 ma, talu ai o Kerisiano faʻamaoni uma ua toe fanaufouina, e tatau ona pule uma o ni tupu / patele. E foliga mai e peiseai e iai se 'eseʻesega i le va o vaega e lua i le Faʻaaliga 7; e le faʻatatau i le 'lagi ma le lalolagi' faʻailoga e pei ona aʻoaʻo mai e le JW, ae i tofiga e ono tuʻuina mai iai tatou. A o tali mai 'James Mansoor' i lalo, o aʻu foi... Faitau atili »
Talofa Rudy
Ou te faʻasoa atu lou le fiafia, o aʻu foʻi ua ou vaivai, ou te le "lagona" Lenei agaga e ootia e ave le faʻailoga.
O le faʻalapotopotoga ua taʻalo ma o matou mafaufauga.
Moi aussi pendant 45 ans je ne me suis pas sentie poussée à prendre les emblèmes. Pourquoi? Parce que c'était ce quʻon mʻavait dit. O le lotofuatiaifo o le lotofuatiaifo o le faatonuga a le Au Peresitene o le Atua, na faigofie ai ona ia faia se faatagaga faapitoa, ma isi paroles, ma isi vaega o le aufaipisinisi. tout ce quʻil leur avait dit, jʻai compris que la vraie question était: à qui obéirai- je? O se Keriso e te fia iloa au fesili e uiga i faʻauiga? “Faʻaauau pea le fiafia i le aoga”... Faitau atili »
Mo le faʻafaigofieina o isi, o se auto-faaliliuga lea a Fani: Mo le 45 tausaga sa ou le lagonaina foi le faamalosia e ave le faʻatusa. Aisea e le fai ai? Aua o mea na na taʻu mai ai ia te aʻu. Ina ua ou malamalama i le poloaʻiga a Iesu, lea na matua manino ma faigofie, ma na ia leai se tuusaunoaina i ana upu, ma na ia fai atu foi i ona aposetolo e pasi mea uma na ia taʻu atu ia i latou, na ou iloaina o le moni fesili sa: o ai o le a ou usitaʻia? Ia Keriso poʻo tamaloloa na faʻaopopoina faʻamatalaga? “Faʻaauau pea ona fai lenei mea e manatua ai aʻu.” ... Faitau atili »
Talofa James. Sao lava oe. O loʻo taʻalo le faʻalapotopotoga ma latou sui usufono i le taʻaloga "Aua le mafaufau, matou te manatu nai lo oe" (btw, o se vaega masani lenei o faʻalelotu lotu). Peitai, o le usitaʻi ia Iesu Keriso e sili atu lona taua nai lo le usitaʻia o Ana "fofoga fetalai". O Iesu o lo tatou taʻitaʻi, o lo tatou Aliʻi ma lo tatou ao. E tusa ai ma le Roma 8:16, o le mea ua taʻua o le FDS o loʻo taumafai e taofi oe mai le tagofia o faʻailoga e ala i se faʻamatalaga le saʻo o le 1 Kori 11:27, e fesoʻotaʻi ma le Roma 8:16. Latou te iloa, o le tele o tagata o le ekalesia o le a suʻesuʻeina io latou mafaufau nisi o faʻamatalaga uiga ese e faʻamaonia mai e ni mau patino, ma i... Faitau atili »
O Kerisiano moni e toe fanaufouina aua o Kerisiano moni uma o ataliʻi o le Atua ma Uso o Keriso. O le mea lea ua faauuina uma Kerisiano moni. Ou te auai.
Afai na e taʻuina le mea moni e uiga i lou poto masani i le 1996 ona i ai lea o sau vaʻaiga e toʻaitiiti lava e mauaina, o lea la faʻafefea ona e fai mai se mea faapena? Le togafitia o sea mana le mafaamatalaina o se mea masani? Pei o se mea e faʻatau atu mo se pesini mūmū sesega, pei ona faia e Esau? Ia e faʻaeteete lava aua o le mea e tasi na fetalai ai Keriso e le mafai ona faʻamagaloina se tagata. Leai i lenei Vaitau poʻo le tausaga a sau. “Ma o lea ou te taʻu atu ai ia te oe, o ituaiga uma o agasala ma le taufaaleaga e mafai ona faʻamagaloina, ae o le upu leaga i le Agaga... Faitau atili »
Ou te faʻanoanoa ona o le a e fautua mai atonu ua ou agasala i le agaga paia ona ua ou talitonu o Kerisiano moni uma ua faʻauʻuina. Na iai taimi na ou talitonu ai na ou agasala i le agaga paia, ma na ou iloa na fesoasoani le fesoasoani mai a Ieova, e leai se mea na tupu mai i le upu moni. O le mea moni, aʻo matou i ai i lenei mataupu, e te iloa se auala mautinoa e iloa ai pe o ia oe pe leai? E faigofie lava. Na alu atuUDos i uso na tusia se tusiga... Faitau atili »
Ou te leʻi fai atu o Kerisiano e le mafai ona avea ma atalii o le Atua. Sa ou fai atu e i ai atalii ulumatua ma e i ai isi atalii. Ulumatua ataliʻi maua le lua vaega o le tofi. Afai e moni au upu e uiga i lou poto masani i le 1996, ona i ai lea o sau manatu e toʻaitiiti lava e maua. Faʻatusa 144K. Afai na liligiina e le Tama se faʻailoga o Lona Agaga i totonu o lou loto, o lona uiga ua e fesoʻotaʻi tuusaʻo ma le Agaga Paʻia, ma o laʻu tala e faʻatatau i le aveʻesea o oe mai le afi ma le mea e foliga mai o se mea sese matuia pei ona faʻamatalaina... Faitau atili »
Iuta, o lau amio faʻamasino e le talafeagai i lenei fonotaga. Ou te apoapoai atu ia te oe e faʻamalosi au upu, faʻasasa i latou i le masima.
O aʻu upu atonu na tiga, ae le i faia ma le faʻamasinoina o le mafaufau poʻo se amio. Mo Yobec o latou o se taua taua faʻaola ola. Afai e moni le mea na ia fai mai ai e uiga i lona poto masani, o lona uiga na te iloa le mea o loʻo fai mai ai le Roma 8: 16, 2 Korinito 1: 22 ma le tele o isi mau e uiga i le valaʻauga. O se fesoʻotaʻiga tuʻu saʻo lea pe a auina mai e le Tama lona Agaga. E leai se mea maaleale e uiga i ai. O na uma lava. Maimau pe ana iloa uma e tagata le mea lena. O se mea le fiafia. Ae ui i lea e faia e le Tama le mea na te... Faitau atili »