Na taʻu atu e Iesu i ona soo o le a ia auina mai le agaga ma le agaga e taʻitaʻia i latou i upu moni uma. Ioane 16:13 Ia, a o avea aʻu ma Molimau a Ieova, e lē o le agaga na taʻitaʻia aʻu ae o le faalapotopotoga o le Olo Matamata. O se taunuuga, sa ou aoaoina ai le tele o mea e le sa’o, ma o le aveesea mai lo’u mafaufau e foliga mai o se galuega e le uma, ae o se galuega fiafia, e mautinoa lava, aua e tele le olioli i le aoaoina o le upu moni ma le vaaia o le loloto moni o le poto o loo teuina i itulau o le afioga a le Atua.

Na o le aso nei, na ou le toe aʻoaʻoina ai se tasi mea ma maua ai se faʻamafanafanaga mo aʻu lava ma mo na PIMO ma POMO uma o loʻo i ai, o loʻo i ai, pe na oʻo i ai, le mea na ou faia ina ua ou tuua se alalafaga na faʻamatalaina loʻu olaga talu mai le pepe.

Suʻe i le 1 Korinito 3:11-15, ou te fia faasoa atu nei mea na ou “le aʻoaʻoina” i le asō:

Auā e lē mafaia e se tasi ‘ona tu‘u se fa‘avae e ‘ese i le fa‘avae ‘ua uma ‘ona tu‘uina, o Iesu Keriso lea.

‘Āfai fo‘i e ati a‘e se tasi i luga o lenei fa‘avae i le auro, ma le ario, ma ma‘a tāua, ma la‘au, ma vao mago, po o vaomago, o le a fa‘aalia lana galuega, auā e fa‘aalia mai e lea aso i le malamalama. O le a faʻaalia i le afi, ma o le afi o le a faʻamaonia ai le lelei o galuega a tagata taʻitoʻatasi. Afai e ola le mea na ia fausia, o le a ia maua se taui. Afai e susunuina, o le a leiloa o ia. E faaolaina foʻi o ia, ae e peiseaʻī o loo i le afi. ( 1 Korinito 3:11-15 BSB ).

Na aʻoaʻoina aʻu e le Faalapotopotoga e faatatau lenei mea i le talaʻiga ma le Suʻesuʻega Tusi Paia a Molimau a Ieova. Peitaʻi e leʻi tele sona uiga pe a fua i le fuaiupu mulimuli. Na faamatalaina e Le Olomatamata faapea: (Vaai pe talafeagai ia te oe.)

E moni lava upu fa'aloto! E mafai ona matuā tigā le galue malosi e fesoasoani i se tasi e avea ma soo, ae o le vaai atu ua lolo atu le tagata i faaosoosoga po o sauāga ma iʻu ai ina tuua le ala o le upu moni. E faapena foʻi mea ua taʻua e Paulo ina ua ia faapea mai ua tatou mafatia i tulaga faapena. Atonu e matuā tigā tele le mea na tupu, o lea ua faamatalaina ai lo tatou faaolataga e “pei o le afi”—e pei o se tagata na leiloa mea uma i le afi ma faatoʻā laveaʻiina o ia. (w98 11/1 itulau 11 pala. 14)

Ou te lē iloa pe na faapefea ona e pipii atu i au tagata aʻoga o le Tusi Paia, ae i loʻu tulaga, e lē tele naua. A o avea aʻu ma tagata talitonu moni i le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova, sa iai aʻu tagata aʻoga o le Tusi Paia na tuua le Faalapotopotoga ina ua uma ona ou fesoasoani ia i latou i le tulaga o le papatisoga. Sa ou le fiafia, ae o le faapea atu, 'Na leiloa mea uma i se afi ma na tau le lavea'iina a'u', o le a faalautele atu ai le tala faafaatusa i tala atu o le mea na motusia. E mautinoa lava e lē o le mea lea na faasino i ai le aposetolo.

O lea na o le aso na i ai saʻu uo, o se ex-JW foi, aumai lenei fuaiupu i loʻu mafaufau ma matou talanoaina i tua ma luma, taumafai e faʻamalamalama i ai, taumafai e aveese manatu tuai, totoina mai o matou faiʻai tuʻufaʻatasia. I le taimi nei ua tatou mafaufau mo i tatou lava, ua mafai ona tatou iloa o le auala na malamalama ai le Olomatamata i le 1 Cor 3: 15 ua naʻo le faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa.

Ae ia lototetele! E taʻitaʻia i tatou e le agaga paia i upu moni uma, e pei ona folafola mai e Iesu. Na ia fetalai foi o le a faasaolotoina foi i tatou e le upumoni.

 “Afai tou te tumau i laʻu upu, o oʻu soo moni outou. Ona outou iloa ai lea o le upu moni, e tuu saoloto foi outou e le upu moni.” ( Ioane 8:31 ).

 Saoloto mai le ā? Saʻoloto mai i lo tatou nofo pologa i le agasala, le oti, ma ioe, faapea foʻi ma lotu sesē. Ua taʻu mai e Ioane ia i tatou le mea lava e tasi. O le mea moni, o le mafaufau i lo tatou saolotoga ia Keriso, na ia tusia ai:

 "‘Ua ‘ou tusi atu e lapata‘i ‘iā te ‘outou e uiga i na tagata o lo‘o fa‘asesēina ‘outou. Ae ua faamanuiaina oe e Keriso i le Agaga Paia. O lenei ua tumau le Agaga i totonu ia te oe, ma e te le manaomia ni faiaoga. E faamaoni le Agaga ma aoao atu ia te oe mea uma. O lea, ia tasi i lou loto ma Keriso, e pei ona aʻoaʻoina oe e le Agaga e fai. 1 Ioane 2: 26,27. 

 Manaia. Fai mai Ioane o i tatou, o oe ma au, e le manaomia ni faiaoga. Peitaʻi, na tusi atu Paulo i tagata Efeso:

“Na ia [Keriso] foʻi na foaʻiina mai nisi e fai ma aposetolo, o isi foʻi o perofeta, o isi foʻi e faievagelia, o isi foʻi leoleo mamoe, ma aʻoaʻo, ina ia faaatoatoaina ai le au paia, mo le galuega o le faiva, e ati aʻe ai le tino o Keriso…” ( Efeso 4:11, 12 Berean Literal Bible )

 Matou te talitonu o le afioga lea a le Atua, o lea matou te le o saili e saili ni feteenaiga, ae ia foia ni feteenaiga e foliga mai. Masalo i le taimi nei, o loʻo ou aʻoaʻoina oe i se mea e te leʻi iloa. Ae o lea, o nisi o outou o le a tuua ni faamatalaga ma iu ai ina aoaoina au i se mea ou te le iloa. O lea tatou te aoao uma ai le tasi i le isi; tatou te fafagaina uma e le tasi le isi, o le mea lea na faasino atu i ai Iesu i le Mataio 24:45 ina ua ia fetalai e uiga i le pologa faamaoni ma le faautauta na saunia meaʻai mo le aiga o auauna o le Matai.

 O lea la, e leʻi tuuina mai e le aposetolo o Ioane se faasāsāaga i lo tatou aʻoaʻo atu o le tasi i le isi, ae na ia taʻu mai iā i tatou tatou te lē manaʻomia ni tagata e taʻu mai iā i tatou le mea saʻo ma le mea sesē, o le mea e sesē ma le mea moni.

 E mafai ma o le a mafai e tane ma fafine ona aʻoaʻo isi e uiga i lo latou malamalamaga i le Tusi Paia, ma atonu latou te talitonu o le agaga o le Atua na taʻitaʻia i latou i lena malamalama, ma atonu o le mea lena, ae i le faaiuga, tatou te le talitonu i se mea ona ua taʻu mai e se tasi ia i tatou. e faapea. Ua taʻu mai e le aposetolo o Ioane iā i tatou “e tatou te lē manaʻomia ni aʻoaʻo.” O le a taʻitaʻia i tatou e le agaga o loo i totonu iā i tatou i le upu moni ma iloilo mea uma na te faalogo i ai ina ia mafai ai foʻi ona tatou iloa le mea sesē.

 Ou te fai atu nei mea uma ona ou te le manao e pei o na tagata talaʻi ma aʻoaʻo o loo faapea mai, “Na faaali mai e le agaga paia lenei mea iā te aʻu.” Aua o lona uiga e tatau ona e talitonu i mea ou te fai atu ai, aua afai e te le talitonu ua e tetee i le agaga paia. Leai. E galue le agaga ia i tatou uma lava. Afai la ua ou mauaina se upumoni na taitaiina ai au e le agaga, ma ou faasoa atu lena sailiga i se isi tagata, o le agaga foi lena o le a taitai atu ai foi i latou i le upumoni lava e tasi, pe o le a faaali atu ia i latou ua ou sese, ma faasa’o. a’u, ina ia pei ona fai mai le Tusi Paia, o le u’amea e faamaai ai le uamea, ma o i tatou uma e faamaaiina ma taitai atu i le upumoni.

 Faatasi ai ma na mea uma i le mafaufau, o le mea lea ou te talitonu ua taʻitaʻia aʻu e le agaga ia malamalama e uiga i le uiga o 1 Korinito 3: 11-15.

E pei ona tatau ona masani ai, tatou te amata i le talaaga. E lua ni talafaatusa o loo faaaogā e Paulo i inei: Na ia amata mai i le fuaiupu e 6 o le 1 Korinito 3 i le faaaogāina o le talafaatusa o se fanua o loo galueaina.

Na ou totōina, na faasūsūina e Apolo, a o le Atua na faatupuina. ( 1 Korinito 3:6 ).

Ae i le fuaiupu e 10, ua ia sui i se isi faatusa, o se fale. O le fale o le malumalu o le Atua.

Tou te lē iloa ‘ea o le malumalu ‘outou o le Atua, o lo‘o nofo fo‘i le Agaga o le Atua i totonu ‘iā te ‘outou? ( 1 Korinito 3:16 .)

O le faavae o le fale o Iesu Keriso.

Auā e lē mafaia e se tasi ‘ona tu‘u se fa‘avae e ‘ese i le fa‘avae ‘ua uma ‘ona tu‘uina, o Iesu Keriso lea. ( 1 Korinito 3:11 BSB )

Lelei, o le faavae o Iesu Keriso ma o le fale o le malumalu o le Atua, ma o le malumalu o le Atua o le Faapotopotoga Kerisiano e faia aʻe i le Fanau a le Atua. O le tuufaatasiga o i tatou o le malumalu o le Atua, ae o tatou o ni vaega i totonu o lena malumalu, o loo faia faatasi ai le fausaga. E tusa ai ma lenei mea, tatou te faitau ai i le Faaaliga:

O lē e manumalo Ou te faia se pou i le malumalu o loʻu Atua, ma e lē toe tuua lava e ia. ‘Ou te tusi fo‘i i ona luga le suafa o lo‘u Atua, ma le igoa o le ‘a‘ai o lo‘u Atua (le Ierusalema fou e alu ifo mai le lagi mai i lo‘u Atua), ma lo‘u igoa fou. ( Faaaliga 3:12 BSB )

Faatasi ai ma na mea uma i le mafaufau, ina ua tusi Paulo, "afai e atiaʻe se tasi i luga o lenei faavae," ae faapefea pe afai e le o tautala o ia e uiga i le faaopoopo i le fale e ala i le faia o tagata liliu mai, ae o loo faasino tonu ia te oe po o aʻu? Ae faapefea pe afai o le mea o loo tatou fausia i luga, o le faavae o Iesu Keriso, o lo tatou lava tagata Kerisiano? O lo tatou lava faaleagaga.

A o avea aʻu ma Molimau a Ieova, na ou talitonu iā Iesu Keriso. O lea na ou fausia ai loʻu tagata faaleagaga i luga o le faavae o Iesu Keriso. Ou te lei taumafai e pei o Mohammad, po o Buddha, po o Shiva. Sa ou taumafai e faaaʻoaʻo i le Alo o le Atua, o Iesu Keriso. Ae o mea na ou faaaogāina na aumaia mai i lomiga a le Watch Tower Organization. Sa ou fausia i laupapa, vaomago, ma vao, ae le o auro, siliva, ma maa taua. O laupapa, vao mago, ma vao e lē tāua ea pei o auro, siliva ma maa tāua? Ae o loo i ai se isi eseesega i le va o nei vaega e lua o mea. O fafie, vaomago, ma vaomago e mu. Tuu i latou i le afi ona mu ai lea; ua latou o ese. Ae o auro, ario ma maa taua o le a ola i se afi.

O le a le afi o loo tatou talanoa ai? Na manino mai ia te aʻu ina ua ou iloaina o aʻu, po o loʻu tulaga faaleagaga, o le galuega faufale lea e fesiligia. Seʻi o tatou toe faitau i le faamatalaga a Paulo i lenā manatu ma vaai pe ua talafeagai nei ana upu mulimuli.

‘Āfai fo‘i e ati a‘e se tasi i luga o lenei fa‘avae i le auro, ma le ario, ma ma‘a tāua, ma la‘au, ma vao mago, po o vaomago, o le a fa‘aalia lana galuega, auā e fa‘aalia mai e lea aso i le malamalama. O le a faʻaalia i le afi, ma o le afi o le a faʻamaonia ai le lelei o galuega a tagata taʻitoʻatasi. Afai e ola le mea na ia fausia, o le a ia maua se taui. Afai e susunuina, o le a leiloa o ia. O ia lava o le a faʻaolaina, ae naʻo le pei e ala i le afi. ( 1 Korinito 3:12-15 BSB )

Sa ou fausia i luga o le faavae o Keriso, ae sa ou faaaogaina mea e mu. Ma, ina ua mavae le fasefulu tausaga o le fausiaina na oo mai le tofotofoga afi. Na ou iloaina o loʻu fale na faia i mea e mu. O mea uma na ou atiina aʻe i loʻu olaga atoa a o avea o se Molimau a Ieova na faaumatia; ua alu. Sa ou mafatia i le leiloa. Le leiloa toetoe lava o mea uma sa ou faapelepele i ai i lena taimi. Peitaʻi, na laveaʻiina aʻu, “e pei o loo i le afi”. O lea ua amata ona ou toe fausia, ae o le taimi lenei e faaaoga ai mea faufale talafeagai.

Ou te manatu o nei fuaiupu e mafai ona maua ai e exJWs le tele o faʻamafanafanaga pe a latou o ese mai le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova. Ou te le o faapea atu o lo'u malamalama e sa'o. Faamasino mo outou lava. Ae o le isi mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i lenei mau, o loo apoapoaʻi atu Paulo i Kerisiano ina ia aua neʻi mulimuli i tagata. E le gata i lea a o leʻi oo i le fuaitau na tatou talanoaina ma mulimuli ane faapea foi, i le faaiʻuga, na taʻua ai e Paulo le manatu e lē tatau ona tatou mulimuli i tagata.

O ai la Apolo? Ae o le ā Paulo? O ‘au‘auna i latou ‘ua ‘outou fa‘atuatua i ai, e pei ‘ona tu‘uina atu e le Ali‘i i tagata ta‘ito‘atasi ma lana galuega. Na ‘ou totōina le fatu ma fa‘asūsūina e Apolo, ‘ae fa‘atupuina e le Atua. E lē aogā fo‘i lē totō po o lē fa‘asūsū, a o le Atua lava na te fa‘atupuina mea. ( 1 Korinito 3:5-7 BSB )

‘Aua ne‘i fa‘asesēina e se tasi o ia lava. ‘Āfai fo‘i e manatu se tasi o ‘outou e poto o ia i lenei olaga, ‘ia fa‘avalea o ia, ‘ina ‘ia poto ai o ia. Auā o le poto o lenei lalolagi o le valea lea i luma o le Atua. E pei ona tusia: “E puʻea e ia o ē popoto i a latou togafiti.” Ma le isi, “Ua silafia e le Alii e le aoga manatu o e popoto.” O lea, soia le mimita i tane. O ‘outou mea uma lava, po o Paulo, po o Apolo, po o Kefa, po o le lalolagi, po o le ola, po o le oti, po o le taimi nei, po o le lumana‘i. O i latou uma lava o ‘iā te ‘outou, o ‘outou fo‘i o Keriso, o Keriso fo‘i o le Atua ia. ( 1 Korinito 3:18-23 BSB )

O le mea o loo popole ai Paulo ona ua lē o toe fausia nei tagata Korinito i luga o le faavae o Keriso. Sa latou fausia i luga o le faavae o tagata, ma avea ma soo o tagata.

Ma o lea ua tatou oo mai i se faatogafiti o upu a Paulo e faataumaoia ae e faigofie lava ona misi. A tautala o ia e uiga i le galuega, le fausiaina po o le fale, na faatuina e tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaumatia i le afi, o loʻo ia faasino atu i na fale o loʻo tu i luga o le faavae o Keriso. Ua ia faamautinoa mai ia i tatou afai tatou te fausia i mea faufale lelei i luga o lenei faavae, o Iesu Keriso, ona mafai lea ona tatou tetee atu i le afi. Peitai, afai tatou te fausia i mea faufale leaga i luga o le faavae o Iesu Keriso, o le a mu a tatou galuega, ae o le a faaolaina pea i tatou. Pe e te va'ai i le fa'atatau masani? E tusa lava po o a mea faufale e faaaoga, o le a faasaoina i tatou pe a tatou fausia i luga o le faavae o Keriso. Ae faapefea pe afai tatou te lei fausia i luga o lena faavae? Ae faapefea pe afai e ese lo tatou faavae? Ae faapefea pe afai e faavae lo tatou faatuatua i aʻoaʻoga a tagata po o se faalapotopotoga? Ae faapefea pe afai tatou te alolofa i le upu moni o le afioga a le Atua nai lo le fiafia i le UPU MONI a le ekalesia po o le faalapotopotoga o loo tatou auai ai? E masani ona taʻu atu e Molimau le tasi i le isi latou te i ai i le mea moni, ae latou te le o uiga, ia Keriso, ae o le i ai i le mea moni o lona uiga o le i totonu o le Faalapotopotoga.

O le mea o le a ou fai atu ai e faʻatatau i le tele o soʻo se lotu Kerisiano faʻatulagaina i fafo, ae o le a ou faʻaaogaina le mea e sili ona ou masani ai e fai ma faʻataʻitaʻiga. Seʻi faapea e iai se talavou na ola aʻe talu mai lona pepe o se Molimau a Ieova. E talitonu lenei uso talavou i aʻoaʻoga e maua mai i lomiga a le Olo Matamata ma amata loa ona paeonia i le aʻoga maualuga, ma tuutoina atu le 100 itula i le masina i le faiva faataimi atoa (o le a tatou toe foʻi i tua i ni nai tausaga). Ua agaʻigaʻi i luma ma avea o se paeonia faapito, ua tofia i se oganuu mamao. I se tasi aso na ia lagona ai le faapitoa ma talitonu ua valaauina o ia e le Atua e avea ma se tasi o le au faauuina. Ua amata ona ia taumamafa i le faatusa, ae e le taitai ona tauemu i soo se mea e faia pe aoao atu e le Faalapotopotoga. E mātauina o ia ma tofia e avea o se ovasia matagaluega, ma e na te usitaʻia ma le tiute tauave faatonuga uma e aumaia mai i le ofisa o le lālā. E na te faamautinoa ua feutagaʻi ma ē tetee ina ia tausia le mamā o le faapotopotoga. E galue o ia e puipui le igoa o le Faalapotopotoga pe a oo mai ni mataupu tau feusuaiga i tamaiti. Mulimuli ane, na valaaulia o ia i Peteli. A maeʻa ona tuʻuina atu o ia i le faiga o le faʻavasegaina masani, ua tofia o ia i le suʻega moni o le faʻalapotopotoga faʻapitoa: Le Auaunaga Auaunaga. O iina na ia faʻaalia ai mea uma e sau i totonu o le paranesi. E aofia ai ma tusi mai Molimau e alolofa i le upu moni o ē na latou maua ni faamaoniga faale-Tusi Paia e feteenaʻi ma nisi o aʻoaʻoga autū a le Faalapotopotoga. Talu ai ona o le tulafono a le Watch Tower o le taliina lea o mataitusi uma, na te tali atu ai i le tali masani o le toe taʻua o le tulaga o le faalapotopotoga, faatasi ai ma palakalafa faaopoopo e fautuaina ai le tagata masalosalo ina ia faatuatuaina le auala ua filifilia e Ieova, ae lē o le tamoe i luma, ma faatalitali ia Ieova. E tumau pea ona lē aafia o ia i faamaoniga o loo sopoʻia e lē aunoa lana kesi ma ina ua mavae sina taimi, talu ai o ia o se tasi o le ʻaufaauuina, na valaaulia ai o ia i le ofisa ulu o le lalolagi lea e faaauau ai pea i le nofoaga o tofotofoga o le laulau o auaunaga, i lalo o le vaavaaiga a le Vaega Pule. A oo i le taimi sa'o, e filifilia o ia i lena tino mamalu ma tauaveina lana matafaioi o se tasi o Leoleo o Mataupu Faavae. I le taimi nei, na te vaʻai i mea uma e fai e le faʻalapotopotoga, iloa mea uma e uiga i le faʻalapotopotoga.

Afai na fausia e lenei tagata i luga o le faavae o Keriso, o lona uiga i se mea i le ala, pe a o avea o ia ma paeonia, pe a o auauna o se ovasia matagaluega, po o le taimi na muamua ai i luga o le laulau o le auaunaga, po o le taimi foʻi na faatoʻā tofia ai o ia e auauna. le Vaega Pule, i nisi o nofoaga i le ala, semanū na oo ai o ia i le tofotofoga aasa lea o loo taʻua e Paulo. Ae toe foi, sei vagana ua ia fausia i luga o le faavae o Keriso.

Ua taʻu mai e Iesu Keriso iā i tatou: “O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola. E leai se tasi e alu atu i le Tamā pe a lē ui mai iā te aʻu.” ( Ioane 14:6 )

Afai o le tagata o loʻo tatou faatatau i ai i la tatou faʻataʻitaʻiga e talitonu o le Faalapotopotoga o le "upu moni, le ala, ma le ola", ona ia fausia lea i luga o le faavae sese, o le faavae o tagata. O le a ia lē ui atu i le afi lea na taʻua e Paulo. Peitaʻi, afai e iʻu ina talitonu o ia e na o Iesu lava o le upu moni, o le ala, ma le ola, ona sao ai lea o ia i lenā afi ona o lenā afi ua faapolopolo mo i latou na atiaʻe i luga o lenā faavae ma o le a aveesea ai mea uma na ia galue malosi ai. e ati a‘e, a o ia lava e faaolaina.

Ou te talitonu o le mea lea na oo i ai lo tatou uso o Raymond Franz.

Se mea fakafanoanoa ke fai atu, kae ko te aofaki o Molimau a Ieova e seki ati aka i luga i te fakavae o Keliso. O se suʻega lelei o lenei mea o le fesili atu lea i se tasi o i latou pe latou te usitaʻia se faatonuga o le Tusi Paia mai ia Keriso po o se faatonuga mai le Vaega Pule pe afai e le malilie uma le toalua. O le a avea o se Molimau a Ieova e lē masani ai o le a filifilia Iesu e pule i le Vaega Pule. Afai o oe o se tasi o Molimau a Ieova ma e te lagona e pei o oe o loʻo e feagai ma se tofotofoga vevela aʻo e ala mai i le moni o aʻoaʻoga sese ma le pepelo a le Faalapotopotoga, ia e lototetele. Afai na e fausia lou faatuatua i luga o Keriso, o le a e sao i lenei tofotofoga ma faaolaina. O le folafolaga lenā a le Tusi Paia iā te oe.

Po o le a lava le tulaga, o le auala lena ou te vaai ai i upu a Paulo i le au Korinito e tatau ona faatatau. E mafai ona ese lau vaai ia i latou. Ia ta'ita'ia oe e le agaga. Manatua, o le ala o fesootaiga a le Atua e le o se tagata po o se vaega o tagata, ae o Iesu Keriso. Ua tatou faamauina ana upu i le Tusi Paia, o lea e tatau ai ona tatou o atu ia te ia ma faalogo. E pei lava ona fai mai se tama tatou te faia. “O loʻu atalii pele lenei, ua ou fiafia i ai. Faalogo ia te ia.” ( Mataio 17:5 .)

Fa'afetai mo le fa'afofoga ma se fa'afetai fa'apitoa ia i latou o fesoasoani mai ia te a'u e fa'aauauina lenei galuega.

 

 

 

 

 

 

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    14
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x