O mataupu o le “Saving Humanity” ma mataupu lata mai e uiga i le faamoemoe o le toetū ua talanoaina ai se vaega o se talanoaga faifai pea: Pe o le a ō atu ea i le lagi Kerisiano o ē na onosaia, po o le fesootai atu ma le lalolagi e pei ona tatou iloa nei. Na ou faia lenei suʻesuʻega ina ua ou iloa le tele o le fiafia o nisi o oʻu uso Molimau a Ieova (i lena taimi) i le manatu o le avatu o faatonuga. Ou te faamoemoe o le a fesoasoani lenei mea i Kerisiano ina ia maua atili ai se vaaiga mamao i le faamoemoe o loo ia i tatou, ma le faamoemoe o loo iai mo le fanau a tagata atoa i se lumanaʻi lē mamao. O mau uma/fa'asinoga na aumai mai le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, se'i vaganā ua ta'ua i se isi itu.

 

O le a Latou Pulea o ni Tupu: O le ā le Tupu?

“E pule foʻi i latou o ni tupu faatasi ma ia i tausaga e 1000” ( Faaa. 20:6 ).

O le a le tupu? O se fesili uiga ese, atonu e te manatu. E manino mai, o le tupu o se tasi na te faia le tulafono ma taʻu atu i tagata le mea e fai. O le tele o atunuu sa i ai pe sa masani ona i ai tupu ma masiofo, e fai ma sui o le setete ma le malo faavaomalo. Ae e lē o le ituaiga tupu lea na tusi e Ioane. Ina ia malamalama i le tofiga o se tupu, e tatau ona tatou toe foʻi i tua i le taimi o Isaraelu anamua.

Ina ua taʻitaʻia e Ieova le fanauga a Isaraelu mai i Aikupito, na ia tofia Mose ma Arona e fai ma ona sui. O lenei faatulagaga o le a faaauau pea i le gafa o le aiga o Arona ( Esoto 3:10; Eso. 40:13–15 ; Numera 17:8 ). I le faaopoopo atu i le faiva faaositaulaga a Arona, sa tofia le ʻau sa Levī e auauna i lalo o lana taʻitaʻiga mo galuega eseese e pei o le aʻoaʻo atu, o mea totino a Ieova ( Nume. 3:5-13 ). Sa faamasino Mose i lena taimi, ma sa ia tuuina atu se vaega o lenei matafaioi i isi i le fautuaga a le tamā o lana avā ( Esoto 18:14–26 ). Ina ua tuuina atu le Tulafono a Mose, e leʻi aumaia faatasi ma ni faatonuga po o ni tulafono mo le faaopoopo pe aveesea o ni vaega. O le mea moni, na faamanino mai e Iesu e leai se vaega itiiti e aveesea mai ai a o lei faataunuuina ( Mat. 5:17–20 ). O lea e foliga mai ai e leai se malo faaletagata, ona o Ieova lava ia o le Tupu ma le Faitulafono ( Iakopo 4:12a ).

Ina ua mavae le maliu o Mose, sa avea le faitaulaga sili ma sa Levi ma le matafaioi o le faamasinoina o le nuu i le taimi na latou nonofo ai i le nuu o le folafolaga ( Teu. 17:8–12 ). O Samuelu o se tasi o faamasino sili ona taʻutaʻua ma e foliga mai o se tupuga mai ia Arona, a o ia faataunuuina tiute na o ositaulaga e faatagaina e faia (1 Samu. 7:6–9,15–17). Talu ai na iʻu ina amio piʻopiʻo atalii o Samuelu, o lea na talosaga atu ai tagata Isaraelu i se tupu na te tausia le autasi ma tausia a latou mataupu faaletulafono. Ua uma ona faia e Ieova se faatulagaga i lalo o le Tulafono a Mose e talia ai se talosaga faapena, e ui e foliga mai o lenei faatulagaga e lē o lana uluaʻi fuafuaga ( Teu. 17:14-20; 1 Samu. 8:18-22 ).

E mafai ona tatou faapea atu o le faamasinoina o mataupu faaletulafono o le matafaioi autū lea a le tupu i lalo o le Tulafono a Mose. Na amata e Apisaloma lana fouvalega i lona tama, le tupu o Tavita, i le taumafai e suitulaga ia te ia e fai ma faamasino (2 Samu. 15:2–6). Na maua e le tupu o Solomona le atamai mai iā Ieova ina ia mafai ai ona ia faamasinoina le nuu ma taʻutaʻua ai ( 1 Tu. 3:8-9,28, XNUMX ). Sa gaoioi tupu e pei o se Faamasinoga Sili i o latou aso.

Ina ua puʻea Iuta ma ave tagata i Papelonia, na faamutaina le gafa o tupu ma na vaaia le faamasinotonu e pulega o atunuu. Na faaauau pea lenei mea ina ua latou toe foi mai, a o i ai pea i tupu na nofoia le pule mulimuli i le auala na faatulaga ai mea ( Esekielu 5:14–16, 7:25–26; Hakai. 1:1 ). Sa olioli le fanauga a Isaraelu i se tulaga tutoʻatasi seʻia oo i aso o Iesu ma tala atu, e ui lava sa iai pea i lalo o pulega faalelalolagi. E mafai ona tatou iloa lenā mea i le taimi na fasiotia ai Iesu. E tusa ai ma le Tulafono a Mose, o nisi o mea sesē sa tatau ona faasalaina e ala i le fetogia i maa. Peitaʻi, ona o le Tulafono a Roma na latou gauaʻi i ai, na lē mafai ai e tagata Isaraelu ona poloaʻi pe faaaogā foʻi na faasalaga. O le māfuaaga lenā na lē mafai ai e tagata Iutaia ona ʻalofia le talosaga atu mo se faamaoniga mai le kovana o Pilato, ina ua latou taumafai e fasiotia Iesu. E leʻi faia foʻi e tagata Iutaia lenei faasalaga, ae o tagata Roma o loo iai le pule e faia ai lenei mea ( Ioane 18:28-31; 19:10-11 ).

E leʻi suia le faatulagaga ina ua suia le Tulafono a Mose i le Tulafono a Keriso. O lenei tulafono fou e le aofia ai soʻo se faʻamatalaga i le tuʻuina atu o le faʻamasinoga i luga o se isi tagata (Mataio 5:44-45; Ioane 13:34; Kalatia 6:2; 1 Ioane 4:21), ma o lea ua tatou taunuu ai i faatonuga a le aposetolo o Paulo i lana tusi i tagata Roma. Ua ia faatonuina i tatou ina ia tuuina atu i tatou lava i faipule silisili o se “auauna a le Atua” e tauia le lelei ma faasala le leaga (Roma 13: 1-4). Ae peitai, sa ia tuuina mai lenei faamalamalamaga e lagolago ai se isi faatonuga: e manaomia ona tatou faia lenei mea ina ia usiusitai ai i le poloaiga ia “aua le taui atu le leaga i le leaga” ae ia “filemu ma tagata uma” ma ia saili foi e faamalieina manaoga o o tatou fili. (Roma 12: 17-21). E tatou te fesoasoani iā ​​i tatou lava e faia nei mea e ala i le tuuina atu o le tauimasui i aao o Ieova, o lē ua “tuuina atu” lenei mea i faiga faaletulafono a pulega faalelalolagi e oo mai lava i aso nei.

E faaauau pea lenei faatulagaga seʻia toe afio mai Iesu. O le a ia valaau atu i pulega faalelalolagi ina ia tali atu mo o latou vaivaiga ma le faapiʻopiʻo o le faamasinoga tonu ua iloa e le toʻatele o tagata, ma sosoo ai ma se faatulagaga fou. Na taʻua e Paulo o le Tulafono e iai le ata o mea o le a oo mai, ae e lē o se tino (po o: faatusa) o na mea ( Eperu 10:1 ). E tatou te maua foʻi upu faapena i le Kolose 2:16,17, 4 . Atonu o lona uiga o lenei faatulagaga fou, o le a maua ai e Kerisiano se sao i le faasaʻoina o mea i le tele o atunuu ma nuu ( Mika 3:24 ). O lea ua tofia ai i latou e pule i “ana mea uma”: o tagata uma lava, ua ia faatauina i lona lava toto ( Mataio 45:47-5; Roma 17:20; Faaaliga 4:6-1 ). O le ā le tele e aofia ai foʻi ma agelu, atonu e tatau ona tatou faatali e suʻe (6 Kori. 2:3-19). Na aumaia e Iesu se faamatalaga talafeagai i le faataoto i Mina i le Luka 11:27-XNUMX . Ia mātau o le taui o le faamaoni i nai mea iti o le “pule i… aai“. I le Faaaliga 20:6 , tatou te maua ai i latou e iai se vaega i le uluai toetutu e avea ma ositaulaga ma pule, ae o le a le ositaulaga e aunoa ma ni tagata e fai ma sui? Po o le a le tupu e aunoa ma se nuu e pule? I le tautala atili e uiga i le aai paia o Ierusalema, ua faapea mai le Faaaliga 21:23 ma faasolo atu ai i le mataupu e 22 o le a maua e nuu aogā mai nei faatulagaga fou.

O ai i latou ua agavaa mo na pulega? O i latou ia na “faatauina” mai le fanau a tagata o ni “faapolopolo” ma “mulimuli atu i le Tamai Mamoe i mea uma e alu i ai o ia” ( Faaaliga 14:1-5 ). O le faamasinoga i nisi o mataupu e mafai ona tuuina atu ia i latou, e pei lava ona tuuina atu e Mose mataupu laiti i alii eseese, e pei ona tatou vaaia i le Esoto 18:25-26 . E faapena foʻi ona tutusa ma le tofiaina o le ʻau sa Levī i le Numera 3: o lenei ituaiga o loo faaata mai ai le aveina e Ieova o ulumatua uma (o uluaʻi fua o tagata ola) o le Aiga o Iakopo ( Numera 3:11-13; Malaki 3:1-4,17, 2 ). . I le faatauina o ni atalii, ua avea ai Kerisiano faamaoni ma foafoaga fou e pei o Iesu. O le a saunia atoatoa i latou mo la latou lava vaega i le faamālōlōina o nuu ma le aʻoaʻoina o le Tulafono fou, ina ia mafai ai foʻi e tagata faapelepele uma o nuu ona maua se tulaga amiotonu i luma o le Atua moni i le taimi atofaina (5 Korinito 17). :19-4; Kalatia 4:7-XNUMX ).

Ad_Lang

Na ou fanau ma ola aʻe i se lotu ua toe fuataʻiina i Holani, lea na faavaeina i le 1945. Ona o nisi o le pepelo, na ou tuua ai i le 18 o oʻu tausaga, ma tautō ou te lē toe avea ma Kerisiano. Ina ua talanoa muamua JWs ia Aukuso 2011, na umi ni nai masina ae ou te leʻi taliaina le umiaina o se Tusi Paia, ona sosoo ai lea ma le isi 4 tausaga o suʻesuʻega ma faitioina, mulimuli ane na ou papatiso ai. A o i ai se lagona o loo i ai se mea e le o sa'o mo le tele o tausaga, sa ou taulai atu pea i le ata tele. Na iloa ai sa ou matuā lelei i nisi vaega. I nisi taimi, o le mataupu o le sauaina o tamaiti i feusuaiga na oʻo mai ia te aʻu, ma i le amataga o le 2020, na iu ai ina ou faitauina se tala fou e uiga i suʻesuʻega na faʻatonuina e le malo Dutch. Sa fai si faateia ia te au, ma sa ou filifili e eli loloto. O le mataupu na aofia ai se faamasinoga i Holani, lea na oo atu ai Molimau i le faamasinoga e taofia le lipoti, e uiga i le taulimaina o sauaga tau feusuaiga a tamaiti i totonu o Molimau a Ieova, na faatonuina e le minisita o le Legal Protection lea na talosaga autasi ai le palemene Holani. Na leiloa e uso le mataupu, ma na ou sii maia ma faitau le lipoti atoa. Ona o aʻu o se Molimau, e lē mafai ona ou mafaufau pe aiseā e manatu ai se tasi i lenei pepa o se faailoaga o sauāga. Na ou faʻafesoʻotaʻi ma Reclaimed Voices, o se alofa Dutch faʻapitoa mo JWs oe na oʻo i sauaga faʻafeusuaiga i totonu o le faʻalapotopotoga. Na ou auina atu i le ofisa o le lālā i Holani se tusi e 16 itulau, e faamatala atu ai ma le faaeteete mea o fai mai ai le Tusi Paia e uiga i nei mea. Na avatu se faaliliuga faa-Peretania i le Vaega Pule i le Iunaite Setete. Na ou maua se tali mai le ofisa o le lālā i Peretania, e faamālō mai iā te aʻu i le faaaofia ai o Ieova i aʻu filifiliga. Sa lei talisapaia tele la'u tusi, ae sa leai ni taunuuga iloga. Na iʻu ina teena lē fuafuaina aʻu ina ua ou faailoa atu, i le taimi o se sauniga a le faapotopotoga, le fesootaʻiga o le Ioane 13:34 i la tatou faiva. Pe afai e tele atu lo tatou taimi e faaalu i le talaʻiga i le lautele na i lo le faifaimea faatasi, o lona uiga ua sesē lo tatou alofa. Na ou iloa ai na taumafai le toeaina talimalo e faaleo laʻu masini faaleotele leo, e leʻi maua lava se avanoa e toe fai ai sana faamatalaga, ma na vavae ese mai le faapotopotoga atoa. I le tuusao ma le naunautai, sa faaauau pea ona ou faitio seia oo ina faia laʻu fonotaga JC i le 2021 ma faateʻaina, e le toe foi mai. Sa ou talanoa e uiga i lena faaiuga na oo mai ma le tele o uso, ma ou te fiafia e vaai atu o loo toatele pea o loo faafeiloaia aʻu, ma o le a talanoa (puupuu), e ui lava i le popole o le vaaia. Ou te talotalo atu pea ma le fiafia ia i latou i luga o le auala, ma le faamoemoe o le le mautonu o loʻo i ai uma o latou itu e mafai ona fesoasoani ia i latou e toe mafaufau i mea latou te faia.
    5
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x