Ua toe taofia e Molimau a Ieova lou faalatalata atu i le Atua o se Tamā.

Afai, i soo se tulaga, sa e mulimuli i laʻu faasologa o vitio e uiga i le Tolutasi, o le a e iloa o loʻu popolega autu i le aʻoaʻoga o le taofia lea o se faiā tatau i le va o i tatou o fanau a le Atua ma lo tatou Tama Faalelagi e ala i le faʻaseseina o lo tatou malamalama i le le natura o le Atua. Mo se faataitaiga, o loo aoao mai ai ia i tatou o Iesu o le Atua Silisiliese, ma ua tatou iloa o le Atua Silisiliese o lo tatou Tama, o lea o Iesu o lo tatou Tama, ae e leai, aua ua ia taʻua le Fanau a le Atua o ona uso. Ma o le Agaga Paia foi o le Atua Silisiliese, ma o le Atua o lo tatou Tama, ae o le Agaga Paia e le o lo tatou Tama po o lo tatou uso, ae o lo tatou fesoasoani. Ua mafai nei ona ou malamalama i le Atua o loʻu Tamā, ma Iesu o loʻu uso ma le agaga paia o loʻu fesoasoani, ae afai o le Atua o loʻu Tamā ma o Iesu o le Atua, o Iesu o loʻu Tamā, ma e faapena foʻi le agaga paia. E leai se uiga o lena mea. Aiseā o le a faaaogā ai e le Atua le faiā faaletagata e mafai ona malamalama atoatoa i ai, e pei o se tamā ma se tamaitiiti e faamatala ai o ia lava, ona faaleagaina ai lea? O le uiga o la’u tala, e mana’o le tama e iloa e lana fanau, aua e mana’o ia alofagia e i latou. E mautinoa lava e mafai e Ieova le Atua, i lona atamai e lē gata mai, se auala e faamatala ai o ia lava i faaupuga e mafai ona tatou malamalama i ai. Ae o le Tolutasi e faapogaia ai le fememeaʻi ma faanenefu ai lo tatou malamalama po o ai moni lava le Atua e ona le malosi uma lava.

O so o se mea lava e taofia pe faapiʻopiʻo ai la tatou faiā ma le Atua o lo tatou Tamā, ua avea ma osofaʻiga i le tuputupu aʻe o le fanau lea na folafola mai i Etena—le fanau na te tuʻimomomoina le ulu o le gata. Pe a atoa le aofaʻi atoa o le fanau a le Atua, ona iʻu lea o le pulega a Satani, ma e lē o mamao foʻi lona iʻuga moni, ma o lea na te faia ai mea uma na te mafaia e taofia ai le faataunuuina o le Kenese 3:15 .

“O le a ou tuu foi le feitagai i le va o oe ma le fafine, ma i le va o lau fanau ma lana fanau. Na te tuʻimomomoina lou ulu, ao oe e te tuʻimomomoina lona mulivae. ”(Kenese 3:15)

O lena fatu po o le fanau e totonugalemu ia Iesu, ae o lea ua le oo i ai Iesu, o lea ua ia taulai atu ai ia i latou o totoe, o le fanau a le Atua.

E leai se Iutaia po o se Eleni, po o se pologa po o se sa‘oloto, o se tane po o se fafine, auā ‘ua tasi ‘outou uma ‘iā Keriso Iesu. ‘Āfai fo‘i o ‘outou o Keriso, o le fānau fo‘i lea a Aperaamo ma suli e tusa ma le folafolaga. ( Kalatia 3:28, 29 ).

“Ona ita ai lea o le tarako i le fafine, ua alu atu e tau ma e ua totoe o lana fanau, o e ua anaana i poloaiga a le Atua, ma ua i ai le galuega o le molimau ia Iesu.” ( Faaaliga 12:17 )

Ona o o latou vaivaiga uma, o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i le 19th senituri na faasaʻolotoina i latou lava mai aʻoaʻoga sesē o le Tolutasi ma le Afi o Seoli. O le mea e lelei ai mo le tiapolo, ae o le mea e faanoanoa ai mo le 8.5 miliona o Molimau a Ieova i le lalolagi aoao i aso nei, na ia maua se isi auala e faaleagaina ai le faiā moni faa-Kerisiano ma le Tamā. Na maua e JF Rutherford le pule o le kamupani lomitusi o le Olo Matamata i le 1917 ma e leʻi umi ae faalauiloa lana lava ituaiga o aʻoaʻoga sesē; atonu o le aʻoaʻoga sili ona leaga o le 1934 o Isi Mamoe o le Ioane 10:16 o se vasega lona lua e lē faauuina o Kerisiano. Na faasā i latou nei mai i le taumamafa i le areto ma le uaina ma e lē tatau ona manatu i latou o ni fanau a le Atua, ae na o ni ana uō ma e lē o iai i se feagaiga ma le Atua (e leai se faauuina o le agaga paia) e ala iā Keriso Iesu.

O lenei aʻoaʻoga e mafua ai le tele o faʻafitauli mo le komiti aʻoaʻoga a le faʻalapotopotoga ona e leai se lagolago mo le taʻua e le Atua o Kerisiano o ana "uo" i tusitusiga Kerisiano. O mea uma lava e amata mai i tala lelei e oo atu i le Faaaliga e oo atu ia Ioane o loo talanoa ai i se sootaga tama ma le fanau i le va o le Atua ma le au soo o Iesu. O fea e iai se mau e taʻua ai e le Atua Kerisiano o ana uō? E na o le pau lava le tagata na ia taʻua patino o se uō o Aperaamo ma e lē o ia o se Kerisiano ae o se Eperu i lalo o le Feagaiga o le Tulafono a Mose.

Ina ia faailoa atu le matuā faavalevalea pe a taumafai le komiti tusitusi i le ofisa ulu o le Olo Matamata e faasee i a latou aʻoaʻoga “Uo a le Atua,” ou te avatu iā te outou le lomiga o Iulai 2022 o Le Olomatamata. I le itulau e 20 tatou te oo atu ai i le mataupu suʻesuʻe e 31 “Ia Faatāua Lou Avanoa o le Tatalo”. O le mau autū o loo aumaia mai le Salamo 141:2 ma e faitauina faapea: “Ia avea laʻu tatalo e pei o mea manogi ua saunia i ou luma.”

I le palakalafa 2 o le suʻesuʻega, ua taʻu mai ai ia i tatou e faapea, “O le faamatalaga a Tavita i mea manogi e taʻu mai ai sa ia manao e mafaufau lelei i le mea o le a ia fai atu ai. lona Tamā faalelagi. "

O le tatalo atoa lenei e pei ona faia i le Faaliliuga a le Lalolagi Fou.

Ieova e, ou te valaau atu ia te oe.
Sau vave e fesoasoani mai.
Ia e uaʻi mai pe a ou valaau atu iā te oe.
2 Ia avea laʻu tatalo e pei o mea manogi ua saunia i ou luma,
O o'u lima sisii e pei o le taulaga i mea e 'ai i le afiafi.
3 Tuu se leoleo mo loʻu gutu, Ieova e,
‘Ia e tu‘u se leoleo i le faitoto‘a o o‘u laugutu.
4 Aua neʻi uaʻi atu loʻu loto i se mea leaga,
O le auai faatasi ma tagata leaga i amioga leaga;
‘Aua ne‘i ‘ou ‘ai ‘iā latou mea‘ai.
5 Afai e taia aʻu e lē e amiotonu, o le alofa faamaoni lea;
Afai na te aʻoaʻi mai iā te aʻu, e pei o le suāuu i luga o loʻu ulu,
Le mea e le mafai ona teena e lo'u ulu.
E faaauau pea laʻu tatalo e oo lava i taimi o o latou mala.
6 E ui ina lafo ifo o latou faamasino mai le papa,
E uaʻi mai tagata i aʻu upu, auā e matagofie.
7 E pei lava ona suatia e se tasi ma suatia le eleele,
O lea ua salalau ai o tatou ivi i le gutu o le Tuugamau.
8 Ae vaai atu o'u mata ia te oe, Le Alii Pule Silisili Ese o Ieova.
‘Ua ‘ou sulufa‘i atu ‘iā te oe.
Aua e te aveesea lo'u ola.
9 Ia e puipuia aʻu mai ʻauvae o le mailei ua latou faataatia mo aʻu,
Mai mailei a ē amio leaga.
10 E paʻuʻū faatasi tagata amioleaga i a latou lava upega
A o ou ui atu ma le saogalemu.
(Salamo 141: 1-10)

Pe e te vaai i le upu “Tama” i soo se mea? E faatolu ona taʻua e Tavita le suafa o le Atua i lenei tatalo puupuu, ae e leai se taimi na ia tatalo atu ai iā te ia ma taʻua o ia o “Tamā”. (O le mea moni, e lē o taʻua le upu “Tupu silisili” i le uluaʻi gagana Eperu.) Aiseā ua lē taʻua ai e Tavita Ieova le Atua o lona Tamā totino i so o se tasi o ana Salamo? Faamata ona e leʻi oo mai le auala e avea ai tagata ma fanau vaetama a le Atua? O lena faitotoa na tatalaina e Iesu. Ua taʻu mai e Ioane ia i tatou:

“Ae peitai, ia i latou uma o e na talia o ia, na ia tuuina atu le pule e avea ai ma fanau a le Atua, ona sa latou faatuatua i lona suafa. Na fananau mai foʻi i latou, e lē o le toto, po o le loto o le tino, po o le loto o tagata, a o le Atua.” ( Ioane 1:12, 13 ).

Ae o le tusitala o le mataupu mo suʻesuʻega o Le Olomatamata o loo tumau pea ona lē iloa lenā mea moni ma e manaʻo ia tatou talitonu faapea, “O le faamatalaga a Tavita i mea manogi e taʻu mai ai sa manaʻo o ia e manatunatu totoʻa i mea o le a ia fai atu ai. lona Tamā faalelagi. "

O le a la le mea sili? Pe ou te faia ea se mauga mai se mauga? Tumau mai ia te au. Manatua, o loʻo tatou talanoa e uiga i le faʻafefea o le faʻalapotopotoga, pe iloa poʻo le le iloa, o loʻo taofia ai Molimau mai le mauaina o se faiā lelei faaleaiga ma le Atua. O se mafutaga, e mafai ona ou faaopoopo atu, e taua mo le faaolataga o fanau a le Atua. O lea ua tatou oʻo mai i le parakalafa 3.

“Pe a tatou tatalo iā Ieova, e tatau ona tatou ʻalofia le faia faapea matua masani. Nai lo lena, matou te tatalo ma se uiga o le faaaloalo loloto.”

O le ā? Pei o se tamaitiiti e le tatau ona soona masani i lona tama? E te le mana'o e so'ona masani ma lou pule. E te le mana'o e soona masani i le ta'ita'i o lou atunuu. E te le mana'o e soona masani i le Tupu. Ae o lou tama? E te iloa, latou te mananaʻo e te mafaufau i le Atua o se tamā i se tulaga aloaʻia, e pei o se faalupega. E pei o se Katoliko atonu e taʻua lona patele o Tama. O se faiga masani. O le mea moni e manaʻo i ai le faalapotopotoga ia e mataʻu i le Atua e pei ona e faia i se tupu. Matau mea latou te fai mai i le parakalafa 3 o le tusiga:

Seʻi manatu i vaaiga ofoofogia na maua e Isaia, Esekielu, Tanielu, ma Ioane. E eseese na vaaiga mai le isi, ae e iai se mea e tutusa ai. Latou te faʻaalia uma O Ieova o se Tupu mamalu. “Ua iloa atu e Isaia o Ieova o loo afio i le nofoālii maualuga ma le maualuga.” ( Isa. 6:1-3 ) Na vaaia e Esekielu Ieova o loo tiʻetiʻe i lana kariota faalelagi, [O le mea moni, e lē o taʻua se kariota, ae o se isi mataupu lenā mo se isi aso] o loo siʻomia e le “malamalama . . . e pei o se nuanua.” ( Eseki. 1:26-28 ) Na vaaia e Tanielu “Lē ua mai anamuā ona aso” o ofu i ofu papaʻe, ma le afi mumū o loo sau mai i Lona nofoālii. ( Tani. 7:9, 10 ) Na iloa atu foʻi e Ioane o loo afio Ieova i le nofoālii o loo siʻomia e se mea e pei o se nuanua lanumeamata matagofie. ( Faaa. 4:2-4 ) A o tatou manatunatu i le mamalu lē mafaatusalia o Ieova, e faamanatu mai ai iā i tatou le faaeaga ofoofogia o le faalatalata atu iā te ia i le tatalo, ma le tāua o le faia faapea ma le migao.

E moni e tatou te āva i le Atua ma e matuā faaaloalo lava iā te ia, ae pe e te fai atu i se tamaitiiti e lē tatau ona soona masani o ia pe a talanoa i lona tamā? E mata, e manako a Ieova te Atua ke mafaufau muamua tatou ki a ia e pelā me ko te ‵tou pulega sili, io me ko te ‵tou tamana pele? Hmm...Se'i tatou va'ai:

"Abba, Tama, e mafaia e oe mea uma; aveese lenei ipu ia te au. Ae aua neʻi oʻu loto, a o lou finagalo.” ( Mareko 14:36 ​​).

“Auā tou te leʻi maua le agaga o le pologa e toe fefe ai, a ua outou maua le agaga o le vaetamaina o atalii, o le agaga lea ua tatou alalaga atu ai: “Ava, Tama e!” 16 O le agaga lava ia e molimau faatasi ma o tatou agaga, o i tatou o fanau a le Atua. ( Roma 8:15, 16 ).

“O lenei, ona o atalii outou, ua auina mai ai e le Atua le agaga o lona Alo i o tatou loto ma ua alaga mai: “Ava, Tama e!” 7 O lea la, ua lē toe avea oe ma pologa, a o le atalii; afai foi o le atalii, o le suli foi ona o le Atua.” ( Kalatia 4:6, 7 ).

Ava o se upu faa-Arama e uiga i le vavalalata. E mafai ona faaliliuina e faapea Papa or Tama.  E te iloa, e manaʻomia e le Vaega Pule ona lagolagoina lo latou manatu o Ieova o le tupu aoao (le pule silisili ese aoao) ma o isi mamoe ua na o ana uo, i le mea sili, ma o le a avea ma tagatanuu o le malo, ma atonu, atonu, pe afai latou te iloa. e faamaoni tele i le Vaega Pule, atonu o le a latou faia le auala atoa e avea ai ma fanau a le Atua i le iʻuga o le afe tausaga o le pulega a Keriso. O lea na latou fai atu ai i o latou tagata ina ia aua neʻi soona masani ma Ieova pe a tatalo iā te ia. Pe latou te iloa ea o le upu “masani” e fesootaʻi atu i le upu “aiga”? Ma o ai i totonu o le aiga? Uo? Leai! Tamaiti? Ioe.

I te Palakalafa e 4, e fakasino atu latou ki te ‵talo fakaakoako telā ne akoako mai ne Iesu ki a tatou te auala ke ‵talo. O le fesili mo le parakalafa o le:

  1. O le a se mea tatou te aoaoina mai le upu amata o le tatalo faaaʻoaʻo o loo i le Mataio 6:9, 10 ?

Ona amata lea o le parakalafa i:

4 Faitau le Mataio 6:9, 10 .

Lelei, tatou faia lena mea:

““Ia faapea ona outou tatalo: “Lo matou Tamā e, o i le lagi, ia faapaiaina lou suafa. 10 Ia oo mai lou Malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.” ( Mataio 6:9, 10 ).

Lelei, a o leʻi alu atili, tali le fesili mo le palakalafa: 4. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai le upu amata o le tatalo faaaʻoaʻo o loo i le Mataio 6:9, 10 ?

O upu amata o le “Lo matou Tamā e o i le lagi…” O le ā e te aʻoaʻoina mai ai? Ou te lē iloa e uiga iā te outou, ae e foliga mai ua matuā manino iā te aʻu o loo taʻu atu e Iesu i ona soo ina ia vaai iā Ieova o lo latou Tamā. O le uiga o laʻu tala, ana faapea e lē o le tulaga lenā, semanū na ia faapea mai, “Lo tatou Alii Pule Silisili Ese i le lagi”, po o “La Tatou Uō Lelei i le lagi.”

O le ā ua faatalitalia e Le Olomatamata tatou te tali atu ai? Faitau mai le parakalafa:

4 Faitau le Mataio 6:9, 10 . I le Lauga i luga o le Mauga, na aʻoaʻo ai e Iesu ona soo i le auala e tatalo ai i se auala e faafiafiaina ai le Atua. Ina ua uma ona fetalai atu “ia faapea ona outou tatalo,” na muaʻi taʻua e Iesu mataupu tāua e fesootaʻi tuusaʻo atu i le finagalo o Ieova: o le faapaiaina o Lona suafa; o le oo mai o le Malo, lea o le a faaumatia ai i latou uma e tetee i le Atua; ma faamanuiaga i le lumanai ua Ia finagalo i ai mo le lalolagi ma tagata. E ala i le faaaofia o na mataupu i a tatou tatalo, e faaalia ai e tāua iā i tatou le finagalo o le Atua.

E te vaʻai, latou te faʻamalo atoatoa le elemene muamua ma sili ona taua. E tatau i Kerisiano ona manatu ia i latou lava o fanau a le Atua. Pe le ofoofogia ea lena mea? Fanau a le Atua!!! Ae o le tele o le taulaʻi atu i lena mea moni e le faigofie mo se vaega o tagata o loʻo tuleia le aʻoaʻoga sese e faapea o le 99.9% o a latou lafu e mafai ona faʻamoemoe e avea ma uo a le Atua i le taimi nei. E te iloa, e tatau ona latou tuleia lena mea sese ona latou te fuafuaina le numera o fanau a le Atua e na o le 144,000 aua latou te faauigaina le numera mai le Faaaliga 7: 4 o se mea moni. O le ā le faamaoniga o loo iā i latou e moni? Leai. O se taumatematega mama. Ia, e iai se auala e faʻaaoga ai mau e faʻamaonia ai latou sese. Hmm, sei vaai.

“Ia taʻu mai iā te aʻu, o outou o ē fia nonofo i lalo o le tulafono, tou te lē faalogo ea i le Tulafono? O se faaaʻoaʻoga, ua tusia e toʻalua atalii o Aperaamo, o le tasi i le auauna teine ​​ma le isi i le fafine saʻoloto; a o le tasi na fānau mai i le ‘au‘auna fafine, o le isi na fānau mai i le fafine sa‘oloto ‘ona o le folafolaga. O nei mea e mafai ona avea o se tala faafaatusa; [Oi, o loo i ai se tatou antitype o loo faaaogaina i tusitusiga paia. E fiafia le Faalapotopotoga i ana antitypes, ma o le mea lenei e moni. Seʻi o tatou toe taʻua:] E mafai ona avea nei mea o se tala faafaatusa; auā o nei fafine o lona uiga o feagaiga e lua, o le tasi mai le Mauga o Sinai, lea e fanauina ai fanau e fai ma pologa ma o Akara lea. O Akara o lona uiga o Sinai, o se mauga i Arapi, ma e tutusa ma Ierusalema i aso nei, auā o loo nofo pologa o ia ma lana fanau. A o Ierusalema i lugā e sa‘oloto, o ia fo‘i o lo tatou tinā.” ( Kalatia 4:21-26 .)

O le a la le uiga? O loo tatou saʻilia faamaoniga o le aofaʻi o le ʻaufaauuina e lē faatapulaaina i le 144,000, ae o le numera o loo i le Faaaliga 7:4 o se faatusa. Ina ia iloa lenā mea, e tatau ona tatou malamalama muamua po o ā vaega e lua o loo faasino i ai le aposetolo o Paulo. Ia manatua, o se faailoga faaperofeta lenei, pe e pei ona taʻua e Paulo, o se tala faaperofeta. O lea la, o loo ia faia se manatu mataʻina, ae lē o se manatu moni. O loo ia faapea mai o ē na tupuga mai iā Akara o tagata Isaraelu i ona aso sa taulaʻi atu i lo latou laumua o Ierusalema, ma tapuaʻi iā Ieova i lo latou malumalu tele. Ae o le mea moni, e leʻi tupuga moni mai Isaraelu iā Akara, le auauna fafine ma le palake a Aperaamo. I le gafa, na latou tupuga mai iā Sara, le fafine pā. O le manatu o loo taʻua e Paulo e faapea, i se uiga faaleagaga, po o se uiga faafaatusa, o tagata Iutaia na tupuga mai iā Akara, ona o i latou o “fanau o le pologa.” Sa latou le saoloto, ae sa tausalaina e le tulafono a Mose lea e le mafai e se tagata ona tausia atoatoa, vagana ai le mea moni, lo tatou Alii o Iesu. I le isi itu, o Kerisiano—pe o ni Iutaia e tupuga mai pe mai nuu ese e pei o Kalatia—na tupuga faaleagaga mai i le fafine saʻoloto, o Sara, o lē na fanauina e ala i se vavega a le Atua. O Kerisiano la o fanau o le saʻolotoga. O lea la pe a talanoa e uiga i le fanau a Akara, le “auauna teine”, o le uiga o Paulo o tagata Isaraelu. Pe a talanoa e uiga i le fanau a le fafine saʻoloto, o Sara, o lona uiga o Kerisiano faauuina. O le mea e taʻua e Molimau, o le 144,000. Ia, ae ou te le'i alu atili, sei ou fesili atu ia te oe se fesili se tasi: E toafia Iutaia sa i ai i le taimi o Keriso? E fia miliona tagata Iutaia na soifua ma feoti i le 1,600 tausaga mai le taimi o Mose seʻia oo i le faaumatiaga o Ierusalema i le 70 T.A.?

Ua lelei. Ua tatou sauni nei e faitau fuaiupu e lua e sosoo ai:

“Auā ua tusia: “Ia olioli oe, le fafine pā e leʻi fanau; ia alalaga fiafia, oe fafine e leʻi tigāina; auā e sili ‘ona to‘atele o le fānau a le fafine nofofua, i le fānau a le tane.“O lenei, le au uso e, o le fānau ‘outou o le folafolaga, e pei o Isaako.” ( Kalatia 4:27, 28 ).

O le fānau a le fafine tu‘ufua, o Sara le fafine sa‘oloto, e sili ‘ona to‘atele i fānau a le fafine pologa. E mafai faapefea ona moni lena mea pe afai e faatapulaa lena fuainumera i na o le 144,000? O lena fuainumera e tatau ona fai ma faatusa, a leai e iai se tatou feteenaiga i le Tusi Paia. Pe tatou te talitonu i le afioga a le Atua po o le afioga a le Vaega Pule.

“. . .A ia faamaoni le Atua, e tusa lava pe pepelo tagata uma. . .” ( Roma 3:4 )

Ua tuituiina e le Vaega Pule ona lanu i le pou e ala i le faaauau pea ona pipiimau i le aʻoaʻoga faavalevalea a Rutherford e faapea, e na o le 144,000 o le a filifilia e pule faatasi ma Iesu. O le tasi aʻoaʻoga faavalevalea e faatupuina ai le isi ma le isi, o lea la ua iai nei le faitau miliona o Kerisiano o ē ua lotomalilie e teena le ofo o le faaolataga lea e oo mai e ala i le taliaina o le toto ma le tino o Keriso e pei ona faaataina e le uaina. Peitaʻi, o i inei ua tatou maua ai se faamaoniga maumaututū e faapea o le numera 144,000 e lē mafai ona moni, e lē pe afai o le a tatou maua se Tusi Paia e lē feteenaʻi ma ia lava. O le mea moni, latou te lē amanaʻia lenei mea, ma e tatau ona faaauau pea le aʻoaʻoga lē faale-Tusi Paia e faapea, e lē o Iesu le puluvaga i isi mamoe. E fai atu latou ki olotou lafu ke mafau‵fau ki a Ieova e pelā me ko te lotou tupu mo te pulega sili. Ina ia fenuminumiaʻi le lafu, o le a latou taʻua ai foʻi Ieova o se tamā, a o feteʻenaʻi i latou i le faapea mai ua na o ia o se uō a isi mamoe. O le averesi o Molimau a Ieova ua matuā aʻoaʻoina ma e na te leʻi iloaina foʻi lenei feteenaʻiga faapea o lo latou talitonuga iā Ieova o la latou uō e aveesea ai so o se manatu o ia o lo latou tamā. E lē o ana fanau i latou, ae ua latou taʻua o ia o le Tamā. E mafai faapefea lena mea?

O lea la ua i ai le taʻitaʻiga - e te le fiafia i lena upu - "faʻatonu" - o se upu JW sili. O se euphemism moni lava—direction. E le o ni poloaiga, e le o ni faatonuga, ae na o se faatonuga. Fa'atonuga malu. E pei o lo'o e tu le ta'avale, ma ta'avale i lalo le fa'amalama, ma fesili i se tagata i le lotoifale mo se fa'atonuga e te alu i ai. Na'o mea ia e le o ni fa'atonuga. O poloaiga ia, ma afai e te le usitai i ai, afai e te tetee ia i latou, o le a tuliesea oe mai le Faalapotopotoga. O lea la ua ia i tatou le faatonuga ina ia aua nei masani ma le Atua i le tatalo.

Maasiasi ia i latou. Maasiasi ia i latou!

E tatau ona ou taʻua o le manatu lea na ou faasoa atu ia te oe mai Kalatia i le 4: 27,28 e le o se mea na ou mauaina na o au, ae na oo mai ia te au e ala i se feau tusitusia mai se uso PIMO na ou feiloai talu ai nei. O le mea ua faataʻitaʻia mai e lenei mea, o le pologa faamaoni ma le faautauta o le Mataio 24:45-47 e lē o se tane po o se vaega o ni tane po o ni taʻitaʻi lotu, ae o se atalii masani o le Atua—o se Kerisiano na uunaʻia e le agaga paia e tufa atu meaʻai ma ona uso a pologa. ma ina ia mafai ai e i tatou taitoatasi ona faia se sao i le sauniaina o le fafagaina faaleagaga i le taimi tatau.

Toe fa'afetai mo le matamata ma le lagolagoina o lenei galuega.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    42
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x