I le vitiō mulimuli, na tatou vaaia ai le auala ua faaseseina ai e le Vaega Pule o Molimau a Ieova le uiga o le Mataio 18:15-17 i se taumafaiga faavalevalea ina ia foliga mai e lagolagoina a latou faiga faafaamasinoga, e faavae i le faiga faa-Faresaio faatasi ai ma lona faasalaga mulimuli o le alofia. , o se ituaiga o oti faʻaagafesootai, e ui o nisi taimi e faʻaosoina ai tagata i le oti moni.

O loo tumau pea le fesili, o le ā na uiga i ai Iesu ina ua ia fetalai i upu o loo faamauina i le Mataio 18:15-17 ? Pe na ia faatuina se faiga faafaamasinoga fou? Pe na ia taʻu atu ea i lana ʻaufaalogologo e tatau ona latou ʻalofia so o se tasi e agasala? E faapefea ona tatou iloa mautinoa? Pe manaomia ea ona tatou faalagolago i tagata e ta'u mai ia i tatou le mea e finagalo Iesu tatou te faia?

I se taimi ua mavae, sa ou faia ai se vitio ua faaulutalaina “Aoao e Fagota.” Na faavae i le upu: “Ia avatu i se tagata se iʻa ma e fafaga iā te ia i le aso e tasi. A’oa’o le tagata e fagogota ma e fafaga o ia mo le olaga atoa.”

Na faailoa mai i lenā vitiō le auala e suʻesuʻe ai le Tusi Paia e taʻua o le exegesis. O le aʻoaʻoina e uiga i le exegesis o se meaalofa moni a le Atua mo aʻu, auā na faasaʻoloto ai aʻu mai le faalagolago atu i faauigaga a taʻitaʻi lotu. A o faagasolo tausaga, ua ou sau e faaleleia loʻu malamalama i metotia o suʻesuʻega faʻapitoa. Afai e fou ia te oe le faaupuga, e na o le faasino atu lava i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ina ia maua mai ai lona moni, nai lo le faamamafaina o o tatou lava manatu ma le manatu faapito i le Afioga a le Atua.

O lea la, seʻi o tatou faatatauina nei auala e faatatau i le suʻesuʻeina o faatonuga a Iesu iā i tatou i le Mataio 18:15-17 lea ua matuā faauiga sesē e lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata e lagolagoina ai a latou aʻoaʻoga ma faiga faavae faateʻaina.

O le a ou faitauina e pei ona faaliliuina i le New World Translation, ae aua e te popole, o le a tatou iloiloina le tele o faaliliuga o le Tusi Paia a o leʻi uma.

“E le gata i lea, afai o lau tuagane faia a agasala, alu e fa'aalia lona sese i le va o oe ma ia. Afai e faalogo mai o ia ia te oe, ua e maua ai lou uso. ‘Ae ‘āfai e lē fa‘alogo mai o ia, ‘ia ‘ave fa‘atasi ma oe se to‘atasi po o se to‘alua, ‘ina ‘ia o‘o i le mau a le to‘alua po o le to‘atolu. molimau e mafai ona faamautuina mataupu uma. Afai e le faalogo o ia ia i latou, tautala atu i le Alii aulotu. Afai e lē faalogo o ia e oo lava i le faapotopotoga, ia avea o ia e pei o a tagata o atunuu ma e pei o a aolafoga.” ( Mataio 18:15-17 NWT )

O le ae matauina ua matou vaseina nisi o faaupuga. Aisea? Auā a o leʻi amata ona tatou malamalama i le uiga o so o se mau o le Tusi Paia, e tatau ona tatou malamalama i faaupuga o loo faaaogā. Afai e sese lo tatou malamalamaga i le uiga o se upu po o se faaupuga, o lona uiga e tatau ona tatou faia se faaiuga sese.

E oo lava i tagata faaliliu o le Tusi Paia ua nofosala i le faia o lenei mea. O se faaaʻoaʻoga, afai e te alu i le biblehub.com ma vaavaai i le auala o loo faaliliuina ai e le tele o faaliliuga le fuaiupu e 17, o le a e iloa ai e toetoe lava o tagata uma e faaaogā le upu “lotu” lea e faaaogā ai e le Faaliliuga a le Lalolagi Fou le “faapotopotoga.” O le faafitauli e tupu mai i aso nei, pe a e fai atu “lotu,” e vave lava ona manatu tagata o loo e talanoa e uiga i se lotu patino po o se nofoaga po o se fale.

E oo lava i le faaaogāina e le Faaliliuga a le Lalolagi Fou o le upu “faapotopotoga” o loo iai foʻi le uiga o se vaega o pulega faalotu, aemaise lava i foliga o se tino toeaina. O lea e tatau ai ona tatou matua faaeteete ia aua neʻi oso i se faaiuga. Ma e leai se mafuaaga mo i tatou e faia ai faapea talu ai o loo iai nei le tele o meafaigaluega tāua faale-Tusi Paia i o tatou tamatamailima. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le biblehub.com o loʻo i ai se Interlinear e faʻaalia ai o le upu i le gagana Eleni o le ekklesia. E tusa ai ma le Strong's Concordance, o loʻo maua foʻi i luga o le upega tafaʻilagi o le biblehub.com, o lena upu e faasino i se faʻapotopotoga o tagata talitonu ma faʻatatau i se faʻalapotopotoga o tagata ua valaauina mai le lalolagi e le Atua.

O fa'aliliuga nei e lua e fa'aliliu ai le fuaiupu 17 e aunoa ma se fa'aupuga fa'alelotu po'o se feso'ota'iga.

“Ae afai e le faalogo o ia ia te i latou, ta'u atu i le faapotopotoga, afai foʻi e lē faalogo o ia i le faapotopotoga, ia avea o ia iā te oe e pei o se telona ma se nuu ese.” ( Mataio 18:17 Aramaic Bible in Plain English )

"Afai na te le amanaiaina nei molimau, ta'u atu i le faapotopotoga o tagata talitonu. ‘Āfai fo‘i ‘ua lē amana‘ia e ia le nu‘u, ‘ia e fai ‘iā te ia e pei ‘ona e faia i se tagata fa‘apaupau po o se aolafoga.” ( Mataio 18:17 LE AFIOGA A LE ATUA )

O lea la, ina ua fetalai Iesu e tuu le tagata agasala i luma o le faapotopotoga, e le o lona uiga e tatau ona tatou ave le tagata agasala i se ositaulaga, se faifeau, po o se pule faalelotu, e pei o se vaega o toeaina. O le uiga o lana tala, e tatau ona tatou aumaia le tagata na faia le agasala i luma o le faapotopotoga atoa o le au faatuatua. O le a se isi mea e mafai ona ia uiga i ai?

Afai o loʻo tatou faʻatinoina lelei le faʻamatalaga, o le a tatou vaʻavaʻai nei mo mau faʻasaga e maua ai le faʻamaoniga. Ina ua tusi atu Paulo i Kerisiano i Korinito e uiga i se tasi o o latou itutino sa matuā taʻutaʻua lava lana agasala ma e oo lava i tagata faapaupau na tausuai i ai, pe na tusi atu ea lana tusi i le ʻautoeaina? Pe na faailogaina na'o mata faalilolilo? E leai, o le tusi sa tusi atu i le faapotopotoga atoa, ma sa tuu atu i tagata o le faapotopotoga e taulimaina le tulaga o se vaega. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua tulaʻi mai le mataupu o le peritome i tagata talitonu o nuu ese i Kalatia, na aauina atu ai Paulo ma isi i le faapotopotoga i Ierusalema e foʻia le fesili ( Kalatia 2:1-3 ).

Pe na feiloaʻi Paulo ma le ʻau Toeaina i Ierusalema? Pe na o le ʻauaposetolo ma toeaina na aofia i le filifiliga mulimuli? Ina ia taliina nei fesili, seʻi o tatou tilofaʻia le tala i le 15th mataupu o Galuega.

“E moni, ua aauina atu i latou e le potopotoga [ekklesia], na latou ui ane i Foinie ma Samaria, e taʻu atu ai le liliu o nuu ese, ma ua latou faia ai le olioli tele i le au uso uma. Ma ina ua oo i Ierusalema, sa talia i latou e le potopotoga [ekklesia], o le au aposetolo foi, ma le au toeaina, ua latou faailoa atu mea uma e pei ona faia e le Atua ia te i latou;” ( Galuega 15:3, 4 Young’s Literal Translation )

“Ona lelei ai lea o le au aposetolo ma le au toeaina, atoa ma tagata uma potopotoga [ekklesia], na filifilia ni tagata mai iā i latou e aauina atu i Anetioka faatasi ma Paulo ma Panapa…” ( Galuega 15:22 Literal Standard Version )

O lea la ua tatou tuu atu i le Tusi Paia e taliina nei fesili, ua tatou iloa ai o le tali, sa aafia uma le faapotopotoga i le taulimaina o le faafitauli o tagata Iutaia. Sa taumafai nei Kerisiano Iutaia e faaleagaina le faapotopotoga fou faatoʻā faavaeina i Kalatia e ala i le maumauaʻi e toe foʻi Kerisiano i galuega o le Tulafono a Mose e avea ma auala o le faaolataga.

A o tatou manatunatu loloto i le faavaeina o le faapotopotoga Kerisiano, ua tatou malamalama ai o se vaega tāua o le faiva a Iesu ma le ʻauaposetolo, o le autasi lea o i latou ua valaauina e le Atua, o ē ua faauuina e le agaga paia.

E pei ona fai mai Peteru: “Ia taitasi ma salamo i a outou agasala, ma ia liliu atu i le Atua, ma ia papatisoina outou i le suafa o Iesu Keriso ina ia faamagaloina a outou agasala. Ona e maua lea o le meaalofa o le Agaga Paia. O lenei folafolaga ia te outou…—o i latou uma ua valaauina e Ieova lo tatou Atua.” ( Galuega 2:39 )

Ma na faapea mai Ioane, “E le gata foi i lea nuu, a e faapea foi i le fanauga a le Atua ua faataapeapeina, ina ia faapotopotoina i latou ma avea i latou ma tasi.” ( Ioane 11:52 ) 

E pei ona tusia mulimuli ane e Paulo: “Ou te tusi atu i le ekalesia a le Atua i Korinito, ia te outou o e ua valaauina e le Atua e fai ma ona lava tagata paia. Na ia faapaiaina outou e ala iā Keriso Iesu, e pei foʻi ona ia faia mo tagata uma i so o se mea, o ē valaau i le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso.” (1 Korinito 1:2 New Living Translation)

O isi molimau e faapea o le ekklesia O loo fetalai Iesu e faia aʻe i ona soo, o lona faaaogāina o le upu “uso.” Na fetalai Iesu: “E lē gata i lea, afai e faia e lou uso se agasala…”

O ai na manatu Iesu o se uso. Ma le isi, matou te le manatu, ae matou te tuu atu i le Tusi Paia e faamatalaina le faaupuga. O le faia o se saʻiliʻiliga i mea uma e tutupu i le upu “uso” e maua ai le tali.

“A o fetalai atu Iesu i le motu o tagata, ua tutū mai i fafo lona tinā ma ona uso, ua fia tautala atu iā te ia. ‘Ua fai mai se tasi ‘iā te ia, “Fa‘auta, o lo‘o tutū mai i fafo lou tinā ma ou uso, e fia tautala atu ‘iā te oe.” ( Mataio 12:46 New Living Translation )

‘Ona tali atu lea o Iesu, “O ai ‘ea lo‘u tinā, po o ai fo‘i o‘u uso?” A o faasino atu i Ona soo, sa Ia fetalai atu, “O Lo’u tina ma o’u uso lenei. Auā o lē faia le finagalo o lo‘u Tamā o i le lagi, o lo‘u uso lea ma lo‘u tuafafine ma lo‘u tinā.” ( Mataio 12:47-50 BSB )

I le toe faasino atu i la tatou suʻesuʻega atoatoa o le Mataio 18:17, o le isi faaupuga e tatau ona tatou faamatalaina o le “agasala.” O le a le mea e aofia ai se agasala? I lenei fuaiupu, e leʻi taʻu atu e Iesu i ona soo, ae na ia faailoa atu na mea iā i latou e ala i ona aposetolo. Ua taʻu atu e Paulo i Kalatia:

“O lenei, ua faaalia lava galuega a le tino: o le faitaaga, o le amio leaga, o le tuinanau, o le ifo i tupua, o le faataulaitu, o le feitagai, o le misa, o le lotoleaga, o le ita, o le misa, o feeseeseaiga, o le fevaevaeaʻi, o le matauʻa, o le onā, o le ponā, ma mea faapena. ‘Ou te fai atu fo‘i ‘iā te ‘outou, fa‘apei ‘ona ‘ou mua‘i lapata‘i atu ‘iā te ‘outou, o ē fai mea fa‘apenā, e lē fai mo latou tofi le Mālō o le Atua.” ( Kalatia 5:19-21 NLT )

Ia mātau, na faaiʻu le aposetolo i “ma mea faapena.” Aisea na te le fa'ailoa mai ai ma aumai ia i tatou se lisi atoa ma le atoatoa o agasala e pei o le tusi faalilolilo a toeaina a le JW? O le latou tusi tulafono lena, ua faaulutalaina, Leoleo le Lafu a le Atua. O loʻo faʻaauau mo itulau ma itulau (i se faiga faʻale-Faresaio) faʻamalamalamaina ma faʻamamaina mea e fai ma agasala i totonu o le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova. Aiseā ua lē faia ai faapea e Iesu e ala i tusitala faagaeeina o Tusitusiga Kerisiano?

Na te le faia faapea ona ua tatou i lalo o le tulafono a Keriso, le tulafono o le alofa. E tatou te saʻili po o le ā le mea e sili ona lelei mo o tatou uso ma tuafāfine taʻitoʻatasi, pe o i latou o loo faia le agasala, po o lē ua aafia ai. E lē malamalama lotu o Kerisinetoma i le tulafono (alofa) a le Atua. O nisi Kerisiano taʻitoʻatasi—fua o saito i le fanua o vao leaga—e malamalama i le alofa, ae o pulega faalotu na fausia i le suafa o Keriso, e lē o malamalama. O le malamalama i le alofa o Keriso e mafai ai ona tatou iloa le agasala, auā o le agasala o le tuufaafeagai o le alofa. E matua faigofie lava:

“Faauta i le tele o le alofa ua tuuina mai e le Tama ia te i tatou, ina ia ta’ua i tatou o le fanau a le Atua… O se fanau mai i le Atua e musu e fai le agasala, aua o loo tumau ia te ia le fanau a le Atua; e lē mafai ‘ona agasala pea o ia, auā ‘ua fānau mai o ia i la le Atua. O le mea lea ua iloga ai le fanau a le Atua mai le fanau a le tiapolo: O lē e lē faia le amiotonu e lē mai le Atua lea, e lē o se tasi foʻi e lē alofa i lona uso.” ( 1 Ioane 3:1, 9, 10 .

O le alofa la, o le usiusitai lea i le Atua aua o le Atua o le alofa lava ia (1 Ioane 4:8). O le agasala ua misi le faailoga e ala i le le usiusitai i le Atua.

“O i latou uma foi o e alolofa i le Tama, e alolofa foi i lana fanau. Ua tatou iloa tatou te alolofa i fanau a le Atua pe afai tatou te alolofa i le Atua ma usiusitai i ana poloaiga.” ( 1 Ioane 5:1-2 NLT ) 

Ae taofimau! Po o taʻu mai e Iesu ia i tatou afai na faia e se tasi o le faapotopotoga o le au faatuatua se fasioti tagata, pe saua i se tamaitiiti, e na o le pau lava le mea e tatau ona ia faia o le salamo ma ua lelei mea uma? E mafai ona tatou faamagalo ma faagalo? Tuuina atu ia te ia se pasi fua?

Pe o fai mai o ia afai e te iloa ua faia e lou uso e le gata o se agasala, ae o se agasala e aofia ai se solitulafono, e mafai ona e alu atu ia te ia na o ia, fai atu ia te ia e salamo, ma tuu ai i lena mea?

O tatou osooso i se faaiuga iinei? O ai na fai mai se mea e uiga i le faamagalo atu o lou uso? O ai na fai mai se mea e uiga i le salamo? Pe le manaia ea le auala e mafai ai ona tatou see saʻo i se faaiuga e aunoa ma le iloaina o loo tatou tuuina atu upu i le fofoga o Iesu. Sei o tatou toe tilotilo i ai. Ua ou vaseina le fuaitau talafeagai:

“E lē gata i lea, afai e faia e lou uso se agasala, ia e alu ma faailoa atu lona sesē na o oulua ma ia. Afai e faalogo mai o ia ia te oe, ua e maua lou uso. Ae afai e le faalogo o ia, ia ave faatasi ma oe se toʻatasi pe toʻalua, ina ia faʻamaonia ai mea uma i le mau a molimau e toʻalua pe toʻatolu. Afai e le faalogo o ia ia latou tautala atu i le faapotopotoga. Afai e le faalogo o ia e oo lava i le faapotopotoga, ia avea o ia ia te outou e pei o se tagata o nuu ese ma se ao lafoga.” ( Mataio 18:15-17 NWT )

E leai se mea iina e uiga i le salamo ma le faamagaloga. “Oi, e mautinoa, ae o le mea lena o loo faauigaina,” o lau tala lea. Ioe, ae e le o le aofaiga atoa lena, a?

Na mulilua le tupu o Tavita ma Patesepa ma ina ua tō o ia, sa ia taupulepule e ufiufi. Ina ua lē taulau, ona ia taupulepule lea e fasiotia lana tane ina ia faaipoipo atu iā te ia ma nana lana agasala. Na sau Natano ia te ia na o ia ma faailoa atu lana agasala. Na faalogo Tavita iā te ia. Sa salamo o ia ae sa i ai taunuuga. Sa faasalaina o ia e le Atua.

E le o tuuina mai e Iesu ia i tatou se auala e ufiufi ai agasala matuia ma solitulafono e pei o le toso teine ​​ma le faatautala o fanau. O loo ia tuuina mai iā i tatou se auala e faasaoina ai lo tatou uso po o se tuafafine mai le maumau o le ola. Kafai e faka‵logo mai latou ki a tatou, e ‵tau o fai ne latou a mea kolā e ‵tau o fai ke faka‵tonu aka ei a mea, kolā e mafai o aofia i ei te olo atu ki tino pule, te tavini a te Atua, mo te fakaasi atu o se solitulafono mo te taliaga o te fakasalaga e pelā mo te ‵pei ki te falepuipui ona ko te tote o tamate.

E lē o saunia e Iesu Keriso i le faapotopotoga Kerisiano le faavae o se faiga faafaamasinoga. Sa iai se faiga faafaamasinoga a Isaraelu ona o i latou o se atunuu e iai a latou lava tulafono. E lē o faia aʻe Kerisiano o se atunuu i lenā tulaga. Tatou te usitaia tulafono a le atunuu o loo tatou nonofo ai. O le māfuaaga lenā na tusia ai le Roma 13:1-7 mo i tatou.

Na umi se taimi na ou iloa ai lenei mea ona o loo aafia pea aʻu i manatu na ou aʻoaʻoina ai o se tasi o Molimau a Ieova. Na ou iloa e sese le faiga faʻamasino a JWs, ae na ou manatu pea o Mataio 18: 15-17 o le faʻavae o se faiga faʻamasino Kerisiano. O le faafitauli, o le mafaufau i fetalaiga a Iesu o le faavae o se faiga faafaamasinoga e faigofie ona taʻitaʻia atu ai i faiga faaletulafono ma se faamasinoga—faamasinoga ma faamasino; alii i le tulaga o le pule e tuuina atu ai faamasinoga ogaoga e suia ai olaga i isi.

Aua neʻi manatu e na o Molimau a Ieova e faia se faamasinoga i totonu o la latou tapuaʻiga.

Ia manatua o uluaʻi manusikulipi Eleni na tusia e aunoa ma ni motuga o mataupu ma numera o fuaiupu—ma e tāua lenei—e aunoa ma ni motu o palakalafa. O le a le parakalafa i la tatou gagana faaonaponei? O se auala e faailoga ai le amataga o se manatu fou.

O faaliliuga uma o le Tusi Paia na ou suʻesuʻeina i luga o le biblehub.com e avea ai le Mataio 18:15 ma amataga o se parakalafa fou, e pei o se manatu fou. Peitaʻi, e amata le upu Eleni i se upu soʻotaga, o se sooga, e pei o le “faaopoopo atu i ai” po o le “o lea,” lea e lē mafai e le tele o faaliliuga ona faaliliuina.

Seʻi vaai la i le mea e tupu i lou manatu i fetalaiga a Iesu pe a tatou faaaofia ai le siʻosiʻomaga, faaaogā le soʻoga, ma ʻalofia le vaeluaga o palakalafa.

( Mataio 18:12-17 2001Translation.org )

"Ae o le a lou manatu? ‘Āfai e 100 mamoe a se tagata, ‘ae se le tasi, pe na te lē tu‘ua ‘ea le 99 ma sā‘ili i mauga i lē ‘ua sē? ‘Ae ‘āfai e maua e ia, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e sili ‘ona fiafia o ia i lenā tagata nai lo le 99 e le‘i se! ‘E fa‘apea fo‘i lo‘u Tamā o i le lagi… e lē finagalo o ia ia fano se tasi o i latou nei e fa‘atauva‘a. O le mea lea, afai e iʻuvale lou uso i se isi itu, ia ave o ia i autafa ma talanoaina na o oulua ma ia; ‘āfai fo‘i e fa‘alogo mai o ia ‘iā te oe, ‘ona e manumalo ai lea i lou uso. ‘Ae ‘āfai e lē fa‘alogo mai o ia, ‘ia ‘outou ‘aumai se tasi pe to‘alua, ‘ina ‘ia fa‘amaonia ai so o se mea e fai mai ai [ia] i le fofoga o molimau e to‘alua pe to‘atolu. Peitaʻi, afai e musu o ia e faalogo e oo lava iā i latou, e tatau ona e talanoa atu i le faapotopotoga. Afai foʻi e lē faalogo o ia i le faapotopotoga, ia avea o ia e pei o se nuu ese po o se ao lafoga iā te outou.”

Ou te le maua le faavae mo se faiga faa-faamasinoga mai lena mea. Fai loa? Leai, o le mea ua tatou vaaia iinei o se auala e faasaoina ai se mamoe ua se. O se auala e faatino ai le alofa o Keriso i le faia o le mea e tatau ona tatou faasaoina ai se uso po o se tuafafine mai le leiloa i le Atua.

Ina ua fetalai Iesu, “Afai e faalogo [le tagata agasala] iā te oe, ua e manumalo i le uso,” o loo ia taʻua le sini o lenei faiga atoa. Ae o le faalogo atu ia te oe, o le a faalogo le tagata agasala i mea uma e te fai atu ai. Afai na ia faia se agasala matuiā, e oo lava i se solitulafono, ona e taʻu atu lea ia te ia le mea e tatau ona ia faia e faasaʻo ai mea. Atonu o le alu atu foi lena i pulega ma ta'uta'u atu. Atonu o le toe totogiina atu lea o i latou ua manu'a. O le uiga o la'u tala, e mafai ona i ai le tele o tulaga e amata mai i mea laiti e oo atu i mea leaga moni, ma o tulaga taitasi e manaomia ai lana lava fofo.

Se'i o tatou toe iloilo mea ua tatou mauaina i le taimi nei. I le Mataio 18, o loo fetalai atu ai Iesu i ona soo, o ē ua toe o se aga ona avea lea ma fanau vaetama a le Atua. Na te le o faatuina se faiga tau faamasinoga. Nai lo o lea, ua ia taʻu atu ia i latou e galulue o se aiga, ma afai e agasala se tasi o o latou tei faaleagaga, o se uso a le Atua, e tatau ona latou mulimuli i lenei faiga e toe faʻafoisia ai lena Kerisiano i le alofa tunoa o le Atua. Ae faapefea pe afai e lē faalogo lenā uso po o se tuafafine i manatu? E tusa lava pe faapotopoto le faapotopotoga atoa e molimau atu o loo ia faia se mea sesē, ae faapefea pe a latou tutuli? O le ā la le mea e fai? Na fetalai Iesu e tatau i le faapotopotoga o tagata talitonu ona vaai i le tagata agasala e pei ona vaai i ai se Iutaia i se tagata o nuu ese, o se tagata o Nuu Ese, po o le vaai foi i le ao lafoga.

Ae o le a le uiga o lena mea? O le a tatou le oso i se faaiuga. Seʻi o tatou tuu atu i le Tusi Paia e faailoa mai ai le uiga o fetalaiga a Iesu, ma o le a avea lenā ma mataupu o le isi vitiō o loo sosoo mai.

Faafetai mo lau lagolago. E fesoasoani iā ​​i tatou e talaʻi atu pea le tala.

4.9 10 palota
Mataupu Faʻatatau
lesitala
Faasilasila i

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.

10 faamatalaga
fou
matua tele palota
Manatu Faʻapena
Vaʻai manatu uma
Ad_Lang

Iloiloga sili. E tatau ona ou tuʻuina atu se faʻamatalaga i le malo o Isaraelu o loʻo i ai a latou lava seti o tulafono. Sa i ai a latou lava seti o tulafono seia oo ina ave faatagataotauaina i Nineva/Papelonia. Peitaʻi, o lo latou toe foʻi mai e leʻi toe avea ai i latou ma malo tutoʻatasi. Nai lo lena, na avea i latou ma malo vasal - maua se tikeri maualuga o le tutoʻatasi, ae o loʻo i lalo pea o le pule sili a se isi malo faaletagata. Na tumau lenā tulaga a o iai Iesu, ma o le māfuaaga lenā na tatau ai ona faaaofia e tagata Iutaia Pilato, le kovana Roma, ina ia fasiotia Iesu. Sa i ai i tagata Roma... Faitau atili »

Faʻatonutonu mulimuli 11 masina talu ai e Ad_Lang
jwc

Faafetai Eric,

Ae ou te iloa e sili atu ona faigofie le faatagaina o le Agaga Paia e taʻitaʻia i tatou - Isaia 55.

Salamo

Ua ou iloa i taimi uma e sili atu ona faigofie le lē faasesēina e tane po o fafine e ala i le lē auai i Maota mo Sauniga ma Lotu. E tatau ia i latou uma ona faʻapipiʻi faʻailoga i luma o faitotoʻa e faʻapea: “Ulufale i lou lava tulaga lamatia!”

Salamobee (Fl 1:27)

gavindlt

Faafetai!!!

Leonardo Josephus

talofa Eric. E matua faigofie ma talafeagai, ma fa'amalamalama lelei. Ua e faailoa mai iā i matou o mea na fetalai ai Iesu e mafai ona faatatauina i se auala alofa e aunoa ma se faagutugutulua i le mea e tatau ona fai. Aisea na le mafai ai ona ou vaai i lenei mea ae ou te lei vaai i le malamalama ? Masalo ona sa ou pei o le toatele, saili mo tulafono, ma i le faia o lea na matua aafia ai au i le faauigaina o le faalapotopotoga a le JW. Ou te matua faafetai ona ua e fesoasoani ia i matou e mafaufau ma, faamoemoe, fai le mea sao. Tatou te le manaomia ni tulafono. Na'o matou mana'omia... Faitau atili »

Leonardo Josephus

E moni lava. Ma o le ki i le malamalama i mea uma na faia e Iesu ma mea na ia fetalai mai ai, e ui lava ou te iloa nisi o mea muamua i le Tusi Paia e faigata ona faʻatusaina ma le alofa. E moni, o Iesu o lo tatou faaaʻoaʻo.

Irenaeus

Hola Eric Acabo de terminar de leer tu libro y me pareció muy bueno , de hecho me alegro ver que en varios asuntos hemos concluido lo mismo sin siquiera conocernos Un ejemplo es la participación en la conmemoración y el no centrarse en el place Hay sin embargo algunos points de tipos y antitipos que quizás algún día te pregunte cuando los trates Sobre lo que escribiste hoy ,estoy de acuerdo que el sistema actual para tratar pecados en la congregación está bastante mal. De hecho se utiliza para echar al que no concuerda con las ideas del cuerpo... Faitau atili »

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.