O lenei vaega e 7 sa tatau ona avea ma vitiō faaiʻu i la tatou faasologa i le fonotaga faaletausaga a le Watch Tower Bible and Tract Society ia Oketopa 2023, ae sa tatau ona ou vaevaeina i ni vaega se lua. O le vitio mulimuli, vaega 8, o le a tatalaina i le vaiaso a sau.
Talu mai Oketopa o le 2023, ua faailoa atu ai Molimau a Ieova i le lalolagi aoao i se vaega e sili atu ona agalelei ma agamalu o le Faalapotopotoga.
Mo se faataʻitaʻiga, ina ua uma ona pulea le filifiliga a le tagata lava ia o teuga a tane talu mai aso o J.F. Rutherford, ua mafai nei e Molimau a Ieova ona fai ʻava. Ua faailoa mai nei e le Vaega Pule e leai lava se faasāsāaga i le Tusi Paia e faasaga i tane e fai ʻava. Alu fa'atusa!
E lē gata i lea, ua aveesea le manaʻoga ua leva i le senituri e lipoti atu le taimi i le galuega talaʻi faapea foʻi ma le aofaʻi o lomiga ua tuuina atu ona ua latou filifili e taʻutino atu e leʻi iai lava se manaʻoga faale-Tusi Paia e faia faapea. E na o le selau tausaga pe sili atu na latou faia e faʻataʻitaʻia ai lena mea.
Atonu o le suiga aupito sili ona tāua o suiga uma, e oo lava i se tagata faateʻaina e mafai ona faasaoina pe a amata le puapuaga tele. Ua aʻoaʻoina Molimau e amata le puapuaga tele i se osofaʻiga a malo o le lalolagi i lotu sesē. Na iai le talitonuga o le taimi lava e amata ai lenā mea, o le a tuai ona faasaoina so o se tasi e leʻi avea ma sui faamaonia o le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova. Ae o lenei, e tusa lava pe o oe o se tagata faateʻaina, e mafai lava ona e toe oso i tua i luga o le kariota televave o le JW.org pe a osofaʻia e malo le latou osofaʻiga i lotu sese.
O lona uiga, afai e lē mafai ona finauina le faamaoniga e faapea sa saʻo Molimau a Ieova i aso uma, o i latou o le lotu moni e tasi i le lalolagi, o i tatou uma lava ua tuua le manatu o i latou o se vaega o lotu sesē, o se vaega o Papelonia le Aai Tele, o le a iloa ai le matuā sesē. tatou, salamo ma faaolaina.
Hmm ...
Ae e lē o faapea mai le Tusi Paia, a ea? Seʻi o tatou vaʻavaʻai i le mea moni o loʻo fai mai e uiga i le auala e faʻaolaina ai pe a maua e lotu sese lana faʻasalaga mulimuli.
Ua faapea mai le Faaliliuga a le Lalolagi Fou:
“Ona ou faalogoina lea o le isi leo mai le lagi, ua faapea mai: “Loʻu nuu e, ia outou o ese ia mai ia te ia, pe afai tou te le mananao e tofusia faatasi ma ia i ana agasala, ma afai tou te le mananao ia maua se vaega o ona mala.” (Faaaliga 18:4)
Ou te fiafia i le auala e faaliliu ai e le New Living Translation:
"‘Inā ō ‘ese ia ‘iā te ia, lo‘u nu‘u e. Aua e te auai i ana agasala, ne‘i fa‘asalaina ‘outou fa‘atasi ma ia.” (Faaaliga 18:4-8 NLT)
E le o fai mai e "alu i fafo" pe "sau ese" ona auai lea i se isi lotu lotu ina ia faaolaina. Seʻi o tatou talia, mo sina taimi, e saʻo le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova i lana tautinoga e faapea "o faamaoniga ua faaalia ai o Papelonia le Aai Tele o loo fai ma sui o le lalolagi aoao o lotu sese ..." (w94 4/15 p. 18 par. 24)
O le tulaga lenā, ina ua fetalai Iesu “loʻu nuu e, inā ō ese ia iā te ia,” o loo ia valaau atu i ai lona nuu, o tagata o loo iai nei i Papelonia le Aai Tele, o ni sui o lotu sesē. E lē avea i latou ma ona tagata pe a uma ona latou “o ese” mai lotu sesē. Ua avea i latou ma ona tagata. E mafai faapefea lena mea? Ia, pe na ia leʻi taʻu atu ea i le fafine Samaria o le a lē toe tapuaʻi atu i le Atua i le auala aloaʻia na faia ai e tagata Iutaia i lo latou malumalu i Ierusalema, pe tapuaʻi atu foʻi o Ia i le mauga paia lea na ō atu ai tagata Samaria e faia a latou faiga faalotu? E leai, na fetalai Iesu o loo saʻilia e Lona Tamā tagata e mananaʻo e tapuaʻi iā te ia i le agaga ma le upu moni.
Se'i toe faitau tasi lena mea ina ia malamalama atoatoa i ai.
“Ua fetalai atu Iesu iā te ia: “Funa e, talitonu mai ia iā te aʻu, e oo mai le aso tou te tapuaʻi ai i le Tamā e lē i lenei mauga po o Ierusalema. Tou te tapuai i mea tou te le iloa; matou te tapuai i mea ua matou iloa, auā e amata mai i tagata Iutaia le faaolataga. Peitaʻi, e oo mai le aso, ma ua oo nei foʻi i ai, o ē tapuaʻi moni latou te tapuaʻi i le Tamā i le agaga ma le upu moni, auā e moni, o loo saʻili le Tamā i tagata faapena e tapuaʻi iā te ia. O le Atua o le Agaga, ma o ē tapuaʻi iā te ia e tatau ona tapuaʻi i le agaga ma le upu moni.” ( Ioane 4:20-24 ).
Ua e vaai i le faafitauli? Ua faapea mai Molimau a Ieova, ina ua faasino atu Iesu i “loʻu nuu” o loo faasino atu o ia i Molimau a Ieova. Ua latou faapea mai e lē gata e tatau ona e tuua lotu sesē ina ia faasaoina ai, ae e tatau foʻi ona avea oe ma Molimau a Ieova. Ona faatoʻā taʻua lea e Iesu o outou o “loʻu nuu.”
Ae, e faavae i le mea na taʻu atu e Iesu i le fafine Samaria, o le faaolataga e le o le auai i se lotu ae o le tapuai i le Tama i le agaga ma le upumoni.
Pe afai e aʻoaʻoina e se lotu mea sesē, o lona uiga la, o i latou e auai ma lagolagoina e lē tapuaʻi i le Atua “i le faamaoni,” a ea?
Afai na e matamata i mataupu o lenei auala, o le a e iloa ai ua matou faamaonia mai le Tusi Paia e sese uma aʻoaʻoga tutasi mo Molimau a Ieova. O le mea e sili ona leaga, o la latou aʻoaʻoga i le vasega o “isi mamoe” lea ua faia ai se faamoemoe lona lua, ae o le faaolataga sesē. Maʻeu le faanoanoa i le vaai atu i le faitau miliona o Molimau i tausaga taʻitasi o loo usiusitai i tagata ae lē usiusitai iā Iesu e ala i le teena o le tino faaola ma le toto o lo tatou Alii ua faaata mai i le areto ma le uaina.
O lea la, afai o oe o se tasi o Molimau a Ieova o loo pipiimau i lenei faamoemoe sese, ma e sili atu ona leaga, o le alu atu mai lea fale i lea fale e faalauiloa atu lenei aʻoaʻoga i isi, pe e te lē o faalauiloa atu ea ma le iloa le pepelo. O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia e faatatau i lenā mea?
O le faitau mai i le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, ua faapea mai le Faaaliga 22:15 e faapea, i fafo atu o le malo o le Atua, “o loo iai . . . tagata uma e fiafia ma fai pepelo.’” ( Faaaliga 22:15 ).
Ua faaliliuina e le New Living Translation le agasala mulimuli o “i latou uma e fiafia e ola i le pepelo.”
Pe afai o oe o se tagata faamaoni o le faatuatuaga o Molimau a Ieova, o le a faigatā ona e taliaina le manatu faapea o le lotu ua e taʻua ma le faafiaamiotonu o le “Le Upu Moni” e mafai ona manatu e na o le toʻatasi o isi sui o Papelonia le Aai Tele, ae seʻi o tatou faamaoni i inei: E tusa ai ma tapulaa a le Vaega Pule, o so o se lotu e aʻoaʻoina mea sesē o se vaega o Papelonia le Aai Tele.
Ae atonu e te finau e uiga i le Vaega Pule “o i latou o ni tagata lē lelei atoatoa. E mafai ona latou faia ni mea sese, ae vaai, pe le o nei suiga ea o se faamaoniga o lo latou naunau e faasaʻo a latou mea sese? Pe e lē o Ieova ea o se Atua alofa e vave ona faamagalo atu? Ma pe ua Ia le finagalo ea e faamagalo soo se agasala, e tusa lava po o le a le matuia po o le matuia?”
Ou te tali atu ia te oe, “Ioe, i na mea uma ae e tasi lava le tuutuuga mo le faamagaloga latou te le o ausia.”
Ae e tasi lava le agasala e le faamagaloina e lo tatou Atua. Tasi le agasala e le mafaamagaloina.
Na taʻu mai e Iesu Keriso iā i tatou lenei mea ina ua ia fetalai e faapea: “E faamagaloina agasala uma ma upu leaga uma lava, a o le upuleaga i le Agaga e lē faamagaloina lava. O lē e tautala i se ‘upu i le Atali‘i o le Tagata, e fa‘amāgaloina lea; a o lē e tautala i le Agaga Pa‘ia, e lē fa‘amāgaloina o ia, po o le olaga nei po o le a sau.” ( Mataio 12:31, 32 .
Ina ua faasalaina le fafine talitane o le Faaaliga, o Papelonia le Aai Tele, o lotu sesē, pe ona ua latou faia ea le agasala e lē mafaamagaloina, le agasala faasaga i le agaga paia?
Po o le a nofosala foʻi tagata o loo avea ma vaega o Papelonia le Aai Tele, o ē lagolagoina aʻoaʻoga sesē, “e fiafia e pepelo,” i le agasala i le agaga paia?
O le ā tonu lava le agasala e lē mafaamagaloina?
O se tasi o tali sili ona manino ma sili ona faigofie i lena fesili ua ou mauaina o le tali lea:
“O le upuleaga i le Agaga Paia” o se tetee iloa ma malosi i le upumoni, “aua o le Agaga o le upumoni lea” (1 Ioane 5:6). O le tetee atu ma le iloa ma le malosi i le upumoni e taitaieseina ai le tagata mai le lotomaualalo ma le salamo, ma a aunoa ma le salamo, e le mafai ona i ai se faamagaloga. O le mea lea e le mafai ai ona faamagaloina le agasala o le upu leaga i le Agaga talu mai lena taimi o lē na te lē ta‘uta‘ua lana agasala e lē sā‘ili fo‘i ia fa‘amāgaloina. – Serafim Alexivich Slobodskoy
E vave ona faamagalo le Atua, ae e tatau ona e ole atu.
Ua ou iloa o le faia o se faatoesega faamaoni e le mafai e nisi tagata. O faaupuga e pei o le: “Ou te faamalie atu,” “Ua ou sese,” “Ou te faatoese atu,” po o le “Faamolemole faamagalo mai aʻu,” aua lava neʻi alu ese mai i o latou laugutu.
Ua e matauina foi lena mea?
O loʻo i ai le tele o faʻamaoniga faʻamaonia mai le le mafaitaulia, ma o le uiga o laʻu tala, e le mafaitaulia punaoa o aʻoaʻoga na latou fesuiaʻia pe suia i le 2023 fonotaga faaletausaga, ae le o le taʻua o suiga na faia i le tele o tausaga ua mavae, ua iʻu ai i le afaina tele, tiga moni, faʻalavelave faʻalagona, ma mafatiaga o tagata i se tulaga ogaoga ma ua iu ai i se numera matautia o le pule i le ola. Peitaʻi, o le ā la latou tali i le faitau miliona o ē ua faatuatuaina faatauasoina i latou i o latou ola e faavavau?
E pei ona faatoʻā tatou aʻoaʻoina, o le agasala i le agaga paia ua taʻua o le agasala e lē mafaamagaloina. E le fa'amagaloina aua a le fa'atoese se tagata, o lona uiga na te le va'aia se mana'oga e fa'atoese atu ona e le manatu na te faia se mea sese.
E masani ona faailoa atu e sui o le Vaega Pule lo latou alolofa i Molimau a Ieova, ae ua na o ni upu na. E mafai faapefea ona e alofa moni i tagata pe afai o au aoaoga ua mafua ai le tele o le afaina—e oo lava i le oti—ae e te musu e iloa ua e agasala, ma o lea ua e musu ai e ole atu mo se faamagaloga mai ia i latou ua e faatiga i ai ma le Atua ua e fai mai e tapuai ma usiusitai i ai. ?
Faatoa matou faalogo ia Jeffrey Winder o saunoa e fai ma sui o le Vaega Pule latou te le manaomia ona faatoese atu mo mea sese na latou faia i aso ua mavae e uiga i le faauiga sese o le Tusi Paia; faauiga sese, atonu ou te faaopoopo atu, e masani ona iu ai i se afaina matuia, e oo lava i le pule i le ola, ia i latou o e na avea ma tala lelei. Peitaʻi, o loo aʻoaʻo mai e lenā lava Vaega Pule e iai se tiute tauave tele mo Kerisiano le faatoese atu o se vaega tāua o le avea ma ē faatupuina le filemu. O faamatalaga nei mai le mekasini o Le Olomatamata o loo taʻua ai lenei manatu:
Ia faailoa ma le lotomaulalo ou tapulaa ma taʻutino au mea sesē. (1 Ioane 1:8) Aemaise, o ai e sili ona e faaaloalogia? O se pule e taʻutino atu pe a sese o ia poʻo se tasi e le faʻatoese mai? (w15 11/15 itu. 10 pala. 9)
O le faamaualuga o se papupuni; o le tagata faamaualuga e faigata pe le mafai ona faatoese, e tusa lava pe na te iloa ua ia sese. (w61 6/15 itu. 355)
Tela la, e mata, e ‵tau o fakamolemole atu tatou? Ioe, matou te faia. Tatou te nofo aitalafu ia i tatou lava ma isi e faia faapea. O le faatoesega e mafai ona fesoasoani e faamāmā ai le tigā ona o le lē lelei atoatoa, ma e mafai foʻi ona faaleleia ai faiā ua māfana. O faatoesega taitasi tatou te faia o se lesona o le lotomaulalo ma toleniina ai i tatou ina ia sili atu ona nofouta i lagona o isi. O le iʻuga, o le a manatu uso talitonu, paaga faaipoipo, ma isi iā i tatou o i latou e tatau ona alofagia ma maufaatuatuaina. (w96 9/15 itu. 24)
O le tusia ma le aʻoaʻo atu o na faatonuga lelei, ona faia lea o le faafeagai o le uiga tonu lea o le pepelo. O le mea lenā na faamasinoina ai le ʻau Faresaio e Iesu Keriso.
Atonu e mana'omia se taui mo:
Ae faapefea i tatou? Po o tatou manatu ea i tatou e pei o le saito na fetalai i ai Iesu i le faataoto i le saito ma vao leaga? ( Mataio 13:25-30; 36-43 ) E totō uma i le fanua e tasi ma ola faatasi seʻia oo i le seleselega. Ina ua ia faamatala atu le uiga o le talafaatusa, na fetalai Iesu e taapeape ʻau o saito i vao leaga seʻia oo ina aoaoina e le ʻau selesele, o agelu. Ae ui i lea, o vao, ua fusia faatasi ma susunuina i le afi. E manaia le fusifusia o vao leaga, ae le o le saito. Pe e mafai ona faasino atu le fusifusia i le mea moni e faapea o vao leaga o loo aoaoina i faalapotopotoga faalelotu ma susunu ai?
Ua faamanatu mai ai e lenei mea se valoaga mai i tusitusiga a Ieremia lea e faaata mai ai le tulaga tutasi ma le tutasi o Kerisiano moni e o mai mai se vaega toatele ma le lē taliaina.
“Le fanau fouvale e, inā toe foʻi mai ia,” ua fetalai mai ai Ieova. “Auā ua avea aʻu ma o outou matai moni; ma Ou te ave oe, o le tasi mai le aai ma le toalua mai le aiga, ma ou te aumaia outou i Siona. Ou te avatu foʻi iā te outou leoleo mamoe e tusa ma loʻu lava loto, latou te fafagaina foʻi outou i le poto ma le tofā mamao.” ( Ieremia 3:14, 15 ).
Ona i ai lea o le mea na faamalosia ai le faitaulaga sili o Kaiafa e vavalo e faatatau i le faapotopotoina o le fanau faataapeapeina a le Atua.
“Na te lei fai mai na o ia lava; i le avea ai ma faitaulaga sili i lena taimi, na taitaiina o ia e vavalo o le a maliu Iesu…e aumai faatasi ma tuufaatasia fanau uma a le Atua o loo faataapeapeina i le lalolagi.” ( Ioane 11:51, 52 NLT )
E faapena foi, o loo faasino atu Peteru i le natura pei o saito faataapeapeina o Kerisiano:
O Peteru, o le aposetolo a Iesu Keriso, ia i latou o loo nonofo tagata ese, ua salalau solo Pono, Kalatia, Kapatokia, Asia, ma Pitunia, o e ua filifilia….” ( 1 Peteru 1:1, 2 NASB 1995 )
I nei mau, o le saito o le a fetaui ma tagata ua valaauina e le Atua e avea ma ona tagata filifilia, e pei ona tatou faitau ai i le Faaaliga 18:4 . Seʻi o tatou toe tilotilo i lenā fuaiupu:
“Ona ou faalogoina lea o le isi leo mai le lagi o alaga mai,Oʻu tagata, e tatau ona e sola ese mai Papelonia. Aua neʻi e auai i ana agasala ma auai faatasi ma lona faasalaga.” (Faaaliga 18:4 CEV)
Afai e te manatu o oe lava o saito, afai e te talitonu o oe o Iesu, o lona uiga ua manino le filifiliga o loo e muamua atu: “Loʻu nuu e, ia outou o ese mai iā te ia!”
Ae atonu o loo e popole po o fea e te alu i ai? E leai se tasi e fia na o ia, a ea? O le mea moni, ua faalaeiauina i tatou e le Tusi Paia ina ia faapotopoto faatasi ma le fanau a le Atua o le tino o Keriso. O le faamoemoega o le faapotopoto faatasi o le atiina ae lea e le tasi o le isi i le faatuatua.
“Ia tatou manatunatu foi i le taufaatupu o le tasi i le tasi ia alofa ma ia faia galuega lelei, aua le lafoaiina le faapotopotoina o i tatou lava e pei o le masani a isi, a ia fefaamafanafanai, ia atili ai foi pe a outou iloa ua latalata mai le Aso.” ( Eperu 10:24, 25 Berean Tusi Paia )
Ae faamolemole aua e te faatau atu i le taufaavalea faapea o na fuaiupu o loo uunaia ai le manatu o lotu! O le a le uiga o le lotu? Pe e lē o se auala aloaʻia ea e tapuaʻi ai i se atua, so o se atua, moni po o se atua? Ma o ai na te faauigaina ma faamalosia lena tapuaiga aloaia? O ai na te faia tulafono? Pe e lē o taʻitaʻi ea o le lotu?
O Katoliko e iai le Pope, katinale, epikopo ma patele. O tagata Anglican e iai le Archbishop o Canterbury. O Mamona e i ai le Au Peresitene Sili e aofia ai ni alii se toatolu, ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua. E iai le Vaega Pule a Molimau a Ieova, e toʻaiva tane i le taimi nei. E mafai ona ou alu, ae e te mauaina le manatu, a ea? E i ai lava se tagata e faʻamatalaina le afioga a le Atua mo oe.
Afai e te manaʻo e te auai i soʻo se lotu, o le a le mea muamua e tatau ona e faia?
E tatau ona e naunau e usitai i ona taitai. O le mea moni, o na taʻitaʻi lotu uma na latou faia le tala lava e tasi: O lou usiusitai iā i latou, ua e tapuaʻi ma usiusitai i le Atua. Ae e lē saʻo lenā mea, auā afai e taʻu atu e le Atua iā te oe e ala i lana Afioga se mea e ese mai i taʻitaʻi faaletagata, e tatau la ona e filifili i le va o le Atua ma tagata.
Pe e mafai e tagata ona ʻalofia le mailei a lotu na faia e tagata ma tapuaʻi pea i le Atua Moni o lo latou Tamā? Afai e te fai atu “Leai,” o lona uiga ua e faia le Atua o se pepelo, auā na fetalai Iesu iā i tatou o loo saʻili lona Tamā iā i latou e tapuaʻi i le agaga ma le upu moni. O i latou ia, o ē ua taapeape solo i le lalolagi, o loo nonofo ai e pei o tagata ese, ua na o Keriso lava i latou. E latou te lē mimita i lo latou auai i se lotu. Latou te le “fiafia e ola i le pepelo” (Faaaliga 22:15).
Ua latou ioe faatasi ma Paulo o lē na apoapoai atu i tagata faalogogata o Korinito e faapea:
O lea, aua le mimita i le mulimuli i se taʻitaʻi faaletagata [po o le auai i se lotu patino]. Auā o ‘iā te ‘outou mea uma, po o Paulo, po o Apolo, po o Peteru, po o le lalolagi, po o le ola ma le oti, po o le taimi nei ma le lumana‘i. O mea uma lava o ‘iā te ‘outou, o ‘outou fo‘i o ‘outou o Keriso, o Keriso fo‘i mo le Atua. ( 1 Korinito 3:21-23 NLT )
Pe e te iloa se avanoa i lenā faamatalaga mo taʻitaʻi faaletagata e faaofi mai ai i latou lava? Ou te mautinoa e leai.
Ia atonu e foliga lelei tele e le moni. E mafai faapefea ona e avea Iesu ma ou taʻitaʻi e aunoa ma se isi iina, o se tagata, e taʻu atu ia te oe le mea e fai? E mafai faapefea e oe, o se alii po o se tamaitai faatauvaa, ona malamalama i le afioga a le Atua ma auai ia Iesu e aunoa ma se tasi e maualuga atu, sili atu ona aoaoina, sili atu ona aoaoina, e tau atu ia te oe le mea e te talitonu i ai?
O le mea lea, la'u uo, o le mea lea e sau ai le faatuatua. E tatau ona e faia se osooso o le faatuatua. Pe a e faia faapea, o le a e mauaina le agaga paia folafolaina, ma o le a tatalaina e lenā agaga lou mafaufau ma lou loto ma taʻitaʻia oe i le upu moni. E le na o se faaupuga po o se faaupuga. E tupu. O le mea lenei na tusia e le Aposetolo o Ioane e lapataia ai i tatou e uiga ia i latou o le a taitaiseseina i tatou i aoaoga faavae na faia e tagata.
‘Ua ‘ou tusi atu nei mea e lapata‘i atu ai ‘iā te ‘outou e uiga i ē o lo‘o manana‘o e fa‘asesēina ‘outou. Ae ua outou maua le Agaga Paia, ma o loo soifua o ia i totonu ia te outou, o lea tou te le manaomia ai se tasi e aoao atu ia te outou le mea moni. Aua e aoao mai e le Agaga ia te oe mea uma e tatau ona e iloa, ma o mea na ia aoao mai e moni-e le o se pepelo. E pei ona ia aʻoaʻoina outou, ia tumau i le mafutaga ma Keriso. ( 1 Ioane 2:26, 27 NLT )
E le mafai ona ou faamaonia ana upu ia te oe. E leai se tasi e mafai. E tatau ona latou iloa. E tatau ona e faia lena osooso o le faatuatua lea na matou talanoa atu ai. E tatau ona e fa'atuatuaina ae e te le'i maua le fa'amaoniga. Ma e tatau ona e faia ma le lotomaualalo. Ina ua faapea mai Paulo e lē tatau ona tatou gugutu i so o se taʻitaʻi faaletagata, e leʻi faapea o se mea lelei le vavaeeseina o oe. E le gata ina matou le mitamita i tagata pe mulimuli foi i tagata, ae matou te le mitamita ia i matou lava, pe avea i matou ma taitai. Tatou te mulimuli ma le lē manatu faapito i le Atua e ala i le mulimuli i le taʻitaʻi e toʻatasi ua ia tofia e pule iā i tatou, o lo tatou Alii o Iesu Keriso. E na o Ia lava le ala, o le upu moni ma le ola. ( Ioane 14:6 )
Ou te faʻamalosia oe e matamata i se faʻatalanoaga i luga o le matou fou Beroean Voices YouTube channel. O le a ou tuua se sootaga i le faaiuga o lenei vitio. Ou te faatalanoaina Gunter i Siamani, o se uso exJW toeaina ma le tupulaga lona tolu o Molimau, o le na faaalia le lagona ina ua ia tuua le Faalapotopotoga ma talia le faatuatuaga moni ma "na maua e Iesu."
Manatua upu a Paulo. I le avea ai ma se atalii po o se afafine o le Atua, “e ia te outou mea uma, o outou foi o Keriso, o Keriso foi o le Atua lea.” ( 1 Korinito 3:22, 23 NLT )
“Ia i o outou agaga le alofa tunoa o le Alii o Iesu Keriso.” ( Filipi 4:23 NLT )
100% Fa'apea!! E tele manatu lelei e te faia… Upu autu... faatuatua. Ou te ofo i le faigofie ona pulea mafaufau o tagata, ma faalagolago atoatoa i le tina povi aka Gov Body. E mana'omia se osooso o le faatuatua e tetee atu ai, ma faailoa atu pepelo a le Go Bod, ma faamatalaga sese, ae e faamuamua ai le Atua.
Manuia Galuega!
Aulelei!!!
Na faafuaseʻi ona ou lafoina laʻu faamatalaga ae leʻi uma. Sa ou fia faafetai atu foi ia te oe mo le mau i le 1 Ioane o loo faaalia ai le avanoa e mafuta ai ma Keriso. Faatasi ai ma le faalapotopotoga o le mea tonu lava lena e taofia ai o latou tagata mai le faia. O le ta'u atu ia i latou o Keriso e le o lo latou puluvaga, e le o le solia ea o ia i le Agaga Paia? Na fetalai Keriso ua tuuina atu ia te ia le Pule uma ma e le faamasinoina foi e le tama se tasi talu ona tuuina atu ia te ia faamasinoga uma. Ae ui i lea, na o le pau lava le mea na ou faalogo i ai i sauniga ma faitau i lomiga... Faitau atili »
O le tele o lotu Kerisiano uma e faʻatutuina tutusa. E i ai se tagata po o se tino o tagata i le pito i luga o le a taʻu atu ia te oe ua faatagaina i latou e le Atua e taʻu atu ia te oe le mea e tatau ona e faia ina ia mafai ai ona e saʻo ma le Atua.