E moni le afioga a le Atua. Ua ou malamalama i lena mea. O na mea uma lava na aʻoaʻoina ai aʻu e uiga i le evolusione ma le tosoina o le tino, ma mea uma e tu saʻo mai le lua o Seoli. Ma o se pepelo le taumafai e taofi aʻu ma tagata uma oe sa aoaoina mai i le malamalama e manaʻomia se faaola. - Paul C. Broun, Failautusi a le Republican mai Georgia mai le 2007 i le 2015, Komiti o Faʻamatalaga Fale, i se saunoaga na faia i le Liberty Baptist Church Sportsman's Banquet ia Setema 27, 2012

 E le mafai ona lua mālōlōina ma aʻoga lelei ma le talitonu i le evolusione. O le molimau e matua malosi lava soʻo se tagata mafaufau lelei, aʻoaʻoina e tatau ona talitonu i le evolusione. - Richard Dawkins

O le toʻatele oi tatou atonu o le a mumusu e faʻamaonia soʻo se tasi o manatu ua faʻaalia i luga. Ae pe i ai se vaeluaga o le mea e mafai ai e le tamaʻi mamoe a le foafoaga o le Tusi Paia ma le leona o le evolusione ona fetogi lelei?
O le autu o le amataga ma le atinaʻega o le olaga i lona eseesega uma, e masani ona faaosofia ai tali agalelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o lenei mataupu i tua atu o isi saofaga i lenei 'upega tafaʻilagi na faʻaalia ai le imeli 58 i le na o le lua aso; o le isi osofaʻiga na faʻataunuʻuina na o 26 na i luga o se vaitaimi o 22 aso. I na imeli uma, matou te lei taunuu i se manatu autasi nai lo le foafoaina e le Atua o mea uma. I se isi itu.[1]
E ui lava o le "Atua na faia mea uma" atonu e foliga mai e leai se faamoemoe, ae o le mea sili ona taua. E mafai e le Atua ona foafoaina soʻo se mea na te manaʻo ai, i soʻo se auala e finagalo iai. E mafai ona tatou taumatemate, e mafai ona tatou taofi, ae e iai tapulaʻa o mea e mafai ona tatou faʻauigaina. Ma e tatau ona tatou tumau tatala i avanoa tatou te leʻi mafaufau iai, pe atonu foi nisi ua uma ona tatou teʻena. E le tatau ona tatou faʻatagaina i tatou lava e faʻapipiʻi pe faʻaputuga lupe i ni faʻamatalaga e pei o upusii e amata ai lenei tusitusiga.
Ae e le faʻatapulaʻaina ea e le Afioga a le Atua le aofaʻi o avanoa e tatau ona tatou mafaufau iai? Mafai e se kerisiano talia le talitonuga o le evolusione? I leisi itu, mafai e se atamai, malamalama tagata teena evolusione? Seʻi o tatou vaʻai pe mafai ona tatou faʻalatalata atu i lenei mataupu e aunoa ma le faʻaituau, ae le o osia se mafuaʻaga poʻo se faʻaaloalo i Lē na Faia i tatou ma lana upu.

I le amataga na faia ai e le Atua le lagi ma le lalolagi. 2O le taimi nei ua leai se foliga ma leai se mea o le lalolagi, ma ua ufitia le loloto o le pogisa i le loloto o le vai, ae o le Agaga o le Atua na feosofi i luga o le vai. 3 Na fetalai le Atua, "Ia i ai le malamalama." Ma sa i ai le malamalama! 4 Na silasila mai le Atua e lelei le malamalama, o lea na vavaeeseina ai e le Atua le malamalama mai le pogisa. 5 Na taʻua e le Atua le malamalama "aso" ma le pogisa "po." Sa i ai le afiafi, ma sa i ai le taeao, makaina o le aso muamua. (NET)

E tele naua lo matou vaʻavaʻai pe a oo mai i le taimi, pe a matou mananao e faʻamalosia i matou. Muamua, o loʻo i ai le faʻatagaina o le faʻamatalaga, "i le amataga na foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi" e vavaeese mai aso foafoa, lea o le a mafai ai ona maua le 13 piliona tausaga le matua[2]. Lona lua o loʻo i ai le avanoa e le o aso 24 itula aso faʻatulagaina, ae o vaitaimi o le umi le umi. Lona tolu, o loʻo i ai le avanoa e mafai ai ona latou solomuli, pe o loʻo i ai avanoa o le taimi - o le tasi foi, o le umi le umi - i le va oi latou[3]. O lea, e mafai ona faitau le Kenese 1 ma oʻo mai i le sili atu ma le tasi le faaiuga e uiga i le matua o le atulaulau, o le Earth ma le olaga i le lalolagi. I le itiiti ifo o faʻamatalaga, e le mafai ona maua se feeseeseaiga i le va o Kenese 1 ma le taimi faʻatusa e faʻasino ai le maliega faasaienisi. Ae o le tala e uiga i le foafoaina o le ola terasitila tatou te maua ai foi le avanoa e talitonu ai i le evolusione?
A o leʻi taliina lea, tatou manaʻomia le faʻauigaina o le a le uiga o le evolusione, talu ai o le faaupuga i lenei matalalaga e tele uiga. Sei o tatou taulaʻi atu i le lua:

  1. Suia le taimi i mea ola. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata trilobite i le Cambrian ae le o le Jurassic; dinosaurs i le Jurassic ae le o le taimi nei; lapiti i le taimi nei, ae le o le Jurassic poʻo le Cambrian.
  2. le faʻaaogaina (e ala i le atamai) faagasologa o le fesuiaiga o ituaiga ma le natura filifilia lea o mea ola uma ua manatu e tupu mai i se tuaa masani. O lenei gaioiga e taua foi o le Neo-Darwinian Evolution (NDE). O le NDE e masani lava ona paʻu i totonu o le micro-evolusione (e pei o le finch bean variation poʻo le aʻafiaina o fualaau faʻasaina) ma le macro-evolution (e pei o le alu mai se fafati i se faga)[4].

E pei ona mafai ona e vaʻaia, e itiiti se mea e faʻaaogaina i le faʻamatalaga #1. Faʻamatalaina #2, i le isi itu, o fea e tulaʻi mai ai taʻalo o ē faʻatuatua. E ui lava i lea, e le o Kerisiano uma e iai se faʻafitauli i le NDE, ma o nisi oi latou e faia o le a talia le laʻau masani. O oe faʻalavelaveina nei?
O le toʻatele oi latou e fia faʻamalieina o latou manatu i le saienisi ma lo latou faʻatuatuaga Kerisiano ua pa'ū i se tasi o vaega o talitonuga nei:

  1. Theistic Evolution (TE)[5]: Na muaʻi uta e le Atua tuutuuga tatau ma talafeagai mo foliga vaaia o le olaga i le atulaulau i lona foafoaga. TE lagolagoina e talia le NDE. As Darrell Falk o le biologos.org tuʻuina, "O faʻagaioiga masani o se faʻailoga o le faʻaauauina pea o le afio mai o le Atua i le atulaulau. O le Atamai lea ou te talitonu ai o se Kerisiano, na fausia lava i totonu o le polokalame mai lava i le amataga, ma e auala mai i le gaioiga faifai pea a le Atua lea e aliali mai i tulafono faalenatura. ”
  2. Malamalama Atamai (ID): O le atulaulau ma le ola i luga o le Lalolagi o loʻo avea ma faʻamaoniga o le poto mafuaʻaga mafuaʻaga. E ui e leʻo ID uma tagata e lagolagoina ID, o latou e talitonu, o le amataga mai o le olaga, faʻatasi ai ma nisi o mea taua na tutupu i le tala faasolopito o le olaga, pei o le Cambrian Explosion, e faʻateleina ai faʻamatalaga e le mafaamatalaina e aunoa ma se mafuaʻaga atamai. O tagata e lagolagoina ID latou te teʻena le NDE o loʻo agavaʻa e faʻamatala le amataga o faʻamatalaga fou o meaola. E tusa ai ma le Discovery Institute's faʻamaoniga aloaia, "O le talitonuga o le atamai tisaini taofi o nisi vaega o le atulaulau ma mea ola e sili ona faʻamatalaina e se atamai mafuaʻaga, ae le o se le faʻagaioia gaioiga pei o le natura filifilia."

E i ai, ioe, suiga tele i talitonuga taʻitasi. O nisi e talitonu na foafoaina e le Atua le tino ola muamua ma le lava o faamatalaga (o se meafaigaluega gaosia) e tupu mulimuli ane i isi ituaiga meaola e aunoa ma se fesoasoani mai le Atua. O le mea moni, o lenei, o le a sili atu i polokalame nai lo le NDE. O nisi o loʻo taliaina faʻamaumauga e taliaina le lautele lautele, ae na o le faʻaaogaina o le NDE. Lavanoa e le faatagaina le talanoaina o mataʻupu uma talafeagai, o le mea lea o le a ou taofiofia au lava i le vaaiga aoao aoao i luga. E tatau i le aufaitau ona maua le saʻolotoga e faʻasoa a latou lava manatu ile vaega o faʻamatalaga.
E faʻafefea ona tutusa o latou manatu ma tagata na talia le NDE i le Kenese? E faʻapefea, mo se faʻataʻitaʻiga, ona latou faʻataʻamilo i le fuaitau "e tusa ma o latou ituaiga"?
O le tusi OLA-E FAAPEFEA ONA MAUA I AI? SAUNIA E EVOLUTION PE SAUNIA E CREATION?, mata. 8 pp. 107-108 para. 23, fai mai:

O mea ola e gaosia "e tusa ai ma o latou ituaiga." O le mafuaʻaga e taofia e le kenera se laau poʻo se meaola mai le mamao ese mai le averesi. E mafai ona tele ituaiga eseese (e pei ona mafai ona vaaia, mo se faataitaiga, i totonu o tagata, pusi po o taifau) ae leai se mea e mafai ona suia ai se tasi mea ola i se isi.

E foliga mai mai le faʻaaogaina o pusi, o taifau ma tagata ia e malamalama tusitala i "ituaiga" e tutusa, pe a sili atu i le itu, i "ituaiga". O aʻafiaga faʻavae i fesuiaiga ua taʻua e tusitala e moni, ae mafai ona tatou mautinoa o Kenese "agalelei" e faʻasaʻoina? Mafaufau i le faasologa o le faavasegaga o lafoga:

Domain, Kingdom, Phylum, Class, Order, Family, Genus, ma ituaiga.[6]

O le a le vasega, o le a le mea na taʻua e Kenese? Mo lena mea, o le fuaitau "e tusa ai ma o latou ituaiga" e moni lava o se faaupuga faasaienisi e faailoa ai le gaosia o mea tutupu o meaola ola? E faʻamautinoa moni lava le mafai ona gaosia mea e tusa ai ma o latou ituaiga ae faasolosolo malie lava e aliaʻe - i luga o le fia miliona tausaga - i ni ituaiga fou? O se tasi o faila a le aufono na faamamafa mai, afai e le aumaia e le mau ia i tatou se faavae manino mo se "leai" le manino, e tatau ona tatou matua le fiafia e pulea na mea ia i tatou lava.
I lenei taimi atonu e mafaufau le tagata faitau pe o tatou foaʻi ea ia i tatou lava se tamaʻi lapisi o faʻauigaina laisene o loʻo tatou faia le faʻamaumauga musuia faalelagi e matua leai se uiga. O se atugaluga talafeagai. Peitai, e foliga mai ua uma ona tatou tuuina ia tatou lava sina saolotoga faʻamatala pe a oʻo mai i le malamalamaina i le umi o aso o le foafoaga, le uiga o le lalolagi "faʻavae lagolago" ma foliga o "luminaries" i le aso fa o le foafoaga. E tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava pe o tatou nofosala i se tulaga faʻalua pe a fai tatou te tausisi pea i se faʻauigaina o le upu "ituaiga".
I le maeʻa ai ona faʻatutuina, o lena mau e leʻo faʻatapulaʻaina e pei ona tatou manatu iai, seʻi o tatou vaʻai atu i nisi o talitonuga na taʻua muamua, ae o le taimi lenei i le malamalama o le saienisi ma le poto.[7].

Neo-Darwinian Evolution: E ui lava o le manatu sili lea ona lauiloa i saienitisi (aemaise lava i latou o loʻo mananaʻoe tumau a latou galuega), o loʻo i ai se faʻafitauli e faʻalauiloaina e le au saienisi e le o ni lotu: O lona suiga / filifiliga filifiliga e le mafai ona maua ai faʻamatalaga fou . I se tasi o faʻataʻitaʻiga masani o le NDE i le gaioiga - fesuiaiga i le lapopoa poʻo le lanu o le moth, poʻo le faʻamaʻiina o fualaau faasaina, mo ni nai faʻataʻitaʻiga - o soʻo se mea fou e tupu mai. O saienitisi oe mumusu e mafaufau i le avanoa o le atamamai atamai ua latou saili atu mo se fou, ma o lea ua faigata ai, auala mo le evolusione ao tumau pea le tumau o talitonuga i le evolusione e le o aafia ai i luga o le faatuatua e faapea o sea ituaiga, e moni, o le a oo mai[8].

Theistic Evolution: Ia te aʻu, o lenei filifiliga filifilia le sili ona leaga o lalolagi uma e lua. Talu ai e talitonu le aufaʻatupu evolusione o le Atua, ina ua maeʻa le foafoaina o le vateatea, na ia aveʻesea ona aao mai le uili, pe a faʻapea, latou te talitonu o foliga vaaia o le olaga i luga o le lalolagi ma isi mea na tutupu i le lalolagi, e leʻo taʻitaʻia e le Atua. O le mea lea, latou te maua ai i latou lava i le tutusa tutusa faigata ma tagata le talitonu i le faʻamatalaina o le amataga ma mulimuli ane faʻateleina o le olaga i luga o le Lalolagi i tulaga o avanoa ma tulafono masani. Ma talu ai ua latou taliaina le NDE, ua latou mauaina uma ona faaletonu. I le taimi nei, e nofonofo lemu le Atua i tafatafa o le auala.

Malamalama AtamaiO le olaga i lenei paneta, faʻatasi ai ma ona faʻalavelave, faʻaaogaina faʻamatalaga, e na o se fua o le atamai e fatuina ai faʻamatalaga, ma o le faʻasalalauga mulimuli na mafua mai i faʻaletupe masani o faʻamatalaga i le biosphere, e pei o le Cambrian Explosion. E moni, o lenei manatu e le - i le mea moni, le mafai - faailoa mai le mamanu, ae e maua ai se malosi faasaienisi i se finauga faafilosofia mo le i ai o le Atua.

E pei ona ou taʻua i le amataga, ina ua talanoaina e le au saofaga i lenei fonotaga lenei mataupu, sa le mafai ona matou faia se finagalo autasi. Na ou teʻi i le amataga i lena mea, ae ua ou mafaufau e pei ona sa tatau ona i ai. O tusitusiga paia e le lava maoti e faʻatagaina ai tatou i le taugata o le dogmatism. Faʻafeiloaʻiga Faakerisiano faaaloaloga Darrel Falk taʻua e tusa ai ma ona fili atamamai i le faatuatuaga "o le toʻatele oi latou tutusa loʻu talitonuga, o se faatuatua mausali na faavaeina e le gata i le fealofani faaaloalo, ae o le alofa moni". Afai tatou te talitonu na faia tatou e le Atua ma na foaʻi mai e Keriso lona soifua e fai ma togiola ina ia tatou maua le ola e faavavau o ni fanau a le Atua, auala na foafoaina i tatou le tatau ona vaeluaina i tatou. O lo tatou faʻatuatua foi, 'faʻavaeina i le alofa tuusaʻo'. Ma ua tatou iloa uma le mea lea na sau mai.
______________________________________________________________________
[1]    Ina ia tuʻuina atu le aitalafu pe afai e tatau ona aitalafu, o le tele o mea o loʻo mulimuli mai o se faʻasalalauga o mafaufauga na fesuiai i lena filo.
[2]    O lenei tusiga faʻaaoga le piliona Amerika: 1,000,000,000.
[3]    Mo se auiliiliga auiliili o aso foafoa, ou te fautuaina Fitu Aso e Vavaeina ai le Lalolagi, saunia e John Lennox.
[4]    O nisi evolusione lagolagoina e finau ma micro- ma macro- nauna, finau mai o le macro-evolution e naʻo micro-evolution "tusitusi tele". Ina ia malamalama pe aisea latou te le maua ai se manatu, vaʻai iinei.
[5]   TE pei ona ou faʻamatalaina ii (o le upu e faʻaaoga i nisi taimi eseʻese) o loʻo faʻaalia lelei e le tulaga o Francisco Ayala i lenei finauga (transcript iinei). O le mea e tupu ai, o le ID e lelei ona faamatalaina e William Lane Craig i le felafolafoaiga tutusa.
[6]   Wikipedia fesoasoani fesoasoani ia i tatou o lenei tulaga faʻavasega mafai ona manatuaina e le mnemonic "E Tupu Taʻalo Chess I Lelei Glass Sets?"
[7]    I parakalafa e tolu e sosoo ai ou te tautala mo na o au lava ia.
[8]    Mo se faʻataʻitaʻiga, vaʻai iinei.

54
0
E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
()
x