[Mai le ws9 / 16 p. 3 Novema 21-27]

O le autu o lenei suʻesuʻega o le fesoasoani lea i matua e atiaʻe le faʻatuatua o a latou fanau. I lena tulaga, parakalafa lua faʻaavanoaina fa mea e fesoasoani ai i matua i lenei galuega:

(1) Faʻamasani lelei ia latou.

(2) Tuʻu lou loto i lau aʻoaʻoga.

(3) Faʻaaoga talafaʻatusa lelei.

(4) Onosaʻi ma tatalo.

Mafaufau ma le totoʻa i metotia nei e fa. Faʻamata latou te le tautuaina se tagata o soʻo se tapuaiga, e oʻo lava i se faʻapaupau, ina ia fausia le faʻatuatua ia latou aʻoaʻoga? Ioe, mo le tele o seneturi, o matua ma faiaʻoga na latou faʻaaogaina nei metotia e fausia ai le faʻatuatua i atua sese; faatuatua i tagata; faʻatuatua i tala faʻalelotu.

Soʻo se matua kerisiano manaʻo e fausia le faʻatuatua i le Atua ma Lana Keriso. Peitaʻi, ina ia faia lena mea, o le faʻatuatua e tatau ona faʻavae i luga o se mea. E manaʻomia se faʻavae mautu. A leai, pei o se fale fausia luga o le oneone, o le a fufulu ese i le muamua afa afa. (Mt 7: 24-27)

E mafai uma ona tatou malilie faʻapea, mo le kerisiano, e leai se isi faʻavae nai lo le Upu a le Atua, le Tusi Paia. Atonu o lenei le manatu o le tusitala o lenei tusitusiga.

Na tusia e se uso 15 tausaga le matua i Ausetalia: "E masani ona talanoa mai Tama ia te au e uiga i loʻu faatuatua ma fesoasoani ia te au ia ou mafaufau. Na ia fesili mai: 'O le a le tala a le Tusi Paia?' 'E te talitonu o le a le tala?' 'Aisea ua e talitonu ai?' E finagalo o ia ou te tali i aʻu lava upu ae le na o le toe faia o upu a Mum. A o ou matua, sa tatau ona ou faalauteleina aʻu tali. " - par. 3

Na suʻesuʻe e oʻu mātua le Tusi Paia. Na latou aʻoaʻoina aʻu e uiga ia Ieova ma Iesu ma le faamoemoe o le toetu. Na ou aʻoaʻo faʻataʻitaʻia le leai o se Tolutasi, leai se agaga ola pea, ma leai seoli, e naʻo Tusitusiga Paia e faʻaaoga ai. Na maualuga loʻu talitonuina o i latou ma le faapogai o a latou aʻoaʻoga - le Faʻalapotopotoga a Molimau a Ieova. Talu ai e mafai ona ou le faamaoniaina nei ma isi aʻoaʻoga sese na aʻoaʻoina i lotu a Kerisinetoma, na ou talitonu ai o mea na ou faʻalogo i ai i lea vaiaso ma lea vaiaso i le Maota o le Malo e tatau ona moni: Naʻo matou lava tapuaiga sa i ai le upu moni.

O se taunuuga, ina ua ou iloa foi sa nofo Iesu i le lagi i le 1914, ma sa ou maua se faamoemoe faalelalolagi o se vaega o isi mamoe o John 10: 16, Na ou talia le faavae mo aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le talitonu i le le vaaia o Keriso o le 1914 e le vaaia ai, e manaʻomia ai e se tasi ona talia le faʻauigaina o tamaloloa na amataina taimi o nuu ese i le 607 TLM (Luka 21: 24) Ae na ou iloa mulimuli ane, e leai se faavae faale-Tusi Paia mo lena faaiuga. E le gata i lea, e leai se faʻavae o le lalolagi e talia ai sa faʻatafeaina tagata Iutaia i Papelonia i le 607 TLM

O laʻu faʻafitauli sa sese le talitonuina. Ou te leʻi eli loloto i na aso. Ou te faatuatua i aʻoaʻoga a tagata. Sa ou talitonu ua mautinoa loʻu olataga. (Ps 146: 3)

O le faʻaaogaina la o le Tusi Paia, pei ona fai mai le palakalafa 3, e le lava. Tasi e tatau ona faʻaaoga ae le Tusi Paia. O le mea lea, afai e te matua atiaʻe le faʻatuatua o lau fanau i le Atua ma Keriso, aua le amanaʻiaina faatonuga o loʻo avatu i le palakalafa 6.

O lea, matua, ia avea ma ni tamaiti aʻoga lelei o le Tusi Paia ma a tatou fesoasoaniga suesue. - par. 6

Na ou manatu o aʻu o se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia lelei, ae o le iʻuga, sa avea aʻu ma se Tagata Aʻoga Aʻoga Aʻoga sili ona lelei o le Tusi Paia. Sa avea aʻu ma tagata aʻoga o lomiga a Molimau a Ieova.

E pei lava ona aʻoaʻoina le Katoliko ia avea ma se tagata aʻoga o le Catechism ma o se Mamona ua aoaoina e avea ma se tagata aoga o le Tusi a Mamona, O Molimau a Ieova e toleniina i vaiaso taʻitasi ia avea ma tagata aʻoaʻo lelei o lomiga ma vitio uma a le Faʻalapotopotoga.

E le faapea o le a le mafai ona tatou faaaogaina fesoasoani a le Tusi Paia e fesoasoani ai ia i tatou ia malamalama i mea, ae e le tatau lava ona tatou-leai!- faaaoga i latou e faamatala le Tusi Paia. O le Tusi Paia e tatau lava ona faauigaina ia lava.

Mo se faʻataʻitaʻiga o lenei, ave John 10: 16.

"Ma ua ia te au foi isi mamoe, e le oi lenei lotoa; oi latou foi e tatau ona ou aumaia, ma o le a latou faalogo i loʻu leo, ma o le a avea i latou ma lafu e tasi, o le leoleo mamoe e toatasi. "(Joh 10: 16)

Fesili i lau tama poʻo ai isi "mamoe" ae o le a le mea e suitulaga ai le "lafu". Afai e tali atu o ia o le "lafu" e fai ma sui o le au faʻauuina o loʻo i ai le faʻamoemoe i le lagi, ma o isi mamoe o ni Kerisiano e le faʻauʻuina ma e iai lo latou faʻamoemoe i le lalolagi, fesili ia te ia e faʻamaonia le faʻaaogaina o le Tusi Paia. Afai o lau fanau o ni tagata aʻoaʻo lelei o lōmiga, o le a mafai ona latou mauaina le tele o faʻamaoniga mo faʻamatalaga uma e lua i mekasini ma tusi lomia e le Watchtower Bible & Tract Society. Peitaʻi, o nei mea o le a avea ma faʻavasega faʻamatalaga faia e tamaloloa latou te le aumaia se faʻamatalaga a le Tusi Paia mo la latou faʻauigaina.

I le isi itu, afai o lau fanau o ni tagata aʻoga lelei o le Tusi Paia, latou te taia se puipui o taumafai e saili se faamaoniga.

Atonu e faateʻia oe i lenei mea pe a e faitau, pe afai o oe o se tagata asiasi muamua i lenei 'upega tafaʻilagi. Atonu e te le malie. Afai o lea, ou te aioi atu ia te oe faʻamolemole ia avea oe ma siamupini o le upu moni e pei ona faatonuina oe e Gerrit Losch e fai i le faʻasalalauga o lenei masina. (Vaʻai Point 1 - E manaʻomia Molimau e puipuia le mea moni.) Faʻaaoga le faʻaaliga manatu o lenei tusitusiga ma faʻasoa au sailiga. E faitau afe tagata asiasi i 'upega tafaʻilagi a Beroean Pickets i masina taʻitasi ma le lona tolu o tagata muamua. Afai e te talitonu i le mea matou te fai atu ai e sese, mafaufau i le afe ma afe o le a e sefe mai togafiti ma tala fatufatuaʻi tala e ala i le sauniaina faʻamaonia Tusi Paia mo le JW "isi mamoe" aʻoaʻoga.

E le fetaui le fai atu i se tasi e puipui lo latou talitonuga, o le tasi e le naunau e faia foi lea mea. O le mea lea, e ala i se faataitaiga, o le auala lenei tatou te lagona ai le Tusi Paia e tatau ona suʻesuʻeina.

Muamua, faitau le tala.

John 10: 1 tatalaina i le "E moni ou te fai atu ia te oe…" O ai le "oe"? Seʻi tatou faʻatagaina le Tusi Paia e tautala. O fuaiupu muamua e lua (manatua, o le Tusi Paia e leʻi tusia ma mataupu ma fuaiupu vaevaega) fai mai:

Na latou faʻalogologo i nei mea, 'ona latou fai mai ai lea' iā te ia, "Matou te tauaso foʻi? 41 Na fetalai atu Iesu ia i latou: "Ana fai tauaso, semanu e leai sau agasala. Ae o lenei ua e fai mai, 'Ua matou vaai.' Ua tumau pea lau agasala. "- Ioane 9: 40-41

Ma o le "oe" o loʻo ia tautala i ai ina ua ia tautala e uiga i isi mamoe o le au Faresaio ma tagata Iutaia o loʻo faʻatasi ma latou. E atili faʻamaonia lea ile mea John 10: 19 faapea mai:

"19 O se vaeluaga na toe tupu mai i tagata Iutaia ona o nei upu. 20 O le toatele oi latou na faapea mai: "E i ai se temoni ma e le o mafaufau. Aisea e te faalogo ai ia te ia? " 21 Na faapea mai isi: "E le o upu nei a se tagata faatemoni. E le mafai e se temoni ona pupula mata o tauaso, e mafai? "" (Joh 10: 19-21)

Ma a ia taʻua le "lenei lafu" (po o le "lenei lafu") o lona uiga o mamoe ua i ai. Na te leʻi faia se faʻamanuiaga, o le a la le mea o le a faʻatatau i ana tagata faʻalogologo Iutaia? O le a le mea o le a malamalama ai ona soʻo i lenei "lafu" e faʻatatau i ai?

Seʻi tatou faʻatagaina le Tusi Paia e tautala. Na faʻapefea ona faʻaaoga e Iesu le upu "mamoe" i lana talaʻiga?

“. . Na maliu atu Iesu i 'aʻai uma ma faoa' aʻai, ma aʻoaʻo atu i totonu o latou sunako, ma talaʻi atu le tala lelei o le mālō, faʻamālōlōina maʻi uma, ma maʻi uma. 36 Ina ua vaai atu o ia i le motu o tagata, sa ia alofa mutimutivale mo i latou, ona sa latou paʻu ma felelei solo e pei o mamoe e leai se leoleo mamoe. "(Mt 9: 35, 36)

“. . . Ona fetalai atu lea o Iesu ia te i latou: "O le a tautevateva outou uma i lenei po, aua ua tusia, 'Ou te taia le leoleo mamoe, ma faataapeapeina mamoe o le lafu.'" (Mt 26: 31)

"O nei 12 na auina atu e Iesu, ma tuuina atu ia i latou faatonuga nei:" Aua tou te o atu i le ala o nuu ese, aua foi tou te ulufale atu i se aai o Samaria; 6 ae nai lo lena, alu pea i mamoe leiloloa o le aiga o Isaraelu. "(Mt 10: 5, 6)

Ua faaalia i le Tusi Paia o nisi taimi e faasino atu mamoe i ona soo, e pei o le Mataio 26: 31, ma o nisi taimi latou te faasino i tagata Iutaia lautele. Pau lava le faʻaaogaina sa masani ona latou tuʻuina atu i tagata Iutaia, pe talitonu pe leai. Na te leʻi faʻaaogaina lava le upu e aunoa ma se sui e faʻasino i seisi vaega. Lenei mea moni e manino mai le anotusi o Mataio 15: 24 lea o loo fetalai ai Iesu i tamaitai Phoenician (e le o se Iutaia) pe a ia faapea mai:

"E le i auina atu au i se isi sei vagana ai mamoe leiloa o le aiga o Isaraelu." "(Mt 15: 24)

O lea, pe a suia e Iesu le upu i le faapea atu "ese mamoe "i John 10: 16, tasi mafai ona faʻapea na ia faʻasino i se vaega o tagata e le o ni Iutaia. Peitaʻi, e sili le suʻesuʻeina o mau ile Tusitusiga Paia, ae le i taliaina se faaiuga e faavae lava i luga o le mafaufau. Tatou te maua lena faamaoniga i le tusi na lafo atu e Paulo i tagata Roma.

"Aua ou te le ma i le tala lelei; o le mea moni, o le mana o le Atua mo le faaolataga i tagata uma o loʻo i ai le faʻatuatua, i le Iutaia muamua ma le Eleni. "(Ro 1: 16)

"O le ai ai le puapuaga ma le mafatia i tagata uma o loʻo faia mea leaga, muamua i le Iutaia faʻapea foi i le Eleni; 10 ae o le mamalu ma le mamalu ma le filemu mo tagata uma oe faia mea lelei, mo le Iutaia muamua ma faapena foi mo le Eleni. "(Ro 2: 9, 10)

Iutaia muamua, sosoo ai ma le Eleni.[I]  "O lenei lafu" muamua, ona sosoo ai lea ma isi "mamoe".

"Aua e leai se eseesega i le va o Iutaia ma Eleni. O loo i ai le Alii lava e tasi i luga o tagata uma, o le e tamaoaiga ia i latou uma oe valaau atu ia te ia. "(Ro 10: 12)

"'Ua ia te aʻu isi mamoe [Eleni, po o Nuuese], e le oi lenei lotoa [Iutaia]; O i latou foi e tatau ona ou aumaia [3 1 / 2 tausaga mulimuli ane], ma o le a latou faalogo i loʻu leo ​​[avea ma Kerisiano], ma o le a avea i latou ma lafu e tasi [Kerisiano uma], o le leoleo mamoe e toatasi [i lalo o Iesu]. "(Joh 10: 16)

Moni, e leai sa tatou Mau e maua mai ai se faʻamatalaga e tasi e faʻafesoʻotaʻi ai isi "mamoe" ma le ulufale atu o tagata o nuuese i le faʻapotopotoga a le Atua, ae o le mea ua ia i tatou o se faʻasologa o Mau e le tuua lava se filifiliga talafeagai mo seisi faʻaiuga. O le mea moni, e mafai ona tatou fai atu o le "lafu lenei" e faʻasino i le "lafu mamoe" na faʻasino i le Luka 12: 32 ma o "isi mamoe" e faʻasino i se vaega e le o mai i luga o le vaaiga mo le 2,000 tausaga, ae faʻavae i luga o le a? Taumatematega? Ituaiga ma antitypes?[Ii] E mautinoa lava e leai se mea i le Tusi Paia e lagolagoina ai sea faaiuga.

I le Aotelega

I auala uma, mulimuli i metotia faafaiaoga na faamatalaina i lenei vaiaso Le Olomatamata suesue, ae ia faia i se auala e fausia ai le faatuatua i le Atua ma Keriso. Faʻaaoga le Tusi Paia. Avea ma tagata aʻoaʻo lelei o le Tusi Paia. Faʻaaoga lomiga pe a talafeagai ma aua le fefefe i le faʻaaogaina o faʻamatalaga e leʻo le JW mo suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Peitaʻi, aua neʻi e faʻaaogaina upu tusia a se tagata (aofia ai ma oe moni) o se faʻavae mo se faʻamatalaina o le Tusi Paia. Tuʻu le Tusi Paia faʻamatala lona uiga. Manatua upu a Iosefa: "E le o le Atua ea faʻauiga?" (Ge 40: 8)

________________________________________________________________

[I] Gagana Eleni o loʻo faʻaaogaina e le aposetolo o se puʻupuʻu-taimi uma mo tagata o nuʻu, poʻo tagata e le o ni Iutaia.

[Ii] O le mea moni, o le aʻoaʻoga a le JW o isi mamoe e faʻavae atoa i luga o se faasologa o faʻaliliuga faʻavae na faia i le 1934 i Le Olomatamata, talu mai lea taimi ua le talia e le Vaega Pule. (Vaai “Alu Atu i Luga Mea Ua Tusia".)

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    14
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x