Suesuega Faale-Tusi Paia - Mataupu 4 Par. 7-15

Le Vaaiga Lelei i le Taua o le Suafa o le Atua

E tusa ai ma uluaʻi tausaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, na taʻua e Le Olomatamata o Mati 15, 1976, na latou tuuina atu le “soona faapaleni” ia Iesu. E ui i lea, na iai le taimi na fesoasoani ai Ieova ia latou iloa le taua o le Tusi Paia i le suafa o le Atua. - par. 9

O lenei vaega o loo aoteleina ai manatu o loo faia i le vaega muamua o le Suʻesuʻega Faale-Tusi Paia a le faapotopotoga i lenei vaiaso.

  1. O loo tuuina atu nei e Molimau a Ieova i le suafa o le Atua le taua e tatau ai, ma;
  2. O Ieova na ia faaalia mai le manatu o lenei paleni paleni.

O nei manatu-faatasi ai ma le tele naua uma manatu na faʻaalia i lenei vaiaso suʻesuʻega - o mai ia matou e pei o ni faamatalaga manino, aunoa ma se lagolago i mau ma tala faasolopito. E tatau ona tatou, i le mafaufau lelei ma i mataupu faavae lautele, fesiligia soʻo se ituaiga tagi le faamaonia. O lenei suʻesuʻega faʻapitoa e tele atu nai lo lona faʻasoa faʻasoa.

E saʻo ea le faapea atu, o le faamamafa ua tuu e Molimau a Ieova i le suafa tauatua o loo atagia mai ai le paleni faavae i le Tusi Paia? O tatou faia ea i le ala e finagalo Ieova e faia ai?

E foliga mai i le natura o le tagata soifua e alu i mea soonafai. Mo se faataitaiga, mai le Aperila 1, 2009 le Le Olomatamata, itulau 30, i lalo o le "Vatican Sailia e Faʻateʻaina le Faʻaaogaina o le Suafa Suafa", matou te maua ai lenei:

UA taumafai le pulega Katoliko e aveesea le faaaogaina o le suafa o le Atua ia latou sauniga lotu. I le tausaga ua tuanaʻi, na auina atu ai e le Fonotaga Vatican mo le Tapuaʻiga Paia ma le Aʻoaʻiga a le Faamanatuga faatonuga i lenei mataupu i konafesi a epikopo o epikopo i le lalolagi atoa. Na faia le laasaga "e ala i le faatonuga" a le pope.

O lenei tusitusiga, i le aso 29 o Iuni, 2008, na faʻamaonia ai le mea moni e ui lava i faʻatonuga e ese mai ai, "i tausaga ua tuanaʻi, na ulufale mai lava le faʻataʻitaʻiga i le faaleoina o le Atua o Isaraelu igoa saʻo, ua taʻua o le paia poʻo le paia. tetragrammaton, na tusia ma faʻamaufaʻailoga e fa o le alafapeta Eperu i le form יהוה, YHWH. "O loʻo tusia i le pepa o le suafa o le Atua ua faaliliuina eseese o le" Yahweh, "" Yahut, "" Jahweh, "" Jahwè, "" Jave, "" Yehovah, "Ma isi. Peitai, o le faatonuga a le Vatikana e toe faʻaleleia le tulaga masani Katoliko. O lona uiga, o le Tetragrammaton e tatau ona suia e le "Alii." E le gata i lea, i sauniga faalelotu Katoliko, viiga, ma tatalo, o le suafa o le Atua "YHWH e le tatau ona faaaogaina pe faalauiloa."

Ua finau molimau e faapea afai e manatu le tusitala e tatau ona tuu lona igoa i le afe ma afe o taimi i lana lava tusi, o ai la tatou e aveʻesea? O se finauga talafeagai lea ... ae e fesuiaʻi uma itu. Afai e manatu le tusitala e le tatau ona faʻaaoga lona igoa i soʻo se vaega o ana tusitusiga-e pei foi o le tulaga o iai i Tusitusiga Kerisiano - o ai la tatou e tuʻuina i se mea e le o iai?

E pei lava ona filifilia e le Ekalesia Katoliko le ogaoga o le aveʻesea atoa o le suafa o le Atua, e faapena foi le au Molimau ua oʻo i le ogaoga o latou lava igoa? Ae tatou te leʻi taliina lenei fesili, tatou o muamua i le faʻamatalaga lona lua. O le tusi o loʻo matou suʻesuʻeina, fai mai o lo matou vaʻaia ma le faʻaaogaina o le suafa o le Atua, na faʻaalia mai e Ieova le Atua lava ia.

Na faapefea ona saunia e Ieova na uluaʻi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ina ia avea ma ona tagata? - par. 7

I le toe tepa i tua i le tuai o le 1800 ma le amataga o 1900, ua tatou iloa ai le auala na foaʻiina atu ai e Ieova i ona tagata se malamalama manino atu i upu taua e faatatau i lona suafa. - par. 8

Ae ui i lea, na iʻu ina fesoasoani Ieova iā i latou ina ia iloa le taʻutaʻua o le Tusi Paia i le suafa o le Atua. - par. 9

I le taimi nei, na oo mai le taimi o Ieova e avatu ai i ana auauna le mamalu o le taʻutaʻu atu o lona suafa. - e le 15

Na faʻapefea ona saunia e Ieova na Tagata Aʻoga o le Tusi Paia? Na faʻapefea ona 'foaʻi mai e Ieova le malamalama i ona tagata'? Na faʻapefea ona 'fesoasoani Ieova ia latou iloa'?

A e tu loa e mafaufau i ai-e toʻaitiiti lava ni Molimau ua i ai-na e taunuʻu mai i se mea e matua faʻateʻia ai: E toetoe lava o aʻoaʻoga uma e faʻamatalaina ai i matou o molimau e sau mai le vaitaimi o Rutherford. Pe o le afio mai o Keriso i le 1914 poʻo le tofiaina o le auauna faʻamaoni i le 1919 poʻo le amataga o aso e gata ai le 1914 poʻo le "augatupulaga" faʻatatauina poʻo le faʻamamafaina o le suafa o Ieova poʻo le faʻaaogaina o le igoa "Molimau a Ieova" poʻo le fausiaina o Isi Mamoe vasega poʻo le talaʻiga mai lea fale i lea fale — o tamaiti uma a JF Rutherford. Vagana ai le "E leai se Toto" aʻoaʻoga, lea sa i ai foi aʻa i taimi o Rutherford, e leai ni sili fou aʻoaʻoga e faʻamatalaina tatou. E oʻo lava i le 2010 Overlapping Generations aʻoaʻoga ua naʻo se toefaauigaina o faʻamatalaga sa i ai muamua o Mataio 24: 34. E foliga mai na faia e Ieova ana mea uma na faailoa atu iā JF Rutherford.

Naʻo le faʻapefea ona tupu lena mea?

Aiseā e le tuʻu ai JF Rutherford, le Faʻatonu Sili o Le Olomatamata ma "Generalissimo" o le faʻalapotopotoga seʻia oʻo i lona maliu i le 1942, taʻu mai ia matou lava?[I]

O se faʻamatalaga lenei mai se tusiga sili ona lelei na tusia e Apollos [Faʻamau i lalo):[Ii]

Muamua ia tatou mafaufau i le ala sao o le malamalama e tusa ai ma lo tatou Alii:

"A o le fesoasoani, o le Agaga Paia lea, e auina mai e le Tamā i loʻu igoa, o ia lava na te aʻoaʻo ia te outou i mea uma ma toe faafoi atu io outou mafaufau mea uma na ou fai atu ai ia te outou." (John 14: 26)

"E ui i lea, pe a sau lena, o le agaga o le upu moni, o le a ia taʻitaʻia oe i le mea moni uma, aua e le tautala o ia i lona lava loto, ae o mea na te faalogo o le a ia tautala ai, ma o le a ia taʻu atu ia te oe mea e sau. O ia lava na te vivii mai ia te au, aua e maua e ia mai aʻu mea, ma ia faailoa atu ia te oe. "(John 16: 13, 14)

Na manino lava na fetalai Iesu o le agaga paia o le a avea ma malosiaga taiala i le aoaoina o Kerisiano. E foliga mai na amata i le Penetekoso 33 CE E foliga mai e leai se mau e taʻu mai ai o lenei faatulagaga o le a suia aʻo lumanaʻi le iʻuga o le vaitaimi Kerisiano.

Ae peitai, na manatu ese lava Rutherford. I le Olomatamata o Setema 1st 1930 na ia faʻasaʻoloto ai se tusiga e taua o le "Agaga Paia". John 14: 26 (sii ​​mai luga) na faʻaaogaina o se mau autu. E amata lelei lava le tusiga, e faamatala ai le matafaioi a le agaga paia i taimi muamua aʻo Kerisiano ma le auala e avea ai o se fautua ma faamafanafana mo soo o Iesu ina ua le toe faatasi ma i latou. Ae mai le palakalafa 24 o le tusiga e faia se itu malosi. Mai iinei na taʻua ai e Rutherford ina ua afio mai Iesu i lona malumalu ma faapotopotoina lana au filifilia (o se mea na manatu ua uma ona tupu e tusa ai ma Rutherford) ona "o le a le toe i ai le lapataiga a le agaga paia". Na ia faaauau:

"E foliga mai e leai se mea e tatau ai mo le 'auauna' ona i ai se fautua e pei o le agaga paia ona o le 'auauna' o loo fesootai tuusaʻo ma Ieova ma le meafaigaluega a Ieova, ma Keriso Iesu e galue mo le tino atoa."(Le Olomatamata Sept 1st 1930 pg 263)

Ona sosoo ai lea ma lana galuega i agelu.

"Pe a taunuu le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma agelu uma faatasi ma ia, ona nofo ai lea o ia i lona nofoalii mamalu." (Mati 25: 31)

Talu ai na faʻamatalaina e Rutherford o lenei tusitusiga ua maeʻa ona faataunuuina (o se aʻoaʻoga e taufaasese ai le faʻapotopotoga mo le tele o tausaga), na ia faʻaaogaina e lagolagoina ai lona manatu i le matafaioi a agelu i lena taimi.

"Afai o le agaga paia o se fesoasoani o loo taitaia le galuega, semanu e leai se mafuaaga lelei mo le faaaogaina o agelu ... o tusitusiga paia e manino lava le aoao atu faapea o loo taitaia e le Alii ana agelu mea e tatau ona fai ma latou galulue i lalo o le vaavaaiga a le Alii i faatonutonuina le toe vaega i le lalolagi e uiga i le gaioiga o le faatinoga. "(Le Olomatamata o Setema 1st 1930 pg 263)

O le mea lea na talitonu ai Rutherford o le alalaupapa i le va o le Atua, lona Alo ma ia lava ua le toe avea o le agaga paia ma fesoasoani, ae o le taitaiga mai avefeau a agelu. E tatau ona tatou fesili pe aisea o le a ia mafaufau i ai sei vagana ua ia lagona le fesootai atu o ia i se auala faapena. O le lolomiina o lenei mea i le 1930 o lona uiga na ia lagona ua faʻaaogaina lea fesootaiga mo le silia ma le sefulu tausaga. O le fuaitau o tusitusiga paia o loo taʻua i le lagolagoina o le tautinoga e faapea "e foliga mai e manino le Tusi Paia" o le Faʻaaliga 8: 1-7. I le manatuaina e faapea o Rutherford na talitonu o agelu e toʻa fitu o ili iliga sa faataunuuina e ala i ana lava tautinoga ma iugafono i tauaofiaga, e foliga mai na talitonu o ia o loo ia mauaina saʻo nei faamatalaga mai foafoaga agaga.

O le 1931 tusi "Vindication" o loʻo i ai lenei:

"O nei mea le vaaia e faaaogaina e le Alii e tuu i lima o lana vasega faamaoni, o lona uiga, o le tagata na ofu i le ie lino, le feau aasa o lana Upu, po o faamasinoga ua tusia, ma e tatau ona faaaogaina e pei ona faatonuina. O faaiuga na filifilia e tauaofiaga a tagata faauuina a le Atua, tamaitusi, mekasini, ma tusi na lolomiina ei latou, o loo i ai le savali o le upumoni a le Atua ma e mai le Alii le Alii ma saunia e ia e ala ia Keriso Iesu ma ona tagata ofisa. " (Vindication, 1931, pg 120; na lolomiina foi ile Leoleo Me 1st, 1938 pg 143)

O le mea lava lea e mafua ai le popolega, sei vagana ai o le mea moni e te talitonu foi na faia e le Atua agelu ina ia fesoʻotai tonu ia upumoni fou ia Rutherford.

E mautinoa lava na leiloa lona talitonuga maumaututu na talanoa mai agelu ia te ia.

"Na talanoa Sakaria ma le agelu a le Alii o loo faaalia ai o le toe vaega ua aoaoina e agelu a le Alii"(Sauniuniga, 1933, pg 64)

"E faaaoga e le Atua agelu e aoao ai Ona tagata i le taimi nei i luga o le fogaeleele."(Golden Age, Nov 8th 1933, pg 69)

O se faʻamatalaga e faapea o Rutherford e fai mai o i latou i totonu o le faʻapotopotoga "na mafai ona vaʻa mamao mamao" mai 1918 i luga o se taunuuga o lenei fesoʻotaʻiga, aʻo isi i fafo o le faʻapotopotoga o loʻo i le pogisa.

E i ai a matou faʻatonuga manino a le Tusi Paia - pei ona faʻaalia e Apolo i luga - pe faʻafefea ona galue le agaga paia e faʻaali upu moni o loʻo maua i le afioga a le Atua i Kerisiano uma. Ma le isi, ua lapataia foi i tatou e uiga i faaaliga a agelu. (2Co 11: 14; Ga 1: 8) E le gata i lea, e leai se faʻamaoniga o loʻo mauaina pea e agelu faʻaaliga agelu pei o le uluaʻi senituri. (Re 1: 1) Ae ui i lea, tusa lava pe tupu lena mea, o faʻavae na faʻaaogaina e faʻailoa ai le agelu a le Aliʻi mai le tasi na auina mai e Satani o le tausisi lava i le upu moni o le Tusi Paia.

O Iesu, le Alo o le Atua lava ia, e masani ona tautala i le taʻua o le Mau. "Ua tusia…" o upu ia e masani ona ia faʻaaogaina. O ai le tamaloa poʻo le vaega o tamaloloa ei ai le aia tatau e faia ai ni faʻamatalaga faigata, ma le le mautinoa, faʻamoemoeina e talia e isi tagata muamua facie?

Faatasi ai ma lena mea i le mafaufau, mafaufau i lenei samoa mai le tasi parakalafa o le vaiaso o lenei vaiaso:

O tagata faamaoni o le Tusi Paia na latou vaʻai i le togiola o se aʻoaʻoga sili a le Tusi Paia. Ua faʻamatalaina ai le mafuaaga na masani ai ona taulaʻi atu le Watch Tower ia Iesu. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tausaga muamua o le lolomiga, e sefulu taimi na taʻua ai e le mekasini le igoa Iesu nai lo le suafa Ieova. E tusa ai ma uluaʻi tausaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, na taʻua e Le Olomatamata o Mati 15, 1976, na latou tuuina atu le “soona faapaleni” ia Iesu. E ui i lea, na iai le taimi na fesoasoani ai Ieova ia latou iloa le taua o le Tusi Paia i le suafa o le Atua. - pala. 9

Tatou talepeina i lalo.

Na manatu le'aufaatuatua faamaoni o le Tusi Paia i le faatulagaga o le togiola, o le aʻoaʻoga autū a le Tusi Paia.
Faʻafefea ona tatou iloa e le o le autu aʻoaʻoga? Faʻafefea ona tatou iloa na muaʻi aʻoaʻoina Tagata Aʻoga o le Tusi Paia?

O le māfuaaga lenā e masani ona taulaʻi atu ai le Watch Tower iā Iesu.
O se manatu le faʻamaonia. Atonu o le mea lena Le Olomatamata taulaʻi ia Iesu aua o ia o lo tatou Alii, lo tatou Tupu, ma lo tatou Taʻitaʻi. Atonu foi na mulimuli i le faʻataʻitaʻiga a le au tusitala o le seneturi muamua na taulaʻi atu ia Iesu. E ao ona tatou manatua, e tusa ma le 1,000 taimi o loo taʻua ai le suafa o Iesu i Tusitusiga Kerisiano, ae e leʻi aliaʻe ona taʻua le suafa o Ieova.

O se faataʻitaʻiga, i le uluaʻi tausaga o lomiga, na taʻua ai e le mekasini le suafa o Iesu e sefulu taimi e sili atu nai lo o le suafa o Ieova.
O se faʻamatalaga i le mafaufau faʻatulagaina mafaufau o le averesi JW o le a taʻu mai ai se mea le lelei. Lenei la e moni le itu. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le lomiga o suʻesuʻega o loʻo iai nei (WT Study Issue o Setema 2016) o le fua faatatau e tusa ma le 10 e 1 fiafia i "Ieova" (Ieova = 106; Iesu = 12)

E tusa ai ma uluaʻi tausaga o le Aʻoga o le Tusi Paia, Le Olomatamata o Mati 15, 1976, na ia taʻua ai na latou tuuina atu le "paleni taua" ia Iesu.
O le Vaega Pule e le o faʻamaoni ia latou lava aʻoaʻoga e uiga i le alualu i luma o le Atua o faʻaaliga o le mea moni. Afai e faitau afe taimi o lona igoa e aliaʻe mai i Tusitusiga Eperu tuai (HS), ae e leʻo faʻatasi i Tusitusiga faʻa-Kerisiano fou (CS), ae o le suafa o Iesu e amata mai le leai o ni mea i le HS e oʻo i le afe i le CS, pe tatau ea ona tatou le mulimuli i le suti? Pe o le a tatou tuuaia le au aposetolo o Ioane, Peteru, ma Paulo i le tuuina atu o le "le paleni taua" ia Iesu?

Ae ui i lea, na iʻu ina fesoasoani Ieova iā i latou ina ia iloa le taʻutaʻua o le Tusi Paia i le suafa o le Atua.
E tusa ai ma mea ua taʻua i luga, pe o le ae ioe ea o le mea moni na faia e Ieova le faaaliga?

Faamamaluina o le Suafa o le Atua

I le taimi lenei, e lelei ona tatou taofi ina ia mafai ai ona tatou faʻatalanoaina se mea e faʻavaeina ai nei mea uma.

Na fetalai Iesu,

"Ua ou faailoa atu lou igoa ia i latou ma o le a faailoa atu, ina ia i ai i totonu ia te i latou le alofa na e alofa ia te au ma ou te au faatasi ma i latou." "Joh 17: 26)

O se mea lea e tatau ona faia uma e tagata Kerisiano. O le mea moni, e sese le tulafono a le Katoliko o le nanaina o le suafa o le Atua. Peitai, o Molimau a Ieova i lo latou maʻelegā e soloia le galuega a le ekalesia, natia le suafa o le Atua i se auala sili atu ona leaga.

Ua tatou iloa e naʻo tagata Iutaia na talaʻi atu e Iesu. Ua tatou iloa na iloa e tagata Iutaia le suafa o le Atua. Ma na te leʻi faʻailoaina se igoa (o se upu, igoa, poʻo se faʻaigoaina o le igoa) latou te leʻi iloa. Pei o tagata Iutaia i taimi o Mose o e na iloa foi le suafa o le Atua, latou te leʻi iloa le Atua. O le iloaina o le igoa o se tagata e le tutusa ma le iloaina o le tagata? Na faailoa e Ieova lona igoa i tagata Iutaia i ona po o Mose, e le o le faailoaina o le YHWH, ae o galuega mamana o le faaolataga na faasaʻoloto ai ona tagata mai le nofo pologa. Peitaʻi, na o latou iloa a Ieova le Atua. Na suia lena ina ua ia auina mai lona Alo e savali faʻatasi ma matou ma matou vaʻai i le pupula o le Atua "pei o le Ataliʻi e toʻatasi", o le tasi "tumu i le finagalo malie ma le faʻamaoni a le Atua". (John 1: 15) Na matou iloa le suafa o le Atua e ala i le iloaina o ia o le "o le faʻatusa o le [Atua] mamalu ma le faʻatusa tonu o lona lava tagata." (O 1: 3) O le mea lea, na mafai ai e Iesu ona faapea atu, "O lē ua vaai mai ia te aʻu, ua vaai o ia i le Tamā." (John 16: 9)

Afai la tatou te mananaʻo e faʻalauiloa le suafa o le Atua, tatou amata i le faʻailoaina o le igoa (apili) ia lava, ae vave ona tatou agaʻi i luma e taulaʻi atu i le na faʻaalia mai ai e le Atua lona suafa, o Iesu Keriso.

O le faʻamamafaina i luga o le suafa o Iesu ma ana matafaioi i totonu o tusitusiga, ua taofia ai a tatou tamaiti aʻoga mai le malamalama atili i mea uma o loʻo fai ma sui o le suafa o le Atua, aua o le Atua paia ua faʻaalia ia Keriso.

O le uaʻi tele i le suafa o le Atua, ua avea ai le galuega talaʻi ma numera o taʻaloga ma ua avea ai le "Ieova" ma talisman. Ma e masani ai ona faʻalogo o faʻaaoga i soʻo se mea mai le 8 e 12 taimi i le tatalo e tasi. Ina ia faia lenei i se vaaiga, tatou fai atu o lou tama o Siaosi ma o loʻo e tusiina se tusi ia te ia. Lenei o oe, lou ataliʻi tama, taʻu ia te ia e le o le "tama" poʻo le "tama", i lona igoa faʻaigoa:

Le tama pele Siaosi, ou te fia faailoa atu loʻu alofa mo oe Siaosi, ma ou te iloa o le tele o isi e alolofa foi ia te oe, Siaosi. Siaosi, e te iloa o aʻu ou te vaivai ma manaʻomia lau lagolago. Faʻamolemole faʻalogo mai i lenei talosaga, Siaosi, ma aua le taofia le aumaia ia te aʻu o lau fesoasoani. Afai na ou agaleaga ia te oe i soo se auala, faʻamolemole faʻamagalo mai aʻu, Siaosi. Faʻapea foi, ia manatua oʻu uso e, Siaosi, o loʻo manaʻomia foʻi lau fesoasoani. E i ai nisi o loʻo faifai i lou igoa lelei, Siaosi, ae ia e mautinoa o matou e puipuia oe ma lagolagoina lou igoa, faʻamolemole ia e manatua ma le alofa, lo matou tama o Siaosi.

Atonu e foliga mai e valea, ae sui "Siaosi" ma "Ieova" ma tau mai ia te aʻu e te lei faalogo i tatalo e pei o lenei mai le tulaga.

Afai e te lagona ua sese i matou i lenei iloiloga, o le siitiaina o le suafa o le Atua ua avea ma numera fuainumera, ona faamolemole mafaufau lea i le pusa o se vaega o le vaiaso o le suesuega ua faaulutalaina, "E faapefea Le Olomatamata Ua Viia le Suafa o le Atua ".

wt-siitia-atua-igoa

Matau o le faʻaeaina o le suafa o le Atua e fesoʻotaʻi saʻo lava i le tele o taimi e tautala ai pe tusia ai. O le mea lea, i le JW, o le paleni tatau o le faʻaaogaina o le "Ieova" sili atu nai lo le "Iesu" i tusitusiga ma le tautala. Fai le mea lena ma e faʻasilisilia le suafa o le Atua. Faigofie peasy.

Le Malamalama saʻo i le Galuega ua Tofia e le Atua

Palakalafa 11 o loo faapea mai:

Lua, na mauaina e Kerisiano moni le malamalama saʻo i le galuega na tofia e le Atua. I se taimi puupuu talu ona mavae le 1919, na uunaʻia ai uso faauuina o loo taʻitaʻia e suʻesuʻe valoaga a Isaia. Mulimuli ane, o mea o loʻo i totonu oa matou lomiga na i ai se suiga i le taulaʻi. Aiseā na avea ai lenā fetuunaiga ma "meaʻai i le taimi tatau"? - Mata. 24: 45. - par. 11

O lenei parakalafa e le amanaiaina le mea moni e faapea, i le 33 CE, na maua ai e Iesu Keriso le pule uma na tatau ona i ai i mea uma i le lagi ma luga o le fogaeleele. (Mt 28: 18) Ma sa ia te ia lava, ae le o le Atua, na te tofiaina le galuega e tatau ona faia. Na fai le galuega ma molimau? Ioe e moni, ae o ai e faatatau i ai? Na taʻua e Iesu o se faʻatonuga faʻamavae aʻo leʻi afio aʻe i le lagi:

"Ae o le ae maua le mana pe a oo mai le agaga paia ia te oe, ma o le a avea oe molimau ia te au i Ierusalema, i Iutaia uma ma Samaria, ma i le pito mamao o le lalolagi. "" (Ac 1: 8)

Ae ui i lea, o le suʻesuʻega parakalafa e le tutusa ma lenei. Rutherford na tatau ona toe foi i taimi o Isaraelu e saili ai se faʻatusa e leai se faiā ma soʻo se ituaiga o galuega talaʻi faʻaKerisiano, ona faʻaaogaina lea e faʻamaonia ai le suia o le faʻatonuga manino na tuuina mai ia i tatou e Iesu lava ia.

Ae i le taimi lava na uma ai le 1919, na amata ona gauai a matou lomiga i lena vaega o le Tusi Paia, ma uunaia tagata faauuina uma e auai i le galuega na tuuina atu e Ieova ia i latou-o le molimau e uiga ia te ia. O le mea moni, mai 1925 e 1931 tuua toatasi, Isaia mataupu 43 na iloiloina i le 57 mataupu eseese o Le Olomatamata, ma o mataupu taitasi na faaaogaina ai upu a Isaia i Kerisiano moni. E manino mai, i na tausaga, na tosina mai ai e Ieova ana auauna i le galue sa tatau ona latou faia. Aiseā? I se auala, ina ia mafai ona "tofotofoina e tusa ma le malosi muamua." (1 Timo. 3: 10) A o leʻi mafai ona latou tauaveina le suafa o le Atua, na tatau i tagata Aʻoga o le Tusi Paia ona faamaonia iā Ieova e ala ia latou galuega, oi latou o ana molimau moni lava.-Luka 24: 47, 48. - par. 12

Matou te iloa e avea le Rutitaford o le Faʻatonu Oloʻo saunia e le Rutherford Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mo le ono tausaga ma faʻamaumauga i le 57 eseese Le Olomatamata lomiga-tusa o le ono i le tausaga-mo se galuega fou sa ia mafaufau i ai. O lenei galuega sa leʻi faʻavaeina mai luga o se faʻatonuga na maua i Tusitusiga Kerisiano, poʻo se vaega o totoe o le Tusi Paia. O lenei galuega na suia ai le poloaʻiga tuusaʻo mai lo tatou Alii o Iesu e molimau atu ia te ia. O lenei galuega o le a suia ai le natura ma le faʻasinoga o le tala lelei. I se faaopopoga i lenei mea, ua na ona tatou iloaina o lona lava lima, Rutherford taʻutino mai o loo taitaia e agelu. Faatasi ai ma lena i lou mafaufau, e faʻafefea ona tatou vaʻai i le tulaga o loʻo i ai nei e tusa ai ma le lapataiga a Paulo:

"Ae peitaʻi, e tusa lava pe o matou po o se agelu mai le lagi e tatau 'ona folafola atu' iā te 'outou le tala lelei i tala atu o le tala lelei na matou folafolaina atu' iā te 'outou, ia faʻasalaina o ia. 9 E pei ona matou fai atu muamua, ou te toe fai atu nei, Soo se tasi na te taʻu atu ia te oe o se tala lelei i tua atu o le mea na e taliaina, ia malaia o ia. "(Ga 1: 8-9)

O Le Taua o le Faamanatuina o le Suafa o le Atua

E tele faʻamatalaga le faʻavae o loʻo faia i palakalafa faʻaiʻu o lenei vaiaso suʻesuʻega. Faʻapitoa lava o le "faʻapaʻiaina o le suafa o le Atua o le sili ona taua mataupu e tatau ona faʻaleleia." - pala. 13.

I le faaiʻuga o le 1920s, na malamalama Tagata Aʻoga o le Tusi Paia o le mataupu autū, e lē o le faaolataga patino, ae o le faapaiaina o le suafa o le Atua. (Isa. 37: 20; Eseki. 38: 23) I le 1929, le tusi valoaga na ia taʻua ai: "O le suafa o Ieova o le mataupu pito sili lea ona taua i luma o foafoaga uma." O lenei malamalamaaga fetuunai na atili ai ona uunaʻia auauna a le Atua e molimau e uiga iā Ieova ma faamamaina lona suafa o le taufaaleaga.

E ui lava o le faʻapaʻiaina o le suafa o le Atua o se mataupu taua, ae o le fai mai o ia e sili ona taua, e manaʻomia ai le lagolagoina o le Tusi Paia. Ae, e leai se mea o saunia. O le mea ua saunia o Isaia 37: 20 ma Esekielu 38: 23. O nei mea e faaaoga e "faamaonia" ai le faapaiaina, e le o le faaolataga patino, o le autu mataupu. E foliga mai o le Atua e sili atu lona popole i lona lava taʻuleleia nai lo le manuia o lana fanau. Peitaʻi, a tatou faitau i le talaʻiga o nei fuaiupu, tatou te iloa ai, i mea taʻitasi, o loʻo tautala e uiga i le faʻaola e le Atua mo ona tagata. O le feʻau o le faʻaolaina o ona tagata, e faʻapaʻia e le Atua lona suafa. Ma le isi, ua misia le faʻailoga e le Faʻalapotopotoga. E leai se auala e faapaia ai e Ieova lona suafa i fafo atu o le faatulagaga mo le faaolataga o tagata. O le lua e fesoʻotaʻi faʻafesoʻotaʻi.

I le Aotelega

A fua i mea uma ua taua i luga, aisea e faaauau ai pea ona taulaʻi le Faʻalapotopotoga i le suafa o le Atua - e le o lona tagata, lona taʻuleleia, lona tagata, ae o le faʻaigoaina lava ia, "Ieova"? Aisea le mafuaʻaga o faʻaaoga ai avea igoa faaeaina i le JW mafaufau? O le tali e matua faigofie lava ma manino: Faailoga! I le faʻaaogaina o le igoa e pei ona matou faia, matou te faʻailoaina i matou lava ma faʻamasania matou mai isi lotu uma i Kerisinetoma. E fesoasoani lenei mea ia i tatou e tumau eseese, ae le i le uiga o John 15: 19, o se tikeri talafeagai o le teteʻa. O le mea o loʻo sailia iinei o le vavaeʻese pe Pule o Milieu. O lenei faʻailoga o le faʻalapotopotoga ma ona sui ua oʻo atu nei i ni tulaga maualuluga fou ma le faʻailoga o le JW.ORG i le taimi nei.

O nei mea uma e faia i lalo o le faamalu o le "faapaiaina le suafa o le Atua". Ae le iʻu i le faʻapaʻiaina. Aisea? Aua ua tatou filifili e tapuaʻi i le Atua a tatou ala nai lo lana. I le liliuina o foliga o Iesu, na fetalai ai Ieova “O loʻu Atalii pele lena, o lē ua malie i ai loʻu igoa; faalogo ia te ia. "

E te manaʻo e talanoa e faʻafefea ona fesoʻotaʻi le Atua ma le Faʻalapotopotoga e faʻaali ai mea moni, ona e talanoa lea e uiga i le faʻaaliga. E lē o se agelu lenā, ae o Ieova na fetalai. Sa faigofie le faʻatonuga: Faalogo ia Iesu Keriso.

Afai e tatau ona tatou faapaiaina le suafa o le Atua, e tatau ona tatou amata i le faia o le ala a le Atua ma i ana lava upu, o lona auala e mo i tatou ia faalogo ia Iesu. O lea e tatau ai ona tatou taofia le suia o le taulaiga ese mai le tasi ua taʻua e le Tusi Paia "o le Faaatoatoaina o lo tatou faatuatua." (O 12: 2)

_________________________________________________________

[I] Mo le faavae mo le ulutala "Generalissimo" tagai i le tusiga "Vaʻai! Ou te Faatasi ma Oe i Aso Uma".

[Ii] Mo le tusiga atoa, tagai "Fesootaiga Agaga".

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    22
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x