O'oa mai i le Afioga a le Atua ma Loto mo Mea Taua Faaleagaga - "Saili iā Ieova aʻo leʻi oo i le aso o lona ita?"
Sefanaia 2: 2,3 (w01 2 / 15 pg 18-19 para 5-7)
I le parakalafa 5 o loo faia ai le tautinoga o le sailia o Ieova i aso nei e aofia ai le faia "I le fesootaʻi ma lana faalapotopotoga faalelalolagi". E leai se lagolago faatusitusiga paia na taʻua pe leai foi i le Tusi Paia mo lenei tautinoga. O mea uma ua uunaia i tatou e fai, o le faʻapotopoto faʻatasi ma uso Kerisiano-mafaufau ina ia faʻamalosia e le tasi le isi i le alofa ma galuega lelei. (Heb 10: 24, 25)
Hakai 2: 9 - O a auala na sili atu ai le mamalu o le malumalu o Serupapelu nai lo le Malumalu o Solomona? (w07 12 / 1 p9 para 3)
O se fesili e sili atu ona lelei o le fesili saʻo lea o loʻo tuʻuina atu i le faasinoga: "O a ni auala e mafai ai e le mamalu o le fale mulimuli ona sili atu nai lo le muamua?"
O le malumalu o Serupapelu na puupuu atu nai lo Solomona ona o se poloaiga a le Tupu o Tariu. Ae peitai o lenei malumalu na toe fausia e Herota le Sili, amata i le 19 BC ma o le faia o lea mea na faalauteleina ma sili atu ona matagofie.[I] O lona matagofie ma lona tele o loʻo taʻua e Josephus[Ii].
Isi faʻamatalaga (s)
Sefanaia 1: 7
Sa tusia e Sefanaia lana tusi e uiga i le 30 tausaga ao lei faatafunaina Ierusalema e Papelonia i le Setekaia 11th tausaga (587 BC). E pei ona faaalia i le mau i lenei fuaiupu, o le "aso o Ieova" lea na "latalata". E tatau ona i ai se aso o faʻatautalanoaga ma i latou o loʻo faʻaauau pea ona ifo ia Paala, oi latou na fefaatauai ma le taufaasese, oi latou o tapuaʻi ia Ieova ma Paala ma isi.
Sefanaia 1: 12
O tagata o Ierusalema o le a suʻesuʻeina ma i latou na faʻamalieina pe mata e i ai se mea e tupu ("E le faia e Ieova se mea lelei, na te le faia foi se mea leaga") na mafua ona o le teʻi a o latou leiloa mea uma. Aʻoaʻo mai lenei mea iloga i le talafaasolopito: Talu ai ona sa i ai perofeta pepelo i aso nei, aʻo tatou le tatau ona vaʻai mo faʻailoga, pe tatau foi ona tatou momoe ma le uiga "O le a le faia e Ieova mea lelei, na te le faia foi mea leaga". Na fetalai Iesu “Ia outou mataala”! Ia tatou fesoasoani le tasi i le isi e faia na o lena. (Mataio 24:42)
Hakai 1: 1,15 & Hakai 2: 2,3
O le tausaga lona lua o le Tariu le Tupu sa i le 520 BC e tusa ai ma sikola. E leʻi toe fausia le malumalu. O le fesili na fesiligia i le Haggai 2: 2,3: "O ai so outou e totoe o ai na vaʻai i lenei fale i lona mamalu muamua?"
Afai na faʻaumatia Ierusalema i le 607 BC, o lona uiga o 87 tausaga aʻo leʻi tusia lenei fuaitau. E le gata i lea, e seasea lava ona manatua e se tasi se mea ae leʻi oʻo i le 5 tausaga. O lea e tatau ai ona tatou faaopoopo se laʻititi o tausaga 5 i tausaga 87, o le aofaʻiga o 92 tausaga. E fia ni au-92-tausaga le matutua na totoe i lena taimi, ma e toafia i latou o le a manatuaina le malumalu? E ui lava ina le mafai, e foliga mai o le a le maua se tasi o lenei tausaga ma se mafaufauga manino. Peitai, afai o le faatafunaga o Ierusalema o le 587 BC e pei ona fautuaina e le au sikola o le a faaitiitia ai le manaoga i le faaopoopo-72 tausaga; lelei i totonu o nofoaga o mea e mafai, ma e lava mo Hakai e faamoemoeina ni nai tali i lana fesili.
Tulafono a le Malo (mataupu 22 para 8-16)
Palakalafa 10 - O latou uiga "O Keriso o onosai [lemu] i le faaaogāina o lana pologa faamaoni ma le faautauta e aʻoaʻo Kerisiano moni uma ina ia filemu, agaalofa ma agamalu " po o le "Keriso o agalelei [manino lava] faʻaaoga lana pologa faʻamaoni ma le faautauta… ”.
Afai latou te fuafua "pateni ”, ona mautinoa ai lea lē manino o loo faʻaaogaina e Keriso le pologa faʻamaoni ma le faautauta. I leisi itu, e tatau ona matua onosai Keriso i le pologa faamaoni ma le faautauta aʻo latou tau le taʻua o ia i tusi. (Tagaʻi talu ai nei Suʻesuʻega o Le Olomatamata iloiloina na faʻamamafaina ai le eseesega i fetalaiga a Iesu Keriso, faʻatusatusa ia Ieova.)
Parakalafa 11 - Pe e te maua le fiafia faaleagaga pe a uma fonotaga a le faʻapotopotoga? Afai e leai, e le o tuulafoaiina oe. O le toatele oi latou o loo i ai pea i totonu o le Faalapotopotoga e lagona le fiaai faaleagaga. E toatele ua tuua le Faalapotopotoga pe ua i ai i le faagasologa o le faia o lea mea mo lenei lava mafuaaga. Afai o le tulaga lenei, ona faapefea la lea ona avea le Faalapotopotoga ma tagata o Ieova? Na pau le ala e aloese ai mai le matelaina faaleagaga o le sailia, totōina ma vai ia i tatou lava e ala i le suʻesuʻeina o afioga a le Atua mo i tatou lava.
Parakalafa 12 - O le mea ua taua "Faʻaauau lologa " e foliga mai o loʻo faʻamamagoina, e tusa ai ma le vaʻaia ma le faʻalogoina o mekasini ma tusi na faasilasilaina i le Fonotaga Aoao Faaletausaga i Oketopa 2017.
Parakalafa 13 - Talu ai ona o le tele o sese o le faʻamatalaina ma le malamalamaaga o tusitusiga paia o loʻo faʻaalia i luga o lenei 'upega tafaʻilagi, o le tagi na faia e ala i le auai i le Faʻalapotopotoga, tagata "Ia maua se malamalama saʻo i le moni o le afioga a le Atua, ma lafoai pepelo faalelotu lea na tauaso ai i latou i le upumoni" mama mama.
Parakalafa 14 - O se taunuuga, o le Faalapotopotoga ua taʻitaʻia i tatou uma i se vao faaleagaga nai lo se "parataiso faaleagaga". O sini maualuga ma suʻesuʻega na faʻaaogaina e CT Russell ma ana paaga ua faʻataʻapeʻapeina ma suia e le pule malosi a le Komiti Pule a le Malo, o ē foliga mai e leai se suʻesuʻega moni a le Tusi Paia. Afai e toatele tagata asiasi mai i lenei saite ua latou iloa o mea ua aʻoaʻoina e le Faalapotopotoga ua se ese mai le upu moni o le Tusi Paia, aisea la e le mafai ai e le Vaega Pule?
_____________________________________________________
[I] Aveese mai Matagaluega o le Matagaluega a le Va i Fafo: "E le o vaaia foi le Western Western ma le Malumalu Lona Lua, na fausia e tagata na toe foi mai Papelonia i lalo o Serubelu (ono senituri TLM). E talitutusa lava ma le Malumalu o Solomona ae itiiti ifo le tau, na faalauteleina e le Tupu o Herota ma faia i totonu o le maota matagofie o loo faaalia i le faataitaiga. O vaega taua o le Malumalu na aofia ai maota eseese mo aliʻi, fafine ma patele, faʻapea foʻi ma le Mea e Sili Ona Paia. O le Faitotoa Matagofie na agai atu ai i le Fale Faamasino a Tamaitai, i tua atu o na fafine e leʻi faatagaina. O le Faitotoʻa o Nikanora (na faʻaigoa i le mauoa o le tagata Iutaia mai Alesania na foaʻiina le faitotoʻa), iloga i lona lanu 'apamemea, e tau atu i le Faʻamasinoga a Tamaʻitaʻi i le potu sili ona loloto; na faalatalata mai i sitepu e sefulu ma le lima o luga o vae na tutu ai sa Levi e pepese ma pepese."
[Ii] O Taua a tagata Iutaia saunia e Josephus. (Tusi 1, Mataupu 21 para 1, p49 pdf kopi)
Po o meaʻai faaleagaga o loʻo latou fai mai o le isi mea o le auauna atu pe a latou lava i latou o tagata solitulafono
. E maeu le moni i aso nei o upu a Amosa 8: 11
Le leo lelei e tasi! Faʻalogo i afioga a le ALII. Ioane 18: 37
Seʻi ou faʻaopopoa i laʻu lava manatu o le Sakaria 7: 1 & 5 e faʻasino i le lona 4 o tausaga o Tariu ma le isi vaitaimi e 70 tausaga. Vs 5 o loʻo taua ai ni mea na tutupu na anapogi ai tagata Iutaia i le 5 ma le 7 masina. O le masina 5 o le taimi na susunuina ai le Malumalu (2 Tupu 25: 8) ma le masina lona fitu na fasiotia ai Ketalia (7 Tupu 2:25). 25 tausaga i tua atu na o le 70 TLM (pe o i ai). Leai se faʻafetai ia te aʻu, e pei ona iloa e le aufaitau o le Faʻamatalaga i luga o lenei 'upega tafaʻilagi latou na faʻamamafaina lenei faʻamatalaga.
Faafetai tele Tadua mo lau galuega faigata.
Na e tusia: "E fia-faʻaopoopo-tausaga le matutua na totoe i lena taimi, ma e toʻafia i latou e manatuaina le malumalu?"
E maua e Ezra se malamalama. Ezra 3: 12:
“O le toʻatele o le 'au ositaulaga, o sa Levī, ma ulu o' āiga o tamā, o toeaʻiʻina na vaʻai i le fale muamua, na feiloaʻi ma le leotetele 'ina' ua vaʻaia le faʻavae o lenei fale 'ua faʻataʻatitia, a o le toʻatele na' alalaga fiafia i le tumutumu o latou leo. ”
Na o le faamaninoina o lenei mau o loo faasino tonu lava i le uluaʻi taumafai e fausia le Malumalu ae o Hakai 2: 3 o le 2 tausaga o Tariu le sili (520bc)
O le faʻatoga a Hag2: 9 o loʻu manatu o se mea sese.
O le malumalu o Solomona sa i ai se vavega faʻaalia e faʻaalia ai le faʻamaonia e Ieova o le fausiaina o le fale 2Karona 7: 1-3, e leʻi tupu lenei mea i le malumalu o Serupapelu, ma e leai foʻi se moli o le shekinah i le mea e sili ona paʻia, o lona uiga na faʻapea na maeʻa le ua uma.
Ou te manatu o le "fale mulimuli ane" o le tasi na taua i le Heb3: 6 Ef2: 19-22 ma le 1Pet 2: 4-6, o lenei e mautinoa lava o se "fale ma sili atu le mamalu", na o se manatu.
Hatia, faʻafetai mo ou manatu, ae ou te talitonu ua i ai le tatou sili atu taua vaega o tafaoga faamasani sau i le vaiaso fou, ma o le a talisapaia nisi faʻamatalaga faaopoopo i le Sakaria 1:12. O tusi eseese na tusia le aso e pei ona tusia ile 519 TLM. Afai o le tulaga lea, o lona uiga la, o nei tausaga e 70, e leʻo le faʻatafunaina aʻo le toʻasa o Ieova, na amata i le 589 TLM, lea e fesoʻotaʻi ma le amataga o le vagaia Ierusalema lea na faʻaiʻuina i le 587 TLM (Faʻatusatusa 2 tupu 25: 1-2) . Ae paga lea, mai lava i le amataga o aso, matou te tausisi pea o le 70 tausaga o le faʻatafunaina, e pei ona taʻua i lenei upusii (mai le mea ou... Faitau atili »
O nei aotelega puʻupuʻu ono fesoasoani ona e i ai le numera o 70 tausaga vaitaimi, nai lo le tasi. 1. O nei malo o le a auauna ia Papelonia 70 Tausaga (Ieremia 25: 11,12, 2 Nofoaiga Tupu 36: 20-23, Tanielu 5:26, Tanielu 9: 2) Vaitaimi Vaitaimi: Oketopa 609 - Oketopa 539 = 70 Tausaga, Faamaoniga : 609 Ua avea Asuria ma vaega o Papelonia i le paʻu o Harran, lea ua avea ma malo malosi o le lalolagi. 539 Faʻaleagaina o Papelonia faʻamutaina pulega e le Tupu o Papelonia ma ona ataliʻi. 2. 70 tausaga mo Papelonia (Ieremia 29:10) Taimi Vaitaimi: Galulue Toe foi mai le 539BC maua 609BC. Faʻamaoniga: 'Aua' e faʻaaogaina e fetaui ma le... Faitau atili »
O se aotelega sili. Na ou matua fiafia e tusi ou mafaufauga i Sapati, o se faaiuga ua ou tosina atu foi.
Ou te mautinoa ua e maitauina Iosefaus (leai se fesoʻotaʻiga), e pei ona taʻua i laʻu tali ia S Wick i luga.
O lenei mea e faʻamalosia ai au e talitonu ua tatou filifilia le tele o mea e mafai ona tusia i se taimi puupuu.
Malo lava ! Ma ia suʻesuʻe.
E toatele o le a feoai solo ma o le a faateleina le malamalama moni (Daniel 9: 4)
Hi Leonardo,
O le mea ou te fiafia iai, o le uluaʻi Josephus na teuteuina lona lava talaaga o le 70 tausaga, suia i le 50 i lana 'Against Appian II' (le mautinoa le itulau # ae mafai ona suʻe talu ai na ou vaseina)
Talofa Faʻamalamalama Wick. Ou te manatu e leʻi suia e Josephus se mea. Sa ia faatatau i vaitau eseese e lua. I le Against Apion 1:19 na ia taʻua ai "o le matou taulaga na faatafunaina i le va o le 70 tausaga seia oo i aso o Kuresa o Peresia". E leai se suiga o le mafaufau, aua na te le taʻua le 70 tausaga o se vaitaimi o le tuʻufua. O le vaitaimi tuʻufua o se vaega o le 70 tausaga o le nofo pologa i Papelonia. I le Against Apion 1:21 Na taʻua e Josephus le mea atonu e moni, "Na faatafunaina e Nepukanesa lo tatou malumalu ma o lea na taatia ai i le pogisa mo le 50 tausaga", lea e fusia lelei atoatoa... Faitau atili »
Hi Leonardo
Matou te ioe uma i lenei mea. O le mea lena na ou iloatino ai. Faafetai mo le aumaia.
Moni Leonardo, afai o loʻo e sailia se isi aitia e uiga i aso ma faʻafitauli ma le 607, o le Lunar tausaga o le mea moni 354 aso (tusa ma le 11 puʻupuʻu nai lo le la tausaga) ona e faʻaopopoina lea o masina faʻavaitaimi ia tausaga averesi mai i 365 aso e teu ai. laa ile tausaga ole la. E leai soʻu aitia poʻo fea e sau ai le manatu o se 360 aso tausaga. Masina i le masina faʻaliliuga va i le va o 29 ma 30 aso talu mai le taamilosaga lunar sinoti o 29.53 aso…
O aso 360 o se 'tausaga faavaloʻaga'. O se suʻesuʻega i le kalena na faʻaaogaina i le taimi o Noa e mautinoa lava ao lumanaʻi ma ao faagasolo le tafega o loʻo taʻu mai ai le 12 masina o le masina o 30. O le uiga o lenei mea o le lalolagi ma po o le aofaʻi o pogisa na suia ona o le lolo, ma o le umi o le masina o le masina ma le tausaga ua ese. O le mafuaʻaga o 360 tikeri i se liʻo ma le taamilosaga o le lalolagi e ono avea foi ma se fausaga o le calendar calendar 360, ona o le taimi ma le tulaga o le a mafai ona fuafuaina i le tulaga o le la i soo se aso lava.
O valoʻaga uma a le Tusi Paia ma faʻasologa o taimi e faʻavae i luga o le 'tausaga faʻavaloʻiga' 360 aso 12 × 30, faʻatasi ai ma fetuʻunaʻiga faʻaopopo e tauia ai le 'astronomical year'. (Fai.3: 17)
Vagana o le mea moni le faʻalapotopotoga aveʻesea ni fetuʻunaʻiga i valoʻaga faʻamatalaina ma faia le tasi aso faʻaperetania tausaga tutusa tasi astronomical tausaga. eg 7 taimi faʻavaloʻaga ile 360 = 2520 => Oketopa 607 TLM ia Oketopa 1914 TA. O se fetuʻunaʻiga i tausaga moni o fetu o le 7 * 365.25 = 2556.75 poʻo Oketopa 607 TLM ia Iulai 1951 TA. Upu !!! ae le fetaui lena mea, ma le Taua Muamua a le Lalolagi 1 poʻo le 2 poʻo se mea taua. Ae faʻapefea ona fetuʻunaʻi aso mo se tausaga umi atu ole 7 * (360 / 365.25) * 360 = 2483.778 => Oketopa 607 TLM ia Iulai 1878 TA. Leai se mea tutusa... Faitau atili »
Suesue mataalia Tadua Faʻafetai! O le mea lena ou te taʻua o le "Faalue" i le uati.
O nisi tusi taua i le faaiuga, Tadua. O le tali lea e foliga mai o le a latou le o ese mai lo latou tulaga oi ai nei, e pei ona faʻataʻitaʻi mai talu ai nei e Gary Breaux, o le na faʻaalia ma le lototele o le a le mafai lava ona suia a tatou tulafono e lua. O le mea e faanoanoa ai e leai se tasi e foliga mai e naunau e talanoa ma i latou e fesiligia ma faʻamatala atu ia i latou pe aisea ua sese ai.
Faʻafetai mo lau faʻamatalaga i le Haggai 2: 3 e uiga ia i latou oe na vaʻaia le fale i lona mamalu muamua. Na misia lena mea, ae o le a mautinoa lava i luga o laʻu lisi.