Afai e fesili se tasi i le toʻatele o Molimau a Ieova i le fesili, "O afea na avea ai Iesu ma tupu?", O le toʻatele o le a vave ona tali atu "1914".[I] O le a avea lena ma iuga o le talanoaga. E ui i lea, ei ai se avanoa e mafai ai ona tatou fesoasoani ia i latou e toe faʻaleleia lenei manatu e ala i le oʻo mai o le fesili mai se amataga amata, i le fesili atu i le fesili "Ua e mafaufau pe faʻapefea ona e faʻamaonia i isi na avea Iesu ma Tupu i 1914?"
Muamua, e tatau ona tatou maua ni mafuaaga masani. O le mea muamua e mafai ai ona tatou fesiligia le fesili, "O a tusitusiga paia ua faʻatuina ai o le ai ai se Tupu o lona pulega o le a le gata?"
Se Malo e Aunoa
Lenei o se faʻamatalaga a le Tusi Paia o mafaufauga o le a aumaia ia i tatou i le faaiuga o le afioga a le Atua o loo talanoa e uiga i le faatuina o se faavavau malo.
- Kenese 49: 10 o loʻo tusia ai le vavalo o le oti a Iakopo e uiga i ona atalii i le mea na ia taʻua ai "o le tootoo e le liliu ese mai ia Iuta, po o le tootoo o le taʻitaʻi mai le va o ona vae, seia oo i Sailo[Ii] sau; ma ia te ia o le usiusitai o tagata o le a avea. "
- I le taimi o Setekaia le Tupu mulimuli o Iuta, na musuia ai Esekielu e valoia o le a aveesea le pule mai ia Setekaia ma "o le a le avea ma se tasi seivagana ua sau o ia o le aia tatau, ma e tatau ona ou tuuina atu ia te ia". (Esekielu 21: 26, 27). O lenei tasi o le a tupuga mai i le laina a Tavita mai le ituaiga o Iuta.
- Ua faaalia i le talaʻaga, e leai se Tupu Iutaia na nofo i luga o le nofoalii o Iuta poo Isaraelu mai le taimi o Setekaia ma faasolo mai ai. Sa i ai taʻitaʻi, po o kovana, ae leai se Tupu. O Maccabees ma Hasmonean pulega o taʻitaʻi, faitaulaga sili, kovana, e masani ona avea ma pologa o le malo Seleucid. O isi tagata taitoatasi na latou taʻutino mai o tupu tupu tupu tupu, ae na le aloaia e tagata Iutaia i le lautele ona e le o ni tupuaga o le gafa o le tupu o Tavita Lenei e aumaia ai i tatou i le taimi na faʻaali mai ai le agelu ia Maria o le a avea ma tina o Iesu.
- E mafai ona fesoasoani e faʻaali atu i lau aufaitau le faʻamatalaga lea e malie i faaiuga na faia i luga. (w11 8 / 15 p9 e 6)
O ai na tuʻuina atu le Tulafono Tonu ma o afea?
- I le Luka 1: Na tusia e 26-33 Luka Iesu na fanau mai "i se taupou (Maria) na folafola i le faaipoipoga i se tamaloa e igoa ia Iosefa o le fale o Tavita." Na taʻu atu e le agelu ia Maria: "fanau mai se tama tama, ma e te faaigoa ia te ia o Iesu. O le a sili lenei mea ma o le a taʻua o le Atalii i Le Silisiliese; ma Ieova le Atua o le a avatu ia te ia le nofoalii o Tavita lona tama ma o le a pule o ia o se tupu luga o le aiga o Iakopo e faavavau, ma o le a leai se mutaaga o lona malo. " (malosi tatou) (w11 8 / 15 p9 e 6)
O lea, i lona fanau mai, sa leʻi avea Iesu ma tupu. Ae ua tatou faʻamautu mai, sa folafola mai, o Iesu o le Tupu na faʻatalitali ma tuʻuina i ai le aia tatau faʻaletulafono, ma sili ai ona taua, o le a pule e faʻavavau.
E oʻo mai i lenei taimi, o lau au maimoa e tatau ona malilie faatasi ma oe aua e leai se finauga iinei mai le manatu o le JW theology. E taua le faʻailoa mai o gafa faʻamaoniga o lenei Tupu o Iesu. O le mafuaʻaga o le i ai o mea taua taua i la tatou sini mulimuli.
- Mataio 1: 1-16 o loʻo faʻaalia le gafa o Iesu mai ia Aperaamo, e ala ia Tavita ma Solomona ia Iosefa (o lona tamā faaletulafono)[Iii] tuuina atu ia te ia lana aia faaletulafono.
- Luka 3: O 23-38 o loʻo faʻaalia le gafa o Iesu e ala i lona tina o Maria, e toe foʻi mai ia Natano, Tavita, Atamu i le Atua lava ia, ma faʻaalia lona natura moni ma lona tupuaga paia.
- O le mea pito sili ona taua, o nei gafa e puʻeina mai faʻamaumauga aloaʻia na faia i le malumalu i Ierusalema. O nei gafa na fano i le 70 T.A. O le mea lea, ina ua mavae lenei aso e leai se tasi na mafai faʻamaonia faaletulafono o latou tupuga mai i le laina o Tavita.[Iv] (it-1 p915 Genealogy of Jesus Christ by 7)
O lea la e faʻavae ai nisi fesili e manaʻomia ona taliina:
- O ai sa i ai le aia tatau ma ola i luma o 70 CE?
- O afea na tuuina atu ai i le tagata le aia tatau a Ieova le Atua?
O ai sa i ai le Tulāfono Tonu ma sa nofo ai ao lei i ai 70 CE?
- E tusa ai ma le Luka 1 (na taʻua muamua), o Iesu lea o le a tuuina atu i ai le nofoalii (aia tatau faaletulafono) o Tavita, ae tusa o le 2 TLM, ae leʻi to Maria i le Agaga Paia. O le nofoalii e leʻi tuuina atu ia Iesu. Ua tatou iloa lenei mea aua na saunoa le agelu i le lumanaʻi.
- E pei ona taʻua muamua, ina ua mavae le faʻaumatiaga o gafa faatasi ai ma le faʻafanoga o Ierusalema i le 70 CE, e leai se tasi na mafai ona faʻatuina lo latou aia tatau e avea ai ma tupu folafola ma le Mesia, e oo lava ia Iesu.
E le gata i lea, o lau au maimoa e le tatau ona i ai se mataupu i nei manatu, ae o le mea lea e amata ai ona manaia, o lea ia alu lemu, faasino i le pito, ma tuu atu i ai le mea e tupu i totonu.
O nei mea autu e lua e vavalalata ai le mea na tutupu i
- (1) lena o Iesu o ai o le a avea ma Tupu ma
- (2) le taimi faatulagaina o le a avea ma se taimi i le va o 2 BCE ma le 70 CE. Afai na tofia o ia e avea ma Tupu pe a mavae lenei taimi, o le a le toe mafai ona faʻamaonia faaletulafono o loʻo ia te ia le aia faaletulafono.
O Anafea na Faamaonia e Ieova le Atua le Tulafono Tonu?
Ona tatou iloiloina lea o mea taua na tutupu i le vaitaimi o Iesu i le va o le 2 TLM ma le 70 TA. O i latou ia:
- Soifua mai Iesu.
- Iesu na papatisoina e Ioane ma faauuina i le Agaga Paia e le Atua.
- Na ulufale atu Iesu ma le manumalo i Ierusalema i aso ao lumanai lona maliu.
- Na fesili Iesu e Ponotio Pilato.
- Iesu maliu ma le toetu.
Sei o tatou faia nei mea uma e tasi.
Fanau Mai Iesu: I le masani masani o le avea ma Tupu, o le aiā faaletulafono e faʻatufataina i le fanau mai, pe afai latou te fananau i matua oe mafai ona pasia lena aia tatau faaletulafono. O le a faʻaalia ai lena mea Sa i ai Iesu tuʻuina atu le aia tatau i le fanau mai. le Insight book (it-1 p320) fai mai "E tusa ai ma tupu o Isaraelu, o le tofi ulumatua e foliga mai na tauaveina faatasi ai ma le aia o le faasologa i le nofoalii. (2 Chronicles 21: 1-3) "
Iesu Papatiso ma le Faauuga: Ae ui i lea, o le faʻauʻuina o le aia tatau i le fanau mai o se mea e ese mai le avea moni ma aliʻi. Avea ma Tupu e faalagolago i le oti o tagata uma na muamua iai le aia tatau faaletulafono. Faatasi ai ma Iesu le Tupu mulimuli, na maliu Setekaia i le 585 tausaga na muamua atu. E le gata i lea ae o se tamaitiiti / talavou / laiti o se masani masani le tofiaina o se pulepule[V] o le a pule lelei i le tulaga o le tamaititi seʻia oʻo mai le talavou i le matua o se tagata matua. I augatupulaga, o lenei vaitau taimi na eseʻese, peitaʻi, i taimi o Roma e foliga mai o tane e tatau ona laʻititi 25 tausaga ae latou te leʻi mauaina le puleaina atoatoa oo latou olaga i se tulaga faʻatulafono. I se faʻaopopoga Tupu e masani ona faʻauʻuina i le amataga o la latou pulega, ae le o tausaga muamua atu.
Faatasi ai ma lenei talaaga, o le a taua ai o Ieova o le a tofia Iesu e fai ma tupu pe a matua o ia, ma faʻamaonia ai le aia faaletulafono lea na tuʻuina atu ia te ia. O se tamaitiiti tama o le a le maua se avanoa e maua ai le faaaloalo e manaʻomia. O le mea taua muamua na tupu i le olaga o Iesu, o le taimi na papatisoina ai o ia i le 30 tausaga ma sa faauuina e le Atua. (Luka 3: 23)
Ioane 1: 32-34 o loʻo talanoaina ai le papatisoga ma le faʻauʻuina o Iesu, ma ua faʻailoa mai e Ioane o Iesu o le Alo o le Atua. Fai mai le tala:
"Na molimau foʻi Ioane:" Na ou vaai atu i le agaga o alu ifo mai i le lagi e pei o se lupe, ma tumau i ona luga. 33 E ui lava na ou le iloa o ia, ae o le na auina mai aʻue papatiso i le vai, na fetalai mai ia te au, 'Po o ai e te iloa le Agaga o alu ifo ma tumau, o ia lea o loo papatiso i le agaga paia.' 34 Ma ua ou vaai i ai, ma ua ou molimau atu o le Alo lenei o le Alo o le Atua. "(John 1: 32-34)
Pe na tofia Iesu e avea ma Tupu i le 29 CE i lona Papatisoga?
I lenei vaitau na ono amata e le au faʻalogo ona faia ni leo o feeseeseaiga. Ae o le taimi lenei e te taina ai lau kata o le pu.
Fai atu ia i latou e alu i wol.jw.org ma saili mo 'Na tofia e Iesu le tupu'.
Atonu latou te ofo i mea latou te maua. O le mea lenei faʻamatalaga muamua o loʻo faʻaalia.
I se vaega ua fai mai ai lenei mau "(It-2 p. 59 para 8 Iesu Keriso) O le faauuina e Iesu i le agaga paia tofia ma tofia o ia e tauaveina lana galuega o le talaʻi ma le aʻoaʻo atu (Lu 4: 16-21) ma ia tautua foi o se Perofeta a le Atua. (Ac 3: 22-26) Ae, e sili atu nai lo lenei, na tofia ma tofia o ia o le Tupu folafolaina a Ieova, le suli i le nofoalii o Tavita (Lu 1: 32, 33, 69; Epe 1: 8, 9) ma i se Malo e faavavau. Ona o lena mafuaaga na mafai ai mulimuli ane ona ia taʻu atu i le au Faresaio: "O loo i ai ia te outou le malo o le Atua." (Lu 17:20, 21) I se tulaga talitutusa, na faauuina Iesu e avea ma Ositaulaga Sili a le Atua, ae lē o se tupuga mai iā Arona, ae mulimuli ane i le faatusa o le Tupu-Ositaulaga Mekisateko.
O a ni faʻamaoniga o loʻo i ai e lagolago ai lenei faaiuga?
Iesu Faʻafetai o le Tupu
E lei umi ae faamauina i le John 1: 49 na fai atu Nathaniel ia Iesu "Rapi, o oe o le Alo o le Atua, o Oe o le Tupu o Isaraelu." O le mea lea, o le a foliga mai e taʻu mai ai o Iesu o le Tupu nei, ae maise lava pe a le faasaʻoina e Iesu ia Natanielu. E tatau ona maitauina e masani lava ona faasaʻoina e Iesu soo ma isi pe a sese i latou e uiga i se mea, e pei o le taumafai mo le tulaga, poo le valaauina o ia o se faiaoga lelei. (Mataio 19: 16, 17) Ae leʻi faasaʻoina Iesu.
Mulimuli ane i le Luka 17: 20, 21, na fetalai atu ai Iesu i le au Faresaio oe na fesiligia o ia "pe a oo mai le malo o le Atua", "E le o mai le malo o le Atua ma le maofa tele ... ... Aua faauta! O le malo o le Atua o loo ia te outou ".[vi]
Ioe, sa i ai iina le malo o le Atua i totonu ia i latou. I le a le auala? O le Tupu o lena Malo, o Iesu Keriso sa i ai iina. (Tagai w11 3 / 1 p11 para 13) [vii]
Pe na afio mai Iesu ma le Malo o le Atua ma le maofa mataʻina? Leai. Na uma ona papatisoina o ia ma le filemu, ma faasolosolo malie lava i luga le galuega talai ma le aoao atu, ma le faaalia o vavega.
E matua ese lava lenei mea pe a afio mai Iesu i le mana ma le mamalu. Luka 21: 26-27 ua faamanatu mai ia i tatou o tagata uma "o le a vaai i le Atalii o le Tagata o sau i se ao ma le mana ma le mamalu tele. O le taimi lenei o le tala tutusa i le Mataio 24: 30, 31 o loʻo faʻamaumau mulimuli ane "Ona oʻo mai lea o le faʻailoga o le Atalii o le Tagata i le lagi ma uma o le a taia e ituaiga o le lalolagi i latou lava ma fetagisi. "(Tagai Malo o le Atua Taʻitaʻi tulafono p226 para 10) [viii]
O le mea lea e manino ai o le mea na taʻua i le Luka 17 e le tutusa ma lea na tusia i le Luka 21, Matthew 24 ma Mark 13.
E le tatau foi ona galo ia i tatou le tala i lona ulufale manumalo i Ierusalema e latalata i le Paseka i le 33 CE. I se taimi puupuu ao lei maliu o ia ao alu atu i Ierusalema, o le tala i le Mataio 21: 5 faamaumauga "Taʻu atu i le tama teine a Siona: 'Vaai! Ua sau lou tupu ia te oe, ua agamalu ma ua tiʻetiʻe i luga o le asini, ioe, o le tamaʻi asini, o le fanau a le manu feʻai. '". Na tusia e Luka na faapea mai le motu o tagata: "Amuia le afio mai o le Tupu i le suafa o Ieova! Filemu i le lagi, ma le viiga i mea maualuga i luga! ” (Luka 19:38).
O le tala a Ioane o loo faapea mai, "Ona latou ave ai lea o lala o pama ma o atu e faafetaiai ia te ia, ma ua amata ona latou alalaga:" Laveai, matou tatalo! Amuia le e afio mai i le suafa o Ieova, o le Tupu o Isaraelu!"(Ioane 12: 13-15).
O lenei la faailoa atu o Iesu ua avea nei ma Tupu faaletulafono e ui lava e le o le faʻaaogaina o le malosiaga atoatoa o se Tupu.
Le Fesili a Iesu e Ponotio Pilato
Ina ua i luma o Pilato, o loʻo faʻaalia i le talafaamaumau a Ioane le tali a Iesu i le fesili a Pilato: "O oe ea o le Tupu o tagata Iutaia?"
"Na tali Iesu:" O loʻu Malo e le o se vaega o lenei lalolagi. Afai o loʻu Malo o se vaega o lenei lalolagi, o au auauna o le a tau le taua e le tatau ona tuuina atu aʻu i tagata Iutaia. Ae o le mea lea, o loʻu Malo e le mai lenei punavai. " 37 Ona fai atu lea o Pilato iā te ia: "Ia, o oe ea o se tupu?" Na tali atu Iesu: "O oe lava o loo fai mai O aʻu o se tupu. Mo lenei Na ou fanau mai ma o le mea lea na ou sau ai i le lalolagi, e tatau ona ou molimau atu i le upu moni ". (Ioane 18: 36-37)
O le a le mea na fetalai ai Iesu iinei? O le iʻuga o le tali a Iesu e faapea a le ua uma ona tofia e avea ma Tupu, pe na filifilia foi i se taimi puʻupuʻu, e pei ona ia fai mai "mo lenei mea na ou fanau ai, ma o le mea lea na ou sau ai i le lalolagi". Ma o se vaega o lona finagalo i le afio mai i le lalolagi o le tatau ona maua lena aia faaletulafono. E le gata i lea na ia tali foi o lona "Malo e le mai le lalolagi lenei", o loʻo tautala i le taimi nei, nai lo le lumanai. (Vaʻai JY 292-293 para 1,2) [ix]
O anafea na maua ai e Iesu le mana ma le pule?
E tatau ona tatou iloiloina puupuu se mea na tupu i le taimi o le galuega a Iesu. Ina ua uma ona ia taʻu atu i ona soo o le a oti o ia ma toetu, na ia fai mai i le Mataio 16: 28: "E moni ou te fai atu ia te oe o loo i ai nisi oi latou o loo tutu iinei o le a le tofo i le oti seivagana ua latou vaai i le Atalii o le Tagata o sau i totonu lona malo ".
Mataio 17: 1-10 o loo tusia pea e faapea "I le ono aso mulimuli ane, na ave e Iesu Peteru ma Iakopo ma Ioane lona uso ma aveina i latou i luga o se mauga maualuga." Ona "liua lea o Iesu io latou luma, ma pupula mai ona fofoga o le la ma ona ofu i fafo sa amata ona susulu e pei o le malamalama. "O se avanoa lenei sina vaaiga i le afio mai o Iesu i lona malo malosi i le lumanai.
Ua Faatu e Iesu le Oti ma Toetu
E tusa ai ma fetalaiga a Iesu na tupu i ni nai aso talu ona talanoa ma Pilato. I le aso o lona toetu e pei ona faamaonia e Mataio 28: 18: "[Iesu toetu] na faalatalata atu Iesu ma fetalai atu ia i latou [o soo], ua faapea mai:" Ua tuuina mai ia te au le pule uma i le lagi ma le lalolagi. " na tuuina atu ia te ia le mana ma le pule talu mai lona maliu ma lona toetu. Ua ia te ia nei le pule uma i le taimi na muamua vaai ai i ona soo ina ua mavae lona toetu.
Roma 1: 3, 4 ua faamaonia le auala na tupu ai lenei mea ina ua tusia e le Aposetolo o Paulo o Iesu "o le na tupu mai i le fanau a Tavita e tusa ma la le tino, ma le mana na folafolaina le Alo o le Atua e tusa ai ma le agaga o le paia e ala i le toetutu mai le oti - ioe Iesu Keriso lo tatou Alii, "o loo faailoa mai ai na tuuina atu ia Iesu le mana i le taimi lava e toetu ai.
O lenei taimi i le lumanaʻi o loʻo taʻua i mea tutupu na tusia i le Mataio 24: 29-31. Muamua, o le ai ai faigata. Ona sosoo ai lea ma le uma i le lalolagi ma matauina "o le faailoga o le Atalii o le tagata foliga mai [vaaia] i le lagi, ma o le a taia e ituaiga uma o le lalolagi i latou lava ma fetagisi, ma o le a latou vaʻai [vaai - vaai tino] i le Atalii o le tagata afio mai i ao o le lagi ma le mana ma le mamalu tele. "
O afea o le a afio mai ai Iesu i le mana ma le mamalu?
E leai se tala faʻamaumau a Iesu o loʻo faʻaaogaina lona mana i se auala iloga i le seneturi muamua. Na ia fesoasoani i le aulotu Kerisiano e tuputupu aʻe, ae leai se faʻaalia sili o le paoa. E leai foi ni talafaʻasolopito o talaʻaga a Iesu na faʻaogaina lona malosiʻaga ma faʻaalia lona mamalu talu mai lena taimi. (E leʻi tupu lenei mea ile 1874 poʻo le 1914 poʻo le 1925 poʻo le 1975.)
O le mea lea, e tatau ona tatou faʻamaonia e tatau ona avea lenei taimi ma taimi i le lumanaʻi. O le isi mea taua e tupu e tusa ai ma Valoaga o le Tusi Paia o Amaketo ma mea na tutupu i le taimi lava lena.
- Mataio 4: 8-11 ua faaalia ai le taliaina e Iesu o Satani o le Atua (po o le tupu) o le lalolagi i lena taimi. (Vaai 2 Korinito 4: 4)
- Faʻaaliga 11: 15-18 ma le Faaaliga 12: 7-10 faʻaali atu Iesu o le ave ma faʻaaoga lona mana e feagai ai ma le lalolagi ma Satani le Tiapolo.
- Faaaliga 11: 15-18 o loo tusia ai se suiga i le tulaga o mataupu a le tagata e pei "o le malo o le lalolagi ua avea ma malo o lo tatou Alii ma lana Keriso".
- O lenei sootaga i mea na tutupu i le Faaaliga 12: 7-10 lea na lafoina ai Satani i lalo i le lalolagi mo sina taimi e mulimuli ai mea na tutupu i le Faaaliga 20: 1-3. O iinei ua fusifusia Satani mo le afe tausaga ma lafoina i le lua.
A o nei mea tutupu e aofia ai le taimi e faʻamasinoina ai ē ua oti ma 'faʻaumatia ai i latou na faaleagaina le lalolagi', e tatau lava ona taoto i lo tatou lumanaʻi.
Faʻaaliga 17: 14 faʻamautuina lenei galuega mamana a le Keriso mamalu pe a talanoa e uiga i tupu e toʻasefulu (o le lalolagi) ma le manufeʻai o loʻo faʻapea, "O i latou nei o le a tau ma le Tamaʻi Mamoe, ae ona o ia o le Aliʻi o aliʻi ma Tupu o tupu, Tamai Mamoe o le a manumalo ia i latou. "
O afea le 'Vaega Mulimuli o Aso' ma o le a le aafiaga o lenei mea ina ua avea Iesu ma Tupu?
O le fuaitau "vaega mulimuli o aso" o loo taua i le Daniel 2: 28, Daniel 10: 14, Isaiah 2: 2, Micah 4: 1, Ezekiel 38: 16, Hosea 3: 4,5, ma Ieremia 23: 20,21; 30: 24; 48: 47; 49: 39.
O le Eperu o 'beʻa.ha.rit' (Mea malosi 320): 'i le mulimuli (mulimuli)' ma 'hay.yamim' (malosi 3117, 3118): 'aso (s)'.
I le tautala atu ia Tanielu i le mataupu 10 verse 14, na fai mai ai le agelu: "Ma ua ou sau e faaosofia oe e iloa po o le a le mea o le a oo mai i lou nuu i le faaiuga o aso". I le faapea atu "o ou tagata", o ai le agelu na faatatau i ai? Pe na te leʻi faasino atu lava ia Tanielu, tagata o Isaraelu? O anafea na le toe i ai le malo o Isaraelu? E le i le faatafunaga o Kalilaia, Iutaia, ma Ierusalema e tagata Roma i le va o le 66 T.A. ma 73 TA?
O lea fesili i lau au maimoa, o le a le mea e tatau ona faatatau iai le 'Vaega Mulimuli o Aso'?
E mautinoa lava o le vaega faaiu o aso e tatau ona faatatau lelei i le uluaʻi senituri e tau atu i lenei faʻaumatiaga ma le faataapeapeina o toega o tagata Iutaia.
aotelega
O le faamaoniga mai le Tusi Paia o le manatu:
- Na maua e Iesu le aia faaletulafono e avea ma Tupu i le fanau mai, (pe tusa o Oketopa 2 TLM) [WT ua ioeina]
- Na faauuina Iesu ma tofia le Tupu i lona papatisoga e lona Tama, (29 CE) [WT malie]
- Na maua e Iesu lona mana i lona toe tu ma nofo i le itu taumatau o lona Tama (33 T.A.)
- O loo nofo Iesu i le itu taumatau o le Atua seʻia afio mai o ia i le mamalu ma faaaoga lona mana i Amaketo. (Aso Lumanaʻi) [WT malie]
- E leʻi avea Iesu ma Tupu i 1914 CE. E leai ni faʻamaumauga faatusitusiga paia e lagolagoina lenei mea. [WT le talitonu]
Mau e lagolagoina faʻaiuga ua taua i luga e aofia ai: Mataio 2: 2; 21: 5; 25: 31-33; 27: 11-12, 37; 28:18; Mareko 15: 2, 26; Luka 1:32, 33; 19:38; 23: 3, 38; Ioane 1: 32-34, 49; 12: 13-15; 18:33, 37; 19:19; Galuega 2:36; 1 Korinito 15:23, 25; Kolose 1:13; 1 Timoteo 6: 14,15; Faʻaaliga 17:14; 19:16
________________________________________________________
[I] Molimau e talitonu na avea Keriso ma Tupu i le lagi i le amataga o Oketopa o le 1914.
[Ii] Sailo o lona uiga 'Le o Ia; Le o Ia o Lē ' it-2 p. 928
[Iii] O Iosefa o le tama o Iesu ia i latou oe na le iloa pe le talia foi lona tupuaga e mai le lagi.
[Iv] o-1 p915 Genealogy a Iesu Keriso saunia e 7
[V] 'O se sui (mai le Latina tulafono faatonutonu,[1] “[Tasi] tulafono”[2]) o le "tagata ua tofia e faʻatautaia se setete ona o le tupu e laʻititi, e toʻesea, pe ua le lava le malosi."[3] '
[vi] It-2 p. 59 para 8 Iesu Keriso O le faauuina o Iesu i le agaga paia na tofia ma tofia o ia e faataunuu lana faiva o le talaʻi ma le aʻoaʻo atu (Lu 4: 16-21) ma ia tautua foi o se Perofeta a le Atua. (Ac 3: 22-26) Ae, e sili atu nai lo lenei, na tofia ma tofia o ia o le Tupu folafolaina a Ieova, o le suli i le nofoalii o Tavita (Lu 1: 32, 33, 69; Epe 1: 8, 9) ma i se Malo e faavavau. Ona o lena mafuaaga na mafai ai mulimuli ane ona ia taʻu atu i le au Faresaio: "O loo i ai ia te outou le malo o le Atua." (Lu 17:20, 21) I se tulaga talitutusa, na faauuina Iesu e avea ma Ositaulaga Sili a le Atua, ae lē o se tupuga mai iā Arona, ae mulimuli ane i le faatusa o le Tupu-Ositaulaga Mekisateko.
[vii] "Aʻo aʻoaʻo ma faia e Iesu vavega na manino ai ona iloa o ia o le Tupu folafolaina o lena Malo, o le au Faresaio, o le leai o ni loto mamā ma le faatuatua moni, na atili ai ona tetee. Latou te le masalosalo i faamaoniga a Iesu ma ana tautinoga. O lea na ia faataatia ai mea moni io latou luma: O le Malo, lea na suitulaga i ai lona Tupu tofia, sa 'i totonu ia i latou.' Na te lei fetalai atu latou te vaai i totonu ia i latou lava.* Sa tutū Iesu ma ona soo io latou luma. "Ua ia te outou le malo o le Atua," o lana tala lea.-Luka 17: 21, Contemporary English Version. ”
[viii] "Faasilasilaga o le faamasinoga. O le a faamalosia uma fili o le Malo o le Atua e molimauina se mea na tupu o le a faateleina ai lo latou tiga. Na fetalai Iesu: "O le a latou vaaia le Atalii o le tagata ua sau i ao ma le mana tele ma le mamalu." (Mark 13: 26) O lenei faaaliga ofoofogia o le mana o le a faailoa mai ai na afio mai Iesu e fofogaina le faamasinoga. I le isi vaega o lenei lava valoaga e uiga i aso e gata ai, ua tuuina mai ai e Iesu auiliiliga auiliili e uiga i le faamasinoga o le a faalauiloa i lenei taimi. Tatou te maua lena faamatalaga i le faataoto i mamoe ma 'oti. (Faitau Mataio 25: 31-33, 46.) O le a faamasinoina le faamaoni o le Malo o le Atua i le avea ma "mamoe," ma o le a "siitia aʻe [o latou] ulu," ma iloa ai ua latalata mai lo latou "laveaʻiina." (Luke 21: 28) Peitaʻi, o le a faamasinoina ē tetee i le Malo o " ma o le a latou "faavaivaia i latou lava i le faanoanoa," ma latou iloa ai o le "oti e faavavau" o loo faatalitali mai mo i latou.-Mata. 24: 30; Faʻaaliga 1: 7. "
[ix] "Na le tuua e Pilato le mataupu i lena mea. Na ia fesili atu: "Ia, o oe o se tupu?" Na tuu atu e Iesu ia Pilato ia iloa na ia tusia le faaiuga saʻo, ma tali atu: "Ua e fai mai o aʻu o se tupu. O le mea lea na ou fanau mai ai, ma o lenei mea na ou sau ai i le lalolagi, e tatau ona ou molimau atu i le mea moni. O tagata uma o loʻo i le itu o le mea moni o loʻo faʻalogo mai i loʻu leo. "- John 18: 37."
[…] Mo nisi faʻamaoniga faale-Tusi Paia ma faʻasolopito e uiga i le mafuaaga na o Iesu lava le tagata i le tala faʻasolopito na faʻataunuuina ma o le a mafai ona faʻataunuuina valoaga ma faʻatulafonoina fai mai o ia o le Mesia, faʻamolemole vaʻai i le tusitusiga "Faʻafefea ona tatou faʻamaonia na avea Iesu Tupu? ”[Viii] […]
[…] [Ii] Tagaʻi i isi tusitusiga e talanoaina - Faʻafefea ona tatou faʻamaonia le taimi na avea ai Iesu ma Tupu? […]
[…] O lea la e leʻi avea Iesu ma Tupu i le 1914 TA. (Na avea moni lava o ia ma Tupu i le 2000 tausaga talu ai). […]
Na ona ou faitau lava i lau faʻamatalaga e uiga i lenei mataupu, Tadua, ma maua ai na sili atu ona malamalama. Na o loʻu tau mafaufau pe na e mafaufau i upu a Iesu i le Ioane 13: 3 o se koluse faʻasino i le Mataio 28:18 i le faʻamautinoaina o le taimi e tuʻuina atu ai le malosi uma poʻo le pule?
[…] Faapea o lenei manatu sese e sese ma na avea Iesu ma Tupu i le seneturi muamua faamolemole tagaʻi i lenei tusitusiga faapea foi ma isi i lenei […]
[…] Le tusitusiga Faʻafefea ona tatou faʻamaonia le taimi na avea ai Iesu ma Tupu? saunia e Tadua, lolomiina i le aso 7 Tesema 2017, molimau na ofoina i se felafolafoaiga talanoaga o le […]
Tadua, lelei tele. Faʻaaoga foi aʻu e mafaufau loloto ai i tali a Pilato i le Mareko 15: 9,10 ma le Ioane 19: 19-22. Mafaufau e uiga i le Tupu a Keriso, e le o se mea faigofie-pe a tuʻuina se Taʻitaʻi / Pule / Tupu; tofia (tuʻuina i lena taimi le aia tatau e Galue ai), o a latou filifiliga uma gaioiga ma gaioiga, i tikeri eseese, e ae le otometi lava "Faia"? Ou te vaʻai i le 1 Korinito 15: 24-26, o le lumanaʻi taimi o le a tatou Tupu atoa o le a maeʻa ma atoatoa-Faʻaaoga. Ma le isi, o au faʻaaliga uma iinei e sili ona talisapaia.
Manaia le tusitusiga Tadua! Ua leva na ou taumafai e malamalama tele i le faasologa o mea tutupu agaʻi atu i le nofoaiga a Iesu ma ua oʻo mai i faʻaiuga tutusa e te maua. Ae ui i lea, faamolemole mafai ona e talanoa pe faʻapefea ona fetaui lelei le Tanielu mataupu 7 i le mea lea. Afai o mea na tutupu i le faʻaaliga a Tanielu sa faʻaalia ia te ia i faʻasologa faʻasologa, ona tupu lea o le Atalii o le Tagata aʻo leʻi oʻo i aso anamua o aso (Tan. 7: 13,14), ina ua maeʻa le faʻaalia mai o le meaola lona fa na i ai ona nifo e sefulu (Roma). O se tamai nifo na sau i luga ia i latou ma e tolu o nifo muamua na sulu i luga... Faitau atili »
Talofa Jerome Sa ou paʻi ia Tanielu 7 i le taimi o le pu (talu ai o le Tanielu 7 sa i le faitau tusi o le Tusi Paia mo le vaiaso. Amata o Oketopa) E leʻi leva ae foliga mai o le pu nifo o Vespasian le 3 isi nifo le 3 emperor i le vave tupu i lena tausaga. (69ad). O le au paʻia (Kerisiano) puʻeina le malo masalo ua malaia ai tagata Iutaia aʻo latou malo (malo). A o pasi atu le malo ia i latou. Tanielu 7: 13,14 o le a talafeagai pe a toetu Iesu ma a o leʻi faauuina e avea ma tupu na mauaina le mana ma le pule e pei ona tusia i le Mataio 28:18. Faitauga ma le totoʻa... Faitau atili »
Faafetai tele lava! O le paso lenei na ou misia.
Ierome
Faʻaaoga lelei o se faʻatonuga talafeagai Faʻailoaina.
Lelei mea Tadua. Ua e taʻua:
"E fesoʻotaʻi ma mea na tutupu i le Faʻaaliga 12: 7-10 lea na lafo ifo ai Satani i le lalolagi mo sina taimi puʻupuʻu ma mulimuli ai mea na tutupu i le Faʻaaliga 20: 1-3. O iinei o loo saisaitia ai Satani mo le afe tausaga ma lafoina i le to e le gata. ”
O le mea lea ua i ai laʻu fesili taua: Meleti na tusia se tusiga na aoao mai ua uma ona lafoina i lalo 2000 tausaga talu ai. O laʻu fesili la: O ai e tatau ona ou talitonu i ai?
Afai ou te faʻamalosi, e le tatau ona e talitonu i se tasi ae na o le Keriso. Ma afai o le faitauina o fuaiupu e pei o faʻaaliga e matala i faʻamatalaina, taumafai e saili le faʻamatalaga e fetaui ma le atoa faʻamatalaga, ia manatua i taimi uma seʻi vagana se mea o loʻo manino ona faʻamatalaina, e mafai ona tatou taumatemate. I le faia o lenei, ou te manatu o le a Tadua tusia na le malie i loʻu malamalamaaga. Ou te le mautinoa poʻo fea na tu ai o ia i le taimi o le faʻateʻaina o Satani, ae afai na faia i le taimi o Keriso i le lalolagi, “o se taimi puʻupuʻu” o loʻo galue pea, aua mo le Atua ma mea ola uma faʻavavau, 2,000... Faitau atili »
Ou te malilie ma Meleti ina ua ia fai mai 'e le tatau ona e talitonu i se isi vagana le Keriso', ma pei ona taʻua e Menrov 'Ou te fautuaina ia aua nei avea ma' soo o tagata '(toe)'. Ae o le fesili pe o anafea na tuliesea ai Satani mai le lagi, o le tali moni ma faʻamaoni o le 'Ou te le o mautinoa pe o fea ou te tu ai'. Ou te leʻi suʻesuʻeina se tele o Faaaliga ae i laʻu suʻesuʻega a le tagata lava ia. E leai se mea manino na oo mai i lou mafaufau i le taimi nei o le manatu o Meleti, ae i le taimi nei o le a ou faalagolago i le i ai pe o luma o Amaketo. Ae ui i lea ou te faʻaaloalo i le manatu a Meleti pei ona ou iloa e faʻaaloalo... Faitau atili »
Ou te ioe i le 100% Meleti, sei vagana ai se mea o taʻu manino mai e mafai ona tatou taumateina (2 Co. 4: 3-4) !!
Ou te talitonu o le "O ai aʻu e talitonu i ai" o le fesili sese. O loʻo ia te aʻu le faʻaaloalo sili mo Meleti ma Tadua ma le tele o isi o loʻo iinei, ae ou te fautua atu e aua neʻi avea ma "tagata mulimuli". O lenei 'upega tafaʻilagi e maua ai le avanoa e faʻamalamalama faʻalauaʻitele ai manatu ma faʻamatala poʻo fea o Tusi Paʻia o loʻo faʻavae ai manatu. Ole mea lena na faia e Meleti, ma Tadua ma isi. E mafai e matou uma ona faʻaaoga a latou finauga e faʻatatau i se manatu mautu e iloa ai pe e te malie. O se sili lelei auala e atiaʻe ai ma faʻateleina atili lou malamalama faʻale-Tusi Paia ma tatou uma aʻoaʻo mai... Faitau atili »
Na taʻu atu e Iesu ia Pilato "O loʻu malo e le mai le lalolagi lenei…" (Ioane 18:36) Faʻaalia o le lalolagi a Satani. Na talafeagai mo ia o ia o se tagata teena le "laau faasaina" ma talia le laau o le ola. Na fesili Pilato ia Iesu pe o ia o le Tupu ma fai atu Iesu ia Pilato o oe o aʻu. E leʻi taʻuina lava e Iesu ia Pilato o ia o le Tupu (Ioane 18:37). O le mea moni sa i ai le Atua ia Keriso ma sa usitai atoa Iesu i le tama. Na agavaa o ia e faoa le nofoalii o le Lalolagi mai ia Satani. Na fanau Iesu e avea ma Tupu! Pei ona ou fai atu i le a... Faitau atili »
Talofa Psalmbee Ou te le o mautinoa pe afai o oe o lea e te iloa le mea lea: O oe lava na fai mai: O se Iutaia faʻaupuga na faʻaaoga e faʻamautu ai le moni o se faʻamatalaga na faia e se tagata fesili. Lenei mai tusitusiga suʻesuʻe o le laiga suʻesuʻe i lugalaina NWT i le Mareko 15: 2 e uiga i lenei lava mea e tasi. Silasila foi i le Mataio 26: 63,64 i le mea na aumai ai e Iesu lea lava fuaitau e tali ai i le fesili “o oe o le Keriso le atalii o le Atua”. (Tagaʻi foʻi i faʻamatalaga o suʻesuʻega NWT study edition) E mautinoa lava e le mafai ona tatou faʻapea na le faʻamautu mai e Iesu o ia foi le Keriso? Silasila foʻi... Faitau atili »
Leai Ou te leʻi iloa le mea na lomia e le Olomatamata i le "latou" lomiga mo suʻesuʻega. Ou te le faʻaaogaina a latou tusitusiga e taunuʻu ai le mea moni (Salamo 146: 3). Ou te malamalama o lenei 'upega tafaʻilagi fesoasoani ia i latou o loʻo alafaʻi mai a latou miti leaga ma e "o se mea sili ona lelei ma ou te matua talisapaia lena mea moni. Peitai, e pei ona o le a tatou vaʻaia, o le Ekalesia o le Feagaiga Fou e matua 'eseʻese lava lona faʻamoemoe nai lo le Feagaiga Tuai "Faʻapotopotoga o Isreal". Toetoe lava leai se tasi na malamalama o le tala lelei e le mafai ona folafolaina atu i le Lalolagi, pe mafai foi e le faʻapotopotoga a tagata na valaʻauina e le Atua ona mauaina le Agaga Paʻia SEʻi... Faitau atili »
O oe lava na fai mai 'Ou te leʻi iloa le mea na fai mai ai Le Olomatamata ia latou lomiga lomiga. Ou te le faʻaaogaina la latou tusitusiga e oʻo atu ai i le upu moni 'Ae o a latou tusitusiga i lenei tulaga e ogatasi ma loʻu malamalama i na fuaiupu ma lena fuaitau. Matou te faaaogaina lenei fuaitau poʻo se mea tutusa i le gagana Peretania aso nei e pei ona ou faia i luga, e malilie ma se faamatalaga a se isi e aunoa ma le toe faia i a matou lava upu. O Iesu lava le leo moni na fetalai ai na upu. Ou lagona mea sa ia fai mai ma talitonu e leai se faalapotopotoga o vaai i ai. Na fesili Pilato 'o le a le mea moni'. Iesu o le... Faitau atili »
Faʻafetai, Tadua! O se faʻaiuga malosi o finauga! Ou te leʻi toʻa atoatoa le 1914; le mataupu na avea ma vaega o oʻu gafa pe a mavae le sefulu tausaga o se JW. O le a lau mea muamua. Dan 2: 42-45 i le taimi o le malo o Keriso? I lalo o le 1914 aoaoga faavae, o le tasi ua taʻitaʻia e talitonu o le malo ua faʻatuina i lalo o le malo faalelalolagi mulimuli (Anglo-Amerika), ae a faitau i ai fou, e mafai ona i lalo o soʻo se tasi o tupu. I se isi tusi: sili ona "faʻaaogaina" faafitauli i 1914 IMO o le auala e faʻaaogaina e faamamafa ai 1919 (lea ou te maua ai se faʻavae vaivai faʻavaeina valoaga; ie sese) ma... Faitau atili »
talofa uso pele o le ARC; Ou te manatua o le mea muamua lava na mafua ai ona ou masalosalo i aʻoaʻoga a le "faʻalapotopotoga" o le augatupulaga fesilia… o lena, na ou fesili ifo ai ia te aʻu lava. O fea e sau ai lena valea? ma ina ua amata ona ou faitau mai ni uso sa ou manatua sa masani ona ou fesili i loʻu mafaufau e uiga i le faʻauigaina o valoʻaga e le "faʻalapotopotoga"… Ou te fai atu ou te manatu e le naʻo aʻu na fesili: "aua e fesoʻotaʻi le faʻapotopotoga i Ierusalema ma le faʻa-Kerisiano i taimi uma? ae e faʻafaigofie ona faʻamatalaina Ierusalema i tagata... Faitau atili »
Ia, ua lelei. Afai na avea Iesu ma tupu i le amataga o le seneturi muamua, o le tele o dominos paʻuʻu pei o lena: - O le tausaga 1914 e leai se uiga mai se tusitusiga paia - o le 1914 e leʻo le amataga o Aso e Gata Ai, ma tatou te le o i ai i Aso Mulimuli nei - O le faʻapuapuagatiaina o se ituaiga faʻauiga uiga mai ia Tanielu e o mai ai ma le 2520 tausaga e oʻo atu ai i le 1914 e leai foi sona uiga - O le tausaga tonu na faʻatafunaina ai Ierusalema (607 BC, 587 BC poʻo seisi lava), e ui ina taua, e leʻo toe i ai se lalolagi -o le taua taua WT masani ona faʻatatau i ai, ma... Faitau atili »
O laʻu faatoesega ia Tadua. Ina ua ou tusia lana tusiga mai le Upu i le WordPress, ua galo ia te au le faafouina o le meatotino lea e moli ai le tusitala. O le a ou faasaʻo loa lena mea.