Afai e fesili se tasi i le toʻatele o Molimau a Ieova i le fesili, "O afea na avea ai Iesu ma tupu?", O le toʻatele o le a vave ona tali atu "1914".[I] O le a avea lena ma iuga o le talanoaga. E ui i lea, ei ai se avanoa e mafai ai ona tatou fesoasoani ia i latou e toe faʻaleleia lenei manatu e ala i le oʻo mai o le fesili mai se amataga amata, i le fesili atu i le fesili "Ua e mafaufau pe faʻapefea ona e faʻamaonia i isi na avea Iesu ma Tupu i 1914?"

Muamua, e tatau ona tatou maua ni mafuaaga masani. O le mea muamua e mafai ai ona tatou fesiligia le fesili, "O a tusitusiga paia ua faʻatuina ai o le ai ai se Tupu o lona pulega o le a le gata?"

Se Malo e Aunoa

Lenei o se faʻamatalaga a le Tusi Paia o mafaufauga o le a aumaia ia i tatou i le faaiuga o le afioga a le Atua o loo talanoa e uiga i le faatuina o se faavavau malo.

  1. Kenese 49: 10 o loʻo tusia ai le vavalo o le oti a Iakopo e uiga i ona atalii i le mea na ia taʻua ai "o le tootoo e le liliu ese mai ia Iuta, po o le tootoo o le taʻitaʻi mai le va o ona vae, seia oo i Sailo[Ii] sau; ma ia te ia o le usiusitai o tagata o le a avea. "
  2. I le taimi o Setekaia le Tupu mulimuli o Iuta, na musuia ai Esekielu e valoia o le a aveesea le pule mai ia Setekaia ma "o le a le avea ma se tasi seivagana ua sau o ia o le aia tatau, ma e tatau ona ou tuuina atu ia te ia". (Esekielu 21: 26, 27). O lenei tasi o le a tupuga mai i le laina a Tavita mai le ituaiga o Iuta.
  3. Ua faaalia i le talaʻaga, e leai se Tupu Iutaia na nofo i luga o le nofoalii o Iuta poo Isaraelu mai le taimi o Setekaia ma faasolo mai ai. Sa i ai taʻitaʻi, po o kovana, ae leai se Tupu. O Maccabees ma Hasmonean pulega o taʻitaʻi, faitaulaga sili, kovana, e masani ona avea ma pologa o le malo Seleucid. O isi tagata taitoatasi na latou taʻutino mai o tupu tupu tupu tupu, ae na le aloaia e tagata Iutaia i le lautele ona e le o ni tupuaga o le gafa o le tupu o Tavita Lenei e aumaia ai i tatou i le taimi na faʻaali mai ai le agelu ia Maria o le a avea ma tina o Iesu.
  4. E mafai ona fesoasoani e faʻaali atu i lau aufaitau le faʻamatalaga lea e malie i faaiuga na faia i luga. (w11 8 / 15 p9 e 6)

O ai na tuʻuina atu le Tulafono Tonu ma o afea?

  1. I le Luka 1: Na tusia e 26-33 Luka Iesu na fanau mai "i se taupou (Maria) na folafola i le faaipoipoga i se tamaloa e igoa ia Iosefa o le fale o Tavita." Na taʻu atu e le agelu ia Maria: "fanau mai se tama tama, ma e te faaigoa ia te ia o Iesu. O le a sili lenei mea ma o le a taʻua o le Atalii i Le Silisiliese; ma Ieova le Atua o le a avatu ia te ia le nofoalii o Tavita lona tama ma o le a pule o ia o se tupu luga o le aiga o Iakopo e faavavau, ma o le a leai se mutaaga o lona malo. " (malosi tatou) (w11 8 / 15 p9 e 6)

O lea, i lona fanau mai, sa leʻi avea Iesu ma tupu. Ae ua tatou faʻamautu mai, sa folafola mai, o Iesu o le Tupu na faʻatalitali ma tuʻuina i ai le aia tatau faʻaletulafono, ma sili ai ona taua, o le a pule e faʻavavau.

E oʻo mai i lenei taimi, o lau au maimoa e tatau ona malilie faatasi ma oe aua e leai se finauga iinei mai le manatu o le JW theology. E taua le faʻailoa mai o gafa faʻamaoniga o lenei Tupu o Iesu. O le mafuaʻaga o le i ai o mea taua taua i la tatou sini mulimuli.

  • Mataio 1: 1-16 o loʻo faʻaalia le gafa o Iesu mai ia Aperaamo, e ala ia Tavita ma Solomona ia Iosefa (o lona tamā faaletulafono)[Iii]  tuuina atu ia te ia lana aia faaletulafono.
  • Luka 3: O 23-38 o loʻo faʻaalia le gafa o Iesu e ala i lona tina o Maria, e toe foʻi mai ia Natano, Tavita, Atamu i le Atua lava ia, ma faʻaalia lona natura moni ma lona tupuaga paia.
  • O le mea pito sili ona taua, o nei gafa e puʻeina mai faʻamaumauga aloaʻia na faia i le malumalu i Ierusalema. O nei gafa na fano i le 70 T.A. O le mea lea, ina ua mavae lenei aso e leai se tasi na mafai faʻamaonia faaletulafono o latou tupuga mai i le laina o Tavita.[Iv] (it-1 p915 Genealogy of Jesus Christ by 7)

O lea la e faʻavae ai nisi fesili e manaʻomia ona taliina:

  1. O ai sa i ai le aia tatau ma ola i luma o 70 CE?
  2. O afea na tuuina atu ai i le tagata le aia tatau a Ieova le Atua?

O ai sa i ai le Tulāfono Tonu ma sa nofo ai ao lei i ai 70 CE?

  • E tusa ai ma le Luka 1 (na taʻua muamua), o Iesu lea o le a tuuina atu i ai le nofoalii (aia tatau faaletulafono) o Tavita, ae tusa o le 2 TLM, ae leʻi to Maria i le Agaga Paia. O le nofoalii e leʻi tuuina atu ia Iesu. Ua tatou iloa lenei mea aua na saunoa le agelu i le lumanaʻi.
  • E pei ona taʻua muamua, ina ua mavae le faʻaumatiaga o gafa faatasi ai ma le faʻafanoga o Ierusalema i le 70 CE, e leai se tasi na mafai ona faʻatuina lo latou aia tatau e avea ai ma tupu folafola ma le Mesia, e oo lava ia Iesu.

E le gata i lea, o lau au maimoa e le tatau ona i ai se mataupu i nei manatu, ae o le mea lea e amata ai ona manaia, o lea ia alu lemu, faasino i le pito, ma tuu atu i ai le mea e tupu i totonu.

O nei mea autu e lua e vavalalata ai le mea na tutupu i

  • (1) lena o Iesu o ai o le a avea ma Tupu ma
  • (2) le taimi faatulagaina o le a avea ma se taimi i le va o 2 BCE ma le 70 CE. Afai na tofia o ia e avea ma Tupu pe a mavae lenei taimi, o le a le toe mafai ona faʻamaonia faaletulafono o loʻo ia te ia le aia faaletulafono.

O Anafea na Faamaonia e Ieova le Atua le Tulafono Tonu?

Ona tatou iloiloina lea o mea taua na tutupu i le vaitaimi o Iesu i le va o le 2 TLM ma le 70 TA. O i latou ia:

  • Soifua mai Iesu.
  • Iesu na papatisoina e Ioane ma faauuina i le Agaga Paia e le Atua.
  • Na ulufale atu Iesu ma le manumalo i Ierusalema i aso ao lumanai lona maliu.
  • Na fesili Iesu e Ponotio Pilato.
  • Iesu maliu ma le toetu.

Sei o tatou faia nei mea uma e tasi.

Fanau Mai Iesu: I le masani masani o le avea ma Tupu, o le aiā faaletulafono e faʻatufataina i le fanau mai, pe afai latou te fananau i matua oe mafai ona pasia lena aia tatau faaletulafono. O le a faʻaalia ai lena mea Sa i ai Iesu tuʻuina atu le aia tatau i le fanau mai. le Insight book (it-1 p320) fai mai "E tusa ai ma tupu o Isaraelu, o le tofi ulumatua e foliga mai na tauaveina faatasi ai ma le aia o le faasologa i le nofoalii. (2 Chronicles 21: 1-3) "

Iesu Papatiso ma le Faauuga: Ae ui i lea, o le faʻauʻuina o le aia tatau i le fanau mai o se mea e ese mai le avea moni ma aliʻi. Avea ma Tupu e faalagolago i le oti o tagata uma na muamua iai le aia tatau faaletulafono. Faatasi ai ma Iesu le Tupu mulimuli, na maliu Setekaia i le 585 tausaga na muamua atu. E le gata i lea ae o se tamaitiiti / talavou / laiti o se masani masani le tofiaina o se pulepule[V] o le a pule lelei i le tulaga o le tamaititi seʻia oʻo mai le talavou i le matua o se tagata matua. I augatupulaga, o lenei vaitau taimi na eseʻese, peitaʻi, i taimi o Roma e foliga mai o tane e tatau ona laʻititi 25 tausaga ae latou te leʻi mauaina le puleaina atoatoa oo latou olaga i se tulaga faʻatulafono. I se faʻaopopoga Tupu e masani ona faʻauʻuina i le amataga o la latou pulega, ae le o tausaga muamua atu.

Faatasi ai ma lenei talaaga, o le a taua ai o Ieova o le a tofia Iesu e fai ma tupu pe a matua o ia, ma faʻamaonia ai le aia faaletulafono lea na tuʻuina atu ia te ia. O se tamaitiiti tama o le a le maua se avanoa e maua ai le faaaloalo e manaʻomia. O le mea taua muamua na tupu i le olaga o Iesu, o le taimi na papatisoina ai o ia i le 30 tausaga ma sa faauuina e le Atua. (Luka 3: 23)

Ioane 1: 32-34 o loʻo talanoaina ai le papatisoga ma le faʻauʻuina o Iesu, ma ua faʻailoa mai e Ioane o Iesu o le Alo o le Atua. Fai mai le tala:

"Na molimau foʻi Ioane:" Na ou vaai atu i le agaga o alu ifo mai i le lagi e pei o se lupe, ma tumau i ona luga. 33 E ui lava na ou le iloa o ia, ae o le na auina mai aʻue papatiso i le vai, na fetalai mai ia te au, 'Po o ai e te iloa le Agaga o alu ifo ma tumau, o ia lea o loo papatiso i le agaga paia.' 34 Ma ua ou vaai i ai, ma ua ou molimau atu o le Alo lenei o le Alo o le Atua. "(John 1: 32-34)

Pe na tofia Iesu e avea ma Tupu i le 29 CE i lona Papatisoga?

I lenei vaitau na ono amata e le au faʻalogo ona faia ni leo o feeseeseaiga. Ae o le taimi lenei e te taina ai lau kata o le pu.

Fai atu ia i latou e alu i wol.jw.org ma saili mo 'Na tofia e Iesu le tupu'.

Atonu latou te ofo i mea latou te maua. O le mea lenei faʻamatalaga muamua o loʻo faʻaalia.

I se vaega ua fai mai ai lenei mau "(It-2 p. 59 para 8 Iesu Keriso) O le faauuina e Iesu i le agaga paia tofia ma tofia o ia e tauaveina lana galuega o le talaʻi ma le aʻoaʻo atu (Lu 4: 16-21) ma ia tautua foi o se Perofeta a le Atua. (Ac 3: 22-26) Ae, e sili atu nai lo lenei, na tofia ma tofia o ia o le Tupu folafolaina a Ieova, le suli i le nofoalii o Tavita (Lu 1: 32, 33, 69; Epe 1: 8, 9) ma i se Malo e faavavau. Ona o lena mafuaaga na mafai ai mulimuli ane ona ia taʻu atu i le au Faresaio: "O loo i ai ia te outou le malo o le Atua." (Lu 17:20, 21) I se tulaga talitutusa, na faauuina Iesu e avea ma Ositaulaga Sili a le Atua, ae lē o se tupuga mai iā Arona, ae mulimuli ane i le faatusa o le Tupu-Ositaulaga Mekisateko.-Heber 5: 1, 4-10; 7: 11-17. "

O a ni faʻamaoniga o loʻo i ai e lagolago ai lenei faaiuga?

Iesu Faʻafetai o le Tupu

E lei umi ae faamauina i le John 1: 49 na fai atu Nathaniel ia Iesu "Rapi, o oe o le Alo o le Atua, o Oe o le Tupu o Isaraelu.O le mea lea, o le a foliga mai e taʻu mai ai o Iesu o le Tupu nei, ae maise lava pe a le faasaʻoina e Iesu ia Natanielu. E tatau ona maitauina e masani lava ona faasaʻoina e Iesu soo ma isi pe a sese i latou e uiga i se mea, e pei o le taumafai mo le tulaga, poo le valaauina o ia o se faiaoga lelei. (Mataio 19: 16, 17) Ae leʻi faasaʻoina Iesu.

Mulimuli ane i le Luka 17: 20, 21, na fetalai atu ai Iesu i le au Faresaio oe na fesiligia o ia "pe a oo mai le malo o le Atua", "E le o mai le malo o le Atua ma le maofa tele ... ... Aua faauta! O le malo o le Atua o loo ia te outou ".[vi]

Ioe, sa i ai iina le malo o le Atua i totonu ia i latou. I le a le auala? O le Tupu o lena Malo, o Iesu Keriso sa i ai iina.  (Tagai w11 3 / 1 p11 para 13[vii]

Pe na afio mai Iesu ma le Malo o le Atua ma le maofa mataʻina? Leai. Na uma ona papatisoina o ia ma le filemu, ma faasolosolo malie lava i luga le galuega talai ma le aoao atu, ma le faaalia o vavega.

E matua ese lava lenei mea pe a afio mai Iesu i le mana ma le mamalu. Luka 21: 26-27 ua faamanatu mai ia i tatou o tagata uma "o le a vaai i le Atalii o le Tagata o sau i se ao ma le mana ma le mamalu tele. O le taimi lenei o le tala tutusa i le Mataio 24: 30, 31 o loʻo faʻamaumau mulimuli ane "Ona oʻo mai lea o le faʻailoga o le Atalii o le Tagata i le lagi ma uma o le a taia e ituaiga o le lalolagi i latou lava ma fetagisi. "(Tagai Malo o le Atua Taʻitaʻi tulafono p226 para 10[viii]

O le mea lea e manino ai o le mea na taʻua i le Luka 17 e le tutusa ma lea na tusia i le Luka 21, Matthew 24 ma Mark 13.

E le tatau foi ona galo ia i tatou le tala i lona ulufale manumalo i Ierusalema e latalata i le Paseka i le 33 CE. I se taimi puupuu ao lei maliu o ia ao alu atu i Ierusalema, o le tala i le Mataio 21: 5 faamaumauga "Taʻu atu i le tama teine ​​a Siona: 'Vaai! Ua sau lou tupu ia te oe, ua agamalu ma ua tiʻetiʻe i luga o le asini, ioe, o le tamaʻi asini, o le fanau a le manu feʻai. '".  Na tusia e Luka na faapea mai le motu o tagata: "Amuia le afio mai o le Tupu i le suafa o Ieova! Filemu i le lagi, ma le viiga i mea maualuga i luga! ” (Luka 19:38).

O le tala a Ioane o loo faapea mai, "Ona latou ave ai lea o lala o pama ma o atu e faafetaiai ia te ia, ma ua amata ona latou alalaga:" Laveai, matou tatalo! Amuia le e afio mai i le suafa o Ieova, o le Tupu o Isaraelu!"(Ioane 12: 13-15).

O lenei la faailoa atu o Iesu ua avea nei ma Tupu faaletulafono e ui lava e le o le faʻaaogaina o le malosiaga atoatoa o se Tupu.

Le Fesili a Iesu e Ponotio Pilato

Ina ua i luma o Pilato, o loʻo faʻaalia i le talafaamaumau a Ioane le tali a Iesu i le fesili a Pilato: "O oe ea o le Tupu o tagata Iutaia?"

"Na tali Iesu:" O loʻu Malo e le o se vaega o lenei lalolagi. Afai o loʻu Malo o se vaega o lenei lalolagi, o au auauna o le a tau le taua e le tatau ona tuuina atu aʻu i tagata Iutaia. Ae o le mea lea, o loʻu Malo e le mai lenei punavai. " 37 Ona fai atu lea o Pilato iā te ia: "Ia, o oe ea o se tupu?" Na tali atu Iesu: "O oe lava o loo fai mai O aʻu o se tupu. Mo lenei Na ou fanau mai ma o le mea lea na ou sau ai i le lalolagi, e tatau ona ou molimau atu i le upu moni ". (Ioane 18: 36-37)

O le a le mea na fetalai ai Iesu iinei? O le iʻuga o le tali a Iesu e faapea a le ua uma ona tofia e avea ma Tupu, pe na filifilia foi i se taimi puʻupuʻu, e pei ona ia fai mai "mo lenei mea na ou fanau ai, ma o le mea lea na ou sau ai i le lalolagi". Ma o se vaega o lona finagalo i le afio mai i le lalolagi o le tatau ona maua lena aia faaletulafono. E le gata i lea na ia tali foi o lona "Malo e le mai le lalolagi lenei", o loʻo tautala i le taimi nei, nai lo le lumanai. (Vaʻai JY 292-293 para 1,2) [ix]

O anafea na maua ai e Iesu le mana ma le pule?

E tatau ona tatou iloiloina puupuu se mea na tupu i le taimi o le galuega a Iesu. Ina ua uma ona ia taʻu atu i ona soo o le a oti o ia ma toetu, na ia fai mai i le Mataio 16: 28: "E moni ou te fai atu ia te oe o loo i ai nisi oi latou o loo tutu iinei o le a le tofo i le oti seivagana ua latou vaai i le Atalii o le Tagata o sau i totonu lona malo ".

Mataio 17: 1-10 o loo tusia pea e faapea "I le ono aso mulimuli ane, na ave e Iesu Peteru ma Iakopo ma Ioane lona uso ma aveina i latou i luga o se mauga maualuga." Ona "liua lea o Iesu io latou luma, ma pupula mai ona fofoga o le la ma ona ofu i fafo sa amata ona susulu e pei o le malamalama. "O se avanoa lenei sina vaaiga i le afio mai o Iesu i lona malo malosi i le lumanai.

Ua Faatu e Iesu le Oti ma Toetu

E tusa ai ma fetalaiga a Iesu na tupu i ni nai aso talu ona talanoa ma Pilato. I le aso o lona toetu e pei ona faamaonia e Mataio 28: 18: "[Iesu toetu] na faalatalata atu Iesu ma fetalai atu ia i latou [o soo], ua faapea mai:" Ua tuuina mai ia te au le pule uma i le lagi ma le lalolagi. " na tuuina atu ia te ia le mana ma le pule talu mai lona maliu ma lona toetu. Ua ia te ia nei le pule uma i le taimi na muamua vaai ai i ona soo ina ua mavae lona toetu.

Roma 1: 3, 4 ua faamaonia le auala na tupu ai lenei mea ina ua tusia e le Aposetolo o Paulo o Iesu "o le na tupu mai i le fanau a Tavita e tusa ma la le tino, ma le mana na folafolaina le Alo o le Atua e tusa ai ma le agaga o le paia e ala i le toetutu mai le oti - ioe Iesu Keriso lo tatou Alii, "o loo faailoa mai ai na tuuina atu ia Iesu le mana i le taimi lava e toetu ai.

O lenei taimi i le lumanaʻi o loʻo taʻua i mea tutupu na tusia i le Mataio 24: 29-31. Muamua, o le ai ai faigata. Ona sosoo ai lea ma le uma i le lalolagi ma matauina "o le faailoga o le Atalii o le tagata foliga mai [vaaia] i le lagi, ma o le a taia e ituaiga uma o le lalolagi i latou lava ma fetagisi, ma o le a latou vaʻai [vaai - vaai tino] i le Atalii o le tagata afio mai i ao o le lagi ma le mana ma le mamalu tele. "

O afea o le a afio mai ai Iesu i le mana ma le mamalu?

E leai se tala faʻamaumau a Iesu o loʻo faʻaaogaina lona mana i se auala iloga i le seneturi muamua. Na ia fesoasoani i le aulotu Kerisiano e tuputupu aʻe, ae leai se faʻaalia sili o le paoa. E leai foi ni talafaʻasolopito o talaʻaga a Iesu na faʻaogaina lona malosiʻaga ma faʻaalia lona mamalu talu mai lena taimi. (E leʻi tupu lenei mea ile 1874 poʻo le 1914 poʻo le 1925 poʻo le 1975.)

O le mea lea, e tatau ona tatou faʻamaonia e tatau ona avea lenei taimi ma taimi i le lumanaʻi. O le isi mea taua e tupu e tusa ai ma Valoaga o le Tusi Paia o Amaketo ma mea na tutupu i le taimi lava lena.

  • Mataio 4: 8-11 ua faaalia ai le taliaina e Iesu o Satani o le Atua (po o le tupu) o le lalolagi i lena taimi. (Vaai 2 Korinito 4: 4)
  • Faʻaaliga 11: 15-18 ma le Faaaliga 12: 7-10 faʻaali atu Iesu o le ave ma faʻaaoga lona mana e feagai ai ma le lalolagi ma Satani le Tiapolo.
  • Faaaliga 11: 15-18 o loo tusia ai se suiga i le tulaga o mataupu a le tagata e pei "o le malo o le lalolagi ua avea ma malo o lo tatou Alii ma lana Keriso".
  • O lenei sootaga i mea na tutupu i le Faaaliga 12: 7-10 lea na lafoina ai Satani i lalo i le lalolagi mo sina taimi e mulimuli ai mea na tutupu i le Faaaliga 20: 1-3. O iinei ua fusifusia Satani mo le afe tausaga ma lafoina i le lua.

A o nei mea tutupu e aofia ai le taimi e faʻamasinoina ai ē ua oti ma 'faʻaumatia ai i latou na faaleagaina le lalolagi', e tatau lava ona taoto i lo tatou lumanaʻi.

Faʻaaliga 17: 14 faʻamautuina lenei galuega mamana a le Keriso mamalu pe a talanoa e uiga i tupu e toʻasefulu (o le lalolagi) ma le manufeʻai o loʻo faʻapea, "O i latou nei o le a tau ma le Tamaʻi Mamoe, ae ona o ia o le Aliʻi o aliʻi ma Tupu o tupu, Tamai Mamoe o le a manumalo ia i latou. "

O afea le 'Vaega Mulimuli o Aso' ma o le a le aafiaga o lenei mea ina ua avea Iesu ma Tupu?

O le fuaitau "vaega mulimuli o aso" o loo taua i le Daniel 2: 28, Daniel 10: 14, Isaiah 2: 2, Micah 4: 1, Ezekiel 38: 16, Hosea 3: 4,5, ma Ieremia 23: 20,21; 30: 24; 48: 47; 49: 39.

O le Eperu o 'beʻa.ha.rit' (Mea malosi 320): 'i le mulimuli (mulimuli)' ma 'hay.yamim' (malosi 3117, 3118): 'aso (s)'.

I le tautala atu ia Tanielu i le mataupu 10 verse 14, na fai mai ai le agelu: "Ma ua ou sau e faaosofia oe e iloa po o le a le mea o le a oo mai i lou nuu i le faaiuga o aso".  I le faapea atu "o ou tagata", o ai le agelu na faatatau i ai? Pe na te leʻi faasino atu lava ia Tanielu, tagata o Isaraelu? O anafea na le toe i ai le malo o Isaraelu? E le i le faatafunaga o Kalilaia, Iutaia, ma Ierusalema e tagata Roma i le va o le 66 T.A. ma 73 TA?

O lea fesili i lau au maimoa, o le a le mea e tatau ona faatatau iai le 'Vaega Mulimuli o Aso'?

E mautinoa lava o le vaega faaiu o aso e tatau ona faatatau lelei i le uluaʻi senituri e tau atu i lenei faʻaumatiaga ma le faataapeapeina o toega o tagata Iutaia.

aotelega

O le faamaoniga mai le Tusi Paia o le manatu:

  1. Na maua e Iesu le aia faaletulafono e avea ma Tupu i le fanau mai, (pe tusa o Oketopa 2 TLM) [WT ua ioeina]
  2. Na faauuina Iesu ma tofia le Tupu i lona papatisoga e lona Tama, (29 CE) [WT malie]
  3. Na maua e Iesu lona mana i lona toe tu ma nofo i le itu taumatau o lona Tama (33 T.A.)
  4. O loo nofo Iesu i le itu taumatau o le Atua seʻia afio mai o ia i le mamalu ma faaaoga lona mana i Amaketo. (Aso Lumanaʻi) [WT malie]
  5. E leʻi avea Iesu ma Tupu i 1914 CE. E leai ni faʻamaumauga faatusitusiga paia e lagolagoina lenei mea. [WT le talitonu]

Mau e lagolagoina faʻaiuga ua taua i luga e aofia ai: Mataio 2: 2; 21: 5; 25: 31-33; 27: 11-12, 37; 28:18; Mareko 15: 2, 26; Luka 1:32, 33; 19:38; 23: 3, 38; Ioane 1: 32-34, 49; 12: 13-15; 18:33, 37; 19:19; Galuega 2:36; 1 Korinito 15:23, 25; Kolose 1:13; 1 Timoteo 6: 14,15; Faʻaaliga 17:14; 19:16

________________________________________________________

[I] Molimau e talitonu na avea Keriso ma Tupu i le lagi i le amataga o Oketopa o le 1914.

[Ii] Sailo o lona uiga 'Le o Ia; Le o Ia o Lē ' it-2 p. 928

[Iii] O Iosefa o le tama o Iesu ia i latou oe na le iloa pe le talia foi lona tupuaga e mai le lagi.

[Iv] o-1 p915 Genealogy a Iesu Keriso saunia e 7

[V] 'O se sui (mai le Latina tulafono faatonutonu,[1] “[Tasi] tulafono”[2]) o le "tagata ua tofia e faʻatautaia se setete ona o le tupu e laʻititi, e toʻesea, pe ua le lava le malosi."[3] '

[vi] It-2 p. 59 para 8 Iesu Keriso O le faauuina o Iesu i le agaga paia na tofia ma tofia o ia e faataunuu lana faiva o le talaʻi ma le aʻoaʻo atu (Lu 4: 16-21) ma ia tautua foi o se Perofeta a le Atua. (Ac 3: 22-26) Ae, e sili atu nai lo lenei, na tofia ma tofia o ia o le Tupu folafolaina a Ieova, o le suli i le nofoalii o Tavita (Lu 1: 32, 33, 69; Epe 1: 8, 9) ma i se Malo e faavavau. Ona o lena mafuaaga na mafai ai mulimuli ane ona ia taʻu atu i le au Faresaio: "O loo i ai ia te outou le malo o le Atua." (Lu 17:20, 21) I se tulaga talitutusa, na faauuina Iesu e avea ma Ositaulaga Sili a le Atua, ae lē o se tupuga mai iā Arona, ae mulimuli ane i le faatusa o le Tupu-Ositaulaga Mekisateko.-Heber 5: 1, 4-10; 7: 11-17.

[vii] "Aʻo aʻoaʻo ma faia e Iesu vavega na manino ai ona iloa o ia o le Tupu folafolaina o lena Malo, o le au Faresaio, o le leai o ni loto mamā ma le faatuatua moni, na atili ai ona tetee. Latou te le masalosalo i faamaoniga a Iesu ma ana tautinoga. O lea na ia faataatia ai mea moni io latou luma: O le Malo, lea na suitulaga i ai lona Tupu tofia, sa 'i totonu ia i latou.' Na te lei fetalai atu latou te vaai i totonu ia i latou lava.* Sa tutū Iesu ma ona soo io latou luma. "Ua ia te outou le malo o le Atua," o lana tala lea.-Luka 17: 21, Contemporary English Version. ”

[viii] "Faasilasilaga o le faamasinoga. O le a faamalosia uma fili o le Malo o le Atua e molimauina se mea na tupu o le a faateleina ai lo latou tiga. Na fetalai Iesu: "O le a latou vaaia le Atalii o le tagata ua sau i ao ma le mana tele ma le mamalu." (Mark 13: 26) O lenei faaaliga ofoofogia o le mana o le a faailoa mai ai na afio mai Iesu e fofogaina le faamasinoga. I le isi vaega o lenei lava valoaga e uiga i aso e gata ai, ua tuuina mai ai e Iesu auiliiliga auiliili e uiga i le faamasinoga o le a faalauiloa i lenei taimi. Tatou te maua lena faamatalaga i le faataoto i mamoe ma 'oti. (Faitau Mataio 25: 31-33, 46.) O le a faamasinoina le faamaoni o le Malo o le Atua i le avea ma "mamoe," ma o le a "siitia aʻe [o latou] ulu," ma iloa ai ua latalata mai lo latou "laveaʻiina." (Luke 21: 28) Peitaʻi, o le a faamasinoina ē tetee i le Malo o " ma o le a latou "faavaivaia i latou lava i le faanoanoa," ma latou iloa ai o le "oti e faavavau" o loo faatalitali mai mo i latou.-Mata. 24: 30; Faʻaaliga 1: 7. "

[ix] "Na le tuua e Pilato le mataupu i lena mea. Na ia fesili atu: "Ia, o oe o se tupu?" Na tuu atu e Iesu ia Pilato ia iloa na ia tusia le faaiuga saʻo, ma tali atu: "Ua e fai mai o aʻu o se tupu. O le mea lea na ou fanau mai ai, ma o lenei mea na ou sau ai i le lalolagi, e tatau ona ou molimau atu i le mea moni. O tagata uma o loʻo i le itu o le mea moni o loʻo faʻalogo mai i loʻu leo. "- John 18: 37."

Tadua

Mataupu a Tadua.
    19
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x